Prije samo tridesetak godina zime u kontinentalnoj Hrvatskoj obilovale su snijegom i snježnim radostima. A već dulje vrijeme nije tako. Nekad su temperature već početkom mjeseca studenoga uobičajeno padale u “debeli minus“ i takve bi potrajale sve do kraja naredne veljače ili čak početka ožujka. „To su bile zime“, ljudi si kažu – zime karakteristične za geografsko područje umjerene kontinentalne klime u kojem se nalazi i koprivnička Podravina.
Korado Korlević o klimi, perspektivi Zemlje, flore i faune, društva, čovjeka…
Klimatska stvarnost kontinentalne Hrvatske
Posljednjih dvadesetak godina svjedočimo potpuno novoj klimatskoj stvarnosti. Više nemamo pravih zima, snijega ni hladnoće u tradicionalno zimskim mjesecima. Sve češće se suočavamo s kratkotrajnim, ali vrlo bolnim “ugrizima zime” u proljetnim mjesecima (ožujak, travanj, početak svibnja), kad priroda krene u novi ciklus cvatnje i rađanja.
Na području kontinentalne Hrvatske, klimatske promjene proteklih nekoliko godina osobito teško pogađaju i koprivničku Podravinu. Donijele su nam preuranjena proljeća u siječnju i veljači, a potom zakašnjele “ugrize zime” u ožujku i travnju. Uobičajeni vremenski obrasci kao da su pomaknuli od toplih jeseni za dva mjeseca prema naprijed, prema proljeću. Prave zime kao da su nestale.
Među najvećim stradalnicima nove klimatske stvarnosti definitivno su voćke koje “žive“ nezaštićene pod otvorenim nebom i izložene svim klimatskim poremećajima. Zato se danas u koprivničkoj Podravini teško možemo prisjetiti ijedne od proteklih godina u kojoj su ranije marelice i šljive, ali i mnoge druge sorte voća, uspjele preživjeti neugodna zimska iznenađenja u proljeće, tijekom ožujka i travnja.
Vrhunac loših godina nove klimatske stvarnosti dogodio se baš prošle 2023. godine kad nam je proljetna zima praćena snježnim vijavicama i obilnim kišama ponovno “pobrala” gotovo sve voćke u punom cvatu: marelice, šljive, trešnje, višnje, breskve, jabuke i druge vrste voća. Ako se cvjetovi voćki nisu smrznuli na zaleđenim granama, tada su istrunuli pod utjecajem dugotrajnih i obilnih kiša. Takva situacija je prije izgledala kao nemoguća misija u ovim krajevima, nešto poput klimatskih scena iz znanstveno-fantastičnih filmova. Plodova voćaka na koje smo godinama navikli u našem kraju “nije bilo ni za lijek“.
Hoće li nas klimatska stvarnost i ove godine neugodno iznenaditi?
Jednak scenarij se nastavlja i ponavlja početkom ove 2024. godine. Zbog preuranjenih toplih dana tijekom siječnja i veljače, mnoge sorte voćaka su u punom cvatu već početkom ožujka, slika 1 i 2. To je gotovo punih mjesec dana prije nego što je njihov uobičajeni fiziološki ciklus cvatnje, krajem ožujka.
Na današnji dan i Copernicus upozorava: Veljača 2024. bila je najtoplija do sada!
Klimatska nadanja
S jedne strane, klimatska nadanja tijekom ožujka i travnja ove godine temelje se na uvjerenju da nas, nakon niza klimatski loših proljeća, klimatska stvarnost jedne godine treba i “pomaziti”.
Preostaje nam svakodnevno praćenje višednevnih vremenskih prognoza i tiho navijanje da proljetno vrijeme izdrži bez višekratnih i bolnih “ugriza zime“.
S druge strane, postoji nada u čim skorije shvaćanje i prihvaćanje nove klimatske stvarnosti na našim prostorima. Znanstveno potkrijepljene činjenice pokazuju da:
- živimo u zagrijanoj Zemljinoj atmosferi koja se nastavlja ubrzano zagrijavati i
- će nas i buduće generacije nova klimatska stvarnost pratiti tijekom naših života.
U tom kontekstu suludo je vjerovati da će se naša klimatska stvarnost sama od sebe promijeniti na bolje. Mišljenja sam da je jedino što nam preostaje brza i učinkovita prilagodba klimatskoj stvarnosti osmišljavanjem praktičnih rješenja za sprečavanje budućih negativnih učinaka klimatskih promjena.
Moramo se uhvatiti u zajedničko kolo, cijelo čovječanstvo, jer će, u suprotnom, takvo, cijelo i nastradati. Promijenimo djelovanje i ponašanje. Rascjepi i rasjedi među zemljama, egoizam skupina i čitavih naroda, populizam, profiterstvo i neutaživa težnja profitu i zaradi, čine se ipak prevelikim izazovom za ovu epohu homo sapiensa.
No i nadalje – upornost, dosljednost, zalaganje za zajedničku dobru stvar, naše je osobno i skupno opredjeljenje.
Preostaje nam, eto, klimatsko nadanje.
Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)
Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske
U Koprivnici, 5. ožujka 2023.
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.