Glovo-Foodinho, Uber Eats, JustEat i Deliveroo, četiri multinacionalna diva koja za dostavu hrane koriste dostavljače na biciklima ili eventualno mopedima, dobili su zvučnu i tešku ćušku od milanskoga državnog tužilaštva: globe od ukupno 733 milijuna eura (gotovo 5,5 milijardi kuna) zbog kršenja normi sigurnosti na poslu i normi radnog prava.
Tim dostavljačima “oteta je budućnost. Nisu robovi nego građani”, piše u obrazloženju glavni tužilac Francesco Greco, ne krijući ogorčenje. Koliko znamo, to je prvi put u svijetu da se tako kolosalnom globom ustaje na tvrtke s digitalnim platformama za organizaciju posla posredovanjem aplikacija.
Tužilaštvo im je dalo 90 dana da u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme prime svojih oko 60.000 dostavljača. Učine li tako, globa im se može smanjiti. Sudbena vlast je progovorila jezikom koji kapitalisti razumiju: ucijenilo je ucjenjivače.
Vrhovni sud i Tužilaštvo u akciji, zajedno
Nakon preliminarne istrage razdoblja od 2017 do 2020, a oslanjajući se na presudu Vrhovnoga kasacijskog suda od 24 siječnja 2020., Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i kazneni postupak. Globa i nalog za zapošljavanje su neka vrsta privremene mjere do završetka kaznenog postupka.
Uber Eats je pod istragom i zbog eventualne utaje poreza, ustanovi li se da je on zapravo skrovita stalna radna organizacija.
Povremeni rad, prekovremeni rad – i do 60 sati rada na tjedan
Divovi digitalnog kapitalizma zarađuju i na deregulaciji u kojoj je moguće 60-satni radni tjedan predstaviti kao povremeni rad bez kontinuiteta. U tom sklopu određuju ucjenjivačke tarife, plaćajući po dostavi a ne po radnom vremenu. Izbjegavaju doprinose, počev od zdravstvenih, mirovinskih i invalidskih. Sada zlorabe i zdravstvenu krizu – gdje je baš tvrtkama za dostavu pala sjekira u med – za izrabljivanje navodno povremenoga, takozvanoga prekarnog rada. Prekarijat je tako suvremeni proletarijat.
Stradanja na poslu, krhka bića među automobilima
Dostavljači na dvokolicama, koje ćete lako prepoznati po četvrtastim ruksacima na leđima u kojima su naručeni obroci, trenutno su i najčešće žrtve nesreća na poslu – ali im poslodavac ne priznaje čak ni prava koja imaju sve ostale žrtve “bijelih pogibija” odnosno invaliditeta.
“Neprestanim pokoljem kojemu nema kraja” nazvao je prošli tjedan Antonio Mazzeo, predsjednik Oblasnog vijeća Toscane, neprekinuti niz prometnih nesreća u kojima stradaju dostavljači na dvokolicama.
Noć ranije je automobil pokosio dostavljača koji je nosio poznu večeru, trećega u desetak dana.
Zašto voze ili trče riskantno? Zato što ih, umjesto goniča robova, šiba algoritam: ako dostavu ne obave u predviđenu vremenu, gube bonus i prorjeđuju im se pozivi. Algoritam kažnjava i one koji se ne prijave na platformi nekoliko dana, pa ni ako su bolesni. A nemaju pravo na bolovanje ni na naknadu kad su bolesni.
Prijetnja „štrajkom“
Eto zašto voze vratolomno, katkad i nesabrani jer su pod povišenom temperaturom, zašto se bezglavo probijaju između vozila, ili pak pločnik tretiraju kao pistu. Ponekad nisu žrtve oni nego pješaci na koje nalete.
U više navrata su suci rada presudili da ti dostavljači moraju imati radna prava. U početku godine je i Sudište u Bologni presudilo da Deliveroo diskriminira dostavljače. Te presude i globe nisu ganule multinacionalne “robovlasnike”. Oni te globe nisu ni osjetili, ali 733 milijuna eura je i njima udarac koji ne mogu ne osjetiti. Sada pak Assodelivery, udruga digitalnih poduzeća za dostavu, tvrdi da su iznenađeni, te da smišljaju što će poduzeti.
Ali kad vide da je „tvrdo“, mijenjat će se.
Izvor: Jutarnji list, OVDJE
Autor: Inoslav Bešker
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
