U subotu se u Zagrebu održava prosvjed za Liku: ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’

Objavio
Odgovorno
-
Prosvjed za Liku
Foto: Građanska inicijativa 'Gospić je naš dom' / Facebook

Prosvjed pod nazivom ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’, zakazan je za subotu 5. rujna u 11 sati u Zagrebu. Organizira ga građanska inicijativa ‘Gospić je naš dom’, potaknuta problemom gomilanja desetaka tisuća tona ilegalnog otpada na području Gospića.

Okupljanje je na Glavnom kolodvoru u subotu od 11 sati. Glavni program zakazan je u 12 sati na Trgu bana Josipa Jelačića. O programu organizator redovito izvještava na Facebooku, ističući da iza prosvjeda ne stoji neka politička stranka te da će na pozornici govoriti građani i predstavnici inicijativa. Traže hitnu sanaciju onečišćenih lokacija, jasne rokove i utvrđivanje odgovornosti svih uključenih. Posebno ih zabrinjava to što su među desecima tisuća tona otpada pronađene opasne te ekotoksične tvari. Organizatori tvrde da su reakcije institucija spore te da građanima manjka informacija.

Što su to vječne kemikalije i gdje se sve nalaze pogledajte u prilogu DW Planet A.

Emocije učinkovitije promiču zaštitu klime od činjenica

Objavio
Odgovorno
-
Emocije učinkovitije promiču zaštitu klime od činjenica
Foto: magnific

Za bolju zaštitu klime potrebne su emocije, a ne samo činjenice. Nova studija Sveučilišta u Ženevi pokazuje da slike i emocionalne priče vjerojatnije motiviraju ljude na djelovanje nego znanstveni dokazi.

Javne institucije i nevladine organizacije svake godine troše milijune na komunikacijske kampanje usmjerene na promicanje djelovanja u području klime. Ali koje su strategije najučinkovitije? Treba li se oslanjati na alarmantne ili pozitivne poruke, naglašavati činjenice ili apelirati na emocije, usredotočiti se na tekst ili slike?

Tim iz Laboratorija za izbore potrošača i održivo ponašanje, povezanog s Fakultetom psihologije i obrazovanja i Švicarskim centrom za afektivne znanosti Sveučilišta u Ženevi, proveo je prvo veliko istraživanje na ovu temu.

Istraživački tim Sveučilišta u Ženevi analizirao je 71 studiju s podacima ukupno 216.000 sudionika za potrebe studije, objavilo je sveučilište u utorak. Istraživači su usporedili učinkovitost petnaest različitih komunikacijskih strategija u vezi s klimatskim promjenama.

Analiza je otkrila da gotovo sve ispitane strategije imaju pozitivan učinak na namjere, ponašanje i podršku mjerama klimatske politike. To je uključivalo, na primjer, komuniciranje činjenica, poticanje emocija ili pristupe koji ističu financijske ili zdravstvene posljedice klimatskih promjena. Jedina strategija koja se pokazala uglavnom neučinkovitom, bile su poruke usmjerene na individualnu i kolektivnu odgovornost. Prema istraživačima, takvi apeli mogu čak i izazvati nepovjerenje.

Emocije pobjeđuju činjenice

Prema studiji, kampanje koje su izazvale snažnu emocionalnu angažiranost bile su posebno učinkovite. To se postiglo, na primjer, pripovijedanjem ili buđenjem divljenja ljepoti prirode. Korištenje slika također je povećalo učinkovitost poruka.

Ovi emocionalni pristupi znatno su uspješniji od pukog prenošenja znanstvenih dokaza, napisali su autori studije, Mario Herberz i Tobias Brosch. Poruke temeljene na moralnim ili etičkim razmatranjima također su postigle bolje rezultate.

Činjenica da su gotovo sve strategije pokazale pozitivan učinak ohrabrujuća je. Ispitane studije mjerile su utjecaj poruka kojima su ljudi bili izloženi samo jednom. Budući da ponavljanje pojačava učinak, postoji značajan potencijal za poboljšanje komunikacije o klimi. Rezultati su objavljeni u časopisu “Journal of Environmental Psychology.”

