spot_img

Na Međunarodnom sudu pravde počeo najveći svjetski klimatski slučaj

U ponedjeljak, 2. prosinca 2024. je na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) započeto saslušanje u potencijalno najvećem svjetskom klimatskom slučaju. Tijekom dvotjednog saslušanja, više od 100 zemalja i organizacija treba podnijeti svoje argumente o tome što bi države trebale zakonski učiniti u borbi protiv klimatskih promjena.

Saslušanja se održavaju u Haagu u Nizozemskoj od 2. do 13. prosinca, a očekuje se da će Međunarodni sud pravde dati savjetodavno mišljenje tijekom 2025. godine.

Postupak ima poseban značaj za male otočne države koje su inicirale postupak. Saslušanje počinje samo tjedan dana nakon što su zemlje u razvoju na COP29 osudile dogovor o osiguravanju 300 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035. kako bi se pomoglo siromašnijim zemljama da se nose s klimatskim promjenama, ocijenivši ga krajnje nedostatnim.

Otvarajući saslušanja, predstavnik Vanuatua je rekao sudu da je još jednom “svjedočio iz prve ruke” neuspjehu međunarodnog samita. Vanuatu je nizinski arhipelag istočno od Australije koji je posebno osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete, nesigurnost vode i prijetnju porasta razine mora. Stanovnike te otočne države je “dugotrajni i sustavni neuspjeh COP procesa” koštao dobrobiti, kulture, pa čak i života.

Foto: Međunarodni sud pravde (ICJ), glavno pravosudno tijelo UN-a, održava javna saslušanja o zahtjevu za savjetodavnim mišljenjem o obvezama država u pogledu klimatskih promjena, od ponedjeljka 2. do petka 13. prosinca 2024. u Palači mira. u Haagu, sjedištu Suda. Sjednica održana pod predsjedanjem g. Nawafa Salama, predsjednika Suda. / icj-cij.org

Zašto se o klimatskim promjenama traži mišljenje Međunarodnog suda pravde?

Poziv na savjetodavno mišljenje ICJ-a o klimatskim promjenama dio je pokušaja da se uspostavi jači okvir odgovornosti koji postavlja jasne međunarodne pravne obveze za klimatske akcije.

Male otočne države u razvoju (SIDS) predvodile su inicijativu, a ideju su prvi predložili studenti prava na Fidžiju prije pet godina.

Zatim ga je preuzeo Vanuatu koji je uspješno predvodio koaliciju nacija u vršenju pritiska na Opću skupštinu UN-a da zatraži mišljenje od ICJ-a. Prošle je godine Generalna skupština UN-a konačno zatražila od suda mišljenje o “obvezama država u pogledu klimatskih promjena”.


Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!


Dva su temeljna pitanja s kojima se susreće 15 sudaca iz cijeloga svijeta o obvezama države u međunarodnom pravu. Prvo je koja je njihova dužnost zaštite klime? Drugo je koje su pravne posljedice kada svojim djelovanjem ili nečinjenjem prouzrokuju značajnu štetu?

UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene također je upoznao suce sa znanošću koja stoji iza ovog pitanja prije početka saslušanja.

Značaj savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde

Savjetodavno mišljenje ICJ-a neće biti pravno obvezujuće pa ne može izravno prisiliti nacije da djeluju, ali će biti politički i pravno značajno. Moglo bi utjecati na klimatske akcije i obveze utemeljene na vladavini prava. To bi značilo da bi zemlje mogle biti smatrane odgovornima za neuspjeh da se na odgovarajući način pozabave klimatskim promjenama. Savjetodavno mišljenje vjerojatno će utjecati na tužbe protiv klimatskih promjena na sudovima diljem svijeta – uključujući one u kojima male otočne države traže odštetu od razvijenih zemalja za povijesnu klimatsku štetu.


Europski sud za ljudska prava osudio Švicarsku zbog neučinkovite klimatske politike


Vanuatu smatra da će ishod ovog postupka “odjeknuti kroz generacije, određujući sudbinu nacija”. Ponašanje koje se sudi, navodi se, jest ponašanje država koje nisu uspjele više od jednog stoljeća – unatoč strašnim upozorenjima – obuzdati svoje emisije.

Foto: Posebni izaslanik Vanuatua za klimu Ralph Regenvanu na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. /icj-cij.org

“Prije sedam godina, 196 strana usvojilo je Pariški sporazum, što je bio monumentalan korak za zaštitu i ljudi i planeta”, rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za klimatske promjene i okoliš u vladi Vanuatua, novinarima prije saslušanja.

“Ipak, gotovo desetljeće kasnije, Vanuatu i druge male otočne države još uvijek pokušavaju spriječiti daljnju štetu dok popravljaju gubitke i štete koje su se već dogodile, dok vide nedostatak radnji od strane stranaka koje su potpisale Pariški sporazum.”

Regenvanu dodaje da su SIDS među nekima od najgore pogođenih klimatskim promjenama unatoč tome što doprinose samo djeliću globalnih emisija. – “Nedostatak napretka u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama u smanjenju emisija i usporavanju klimatskih promjena unatoč Pariškom sporazumu zahtijeva pravnu akciju koju sada pokušavamo poduzeti.”

Može li ovo biti najveći pravni slučaj u ljudskoj povijesti?

ICJ treba saslušati 98 država i 12 međunarodnih organizacija – uključujući mnoge koji prvi put sudjeluju u ovakvim postupcima. Do sada je dostavljeno ukupno 91 pisano očitovanje i 62 dodatna pisana komentara.

“To označava najopsežnije sudjelovanje u raspravama pred ICJ-om ikada. Što se tiče sudjelovanja, sa sigurnošću možemo reći da je ovo najveći slučaj u ljudskoj povijesti,” rekla je novinarima Margaretha Wewerinke-Singh, pravna savjetnica za Vanuatuov ICJ slučaj i međunarodna odvjetnica u Blue Ocean Lawu.

Ono što ove postupke čini povijesnima, dodaje ona, nije samo njihova vještina već i sadržaj. Ovo nisu budući rizici ili teoretske prijetnje, već trenutna stvarnost za milijune diljem svijeta.

“Teritorije već nestaju, sredstva za život se uništavaju, a temeljna ljudska prava se krše upravo sada. A ponašanje koje uzrokuje ova kršenja dugo je bilo prikriveno kao zakonito.”

Saslušanja ICJ-a dio su trija pravnih savjetodavnih mišljenja o klimi koja su zatražena od nekih od najviših svjetskih sudova u roku od šest mjeseci.

Ranije ove godine Međunarodni sud za pravo mora potvrdio je da su stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) obvezne poduzeti mjere za borbu protiv onečišćenja mora uzrokovanog klimatskim promjenama. Očekuje se da će Međuamerički sud za ljudska prava biti sljedeći, a trebao bi objaviti svoje savjetodavno mišljenje tijekom 2025.

Članak preuzet od euronews.green / autor: Rosie Frost

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img