Drugi dio pete sjednice Međuvladinog pregovaračkog odbora za razvoj međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta za suzbijanje onečišćenja plastikom, uključujući i morski okoliš (INC-5.2), održava se od 5. do 14. kolovoza 2025. u Palači nacija u Ženevi. Na sjednici će od 12. do 14. kolovoza 2025. također biti prisutni ministri i drugi visoki dužnosnici.
U Ženevi se ulažu napori za finaliziranje globalnog sporazuma o rješavanju problema vrtoglave i rastuće količine plastičnog otpada i njegovog utjecaja na ljudsko zdravlje, morski život i gospodarstvo.
Sudjeluju delegacije iz 179 zemalja te više od 1900 drugih sudionika iz 618 organizacija promatrača, uključujući znanstvenike, ekologe i predstavnike industrije.
Ključni cilj sastanka je razmjena provjerenih načina smanjenja upotrebe plastike, poput neplastičnih zamjena i drugih sigurnijih alternativa. Zagovornici sporazuma usporedili su ga po važnosti s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine.
Pregovarači se sastaju šesti i nadaju se posljednji put. Naime razgovori prošlog studenog u Busanu u Južnoj Koreji propali su bez dogovora.
Došlo je do ključne podjele oko toga što bi trebalo biti uključeno u ugovor. Više od 100 zemalja podržava pravno obvezujući sporazum kojim bi se smanjila proizvodnja plastike, kao i postupno ukidanje plastike za jednokratnu upotrebu i nekih kemikalija.
Zemlje proizvođačice fosilnih goriva, poput Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Irana, usprotivile su se ograničenjima proizvodnje plastike. Kažu da redizajn, recikliranje i ponovna upotreba mogu riješiti problem.
Rastuće količine plastičnog otpada
Svake godine svijet proizvodi više od 450 milijuna tona nove plastike. Do 2060. godine ta bi se količina mogla gotovo utrostručiti s porastom proizvodnje plastike. Velik dio ovog brzog porasta uzrokovan je plastikom za jednokratnu upotrebu poput boca za piće ili posuda za brzu hranu. Pri tom se 12% otpada od plastike spaljuje, a 9% reciklira, što ostavlja znatnu količinu plastičnog otpada koji zagađuje okoliš, uključujući oceane i rijeke.
Stručnjaci su upozorili da je onečišćenje plastikom također “ozbiljna, rastuća i nedovoljno prepoznata opasnost” za ljudsko i planetarno zdravlje koja svijet košta najmanje 1,5 bilijuna dolara (1,3 bilijuna eura) godišnje.
Novo izvješće objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet otkrilo je da plastika ugrožava ljude i planet u svakoj fazi svog životnog ciklusa, od vađenja fosilnih goriva koja je proizvode do proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Rezultira onečišćenjem zraka, izloženošću otrovnim kemikalijama i mikroplastikom koja ulazi u naša tijela.
Stručnjaci istiću kako se zagađenje plastikom i njegov utjecaj na zdravlje mogu ublažiti zakonima i politikama. Pozvali su stoga delegate da se konačno dogovore o sporazumu nakon prethodnih neuspjelih pokušaja.
EU je za ugovor koji se odnosi na cijeli životni ciklus plastike
„EU ostaje čvrsto predana pronalaženju globalnog rješenja za suzbijanje onečišćenja plastikom i očekujemo da će sve strane biti fleksibilne i otvorene u pregovorima.“
Moramo se dogovoriti o učinkovitim globalnim politikama koje će koristiti i ljudima i planetu.
Jessika Roswall, povjerenica EU za okoliš, otpornost voda i konkurentno kružno gospodarstvo
EU se zalaže za ugovor koji se odnosi na cijeli životni ciklus plastike , od proizvodnje do odlaganja, te uključuje mjere za postupno ukidanje određenih plastičnih proizvoda koji predstavljaju značajan rizik za ljudsko zdravlje i okoliš. EU će također nastaviti zagovarati učinkovite odredbe o ekološki prihvatljivom gospodarenju plastičnim otpadom.
Povjerenica za okoliš, otpornost na vode i konkurentno kružno gospodarstvo Jessika Roswall prisustvovat će ministarskom dijelu pregovora 12. kolovoza, gdje će naglasiti potrebu za globalnom suradnjom u suzbijanju onečišćenja plastikom.
Mogućnost dogovora
Da bi bilo koji prijedlog ušao u ugovor, svaka nacija mora se složiti. Stoga neke zemlje žele promijeniti proces kako bi se odluke po potrebi mogle donositi glasovanjem. Indija, Saudijska Arabija, Iran, Kuvajt i drugi su se tome usprotivili, tvrdeći da je konsenzus ključan za učinkovit ugovor. Pregovarači raspravljaju i o tome da neke odredbe budu podložne opciji sudjelovanja ili neopcijskog sudjelovanja kako bi se izbjeglo zastoj. Međutim Bjorn Beeler, međunarodni koordinator Međunarodne mreže za uklanjanje onečišćujućih tvari, itiče da bi to značilo ugovor bez ikakvih uvjeta ili obveza, s malom vrijednošću. S druge strane mnogi smatraju da je to opcija za pronalaženje zajedničkog jezika.
Tracey Campbell, izvršna potpredsjednica tvrtke za plastiku i kemikalije LyondellBasell i potpredsjednica izvršnog odbora Svjetskog vijeća za plastiku, rekla je da će od pregovarača zatražiti da “pronađu način da se dogovore o nekoliko stvari i započnu”, a zatim da odatle krenu dalje. Predložila je rješavanje stvari poput redizajna proizvoda, propisa o recikliranom sadržaju te financiranja prikupljanja otpada, sortiranja otpada i tehnologija recikliranja.
S druge strane, Greenpeace poziva na smanjenje proizvodnje plastike za najmanje 75 posto do 2040. godine. „Nikada nećemo recikliranjem riješiti ovaj problem“, rekao je Graham Forbes, koji vodi delegaciju Greenpeacea.
Pratite razgovore o onečišćenju plastikom uživo na UN Web TV-u.
Pregovore u Ženevi vodi Jyoti Mathur-Filipp, izvršna tajnica Međuvladinog pregovaračkog odbora (ili INC) o onečišćenju plastikom i voditeljica Tajništva INC-a.
Izvor: UN, European Commission