Izvor: myscience.ch

Klimatolog Grisogono najavljuje: Nadprosječno toplo bit će sve do veljače

Objavio
Odgovorno
-

Klimatolog prof. dr. sc. Branko Grisogono u Briefingu Jutarnjeg lista izjavio je da je ovo ljeto jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja te da nas nadprosječno toplo vrijeme očekuje sve do veljače.

Kraj kolovoza u Hrvatskoj je obilježio novi toplinski val, a ova bi godina mogla biti jedna od dvije najtoplije u gotovo 200 godina sustavnih mjerenja.

Posebno je pogođeno područje Mediterana koje se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka.

Prof. Grisogono najvaljuje da nam u Hrvatskoj umjesto klasičnih godišnjih doba dolaze “superljeta”, predivna proljeća i tople jeseni, dok će prave zime uglavnom nedostajati.

Zatopljenje je posljedica stalnog porasta stakleničkih plinova zbog korištenja fosilnih goriva i prirodnih klimatskih varijacija.

Problem komaraca u Europi sve je teže kontrolirati

Objavio
Odgovorno
-
Problem komaraca u Europi
Foto: magnific

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je da Europa treba pojačati nadzor komaraca i proširiti dostupne alate za njihovo suzbijanje jer se virus Zapadnog Nila nastavlja širiti, a invazivne vrste komaraca osvajaju nova područja.

Upozorenje dolazi u trenutku kada ljetna sezona prijenosa ulazi u svoje najaktivnije razdoblje. Šest europskih regija prvi je put ove godine prijavilo lokalno stečene infekcije virusom Zapadnog Nila, dok je do 13. kolovoza zabilježeno 429 lokalno stečenih slučajeva u devet europskih zemalja, prema podacima ECDC-a. Prijenos obično doseže vrhunac u kolovozu i početkom rujna, što znači da se očekuje porast broja slučajeva.

Istovremeno, azijski tigrasti komarac, Aedes albopictus, nastanio se u 16 europskih zemalja – dvostruko više nego prije 12 godina. Vrsta može prenositi dengu i čikungunju, bolesti koje su se nekoć uglavnom povezivale s tropskim i suptropskim regijama.

ECDC: U Europi je povećano širenje bolesti koje prenose komarci

Europa nema dosljedan sustav za kontrolu komaraca

Novo istraživanje ECDC-a o praksama nadzora i suzbijanja komaraca otkrilo je značajne razlike među zemljama u načinu na koji su programi organizirani, financirani i provedeni. Od 38 kontaktiranih zemalja i jurisdikcija, 26 je vratilo upitnike.

Izvješće je otkrilo da se mnogi programi nadzora i suzbijanja komaraca oslanjaju na kratkoročno financiranje te im nedostaje dugoročno planiranje. Odgovornost također može biti na različitim razinama vlasti – nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj – što otežava koordinaciju pristupa preko granica. 

„Za učinkovito suzbijanje komaraca potrebna nam je bliska suradnja u Europi i integrirani pristup koji objedinjuje praćenje komaraca, angažman zajednice i ciljana rješenja za suzbijanje komaraca koja uzimaju u obzir utjecaj na okoliš“, rekao je Gossner.

ECDC kaže da je reaktivna kontrola komaraca često ad hoc i usmjerena na odrasle insekte, dok dugoročne strategije za uklanjanje invazivnih populacija često nedostaju. Za komarce vrste Aedes, zemlje koriste kombinaciju kemijskih i nekemijskih mjera, uključujući napore usmjerene na nezrele komarce i kampanje za uključivanje zajednica.

Klimatske promjene dodatno pogoršavaju problem. Prema novom izvješću ECDC-a, već se primjećuju dulje i intenzivnije sezone prijenosa virusa Zapadnog Nila, denge i čikungunje. Topliji uvjeti mogu stvoriti povoljnije okruženje za komarce i produžiti razdoblja tijekom kojih virusi mogu cirkulirati.

