Pismenost je pokretač održivog razvoja, omogućuje veće sudjelovanje na tržištu rada, poboljšava zdravlje i prehranu djece i obitelji, smanjuje siromaštvo i proširuje životne mogućnosti.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se u cijelom svijetu svakog 8. rujna još od 1967. godine. Proglasio ga je UNESCO 26. listopada 1966. godine na 14. zasjedanju svoje Generalne konferencije. Cilj obilježavanje je promicanje pismenosti kao faktora dostojanstva i ljudskih prava te puta prema pravednijim i održivijim društvima.
UNESCO radi na ostvarenju vizije pismenosti za sve još od 1946. godine u uvjerenju da je stjecanje i poboljšanje vještina pismenosti tijekom života sastavni dio prava na obrazovanje i da sa sobom donosi golema osnaživanja i dobrobiti. UNESCO-ov pristup pismenosti nastavlja se razvijati kako se definicija onoga što znači biti pismen mijenja u sve digitaliziranijem svijetu.
Ključne činjenice o pismenosti
- Procjenjuje se da je oko 14% svjetske populacije nepismeno. Iako su razine nepismenosti znatno pale u posljednjim desetljećima (npr. 1980. nepismenost u svijetu iznosila je 43%), još uvijek postoje ogromne razlike među regijama kao i znatne razlike među spolovima.
- Dvije trećine od više od 750 milijuna nepismenih odraslih su žene. Ukupno je pismenije više muškaraca nego žena, no jaz se postepeno smanjuje kako svijet prihvaća obrazovanje za oba spola.
- Južna Azija i subsaharska Afrika najmanje su pismene regije. Polovica globalne nepismene populacije nalazi se u južnoj Aziji, dok je 27% u podsaharskoj Africi, 10% u jugoistočnoj i istočnoj Aziji, 9% u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, te 4% na Karibima i u Latinskoj Americi.
- Mladi između 15 i 24 godine najpismeniji su u svijetu, zahvaljujući porastu obrazovanja među mlađom generacijom.
- Sjeverna Amerika, Europa, Karibi, Latinska Amerika i Središnja Azija imaju najpismenije stanovništvo budući da većina zemalja prijavljuje preko 95% pismenosti među mladima i odraslima ispod 65 godina.
- U Hrvatskoj je (prema popisu iz 2011. godine) 0,8 % nepismenog stanovništva, tj. oko 30.000 osoba starijih od 10 godina. To je znatan pomak u odnosu na 1953. godinu, kada je nepismenost u Hrvatskoj iznosila 16,3 %. Najviše nepismenih je u dobi iznad 60 godina, a žene čine 82% nepismenih osoba u odnosu na ukupan broj nepismenih.
Kako tehnologija mijenja pojam pismenosti
U digitalnoj je eri učenje čitanja i pisanja postalo dostupnije s internetom i popularnošću uređaja poput računala i pametnih telefona. UNESCO sugerira da je pismenost postala važnija nego ikad kako se svijet mijenja prema društvima temeljenim na znanju koja ovise o komunikaciji, a ne o stvaranju fizičkih proizvoda. Istovremeno danas je čitanje i pisanje ograničena vještina ako osoba ne zna koristiti računalo ili pametni telefon.
Tema obilježavanja za 2024.: Promicanje višejezičnog obrazovanja – Pismenost za međusobno razumijevanje i mir
Postoji hitna potreba da se iskoristi transformativni potencijal pismenosti za promicanje međusobnog razumijevanja, društvene kohezije i mira. U današnjem svijetu, u kojem je višejezičnost uobičajena praksa za mnoge, osnaživanje ljudi usvajanjem višejezičnog pristupa razvoju pismenosti i obrazovanju koji se temelji na prvom jeziku posebno je učinkovito zbog svojih kognitivnih, pedagoških i društveno-ekonomskih prednosti. Takav pristup može pomoći u promicanju uzajamnog razumijevanja i poštovanja, istovremeno učvršćujući zajedničke identitete i kolektivne povijesti.
Ovogodišnja tema će istaknuti pitanja povezana s pismenošću u višejezičnim kontekstima za postizanje trajnog mira. Istražit će se moguća rješenja za poboljšanje politika, sustava cjeloživotnog učenja, upravljanja, programa i praksi. Međunarodni dan pismenosti slavit će se uživo i online na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Globalna proslava održat će se 9. i 10. rujna 2024. u Yaoundéu, Kamerun. Uključivat će globalnu konferenciju, ceremoniju dodjele UNESCO-vih međunarodnih nagrada za pismenost i popratne događaje.
DOBRA HRVATSKA