spot_img

Međunarodni dan pismenosti

Pismenost je pokretač održivog razvoja, omogućuje veće sudjelovanje na tržištu rada, poboljšava zdravlje i prehranu djece i obitelji, smanjuje siromaštvo i proširuje životne mogućnosti. 

Međunarodni dan pismenosti obilježava se u cijelom svijetu svakog 8. rujna već 55 godina. Na današnji dan UNESCO promiče pismenosti kao faktor dostojanstva i ljudskih prava, kao put prema pravednijim i održivijim društvima.

UNESCO radi na ostvarenju vizije pismenosti za sve još od 1946. godine u uvjerenju da je stjecanje i poboljšanje vještina pismenosti tijekom života sastavni dio prava na obrazovanje i da sa sobom donosi golema osnaživanja i dobrobiti. UNESCO-ov pristup pismenosti nastavlja se razvijati kako se definicija onoga što znači biti pismen mijenja u sve digitaliziranijem svijetu.

Ključne činjenice o pismenosti

  • Procjenjuje se da je oko 14% svjetske populacije nepismeno. Iako su razine nepismenosti znatno pale u posljednjim desetljećima (npr. 1980. nepismenost u svijetu iznosila je 43%), još uvijek postoje ogromne razlike među regijama kao i znatne razlike među spolovima.
  • Dvije trećine od više od 750 milijuna nepismenih odraslih su žene. Ukupno je pismenije više muškaraca nego žena, no jaz se postepeno smanjuje kako svijet prihvaća obrazovanje za oba spola.
  • Južna Azija i subsaharska Afrika najmanje su pismene regije. Polovica globalne nepismene populacije nalazi se u južnoj Aziji, dok je 27% u podsaharskoj Africi, 10% u jugoistočnoj i istočnoj Aziji, 9% u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, te 4% na Karibima i u Latinskoj Americi.
  • Mladi između 15 i 24 godine najpismeniji su u svijetu, zahvaljujući porastu obrazovanja među mlađom generacijom.
  • Sjeverna Amerika, Europa, Karibi, Latinska Amerika i Središnja Azija imaju najpismenije stanovništvo budući da većina zemalja prijavljuje preko 95% pismenosti među mladima i odraslima ispod 65 godina.
  • U Hrvatskoj je (prema popisu iz 2011. godine) 0,8 % nepismenog stanovništva, tj. oko 30.000 osoba starijih od 10 godina. To je znatan pomak u odnosu na 1953. godinu, kada je nepismenost u Hrvatskoj iznosila 16,3 %. Najviše nepismenih je u dobi iznad 60 godina, a žene čine 82% nepismenih osoba u odnosu na ukupan broj nepismenih.

Kako tehnologija mijenja pojam pismenosti

U digitalnoj je eri učenje čitanja i pisanja postalo dostupnije s internetom i popularnošću uređaja poput računala i pametnih telefona. UNESCO sugerira da je pismenost postala važnija nego ikad kako se svijet mijenja prema ‘društvima temeljenim na znanju’ koja ovise o komunikaciji, a ne o stvaranju fizičkih proizvoda. Istovremeno danas je čitanje i pisanje ograničena vještina ako osoba ne zna koristiti računalo ili pametni telefon.

Promicanje pismenosti za svijet u tranziciji: Izgradnja temelja za održiva i miroljubiva društva

Pod ovom temom se Međunarodni dan pismenosti obilježava 2023. godine. U Parizu se 8. rujna održava konferencija i dodjela UNESCO-vih međunarodnih nagrada za pismenost.

Prilika je to za udruživanje i ubrzavanje napretka prema postizanju Cilja održivog razvoja 4 (SDG4) o obrazovanju i cjeloživotnom učenju te za razmišljanje o ulozi pismenosti u izgradnji uključivijih, mirnijih, pravednijih i održivijih društava.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img