Izvor: euronews.earth

Studija WWA: Sredozemno more ovog je ljeta toplije za 2°C prvenstveno zbog klimatskih promjena

Objavio
Odgovorno
-
Foto: nikitabuida / Magnific

Znanstvenici iz skupine World Weather Attribution (WWA) objavili su novu studiju u kojoj su utvrdili da su ovog ljeta klimatske promjene izravno doprinijele zagrijavanju Mediterana za oko 2°C te ozbiljno utjecale na ekosustave. Do tih su brojki došli kombinirajući podatke promatranja i simulacije klimatskih modela.

U srpanju 2026. su svjetska mora dosegla najvišu temperaturu površine u povijesti mjerenja (The Guardian, 2026.). Rekordno visoke temperature površine mora izmjerene su u Atlantiku duž europske obale i u zapadnom Sredozemlju (Copernicus, 2026.), a lipanjske temperature površine mora su u Sredozemlju bile čak 6°C više od prosječnih (Europska unija, 2026.). Ove izuzetno visoke temperature imale su snažan utjecaj na morske ekosustave. 

Posljedice zagrijavanja europskih mora

WWA tvrdi da postoje “dokazi o ozbiljnim ekološkim utjecajima “, pri čemu se vrste “pomiču prema sjeveru u hladnije vode, remeteći prehrambene lance, obalno ribarstvo i akvakulturu”.

„Utjecaji se mogu proširiti i na kopno, pri čemu više temperature površine mora povećavaju vlažnost u obalnim područjima, povećavajući rizik od ekstremnih vrućina“, navodi grupa u izjavi.

Morski ekolog John Bruno kaže da je iznenađujuće “koliko malo zagrijavanja zapravo treba da bi se organizmi prešli taj prag i ubili”. “Na koraljnim grebenima je , na primjer, samo oko 1°C.” Dodaje da neki organizmi imaju koristi od toplinskih valova zbog preferencije toplijih temperatura ili nestanka svojih prirodnih neprijatelja. Postoji „vrsta preslagivanja, reorganizacije zajednica. Dakle, imamo ono što nazivamo pobjednicima i gubitnicima “, kaže on.

Slika 1: Anomalije (tj. odstupanja od normale) temperatura površine mora u srpnju 2026. diljem Europe u odnosu na klimatološki prosjek za srpanj od 1990. do 2020. Podaci: OISST NOAA.

Implikacije i na ljudsko zdravlje

Kako se tijekom toplinskih valova ljudi više i učestalije hlade na plažama, promjene u morskim uvjetima mogu imati implikacije i na ljudsko zdravlje. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na povećani rizik od bolesti koje se prenose vodom, poput vibrioze, tijekom dugotrajnih razdoblja visokih temperatura (ECDC, 2026.). Osim toga, povećanje brojnosti meduza povezano je s promjenjivim morskim uvjetima, uključujući širenje zona s niskim udjelom kisika u kojima meduze mogu napredovati u odnosu na neke vrste riba. To može imati implikacije na obalni turizam, posebno tamo gdje visoke koncentracije meduza rezultiraju zatvaranjem plaža (Calbert, 2025.). 

Općenito, toplija mora uzrokuju topliji zrak i povišenu vlažnost zraka u obalnim regijama. To zauzvrat ima izravan utjecaj na obalne zajednice putem povišenih temperatura, posebno noćnih minimuma, i povećane vlažnosti koja pogoršava toplinski stres. Povećano isparavanje iz toplih mora također dovodi do povećane razine vlage u atmosferi koja može pasti kasnije u sezoni kao intenzivne kiše.  

Izvor: euronews.earth i worldweatherattribution.org

Svjetski humanitarni dan 2026.: Jačanje globalne solidarnosti

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski humanitarni dan
Foto: UN

Svjetski humanitarni dan ili svjetski dan humanitarne pomoći obilježava se 19. kolovoza. Svrha obilježavanja je podizanje javne svijesti o aktivnostima humanitarne pomoći diljem svijeta i odavanje počasti onima koji pružaju tu pomoć, posebno u okruženjima visokog rizika.

