Kolumna Matija Hlebar: Neophodna je globalna politička akcija za očuvanje klime i uključenje milijarde ljudi u tu borbu

Planet sve glasnije „vrišti“. Ljudska borba s klimatskim promjenama vidi se i čuje na svakom koraku. Toplinski valovi i temperaturni rekordi u ljetnim mjesecima nižu se kao na tekućoj traci. Mnogi ljudi, mnoge oblasti života, kao i čitave gospodarske grane, već drastično trpe. 

Možemo biti zahvalni: naš planet Zemlja nas, na našu sreću, relativno postupno pokušava probuditi iz fantazije neograničenog ekonomskog rasta i potrošačkog društva. Želi nam reći da trebamo živjeti u okviru zadanih planetarnih granica, odnosno u kontekstu prirodnih resursa koji su ograničeni, koje još imamo na raspolaganju. Kao da nas želi potaknuti na zajedničku globalnu akciju za očuvanje klime da bismo očuvali sebe. 

Ali čovjek ne mari puno, jer to mu je vremenski negdje daleko. Kao da je deset, dvadeset ili trideset godina nešto daleko. Pa posljedice klimatskih promjena će osjetiti ozbiljna većina od današnjih 7,8 milijardi Zemljana. 

Matija Hlebar
Autorski članak

Nakon svega, pitam se – da li je većina nas izgubila osjećaj za bitno?! Da li gaji još vjeru u bolji, „normalan“ život na ovom planetu?

Klimatska katastrofa već snažno kuca i otvara naša vrata

Promatrajući brzinu i negativne učinke klimatskih promjena, naša civilizacija ima na raspolaganju veoma ograničeno vrijeme za rješavanje složenog izazova – smanjenja i prestanka korištenja fosilnih goriva koji su detektirani kao glavni pokretač zagrijavanja atmosfere. No, za civilizaciju poput naše, energetski izrazito rastrošnu, koja svoj stoljetni razvoj i napredak zahvaljuje fosilnim gorivima, prelazak na čišće izvore energije zasad se pokazuje nerješivom enigmom. To ne bi bio slučaj da nema egoizma i zabadanja glave „u pijesak“.

Ukoliko čovječanstvo želi izbjeći klimatsku katastrofu koja se jasno nazire, neophodno je raditi ubrzano i odlučno na sprečavanju daljnjih emisija stakleničkih plinova te njihovoj stabilizaciji u atmosferi. Više nego ikada prije, čovječanstvo je suočeno s brzim protjecanjem dragocjenog vremena koje je preostalo za zajedničku – globalnu akciju očuvanja klime.

Za očuvanje povoljne klime, cilj nam je izbjeći dvostruku količinu najraširenijeg stakleničkog plina (ugljik-dioksida, CO2) u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba. Moramo zadržati porast globalne temperature do kraja ovog stoljeća znatno ispod 2 °C, s ulaganjem svih napora u ograničavanje porasta temperature za najviše 1,5 °C, kako je dogovarano na svim velikim (povijesnim) dogovorima ljudi – sporazumima u Rio de Janeiru, Kyotu, Parizu… A to se pokazuje nemogućim; stručnjaci smatraju da smo već sigurni u proboj brojke 2 °C. Najgori scenariji spominju i rast temperature za čak 4 °C, čemu najviše pridonose dva činitelja – ekstenzivan gospodarski rast zasnovan na starim zasadama te pomanjkanje zajedničke globalne akcije čovječanstva. A toga smo, nažalost, itekako svjedoci.

Na žalost, zbog već narušene klimatske ravnoteže planeta, ostaje nam podnositi posljedice klimatskih promjena koje su se već dogodile ili će se događati u bliskoj budućnosti.

Najbolje rješenje za izbjegavanje klimatske katastrofe jest – ono zajedničko!

Najbolje rješenje za globalnu akciju očuvanja klime jest postizanje globalnog dogovora i zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena. Takvo bi se rješenje najlakše ostvarilo provođenjem odozgo prema dolje, na način da prvo odgovorna politika donese potrebne odluke, zakone i propise. 

Slijedili bi prijenos i provedba prema dolje, uključujući opismenjavanje društva na temu klimatskih promjena kao i promjenu klimatskih stavova i ponašanja stanovnika našeg planeta. 

Glavna prepreka koja nam stoji na putu

Jedna od glavnih prepreka koja ometa postizanje globalnog političkog dogovora i zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena jest manjkavost suvremene demokracije i usmjerenost političara i gospodarstvenika na vlastite, uske i sebične interese. 

Većina političara danas još uvijek misli na kraći rok, najčešće do sljedećih izbora, a dugoročni ciljevi očuvanja klime najčešće se nalaze iza horizonta njihovih osobnih interesa. Većina menadžera zastupa interese profita, jer ih na to tjera postojeći neoliberalni kapitalistički sustav. Prema svemu sudeći, izgleda da naša civilizacija politički još nije spremna za suočavanje s opasnošću koja prijeti od klimatskih promjena. I to je glavni razlog zbog kojeg se još čeka na globalni dogovor o očuvanju klime i rješenje koje treba ići odozgo prema dolje.

