Svjedočanstvo o odlaganju kućnog otpada u Zürichu, švicarski model koji želi uvesti Tomašević

Nakon gotovo četiri godine života u Zürichu mogu potvrditi da sve ono što se zna o švicarskom modelu nije samo lijepa teorija, nego zaista i u praksi odlično funkcionira. Naravno Švicarci na tome predano rade desetljećima ulažući znatna financijska sredstva u potrebnu infrastrukturu kako bi ostvarili energetsko učinkovitu kružnu ekonomiju gospodarenja otpadom. Nadam se i vjerujem da će i naš lijepi “beli Zagreb grad” s vremenom dostići te standarde.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je 21. siječnja 2022. predstavio novi model naplate komunalnog otpada koji će ovisiti o količini miješanog otpada pojedinog kućanstva, prema tzv. švicarskom modelu. Planirani start je početkom ljeta.

Kako će to u realnosti funkcionirati vidjet ćemo uskoro, a budući je odabran švicarski model zanimljivo je pogledati kao to rade Švicarci.

Otpad se prikuplja i odvozi na vrijeme prema rasporedu koji je svakom dostupan. Nema pretrpanih kontejnera i razbacanog smeća oko kanti za otpad. Plastične boce vraćaju se u dućan, a sabirna mjesta (u Zagrebu su to “zeleni otoci”) su tako raspoređena da su svima lako dostupna. I sa tih sabirnih mjesta se otpad odvozi redovito tako da nema razbacanog smeća oko kontejnera. 

Kako se ponaša stanovnik Züricha i koliko to košta

Kao stanovnik Züricha sa sistemom prikupljanja kućnog otpada susrećete se prvo s propisanim vrećama za smeće koje se u Zürichu zovu Züri-Sack. Bijelo-plavi Züri-Sack  dostupan je u maloprodajnim objektima i to s volumenom od 17, 35, 60 ili 110 litara.

U nabavnu cijenu propisanih vrećica već je uključena naknada za odlaganje. Sastoji se od fiksnih troškova proizvodnje i zbrinjavanja otpada te marže koju određuje trgovina na malo. Stoga prodajna cijena može varirati ovisno o prodavaonici u kojoj se vreća kupuje. Udio za zbrinjavanje određen od strane grada je:

• 85 rapena (6.20 kn) za vreću od 17 litara
• 1,70 CHF (12.41 kn) za vreću od 35 litara
• 3,10 CHF (22.63 kn) za vreću od 60 litara
• 5,70 CHF (41.61 kn) za vreću od 110 litara

Vreće su u maloprodaji obično pakirane po 10 komada, ali se mogu kupiti i pojedinačno. Npr. 10 vreća od 35 litara u Migrosu košta 20,20 CHF (147,46 kn) što znači da je cijena vrećice s maloprodajnom maržom 2,20 CHF (16,06 kn). 

Za bolju usporedbu cijena sa zagrebačkim prijedlogom i životnim standardom treba reći da je prosječna plaća u Zürichu 6.500 CHF mjesečno.

Osim troška vreća za smeće vlasnici nekretnina plaćaju godišnju infrastrukturnu cijenu za kućni otpad: 80 CHF po stambenoj jedinici. Taj se iznos obično prenosi na stanare i uključen je u cijenu najamnine, te preračunato iznosi oko 50,00 kn mjesečno. (Uredba o gospodarenju otpadom u gradu Zürichu (VAZ) / Članak 19.)

Neispravno odlaganje se ne isplati

Onaj tko svoje kućno smeće odlaže u pogrešne vreće, ilegalno ili u javne kante za smeće umjesto u Züri-Sack, ponaša se bezobzirno prema onima koji svoje smeće ispravno odlažu. Ilegalni odlagatelji prijavljuju se policiji i kažnjavaju novčanom kaznom do nekoliko tisuća franaka, znači i 15.000 kn – ili s 2 dana zatvora. Naravno prvo ide opomena, a ukoliko se nastavi s neispravnim odlaganjem slijedi kazna. Policija pronalazi počinitelja provjerom otpada iz nelegalne vreće.

Koja je  zadaća i odgovornost gradske vlasti Züricha

Propisane vreće se odlažu u sive kontejnere koji su namijenjeni isključivo za Züri-Sack. U samom centru grada pretežno su prisutni podzemni kontejneri. Kućno smeće se prikuplja jednom tjedno, a koji dan se kontejneri u vašoj ulici prazne, možete saznati u kalendaru zbrinjavanja koji je dostupan na web-u ili na besplatnoj aplikaciji za mobitel, dok papirnati godišnji kalendar za narednu godinu dobijete krajem studenog poštom na kućnu adresu. Uz kalendar dobijete i 4 kupona po 100 kg za krupni otpad koji možete besplatno predati na reciklažno dvorište. 

ERZ Entsorgung + Recycling Zürich svaki dan dovozi više od 30.000 bijelo-plavih vreća u postrojenje za pretvaranje otpada u energiju Hagenholz, gdje se spaljuju na ekološki prihvatljiv način. Spaljivanjem otpada ERZ u Zürichu proizvodi ekološku električnu energiju i toplinu koja se može koristiti za grijanje oko 170.000 stanova.

Osim kućnog otpada ERZ prema kalendaru odvozi i sljedeći razvrstani otpad:

• Organski otpad (Bioabfall) koji se odlaže u Zeleni kontejner i u koji se odlažu ostaci hrane i kuhinjski otpad iz kućanstava, kao i biljni, rastresiti otpad iz vrta
• Karton koji se povezan odlaže uz rub ulice i odvozi svaka 2 tjedna
• Papir koji se povezan odlaže uz rub ulice i odvozi svaka 2 tjedna
• Tekstili koji se odlaže u vreći za tekstil koja stiže poštom na adresu svakog domaćinstva, a u koju se stavlja oprana, upotrebljiva odjeća, cipele i tekstilni predmeti iz kućanstva.