Dana 19. kolovoza 2003. u bombaškom napadu na hotel Canal u Bagdadu u Iraku ubijena su 22 humanitarna djelatnika, uključujući posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za Irak, Sergia Vieiru de Mella. Pet godina kasnije, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom je 19. kolovoz proglašen Svjetskim humanitarnim danom (WHD).

Svjetski humanitarni dan je prilika da se prepozna hrabrost i predanost humanitarnih radnika koji donose nadu ljudima suočenim s nezamislivim teškoćama. Od sukobljenih zona i izbjegličkih kampova do zajednica razorenih prirodnim katastrofama i izvanrednim situacijama u javnom zdravstvu, ove žene i muškarci pružaju pomoć koja spašava živote.

Humanitarne potrebe sve su veće, a raspoloživi resursi sve manji

Ovogodišnji Svjetski dan humanitarne pomoći obilježava se u vrijeme kada su humanitarne potrebe dosegle neviđene razine. Više od 305 milijuna ljudi u 72 zemlje treba humanitarnu pomoć, dok sukobi, katastrofe povezane s klimom, nesigurnost opskrbe hranom i prisilno raseljavanje i dalje utječu na milijune života. I dok potrebe za humanitarnim djelovanjem rastu, resursi dostupni za zadovoljavanje tih potreba se smanjuju.

Humanitarna akcija je daleko više od hitne pomoći. Radi se o zaštiti ljudskog dostojanstva. To znači osigurati ljudima pristup hrani, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, skloništu, skrbi usmjerenoj na traumu, podršci i zaštiti mentalnog zdravlja bez obzira na njihovu nacionalnost, etničku pripadnost, spol, vjeru ili politička uvjerenja. Temelji se na četiri temeljna humanitarna načela: humanost, nepristranost, neutralnost i neovisnost.

Međutim, danas su ta načela sve više pod pritiskom. Sukobi postaju sve duži i složeniji. Klimatske promjene pojačavaju poplave, suše i ekstremne vremenske prilike. Ekonomska nestabilnost i rastuće nejednakosti ostavljaju milijune bez resursa potrebnih za oporavak od izvanrednih situacija. Istodobno, humanitarne organizacije suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom financiranja koji prisiljava na donošenje nemogućih odluka o tome koji se programi spašavanja života mogu nastaviti, a koji se moraju smanjiti ili obustaviti.

Posljedice se protežu daleko izvan neposrednih izvanrednih situacija. Djeca gube pristup obrazovanju. Obitelji doživljavaju dugotrajno raseljavanje. Problemi mentalnog zdravlja se ne liječe. Zajednice se bore za obnovu nakon ponovljenih kriza. Ranjive skupine stanovništva – uključujući žene, djecu, starije osobe, bolesne i invalidne osobe te migrante – često se suočavaju s višestrukim oblicima isključenosti koji oporavak čine još težim.

Vrijeme za brigu je prošlo. Vrijeme za posljedice je sada.

Svake se godine WHD usredotočuje na određenu temu, okupljajući partnere iz cijelog humanitarnog sustava kako bi se zalagali za opstanak, dobrobit i dostojanstvo ljudi pogođenih krizama te za sigurnost i zaštitu humanitarnih djelatnika. To je kampanja Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Ove godine zahtjev je jasan: djelovati rano prije nego što znakovi upozorenja postanu popisi žrtava. Zaustaviti nasilje. Zaustaviti opstrukciju. Istražiti svaki napad. Goniti odgovorne. Podržati preživjele i obitelji.

