spot_img

Revolucionarni zakon EU za obuzdavanje snage IT divova, usprkos otporu i lobiranju

Usprkos intenzivnim lobiranjima tehnoloških divova, Evropska komisija, parlament i članice uspjele su se dogovoriti o ključnim detaljima zakona o tržišnom poslovanju on-line platformi s tržišnim kapitalom većim od 75 milijardi eura. Buduća zakonska regulativa trebala bi obuzdati moć i dominaciju divova, dati im novu (ne-monopolnu) poziciju na tržištu, prije svega kompanijama iz Silicijske doline, pišu svjetski mediji.

Naglasci iz članka:

  • Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. od 2023. gube svoju moć monopolista u EU
  • Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja
  • dosadašnji sustav bio je neučinkovit i blag; npr. Alphabet je kažnjen sa 10 milijardi dolara – dotle mu je dobit porasla 7 puta, na 300 milijardi dolara
  • očekuje se da će nova pravila biti na snazi već početkom 2023.
  • novi zakon ima za cilj obuzdati dominaciju i snagu velikih IT kompanija
  • velike tehnološke kompanije se prisiljava da potrošačima nude mogućnosti izbora
  • predviđene su rigorozne kazne koje se kreću od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda kompanije
  • Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.).
  • samo pet tehnoloških divova potrošili su 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU; nešto su sigurno uspjeli, ali ne presudno, kako se vidi.
  • novi zakoni u EU donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati svi jednako da se kreću, pa i oni dosad privilegirani.

Najveće promjene u proteklih 20 godina – za Google, Amazon, Facebok, Microsoft, Alphabet, Booking.com i sl. znače mnogo

Bruxelles je spreman predstaviti i izboriti se za Zakon o digitalnim tržištima (The Digital Markets Act), koji treba obuzdati tržišnu i tehnološku moć velikih IT kompanija, piše The Financial Times. Dogovoreni okvir predstavlja za EU ključni napredak jer podrazumijeva najveću reviziju zakona koji reguliraju poslovanje najvećih svjetskih IT kompanija u zadnjih 20 godina. Zakon će po prvi put utvrditi nova pravila za koja se očekuje da će biti na snazi već početkom 2023. – o tome kakve i koliko velike smiju biti on-line platforme da bi se takmičile na tržištu EU.

Moćne internet grupe (“čuvari kapije”), koje su u fokusu novog zakona, morat će također imati najmanje 45.000 aktivnih korisnika, kazali su ljudi upoznati s temom. Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Alphabet ispunjavaju taj standard, ali će zakon vjerojatno obuhvatiti i mnogo više grupa nego što se ranije mislilo, kao što su: stranice za smještaj Booking.com  ili grupa za e-trgovinu Alibaba.

Među detaljima o kojima su se dogovorila tijela EU je i mjera koja primorava velike tehnološke kompanije da potrošačima ponude mogućnost izbora aplikacije za e-poštu ili pretraživača prilikom neke kupovine.

Zakon će, također, zahtijevati od servisa za razmjenu poruka da omoguće korisnicima interakciju s konkurentskim servisima manjih rivala, razbijajući time “zatvoreni” model koji mnoge tehnološke grupe favoriziraju. 

Regulatori EU tvrde da će nova pravila imati značaj transformativnih, dakle revolucionarnih.

Razbijanje dominacije velikih, koji će u Eu od sada plesati posve novu igru

Do sada su regulatori (države) širom svijeta bili iznimno spori u pokušajima zaustavljanja dominacije koju odavana imaju velike tehnološke tvrtke. Novi zakon EU  bi mogao biti završen ljeti o.g. izjavili su iz Europske komisije. 

Kompanije koje se ne budu pridržavale novih pravila mogu biti kažnjene, dodaje Reuters,. Europski parlament je već najavio rigorozne kazne, od 4 do 20 posto godišnjeg prihoda. Istovremeno, od “čuvara vrata”, onih najčešće i sustavno krše obaveze, može se tražiti da raspuste poduzeća.

Dosadašnji pokušaji da se zakoči dominacija tehnoloških firmi bili su neuspješni. Primjer je borba Alphabeta sa Evropskom komisijom, koja je počela još 2010. godine i rezultirala s 10 milijardi dolara kazni IT industriji; no, ispalo je po onom starom: ujela muha slona. Naime, operativna dobit Alphabeta porasla je od tada čak sedam puta, na preko 300 milijardi dolara. Štaviše, Alphabetu tek predstoji da plati kazne i sve govori da će biti okapanja i s time, otezanja i izigravanja. 

Podsjetimo se: Google drži oko 90 posto europskog tržišta internetskog pretraživanja. Dakle, ne samo da ima većinski udjel, nego je i apsolutni monoplist, s ogromnim (presudnim) utjecajem na tržište pa i na države.

Usklađivanje sa novima zakonom može biti veoma skupa i bolna prilagodba za dosadašnje „berače vrhnja“. Kao primjer uzima se da bi marže Applea mogle osjetno pasti, što za kompaniju, koja u Europi zarađuje četvrtinu prihoda, može biti itekakav problem.

Predlagači i inicijatori novog zakona, među njima i Vestager, koja je sama inicirala nacrt Zakona o digitalnim tržištima, i to prije više od godinu dana, na kraju neće možda uspjeti u da u cilju da mjere budu striktne i oštre, koliko je željela, ali je Europa, ističe Reuters, sve bliža razbijanju dominacije moćnih lidera IT tehnologije.

Milijuni IT velikana za lobiranje u Bruxellesu, da se ne uvedu ovakve promjene 

Dok su se prošle godine zahuktavale rasprave o novim dugoročnim pravilima o digitalnim tržištima i obuzdavanju moći internet divova u Evropi, najveće svjetske tehnološke kompanije su povećale svoja ulaganja u aktivnosti lobiranja u Bruxellesu piše Politico , što pokazuju i mnogi konkretni podaci spremljeni u Registru transparentnosti EU.

Prema tim podacima, Apple je u godinu dana udvostručio svoja ulaganja u lobiranje, na oko sedam miliona eura (listopad 2020. – rujan 2021.). Povećanje je još upečatljivije ako se usporede najnoviji podaci s prethodnim godinama, ističu bruxelleski portali, dodajući kako je u 2014. godini, Appleova potrošnja na lobiranje bila manja od milijun eura.

Iznosi u Registru transparentnosti su prikazani u vidu ljestvice; u vrhu iste je pet tehnoloških divova koji su potrošili 29,5 milijuna eura na lobiranje u institucijama EU, što je povećanje od 25% u odnosu na raniji period.

“S ovim ažuriranjem konačno vidimo koliko troškova su velike tehnološke kompanije spremne podnijeti i koliko su prijavile za lobiranje u EU, dok su se pripremala nova ključna pravila, kao što su:

  • Zakon o digitalnim uslugama,
  • Zakon o digitalnim tržištima i 
  • Zakon o umjetno inteligenciji”, 

izjavila je za Politiko Margarida Silva, istraživačica u grupi za istraživanje i kampanju Opservatorija za korporativnu Evropu.

Novi podaci, ukazuje Politico, osvjetljavaju sve veća ulaganja koja su divovi iz Silicijske doline preduzeli s ciljem da utječu i skrenu u svoju korist nadolazeća tehnološka pravila u Bruxellesu u, koja donose značajan pomak u regulatornom okruženju u kojem će morati od sad svi jednako da se kreću.

Referenca – izvor: OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.