Promjena stavova, novi osjećaj osobne i kolektivne odgovornosti! 

Što nam je za činiti? 

Na prvo mjestu dolazi ubrzani najširi odgoj za klimatske promjene!

Obzirom da čovječanstvu dragocjeno vrijeme brzo prolazi, a zajedničkog globalnog odgovora na prijetnju klimatskih promjena još nema, sve češće se postavlja pitanje može li se uopće učiniti nešto značajno, i to odozdo prema gore. 

Iz tog razloga, sada odgoj za klimatske promjene postaje imperativ i pitanje opstanka naše civilizacije, a usmjeren je na promjenu stavova i ponašanja pojedinca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije. Iako je odgoj za klimatske promjene sastavni dio odgoja za održivi razvoj, zbog postojeće hitnosti ima apsolutni prioritet.

Stoga svaki pojedinac svojim odgovornim ponašanjem ima na raspolaganju niz mogućnosti za davanje osobnog doprinosa smanjenju potrošnje problematične energije proizvedene iz fosilnih goriva te ublažavanju i usporavanju klimatskih promjena. 

Milijarde ljudi može već danas početi doprinositi! Učinite nešto.

Gotovo svatko ima moć utjecaja na zaustavljanje krize… Neke od dobrih klimatskih navika koje svakodnevno možemo provoditi kao odgovorni građani jesu:

• trošiti čim manje tople vode (npr. tuširati se umjesto kupati, zatvarati slavinu svaki put kad voda ne treba teći)
• uvijek odmjeriti potrebnu količinu vode za kuhanje 
• stavljati poklopac na posude u kojima se zagrijava voda za pripremu toplih napitaka (npr. kave, čaja) ili jela
• za rasvjetu koristiti štedne žarulje
• birati i koristiti energetski štedljive uređaje za domaćinstvo (npr. hladnjake, zamrzivače, pećnice, ploče za kuhanje, perilice suđa i rublja, klima uređaje)
• optimalno puniti perilice suđa i rublja prije puštanja na pranje
• kvalitetno toplinski izolirati prostor u kojem boravi (npr. stan, kuću, vikendicu, apartman)
• zimi grijati prostor u kojem boravi na preporučenu temperaturu (21 °C) te ga, prema potrebi, prozračivati kratko i učinkovito
• ljeti rashlađivati prostor u kojem boravi prema preporuci stručnjaka (najviše do 5 °C nižu temperaturu u odnosu na vanjsku)
• koristiti automobil samo kad je neophodno, za veće udaljenosti
• hodati, koristiti bicikl i javni prijevoz uvijek kad može (npr. vlak, autobus, tramvaj)
• saditi drveće
• kupovati lokalno proizvedenu hranu
• voditi brigu o uravnoteženoj prehrani sa što manje mesa
• nositi sa sobom uvijek barem jednu platnenu vrećicu
• koristiti energiju iz obnovljivih izvora (npr. postavljati solarne ploče za proizvodnju električne i/ili toplinske energije)
• štediti energiju 
• izbjegavati potrošnju energije koja se dobiva iz fosilnih goriva itd.

Jednako tako, svatko od nas ima mogućnosti djelovati i na radnom mjestu, u užoj i široj zajednici kojima pripadamo. A uvijek pripadamo.

Osobna odgovornost dužnosnika i lidera u sferi politike i korporativnog poslovanja kudikamo je veća jer su i sredstva i resursi koji su im dati na upravljanje ogromni.

Zaključna poruka 

Našoj civilizaciji prioritetno je potrebna globalna promjena životnog stila, posebno na planu pretjerane potrošnje energije proizvedene iz fosilnih goriva.

Za uspješno provođenje promjena, nužni su odgovorni političari, oni koji razumiju ozbiljnost predstojećih klimatskih promjena, koji su spremni uloviti se u koštac s traženjem i provedbom rješenja. 

Naposljetku, ako u bližoj budućnosti ne dođe do globalnog dogovora i odgovora na prijetnju klimatskih promjena pa se one nastave razvijati ovom brzinom, uskoro ništa više neće biti kao što je bilo: ni svakodnevni život pojedinca, ni obiteljski život, ni međuljudski odnosi, ni fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Ni odnosi među narodima i državama. Civilizacija ulazi u nedoživljeno razdoblje krize.

Samo uz preduvjet očuvanja povoljne klime za život ljudi na planetu Zemlji, što bliže (do)sadašnjoj, očuvat ćemo sve što smatramo važnim i vrijednim.

U Koprivnici, 30. kolovoza 2021.

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2021.