Kada su životi u opasnosti, ljudi koji dolaze pomoći nikada ne bi smjeli biti mete. Pa ipak, humanitarni radnici i dalje bivaju ubijani, ozlijeđeni, otimani, pritvarani i ometani dok obavljaju svoj posao. Većina su domaći djelatnici koji služe svojim zajednicama.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu, civili – uključujući humanitarno i medicinsko osoblje – moraju biti poštovani i zaštićeni. Strane u oružanom sukobu moraju dopustiti i olakšati humanitarnu pomoć ljudima u potrebi, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Napadi na humanitarno osoblje imaju posljedice daleko izvan izravno pogođenih pojedinaca. Prekidaju dostavu hrane, zdravstvenu skrb, zaštitu i druge usluge spašavanja života, ostavljajući zajednicama još manje načina za preživljavanje i oporavak.

Kako se možete uključiti?

  • Podržite provjerene organizacije: Razmislite o financijskoj donaciji ili volontiranju u organizacijama poput Crvenog križa ili lokalnih udruga koje djeluju u kriznim područjima.
  • Podignite glas na društvenim mrežama: Koristite službeni hashtag #ActForHumanity kako biste proširili UN-ove poruke o zaštiti ljudskih prava i sigurnosti radnika na terenu.
  • Djelujte lokalno: Humanitarni rad ne mora biti vezan uz zone sukoba; pomaganje u lokalnim pučkim kuhinjama, skloništima za beskućnike ili rad s ranjivim skupinama u vašem gradu izravno pridonosi očuvanju ljudskog dostojanstva.

Izvor: UN

U primjeni nova EU pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu

Objavio
Odgovorno
-
Nova pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu
Foto: magnific

Od 12. kolovoza 2026. u EU-u se primjenjuju nova pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu. Time se mijenja način pakiranja proizvoda kako bi se zaštitio okoliš i zdravlje ljudi. Također se stvaraju prilike za poduzeća.

Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu zamjenjuje postojeću Direktivu o ambalažnom otpadu. Primjenjivat će se na svu ambalažu i ambalažni otpad, iako će mikropoduzeća podlijegati blažim pravilima.

Ambalaža koristi velike količine sirovina i stvara otpad koji završava na odlagalištima ili u moru. 

  • 40% plastike koja se koristi u EU nalazi se u ambalaži
  • 1/2 otpada u moru potječe iz ambalaže
  • 186,5 kg otpada je u EU proizvedeno po osobi 2022. godine

Osim toga neke kemikalije korištene u ambalaži također mogu biti štetne. Nova pravila rješavaju ta pitanja postavljanjem zahtjeva za proizvodnju i sastav sve ambalaže koja se stavlja na tržište EU. Također se zahtijeva da ambalaža bude višekratno upotrebljiva ili oporabiva, što znači da se nakon upotrebe može ponovno koristiti ili pretvoriti u nešto drugo. Od 2030. godine određena ambalaža za jednokratnu upotrebu bit će zabranjena tamo gdje su dostupne održivije alternative, poput malih vrećica kečapa ili mini bočica šampona u hotelima.

EU smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu

Nove mjere za ambalažu će omogućiti:

  • manje rasipanja: plastična ambalaža mora biti djelomično izrađena od recikliranog sadržaja, s rastućim ciljevima za 2030. i 2040. godinu
  • potpuno reciklabilno: sva ambalaža mora biti reciklabilna do 2030. godine, kako bi se njezine komponente kasnije mogle koristiti za nešto drugo
  • jasno označeno: jasne naljepnice i boje olakšavaju sortiranje otpada za recikliranje – pokazujući od čega je napravljen, gdje ga odložiti i kako ga vratiti za ponovnu upotrebu 
  • pametnije: smanjit će se nepotrebna ambalaža i prazan prostor u isporukama
  • lakše ponovna upotreba, ponovno punjenje i prikupljanje: sustavi pologa i povrata bit će poboljšani. Tvrtke moraju omogućiti mogućnosti ponovne upotrebe ili ponovnog punjenja kad god je to moguće, bez dodatnih troškova.
  • pravednije i sigurnije: robne marke koje koriste materijale koji se ne mogu reciklirati ili su štetni za okoliš morat će platiti za njihovo čišćenje. Štetne i kancerogene kemikalije „zauvijek“ (PFAS) bit će ograničene u pakiranju hrane. 