1 od 10

Građani sami mogu predati razvrstani otpad na:

• Prodajnom mjestu (dućanu) koji prikuplja povratnu ambalažu: PET-boce za pića, ostale plastične boce, električne uređaje, baterije i specijalni otpad
• Sabirnom mjestu (Wertstoff-Sammelstelle) pandan zagrebačkih zelenih otoka, a kojih u Zürichu ima preko 160 – gdje se nalaze kontejneri u koje se odlaže šuplje staklo, npr. staklene boce, razvrstano po boji stakla; sitni metal, npr. konzerve; ulje iz kućanstva tj. ulje za kuhanje i mineralno ulje; kontejneri za odlaganje tekstila i cipela (u vrećama za tekstil)
• Cargo-Tramvaju (Cargo-Tram) koji prikuplja otpad od mineralnih materijala, aluminijske kapsule za kavu, metal, plastične boce te krupni otpad 10-12 puta godišnje na najbližem tramvajskom stajalištu. Namijenjen je isključivo za pješake – dovoženje automobilom nije dozvoljeno.
• E-Tramvaju (E-Tram) koji prikuplja kancelarijske uređaje, uređaje iz kućanstva, kablove, uređaje za zabavu i električni alat 10-12 puta godišnje na najbližem tramvajskom stajalištu. Namijenjen je isključivo za pješake – dovoženje automobilom nije dozvoljeno.
• Sabirnom mjestu za specijalni otpad u Hagenholzu (Sonderabfall-Sammelstelle) koji prikuplja kemijski i otrovni otpad, kao što su punjive baterije, azbest, baterije, patrone za štampače, boje, boce za plin, sredstva za zaštitu drveta / biljaka, žarulje, lijekove, sredstva za čišćenje, sprejeve.
• Centrima za reciklažu Hagenholz i Werdhölzli (Recyclinghof) koji prikupljaju električne uređaje, otpad od mineralnih materijala, metal, plastične boce, automobilske gume, krupni otpad.
• Mobilnom punktu za specijalni otpad (Sonderabfall-Mobil) koji se prikuplja 1x godišnje po kvartovima.
• Sabirnom mjestu za životinjska tijela u Hagenholzu (Tierkörper-Sammelstelle) koji prikuplja mrtve male životinje, kao što su psi, mačke, hrčci, ptice, te koža, životinjske dlake.

Detaljne upute i objašnjenja za svaku vrstu otpada dostupni su na web stranici. Oko 30% stanovnika Züricha su stranci pa su informacije dostupne i na drugim jezicima među ostalim i na hrvatskom / srpskom.

Građani – glavni partneri odgovornoj gradskoj vlasti 

Odvojenim prikupljanjem otpada i recikliranjem se čuvaju resursi, štedi energija, smanjuje emisija stakleničkih plinova i stvaraju sekundarne sirovine. Najvažniji preduvjet za to je pravilno odvojeno prikupljanje, a glavni partneri su građani. Dugoročnim mjerama država promiče osobnu odgovornost u postupanju s otpadom svjesni da se problem odlaganja smeća može dugoročno riješiti jedino promjenom stavova i ponašanja među stanovništvom. Adekvatni programi provode sve već od vrtića. Djeca i mladi uče prepoznati kako mogu smanjiti vlastitu potrošnju resursa, a time i zagađenje okoliša. Organiziranim obilaskom postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (Zürich Wärme) uče kako se otpad pretvara u čistu energiju. Fokus u edukaciji je na razvoju vlastitih opcija aktivnosti za ekološki prihvatljivo korištenje prirodnih resursa. 

Iako su kazne visoke, ni kazne, ni troškovi odvoza otpada nisu presudni u odgovornom ponašanju građana nego prije svega motiviranost da osobno maksimalno doprinesu očuvanju okoliša i prirodnih resursa za buduće generacije. 

Naravno promjena osobnih stavova i ponašanja građana dugoročni je proces koji Švicarska već desetljećima provodi. Zato i mi moramo biti strpljivi i ne očekivati rezultate preko noći.

Moj prvi susret sa švicarskim modelom 1996. 

Kad sam se daleke 1996. godine doselila u Bern i sama sam doživjela “kulturološki šok” i prvi osjećaj bio mi je dodatni pritisak i revolt prema tako detaljno propisanom načinu odvajanja i odlaganja otpada. No vrlo brzo sam se privikla i shvatila da to i nije toliko zahtjevno, a da su koristi daleko veće nego što vrijedi moja komocija da smeće bacam u jednu kantu bez razmišljanja.

Nakon što sam se 2000. vratila u Zagreb bio je to novi “kulturološki šok” povratka na staro i nisam se nikad privikla već sam maksimalno ustrajala na navikama stečenim u Švicarskoj. S vremenom se i situacija u Zagrebu polako mijenjala, no nažalost malo presporo. 

Zadnje četiri godine, od 2017., živim ponovo u Švicarskoj, u prekrasnom Zürichu i mogu potvrditi da je upravo onakav kako je prikazan na promotivnim slikama i videima, prije svega čist i ugodan za život.

Pročitajte više o rezultatima i izazovima švicarskog modela.

Nadam se da će, uz sve očekivane početne poteškoće, organizacijske i tehnološke promjene te navikavanje svih na novo, i Zagreb postati više bijel. Sretno nam.

Reference:
web stranica grada Züricha
YouTube kanal grada Züricha

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
siječnja 2022.