Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet!
„Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet!“ – misao iz svete židovske knjige Talmud, ugravirana je u medalju odlikovanja Pravednik među narodima.
U najmračnije doba ljudske povijesti, u jeku najstrašnijeg, Drugog svjetskog rata i zatiranja morala i ljudskosti, koji su doveli do genocida, oni su skupili hrabrost i ostali – ljudi. Bilo je to prije 80-ak godina, ali njihova čovječnost i danas zadivljuje punom snagom. Oni su Pravednici među narodima.
Kad se 17-godišnji Ivan Vranetić na biciklu vraćao s posla, naišao je na tri mršave, zapuštene i beskrajno umorne žene s malenom djevojčicom. Bila je ratna 1943. godina i Ivan je znao da mu žene u dronjcima mogu donijeti nevolje. Mogao je proći pokraj njih, okrenuti glavu. Ali nije. Zaustavio se i upitao ih odakle su. Otada do kraja rata u svojoj kući u Topuskom skrivao je majku, njezine dvije kćeri i unuku iz židovske obitelji Montiljo iz Sarajeva. Pomagao je i drugim Židovima, nalazio im smještaj, donosio hranu. Da su ga nacisti otkrili, ubili bi ga, a vjerojatno i cijelu njegovu obitelj. Nakon rata oženio se Ernom Montiljo i s njom skrasio u Izraelu. Pravednikom među narodima proglašen je 1970. godine.
Pravednici među narodima. Ivan je jedna od 27.362 osoba iz 51 zemlje svijeta (zaključno s 2019. godinom) koje su dobile priznanje Pravednik među narodima. Ti ljudi nisu pasivno promatrali što se događa njihovim sugrađanima, susjedima, kolegama s posla i iz škole ili posve nepoznatim ljudima samo zato što su Židovi. Nisu samo gledali kako Židove obilježavaju, dehumaniziraju, istjeruju iz domova, otimaju im imovinu, utovaruju u vlakove i kamione koji ih odvoze u logore iz kojih su se samo malobrojni vratili. Po cijenu vlastita života spašavali su Židove od nacističkih progona, deportacija i pogubljenja.
„Kad smo shvatili da su Židovi progonjeni, nitko nam nije trebao objašnjavati da je tim ljudima potrebna pomoć. Pružanje pomoći siromašnim i progonjenim ljudima nešto je što smo upili s majčinim mlijekom. Moto naše obitelji uvijek je bio i uvijek će biti – čast i dobročinstvo“, izjavio je 2002. još jedan hrvatski pravednik, Jakša Kalogjera, primajući medalju.
Drugi svjetski rat donio je istrebljenje gotovo čitavih naroda, razaranja neviđenih razmjera i nepojmljive zločine. Ali upamćen je i po tome što se slobodoumni svijet odupro tom bezumlju. Protiv sila zla borile su se organizirane vojske mnogih država, antifašistički pokreti otpora, ali i anonimni pojedinci. Upravo je suprotstavljanje zločinima tih samozatajnih junaka često bilo neprimijećeno. Možda bi tako i ostalo da Država Izrael i židovski narod nisu odlučili iskazati im zahvalnost i počast proglašavajući ih Pravednicima među narodima (Hasidei Umot Ha-Olam).
Memorijalni centar Yad Vashem. Odlukom izraelskog parlamenta Knesseta 1953. je osnovan Yad Vashem, memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta. Od 1963. Yad Vashem dodjeljuje počasnu titulu Pravednik među narodima ljudima koji nisu Židovi, a tijekom II. svjetskog rata riskirali su vlastiti život, slobodu i sigurnost za spas najmanje jednog Židova od smrti ili deportacije, i to bez ikakve materijalne naknade ili koristi. Titulu dodjeljuje posebno povjerenstvo na čelu sa sucem Vrhovnog suda, a dokazni postupak vrlo je temeljit. Isprva je za svakog pravednika na Gori sjećanja bilo zasađeno jedno stablo, no ponestalo je mjesta. Imena pravednika danas su uklesana u Zid časti u Vrtu pravednika u Yad Vashemu. Svaki pravednik dobiva posebno kovanu medalju i povelju te mu se dodjeljuje počasno izraelsko državljanstvo.
Pravednici potječu iz raznih naroda, religija i slojeva društva. Među njima ima sveučilišnih profesora i nepismenih seljaka, svećenika, liječnika, radnika. Ali svi su oni odvažni, plemeniti ljudi jakih moralnih načela, altruisti koji se nisu obazirali na opasnost kako bi pomogli progonjenim ljudima. Nije ih vodila ideja o herojskim djelima nego čovječnost. Unatoč strašnom teroru, oni su izabrali činiti dobro.
Hrvatska ima 130 pravednika, početkom 2023, dok je 2019 bilo 120. Raduje nas svako novo ime koje uđu u časnu listu pravednika među narodima. I iza svakoga stoji fascinantna priča o dobročinstvu. Naš vrhunski stolnotenisač, svjetski prvak i znanstvenik Žarko Dolinar s bratom Borisom spasio je brojne Židove, iskoristivši svoju popularnost i dobre veze da im nabavi lažne osobne dokumente. Darko Lončar imao je 12 godina kad je otac u kuću doveo kćer svog kolege, 18-godišnju Hellu Schlessinger. Ustaše su četiri puta upadali i pretresali kuću, a Darko se živo sjećao kako je s Hellom trčao kroz kukuruzište iza kuće bježeći od progona. Među pravednicima su i siromašna seoska obitelj Kumrić, svećenik Dragutin Jesih, redatelj Branko Bauer i njegov otac Čedomir, autor Hrvatske enciklopedije Mate Ujević, novinar Rudolf Roter, splitske časne sestre Cecilija i Karitas Jurin koje su među vrtićkom djecom skrivale i židovske mališane…
U Hrvatskoj je prije II. svjetskog rata živjelo 25.000 Židova. Ustaške i nacističke rasne zakone preživjelo ih je samo 3000.
Misija prepoznavanja pravednika nastavlja se i danas, 75 godina nakon Šoe, židovskog naziva za holokaust.
Zbog iskazanih vrlina plemenitosti i hrabrosti zavređuju trajno poštovanje i spomen čitavog čovječanstva.
DOBRA HRVATSKA / MDM
Siječanj, 2023.