EU radi na zaštiti i poboljšanju okoliša te izgradnji kružnijeg, održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Zakon o ambalaži rješava ekološke izazove uzrokovane ambalažnim otpadom, usklađuje pravila za poduzeća na cijelom jedinstvenom tržištu i stvara prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i održivim rješenjima za ambalažu.

Saznajte više – Činjenice o novim pravilima EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu

Izvor: Europska komisija

Pokrenut EU Registar digitalnih putovnica proizvoda

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Europska komisija

Europska komisija je krajem srpnja pokrenula Registar digitalnih putovnica za proizvode zajedno s testnim okruženjem. Digitalna putovnica proizvoda (DPP) za proizvode, komponente i materijale pohranjivati će ​​relevantne informacije za podršku održivosti proizvoda, promicanje njihove kružnosti te jačanje i olakšavanje usklađenosti sa zakonom.

Digitalna putovnica proizvoda, uspostavljena je u skladu s Uredbom o ekodizajnu (ESPR) (EU) 2024/1781. Osmišljena je za jačanje transparentnosti lanca opskrbe, podršku informiranijim izborima potrošača i olakšavanje usklađenosti na jedinstvenom tržištu. Iako se podaci o proizvodu pohranjuju decentralizirano, gospodarski subjekti moraju registrirati svaku digitalnu putovnicu proizvoda u Registru, koji pruža sigurnu infrastrukturu potrebnu za registraciju jedinstvenih identifikatora proizvoda i povezanih metapodataka.

Registar DPP-a je baza podataka EU-a koja podržava sustav digitalnih putovnica proizvoda. Uspostavljen je na razini EU-a i pohranjivat će jedinstvene identifikatore za svaki proizvod, uz obvezne podatke o registraciji kako je navedeno u primjenjivom pravnom aktu.

Registar će podržavati proizvode obuhvaćene Uredbom o ekodizajnu za održive proizvode, uključujući tekstil, čelik i aluminij, gume, namještaj, ICT proizvode i proizvode povezane s energijom. Također će podržavati skupine proizvoda obuhvaćene drugim zakonodavstvom Unije koje zahtijeva registraciju digitalne putovnice proizvoda, uključujući određene velike baterije, građevinske proizvode, igračke, deterdžente i površinski aktivne tvari za krajnje korisnike.

Kako DPP funkcionira?

DPP podržava ambiciju EU-a za jačanje održive konkurentnosti i prelazak na kružnije gospodarstvo. 

Poboljšanjem pristupa informacijama o proizvodu, DPP može pomoći da proizvodi dulje ostanu vrijedni, podržati učinkovitije korištenje resursa i doprinijeti transparentnijim lancima vrijednosti. 

Korak 1 – Prikupljaju se podaci o proizvodu
Gospodarski subjekti prikupljaju informacije o proizvodu koje se zahtijevaju prema važećem zakonodavstvu EU. 

Korak 2 – DPP je kreiran i registriran
DPP se kreira i registrira u Registru, dok potpune informacije o proizvodu pohranjuje gospodarski subjekt ili pružatelj usluge DPP-a, zajedno s potrebnim metapodacima za registraciju DPP-a. Digitalni nosač podataka, poput QR koda, povezuje fizički proizvod s njegovim DPP-om. 

Korak 3 – Registar generira jedinstveni registracijski identifikator (URI)
Nakon što je proizvod registriran, Registar generira jedinstveni URI za DPP. Za uvezene proizvode to se može provjeriti na carini. Proizvodi proizvedeni u EU također moraju biti registrirani prije nego što se stave na tržište. 

Korak 4 – Pristup informacijama vrši se prema korisničkim ulogama
Skeniranjem nosača podataka, različiti korisnici mogu pristupiti informacijama DPP-a koje su im relevantne. Prava pristupa upravljaju se u skladu s važećim zakonodavstvom EU. 

