spot_img

Revolucionaran korak za cijelo čovječanstvo – uvodi se „globalni porez“. Što „minimalnih 15%“ znači za tvrtke, građane, države?

Više od 130 zemalja svijeta usuglasilo se 8. listopada 2021. o izmjenama načina na koji će se oporezivati velike globalne kompanije. „Potreban nam je tzv. globalni porez“, rečeno je, što znači „jednaki minimalni poreza na dobit u svim zemljama svijeta – 15 %!“Amerika se zalaže i za veće poreze, a Mađarska zasad usamljena protiv… Konačni dogovor o 15% očekuje se krajem listopada u Rimu na sastanku 20 najrazvijenijih zemalja svijeta.

Globalni sporazum označava prekretnicu u korporativnom oporezivanju. Tvrtke će plaćati minimalno 15 posto poreza i, kako se navodi, velikim kompanijama će biti teža porezna utaja. Utaja i izbjegavanje poreza imalo je da sada građanski status „normalnog“, što se ovim sporazumom očito počinje mijenjati. Ostaje otvorenim kojim sredstvima i edukacijom mijenjati svijest kod onih najbogatijih pojedinca i grupa, da bi prestali biti toliko nezainteresirani za druge (bešćutni)! No, i to će s vremenom doći.

8. listopada 2021. – velik je to datum! Ovo je važan korak prema većoj poreznoj pravdi!!“

“Danas smo napravili novi važan korak prema većoj poreznoj pravdi”, rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz. Analitičari navode da je današnji dogovor pokušaj da se kontroliraju načini na koji globalizacija i digitalizacija mijenjaju svjetsku ekonomiju.

Zašto je „15 posto“ revolucionaran korak naprijed?

Doskočit će se time, konačno, seljenju poslovanja velikih korporacija i kapitala u porezne oaze s ciljem davanja društvu najmanjeg mogućeg kolačića.

Sve to ima za cilj sprečavanje multinacionalnih firmi da kriju profit u poreznim oazama, da sele u off shore oaze, da otvaraju sjedišta u zemljama koje im daju špekulativno gostoprimstvo (Cipar, Irska…), s iznimno niskim stopama poreza na dobit – na štetu svih drugih. To će u konačnici dovesti do toga da i digitalne i sve druge tvrtke daju svoj doprinos zemljama (društvenoj zajednici) u kojoj ostvaruju prihode. Sve je to svakom jasnije ako se zna da Facebook i Google, i na stotine drugih, primjerice, ne plaćaju Republici Hrvatskoj ni kune poreza, a njihove su digitalne platforme pune reklama i usluga na hrvatskom jeziku koje im plaćaju hrvatske tvrtke i građani; sav taj novac ide putem banaka izravno na njihove inozemne žiro račune. Pa sa svim tim i dužni dio zarade koji bi trebao ostati u domicilnim zemljama gdje se poslovanje odvija. A pitali smo se već toliko puta dosad – od čega će građani Hrvatske podmirivati izdatke za obrazovanje, socijalne službe, sigurnost, zaštitu prirode, bolje ceste i vodovode… ako najbogatiji poslodavci izbjegavaju obvezu plaćanja poreza, ako bogati špekulanti zloupotrebljavaju naše gostoprimstvo i dijele ogromne dobiti i bonuse i radni i životni standard, sve na račun domicilnih kupaca i korisnika.

Prvi poticaji na promjene – prije 10-ak godina

Podsjetimo, OECD već desetljeće gura ideju u jednakom minimalnom oporezivanju dobiti u čitavu svijetu, što će reći pravednijom preraspodjeli zarade. O tome se zna puno, pa smo i mi na portalu www.odgovorno.hr već više puta pisali o tome, spominjući UBER, Facebook, Amazon i Jeffa Bezosa… Sve ovo vrijeme koje je proteklo od prvih inicijativa do danas, i trajat će još neko vrijeme do pune primjene novog sporazuma, i dalje je vrijeme enormnog bogaćenja najbogatijih.

