Težnja profitu i pohlepa je prvenstveni uzrok rastu cijena najvažnijih svjetskih sirovina, proizvoda i usluga te mnogih regionalnih i lokalnih. Nezajažljivost za novcem se javno kesi svijetu. Prije nekoliko godina jedan je iskreni kapitalist izgovorio: „Dolaze krizna vremena, sram me koliko ću zaraditi.“ No, zaradio je.
Šakali rata najbrže jure u vremenima velikih i masovnih nevolja čovječanstva. No, taj nesretni rat, ruska agresija, i epidemije, i sve slično, predstavlja tek ambijent, okolnosti, zapravo pozornicu na kojoj se sve odigrava. Gdje pohlepa pleše svoj grozni ples. Ne događa se cjenovni rast uvis prigodno i slučajno, dakle, zbog rata u Ukrajini i Covida, kako to često spomene premijer Plenković i ministri, i svjetske im kolege. Prava adresa leži drugdje, zamagljena u zgusnutoj mješavini „legalno/polulegalno/amoralno“. U (dijelu) naravi čovjeka je i u sustavima koje je on, takav, izgradio.
Što li je: da li se političari ne usude, ili ne umiju ili je nešto treće: razlučiti i javno imenovati prave uzroke (pohlepu, bezosjećajnost, društvenu neodgovornost) i okolnosti (rat) ovog golemog rasta svjetskih cijena? O posljedicama rasta cijena po svjetsko stanovništvo nećemo ni govoriti. Političarima i vođama je zapravo ovako ponašanje – ne opisivati istinu – vjerojatno puno komotnije, nego ulaziti u verbalnu ili stvarnu konfrontaciju s najjačima. Uostalom, politika i moćni često idu i ruku pod ruku.
Rast cijena – dogovorena strategija najmoćnijih te prilagodba s(p)retnih…
Svjetski okidač za nezapamćeni rast cijena su odluke najmoćnijih svjetskih kompanija – dogovorena trustovska strategija (vidite dolje i zašto). U ovo nevoljno vrijeme postoji i druga kategorija „dobrostojećih“ kompanija– ne, one nisu izazivači početnog cjenovnog tsunami vala, ali su se dobro prilagodile – okolnosti im idu na ruku. Takve se pojavljuju u drugom ili tek u trećem, četvrtom „koljenu“ poskupljenja; može im biti da mogu dići cijene koliko hoće (vladaju tržišnom nišom, vodeći su, monopolisti). Ne možete izbjeći koristiti njihove proizvode /usluge kao dnevno potrebne. I na kraju dolaze oni koji ništa ne mogu napraviti – pa osiromašuju i propadaju (građani, tvrtke, ustanove.. opći standard)
Eto, knjige, na primjer! Koliko god se činilo da ih trebamo i bez kojih skoro da ne možemo, jer ih svijet nužno treba (obrazovanje) ili nose čovjeku užitak (čitanja), nije ipak tako. Troškovi papira&tiskanja u fazi proizvodnje porasli su u Hrvatskoj najmanje 50 posto, ali se takvo što ni u „ludilu“ ne smije pokušati preliti na knjižare i krajnje kupce jer bi ih tek mali broj bio spreman podnijeti. Pa će očekivano prve žrtve „povijesnog rasta“ ulaznih cijena biti nakladnici i knjižari (u uvjetima poslovnih gubitaka), a domovina će doživjeti tek upola manju godišnju produkciju novih naslova, što je tragičan uzmak/pomor kulture ovog doba. I mnogi drugi sektori će nastradati, posebno tercijarne djelatnosti, čega će se konačne posljedice brojati u srednjoročnom razdoblju.
Evo brojki:
ZARADE STOLJEĆA – GOLEMI NOVAC NAVIRE NAJVEĆIMA U 2021. I 2022.
Svjetski naftni oligarsi
U drugom tromjesečju 2022., od travnja do kraja lipnja, najvećim američkim naftnim kompanijama Exxon i Chevron profit je skočio više od tri puta u odnosu na isto razdoblje 2021.. Exxon se pohvalio da mu je tromjesečna zarada iznosila 17,9 milijardi dolara, dok je Chevron imao dobit od 11,6 milijardi.
