Opća skupština UN-a je 2018. godine usvojila Rezoluciju World Blind Union, potvrdivši 4. siječnja, dan rođenja Louisa Braillea, kao Svjetski dan Brailleovog pisma (Brajice). Svjetski dan brajice naglašava važnost brajice kao oblika komunikacije za slabovidne i slijepe osobe.
Što je Brailleovo pismo?
Braillevo pismo je taktilni način pisanja kojim se služe osobe s oštećenjem vida. To je poseban kod sastavljen od šest ispupčenih točaka na mreži. Postoje 63 različite kombinacije ovih točaka, što znači da se brajica može prevesti na različite jezike. Osobe s oštećenjem vida mogu čitati ove točke pomoću vrhova prstiju kako bi opipale uzorke.
Brailleovo pismo ključno je u kontekstu obrazovanja, slobode izražavanja i mišljenja, kao i društvene uključenosti, kao što je navedeno u članku 2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Zašto se obilježava Svjetski dan Brailleovog pisma?
Svjetski dan Brailleovog pisma prilika je za podizanje svijesti o problemima koji pogađaju osobe s oštećenjem vida. Izum brajice promijenio je živote osoba s oštećenjem vida te promiče jednake mogućnosti.
Svjetski dan brajice podsjetnik je na važnost pristupačnosti i neovisnosti za one koji su slijepi ili slabovidni. Stvarnost je takva da mnoge svakodnevne ustanove — restorani, banke, bolnice — nisu opremljene brajevim jelovnicima, izvodima ili računima. To znači da osobe sa sljepoćom ili oštećenjem vida nemaju slobodu birati vlastitu večeru… ili držati svoje financije privatnima. Svjetski dan brajice širi svijest o brajici i drugim dostupnim oblicima komunikacije te je posvećen inkluziji i raznolikosti. Pismenost na brajici važan je čimbenik jednakih mogućnosti za osobe sa sljepoćom te omogućuje njihovu inkluziju.
Zašto se Svjetski dan brajice obilježava 4. siječnja?
Svjetski dan brajice obilježava se 4. siječnja na dan rođenja Louisa Braillea. Louis je rođen u Francuskoj 1809. godine, a oslijepio nakon nesreće u djetinjstvu. Međutim, bio je odlučan u namjeri da prevlada ovaj problem i nastavi obrazovanje. Inspiriran sustavom noćnog čitanja Charlesa Barbiera, izumio je ono što danas poznajemo kao brajicu. Štoviše, sve je to napravio s 15 godina!
Brailleov sustav ušao je u širu upotrebu 1854. godine. U početku je uveden u školi u kojoj je Louis učio, ali su ga brzo prihvatile i druge francuske škole. Na kraju se sustav počeo koristiti u cijelom svijetu!
Brajicu je za potrebe svog prvog učenika, a kasnije i prvog Zavoda za slijepu djecu, uveo u Hrvatsku prvi hrvatski tiflopedagog Vinko Bek. Njegov standard koristio se sve do početka pedesetih godina 20. stoljeća na području čitave bivše Jugoslavije. Tada su, naime, promijenjeni brajevi znakovi za glasove “č” i “dž”.
- UUOSSO: Više o brajici u Hrvatskoj…
- Razgovor sa Feručom Lazarićem, slijepim planinarom i autorom
- Pogled, pogled junaka na Dinari
- HEP Opskrba na dobrobit invalidnim slijepim i slabovidnim osobama!
DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
odgovorno @odgovorno.hr