Konkretni pregovori se vode četiri godine, a imali su potporu američkog predsjednika Joea Bidena. “Uspostava, prvi put u povijesti, snažnog globalnog minimalnog poreza će konačno izjednačiti uvjete za američke radnike i porezne obveznike, zajedno s ostatkom svijeta”, rekao je u priopćenju koji se zalagao za minimalnu globalnu stopu poreza od 21 posto.

Troškovi vezani uz pandemijsku krizu dali su posljednjih mjeseci dodatni zamah sporazumu jer se na vidjelo došlo sve – bogati mogu kupiti po tri doze cjepiva u jednom godini za svakog svog državljana. A najveći dio osiromašene Afrike i velik dio Azije stoji nemoćan, niti imaju novaca, niti im se nudi pomoć-donacije. Najveća afrička zemlja do rujna 2021. uspjela je cijepiti protiv Covida tek šačicu od 3 milijuna svojih građana, što će reći 1,5 posto. Nigerija  ima 206 milijuna! Toliko o bešćutnosti lidera današnje civilizacije!

Kako će dogovor utjecati na velike firme i pojedine zemlje.

Sporazum je postignut između 136 država koje predstavljaju 90 posto svjetske ekonomije, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je bila domaćin razgovora.

OECD ističe da će minimalan porez donijeti prihod od oko 150 milijardi dolara koliko će se novom poreznom politikom još uzeti kompanijama.

Dogovor će spriječiti velike firme da bilježe dobit u zemljama s niskim porezima, poput Irske, bez obzira na to gdje se nalaze njihovi klijenti, što je pitanje koje je postalo sve hitnije s porastom “Big Tech” divova koji lako mogu poslovati preko granice.

Amerika se zalagala i za veći globalni porez, primjerice 20%, da sačuvala dio dobiti internacionalnih kompanija za sebe i da bi učinila manje privlačnim umjetno seljenje poslovanja po Zemlji. Mađarska se zasad jedina protivi – jer je njezin porez na dobit manji (10%) od predlaganog globalnog (15%).

Kako će ovo utjecati na zemlje poput Hrvatske

No dok su trajali pregovori o globalnom porezu, pojavile su se i kritike (nadamo se dobronamjerne) . Kako će, npr., minimalna porezna stopa, ako bude visoka, utjecati na ekonomski slabije zemlje, opstaje da se vidi.

Na Hrvatsku ovo neće posebno djelovati u smislu potrebe mijenjanja propisa. Hrvatska  za male i mikro tvrtke ima stopu poreza na dobit 10% ( tvrtke koje u fiskalnoj godini ostvare prihode do 7.5 milijuna kuna). Za veće tvrtke porez je 18% (na razini koji je u primjeni u mnogim zemljama).

Kako je ipak dogovorena znatno manja stopa od 21 posto koliko je predlagao SAD, neki kritičari kažu kako je stopa od 15 posto preniska i kako će kompanije opet naći način da izbjegnu nova pravila. Zar je moguće da najbogatiji ništa ne shvaćaju?!!

EU uskoro usvaja dvije konkretne direktive o „globalnom porezu“ i  „digitalnom porezu“

EU će usvojiti, kako izgleda, novu direktivu o dosljednoj primjeni digitalnog poreza na svom području u veljači 2022.

No, u trećem tromjesečju 2022. planira se usvojiti još jedna iznimno važna direktiva -ona o „digitalnom porezu“, koji će omogućiti da  državama da oporezuju dobit koja je nastala izvan sjedišta velikih korporacija, što u praksi znači da će tvrtke sa digitalnim platformama plaćati novi porez u zemljama gdje prihod ostvaruju.

Konačno, neka korist za Hrvatsku i druge od mnogih velikih korporacija, pa tako i od – Ubera, Bolta, Gloova…. O čijim smo nevoljnim radnicima i mi pisali prije prošlih tjedana. Novi naziv za takve radnike je PREKARIJAT, što znači osobe bez ikakve pravne sigurnosti i zaštite. Nekad je postojao PROLETERIJAT,  a danas egzistira nimalo povoljniji oblik tlačenja i iskorištavanja zaposlenih – PREKARIJAT.

Reference:
Indeks.hr
Hina

Goran Tudor
Listopad, 2021.

 

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.