Korak 5 – DPP podržava transparentnost i usklađenost
Potrošači mogu pristupiti ključnim informacijama o proizvodu kako bi podržali donošenje informiranih odluka o kupnji. Serviseri i recikleri mogu dobiti informacije relevantne za svoje aktivnosti, a javna tijela mogu provjeriti usklađenost i podržati nadzor tržišta.

Gospodarski subjekti sada mogu pristupiti testnom okruženju, tehničkoj dokumentaciji, smjernicama za implementaciju, webinarima i najnovijim informacijama putem nove web stranice DPP-a. Također je dostupna posebna služba za korisnike koja pruža podršku tvrtkama tijekom cijelog postupka registracije.

Izvor: Europska komisija

Nova EU studija mapira zanimanja koja pokreću zelenu tranziciju

Objavio
Odgovorno
-
Nove karijere u zelenoj tranziciji
Foto: cedefop

Nova publikacija koju je početkom kolovoza objavio Cedefop identificira zanimanja koja pokreću zelenu tranziciju u Europskoj uniji. Istražuje kako prelazak Europske unije prema klimatskoj neutralnosti transformira moderno tržište rada i stvara porast potražnje za zanimanjima u području čistih tehnologija.

Zelena tranzicija Europske unije predstavlja veliku ekonomsku transformaciju prema klimatskoj neutralnosti, potaknutu politikama poput Europskog zelenog plana i Zakona o neto nultoj industriji. Ova promjena kombinira ekološke ciljeve s industrijskom strategijom, energetskom sigurnošću i geopolitičkom otpornošću.

Velika javna i privatna ulaganja ubrzavaju primjenu obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih sustava i čistih tehnologija, mijenjajući potražnju za radnom snagom u svim sektorima. Prelazak na klimatsku neutralnost stvara nagli porast potražnje za specijaliziranim zanimanjima u području čistih tehnologija.

Kako se Europa kreće prema zelenijem gospodarstvu, potreba za ljudima koji mogu projektirati, instalirati i održavati sustave obnovljive energije brzo raste. Nova publikacija identificira zanimanja koja postaju sve važnija u Europskoj uniji, od inženjera i instalatera do tehničara održavanja i stručnjaka za kibernetičku sigurnost.

Publikacija analizira online oglase za posao kako bi pratila potražnju na tržištu rada u gotovo stvarnom vremenu, ističući brzorastuća zanimanja koja još nisu u potpunosti obuhvaćena postojećim klasifikacijama zanimanja.

Činjenice i nalazi

  • Zelena ulaganja iznose stotine milijardi eura u okviru okvira financiranja EU-a, a ta ogromna ulaganja potiču promjene u zapošljavanju.
  • 92% tvrtki u EU poduzima mjere za smanjenje emisija, a 79% tvrtki navodi nedostatak vještina kao prepreku ulaganjima.
  • Identificirano je nekoliko ključnih uloga u lancu vrijednosti čiste tehnologije:
    • Inženjeri: Inženjeri dizajna (za fotonaponske sustave i sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije) i energetski inženjeri ključni su za pretvaranje klimatskih ciljeva u tehnički održive i učinkovite energetske sustave.
    • Instalateri i tehničari: Instalateri HVAC i PV sustava ključni su za dekarbonizaciju zgrada. Tehničari za puštanje u rad premošćuju jaz između instalacije i rada.
    • Stručnjaci za održavanje: Tehničari za održavanje, uključujući specijalizirane tehničare za lopatice i vjetroturbine, osiguravaju dugotrajnost i učinkovitost instaliranih sustava.
    • Kvaliteta i sigurnost: Inženjeri kvalitete dobavljača (SQE) i stručnjaci za osiguranje kvalitete (QA) štite integritet proizvoda. Arhitekti kibernetičke sigurnosti sve su važniji za zaštitu digitaliziranih i međusobno povezanih mrežnih infrastruktura.