Vrtoglave zarade u drugom kvartalu objavile su i europske kompanije. Britansko-nizozemski Shell imao je 18 milijardi dolara profita, British Petroleum 8,5 milijardi, a francuski TotalEnergies 9,8 milijardi, također nekoliko puta više nego lani. Kada se sve zbroji, spomenutih pet najvećih zapadnih kompanija je u samo tri mjeseca zaradilo više od 65 milijardi dolara – koliko iznosi i hrvatski bruto domaći proizvod u godinu dana. (Novi list)
A Saudi Aramco, najveća svjetska naftna kompanija u vlasništvu vlade Saudijske Arabije, objavila je kako je u 2021. imala neto dobit od 110 milijardi dolara – dvostruko više nego 2020. Iznos približno jednak kao zajednički BDP Hrvatske i Srbije u 2020. – hrvatski BDP iznosio je 55,97 milijardi dolara, a onaj Srbije 52,96 milijardi.
Enormne zarade posljedica su nekontroliranog rasta cijena nafte koja je s prosječnih 60 dolara po barelu skočila na 120 dolara pa barelu. (Telegram)
Cijene plina su porasle desetak puta. Sve odluke o rastu donosile su uprave i vlasnici korporacija.
Svjetski proizvođači žitarica
Četiri najveća svjetska trgovca žitaricama, koji su desetljećima dominirali globalnim tržištem, bilježe rekordnu dobit. Četiri kompanije: Archer-Daniels-Midland Company, Bunge, Cargill te Louis Dreyfus, poznati pod zajedničkim imenom ABCD – kontroliraju procijenjenih 70-90 posto svjetske trgovine žitaricama.
Od velikih trgovaca hranom, Cargill je izvijestio o povećanju prihoda od 23 posto, na rekordnih 165 milijardi dolara, dok je Archer-Daniels-Midland u drugom kvartalu ostvario najveću dobit u povijesti. Prodaja kompanije Bunge porasla je 17 posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju, a Louis Dreyfus izvijestio je da je dobit za 2021. porasla više od 80 posto, a prihodi su im porasli gotovo za četvrtinu, na 1,62 milijarde dolara.
Olivier De Schutter, posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, o tome iznosi: „Cijene žitarica u svijetu rastu u nebo, unatoč postojanju svjetskih zaliha…“ Predviđa se da će potražnja žitarica i dalje donekle premašivati ponudu, barem do 2024., i eto novih okolnosti za velike dobiti u sljedeće dvije godine. (Jutarnji list)
Liderska grupa IT Tehnologija
Amazon, Apple, Facebook, Microsoft i drugi iz grupe najvećih, povećavali su dnevno svoja bogatstva tijekom 2020. i 2021.. Dvadeset, pedeset, stotine milijardi dolara. S njihovog popisa regrutiraju se lideri na listi najbogatijih korporacija na svijetu. Nažalost, u njihovoj je navici i ono – ne plaćati nikome nikakav porez, ni u zemlji sjedištu ni u zemljama u kojima ostvaruju zarade. Ne žele i izbjegavaju to svim silama i pravnim smicalicama. I zato s navijačkom strašću gledamo na napore Europske unije i pojedinih zemalja ovih godina (Australija, Francuska..) da konačno oporezuju njihov golemi profit i bogatstva.
Svjetski čelik
Najveći vlasnik zaliha čelika je Kina, koja je pred nekoliko godina počela s otkupom svih raspoloživih količina čelika kod svjetskih proizvođača, nekoliko godina unaprijed. Zato Kina može ugovarati najveće poslove, kao što je Pelješki most. Zato Kina ima zalihe po starim cijenama. I zato Kina diktira nove cijene.
Papir, drvo, od kojeg se rade knjige, tisak, ogrijevni peleti, namještaj… – sve isto!
Hrana i napitci – isto.
Sve što se danas događa, događa se u stilu one poznate narodne poslovice: „Kad nekome svane, drugom omrkne.“
Vrijedi zato na kraju ove objave još jednom citirati i onu izjavu s početka: „Dolaze krizna vremena, sram me koliko ću zaraditi.“
***
Što reći? Možda bi najtočnije bilo ono – da je moć sjela u ruke krivih ljudi.
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2022.
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
