Međunarodni dan obrazovanja obilježava se svake godine 24. siječnja. Naglašava ključnu ulogu obrazovanja u promicanju mira, održivog razvoja i globalnog jedinstva. Ovaj dan ističe transformativnu moć obrazovanja u oblikovanju otpornih društava, stvaranju prilika i podršci Ciljevima održivog razvoja (SDG).
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 24. siječnja kao Međunarodni dan obrazovanja u prosincu 2018., a dan je prvi put obilježen 2019. Od tada služi kao globalni poziv na djelovanje, naglašavajući ulogu obrazovanja u poticanju dobro informiranog, uključivog i mirnog društva.
Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost. Obrazovanje djeci nudi izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost. No statistika je još uvijek porazna:
- 250 milijuna djece i mladih ne ide u školu.
- 763 milijuna odraslih je nepismeno.
- 617 milijuna djece i adolescenata ne zna čitati i rješavati osnovne matematičke zadatke.
- Manje od 40% djevojčica u podsaharskoj Africi završava nižu srednju školu.
- Oko četiri milijuna djece i mladih izbjeglica ne ide u školu.
Svima njima se pravo na obrazovanje krši i to je neprihvatljivo. Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja te cjeloživotnih prilika za sve, zemlje neće uspjeti postići rodnu ravnopravnost i prekinuti ciklus siromaštva koji ostavlja milijune djece, mladih i odraslih iza sebe.
Obrazovanje pojedincima pruža znanje, vještine i vrijednosti, pomažući im da aktivno sudjeluju u društvu i suočavaju se s globalnim izazovima. Ono je moćan alat za smanjenje siromaštva, promicanje rodne ravnopravnosti i poticanje socijalne uključenosti.
Podržavanjem obrazovnih inicijativa, vlade, organizacije i zajednice doprinose stabilnijem i prosperitetnijem svijetu, gdje su ljudi opremljeni za razumijevanje različitih perspektiva i mirno rješavanje sukoba.
Moć mladih u sukreiranju obrazovanja
Ovogodišnji Međunarodni dan obrazovanja slavi moć mladih kao sukreatora obrazovanja. Mladi imaju posebnu ulogu u oblikovanju budućnosti obrazovanja: oni su korisnici obrazovnih programa i njihova budućnost ovisi o njoj. Stoga je smisleno uključivanje učenika i mladih u zajedničko stvaranje obrazovanja kakvo žele ključno za ostvarenje njihovih težnji i ambicija. To je posebno istinito u vrijeme radikalne transformacije uzrokovane tehnološkom revolucijom, koja poziva na preispitivanje svrhe i načina poučavanja i učenja.
Mladi mlađi od 30 godina čine više od polovice svjetske populacije. Oni su pokretačka snaga održivog razvoja, inovacija i društvene transformacije, no i dalje su nesrazmjerno pogođeni siromaštvom, nejednakošću i ograničenim pristupom kvalitetnom obrazovanju i pristojnim radnim mogućnostima.
Iako je postignut napredak u uključivanju mladih i učenika u globalno donošenje odluka u obrazovanju – uključujući osiguravanje stalnog mjesta uz globalne čelnike u Upravnom odboru na visokoj razini za Cilj održivog razvoja 4 – potrebno je učiniti više kako bi se osiguralo da budu sukreatori obrazovnih sustava na svim razinama: u školi, na razini država, u programima međunarodne razvojne suradnje i tako dalje.
Deklaracija mladih o transformaciji obrazovanja je opipljiv rezultat spremnosti i sposobnosti mladih da doprinesu strateškim dijalozima u obrazovanju. Njihove inicijative na lokalnoj razini, gdje mladi ljudi igraju ključnu ulogu u podršci svojim vršnjacima u pružanju obrazovanja – posebno u kriznim situacijama – ključne su za donošenje informiranih odluka: potrebno ih je bolje istaknuti, uključiti i razmotriti.
Izvor: UNESCO