Ključne poruke

  • Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo transformira potražnju za radnom snagom, stvara nove uloge i mijenja postojeće u cijelom lancu vrijednosti čiste tehnologije.
  • Uspjeh zelene tranzicije u EU ovisit će ne samo o tehnologiji i ulaganjima, već i o tome možemo li ljude opremiti pravim vještinama i osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva za sve.
  • Mnoga nova zanimanja još nisu u potpunosti obuhvaćena postojećim klasifikacijama, što otežava predviđanje i reagiranje na promjenjive potrebe tržišta rada.
  • Plaće, uvjeti rada i izgledi za karijeru u zelenim radnim mjestima ključni su za privlačenje radnika i osiguravanje javne podrške za tranziciju.

Smjernice za politiku

U sažetku politike ističe se šest prioritetnih područja za podršku pravednoj, učinkovitoj i uključivoj zelenoj tranziciji:

  • Korištenje velikih podatka (npr. online oglase za posao) za praćenje novih zelenih poslova u stvarnom vremenu, te redovito ažuriranje klasifikacija zanimanja kako bi odražavale nove uloge i mapirale prenosive vještine u različitim zanimanjima.
  • Ulaganje u moderne sustave strukovnog osposobljavanja, ažurirane nastavne planove i programe i jača partnerstva s industrijom kako bi se osiguralo da radnici steknu praktične vještine u području čistih tehnologija relevantne za posao.
  • Pažnja na prenosive vještine između zanimanja te stvaranje jasnih, kratkih puteva prekvalifikacija kako bi se pomoglo radnicima da pređu na zelena radna mjesta bez potpune prekvalifikacije.
  • Promicanje fleksibilnih, modularnih sustava učenja s mikrokvalifikacijama kako bi usavršavanje bilo brže, dostupnije i bolje prepoznato u svim sektorima.
  • Razvijanje regionalnih strategija tranzicije za regije ovisne o fosilnim gorivima, povezujući obuku, ulaganja i stvaranje radnih mjesta kako bi se podržale lokalne zajednice.
  • Integrirati tehničke, digitalne i ekološke vještine (npr. podatke, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost) u obuku kako bi se zadovoljile potrebe sve složenijih sustava čiste energije.

Izvor: cedefop.europa.eu

Pravo na popravak u EU

Objavio
Odgovorno
-
Foto: jcomp / Magnific

Od 31. srpnja 2026. biti će moguće produžiti životni ciklus proizvoda jer potrošači u EU ostvaruju novo pravo na popravak. Stvara se novi sustav koji favorizira popravak proizvoda u odnosu na kupnju novog. To će se između ostalog odnositi na kućanske i elektroničke proizvode poput perilica rublja, usisavača, mobitela, tableta i tako dalje.

Dugi niz godina ljudima je bilo logičnije zbrinuti pokvareni ili neispravni proizvod i zamijeniti ga novim, nego ga popraviti. To je stvaralo znatnu količinu otpada i nepotrebnu potrošnju resursa.

Stoga se u EU uvode nova pravila koja će rezultirat uštedama za potrošače, potaknuti kružno gospodarstvo i podržati ciljeve održive potrošnje. Konkretno, nova će pravila, između ostalog:

  • pružiti potrošačima pravo da od proizvođača zatraže popravak proizvoda koji se tehnički mogu popraviti prema pravu EU-a. Štoviše, popravak se mora obaviti u razumnom roku – osim ako usluga nije besplatna – i po razumnoj cijeni, kako bi se potaknuli popravci;
  • produžiti zakonsko jamstvo za proizvod za najmanje 12 mjeseci, kada potrošač odluči popraviti proizvod umjesto da ga zamijeni unutar roka jamstva;
  • zahtijevati od proizvođača da pruže lako dostupne informacije o uslugama popravka, kao i pristup rezervnim dijelovima po razumnoj cijeni.

Očekuje se da će ova nova pravila generirati 4,8 milijardi eura rasta i ulaganja u EU. 

Nova europska online platforma za popravke, koja bi trebala postati operativna 2027. godine, omogućit će potrošačima lakše pronalaženje odgovarajućih servisera. Platforma će imati odjeljke za svaku zemlju EU-a.

Izvor: Europska komisija

123...187Stranica 2 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z