Francuska je ažurirala svoju Nacionalnu strategiju za hranu, prehranu i klimu, pozivajući građane da smanje unos mesa

Francuska je 11. veljače 2026. objavila svoju Nacionalnu strategiju za hranu, prehranu i klimu, u kojoj su navedeni vladini ciljevi do 2030. godine. Za rješavanje klimatske krize, uz istovremeno rješavanje rastućih zdravstvenih problema ljudima se savjetuje da jedu više voća i povrća, mahunarki, orašastih plodova i proizvoda od cjelovitih žitarica. Istovremeno bi trebali ograničiti konzumaciju mesa i kobasica te smanjiti konzumaciju uvoznog mesa.

Strategija je izvorno trebala biti objavljena još prošle godine, ali je odgođena zbog reakcija poljoprivrednih lobista. Sada dolazi mjesec dana nakon što su objavljene američke prehrambene smjernice koje kontroverzno promoviraju konzumaciju odrezaka i mljevene govedine.

Ažurirana Nacionalna strategija naglašava da bolesti povezane s prehranom ubijaju ljude, čineći 80% preuranjenih smrti od nezaraznih bolesti u Francuskoj. Konzumacija soli, šećera i alkohola je previsoka, dok je konzumacija voća, povrća i vlakana preniska. Osim toga, nedostatak folata je u porastu, dok pothranjenost, posebno među starijim osobama, ostaje visoka.

Uočeno je da je francuska prehrana postala bogatija kalorijama, životinjskim proizvodima i prerađenom hranom. Premda je zdrava, održiva prehrana koja sadrži voće, povrće i mahunarke napredovala, i dalje postoje velike nejednakosti u prehrambenom sustavu.

U strategiji se ističe da su održivi prehrambeni sustavi višedimenzionalni. Povezuju ljudsko zdravlje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje ekosustava s ekonomskim, društvenim, teritorijalnim i participativnim dimenzijama. Za transformaciju prehrambenih struktura potreban je stoga sustavni pristup.

„Bolje jesti znači poduzeti mjere za planet, naše zdravlje i podržavati kvalitetnu poljoprivredu: odabirom lokalnih i održivih proizvoda smanjujemo svoj ugljični otisak, štitimo bioraznolikost i cijenimo rad naših poljoprivrednika. Ovom strategijom ekologija postaje opipljiv dio onoga što jedemo.“

Monique Barbut, ministrica za ekološku tranziciju, bioraznolikost i međunarodne pregovore o klimi i prirodi

Entrecôte, Coq au Vin ili Châteaubriand – turisti u Francuskoj koji žele jesti vegetarijansku ili vegansku hranu imaju velikih poteškoća. U Francuskoj je dobar komad mesa jednako dio obroka u restoranu kao što su baguette ili croissant prisutne za doručak. I kod kuće, Francuzi uživaju u obilju mesa i kobasica. No Francuska se sad počinje suočavati s utjecajem njenih kulinarskih tradicija s pretežitim udjelom mesa, na okoliš.

Danas je javnost sve više zabrinuta za zdravlje, dobrobit, okoliš i etiku, što potiče fokus na održivost hrane.

Francuzi bi trebali jesti manje mesa

Hrana i poljoprivreda doprinose jednom trećinom globalnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva. Meso, posebno govedina i janjetina, u više je studija identificirano kao jedan od najvećih krivaca za klimatsku štetu. Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, jedna porcija od 100 g govedine ekvivalentna je 78,7 km vožnje autom, oslobađajući 15,5 kg ekvivalenta CO2.

Poljoprivredna proizvodnja čini 20 posto francuskog ugljičnog otiska, a od toga je udio proizvodnje mesa čak 61 posto.

Prema francuskom Ministarstvu poljoprivrede, potrošnja mesa u Francuskoj je 2024. iznosila 85 kilograma po glavi stanovnika te je porasla za 2,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u Francuskoj se konzumira 84,6 kilograma mesa po osobi godišnje. To Francusku stavlja na 9. mjesto u Europi. Na toj europskoj ljestvici Hrvatska je 4. s konzumiranih 94,17 kg mesa po osobi godišnje (2022. godine), odmah iza Španjolske, Portugala i Bjelorusije.

No čini se kako se Francuzi ipak posljednjih godina polako udaljavaju od kuhinje usmjerene na meso. Anketa udruge za klimatske promjene Le Réseau iz 2025. godine pokazala je da je 52 posto građana smanjilo konzumaciju mesa u posljednje tri godine. Više od polovice (52 posto) reklo je da je to zbog rastućih cijena mesnih proizvoda. Zdravlje kao glavni pokretač konzumiranja manje mesa navodi njih 38 posto, dok su okoliš i dobrobit životinja bili čimbenici za 35 odnosno 33 posto anketiranih.