Dvodnevni samit o ciljevima održivog razvoja (18.-.19.9.2023.) je drugi takav skup nakon što je 2015. usvojena Agenda 2030. Središnji je to dio tjedna Opće skupštine UN-a, a cilj mu je vratiti svijet na pravi put ka zelenijoj, čišćoj, sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve.
“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi” – istaknuo je A. Guterres na otvaranju summita
Globalna utrka za zaštitu ljudi i planeta započela je 2015. usvajanjem Agende održivog razvoja do 2030. i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Zajedno oni predstavljaju nacrt za ubrzanje ekonomskog prosperiteta i društvenog blagostanja uz zaštitu ljudi i okoliša.
Zašto je SDG samit važan?
Na pola puta do roka 2030., ciljevi održivog razvoja su u velikim problemima. Napredak je zaustavljen kombiniranim utjecajima klimatskih katastrofa, sukoba, ekonomske krize i dugotrajnih učinaka COVID-19. Klimatska kriza se produbljuje, brojni ciljevi zaostaju, a neki i nazaduju u odnosu na 2015. godinu.
Treutak je to u kojem SDG samit treba pronaći rješenja za promjenu trenutnih negativnih trendova te odgovoriti na utjecaj višestrukih i isprepletenih kriza s kojima se svijet suočava. Cilj mu je pružiti političke smjernice o transformativnim i ubrzanim aktivnostima koje vode do postizanja ciljeva održivog razvoja u zadanom roku do 2030.
Napredak prema ciljevima održivog razvoja je ugrožen
Izvješće o globalnom održivom razvoju (GSDR) za 2023., nalazi da u ovom kritičnom trenutku, na sredini do 2030., postupne i fragmentirane promjene nisu dovoljne za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) u preostalih sedam godina.
U svom posebnom izdanju izvješća glavni tajnik UN-a ističe da su mnogi od ciljeva umjereno do ozbiljno skrenuli s puta.
- Samo 15% ciljeva SDG-a se realizira prema očekivanjima. Otprilike polovica je umjereno ili ozbiljno podbacila, a više od jedne trećine (30%) ili nije ostvarilo nikakav pomak ili je nazadovalo u odnosu na stanje iz 2015. godine.
- Na primjer, po sadašnjem tempu napredovanja bit će potrebno 286 godina za uklanjanje rodnih razlika u pravnoj zaštiti te uklanjanje diskriminirajućih zakona (Cilj 5).
- Svjetsko izvješće o obrazovanju jednako je zabrinjavajuće. Utjecaj godina nedovoljnog ulaganja i gubitaka u učenju znači da će do 2030. još 84 milijuna djece biti izvan škole, a 300 milijuna djece ili mladih koji pohađaju školu neće znati čitati i pisati (cilj 4).
- Prema sadašnjim trendovima, 575 milijuna ljudi i nadalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu 2030. godine, a samo oko jedna trećina zemalja ispunit će cilj prepolovljenja nacionalnih razina siromaštva (Cilj 1).
- Nedostatak napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja je univerzalan, ali zemlje u razvoju te najsiromašniji i najranjiviji ljudi u svijetu snose najveći teret kolektivnog neuspjeha Agende 2030.
Ne postoji planet B
Sada je vrijeme za globalni plan spašavanja ciljeva održivog razvoja (SDG) koji su užasno zaostali na pola puta prema krajnjem roku 2030., rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u ponedjeljak u New Yorku na otvaranju SDG summita.
Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović je sudjelovao na otvaranju samita kao i u raspravi na temu „Jačanje aktivnosti ključnih tranzicija radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja“, a u kojoj je sudionicima samita iznio hrvatske ciljeve i postignuća na području održivog razvoja.
Na samitu su svjetski čelnici usvojili političku deklaraciju za ubrzavanje djelovanja u postizanju 17 ciljeva koji bi uz zaštitu okoliša, trebali potaknuti gospodarski prosperitet i dobrobit za sve ljude.
“Ciljevi održivog razvoja nisu samo popis ciljeva. Oni posvuda nose nade, snove, prava i očekivanja ljudi,” rekao je António Guterres.
S ciljem unaprijeđenja globalne agende, vrijeme je da države i partneri pretvore riječi u djela kako bi ostvarili rezultate na terenu. To uključuje sve zemalje i ključne dionike, lokalne vlasti, privatni sektor, zaklade, filantropske organizacije i civilno društvo.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.