Norveška želi da dubokomorsko rudarenje dosegne komercijalne razmjere, što bi je učinilo prvom zemljom koja je to dopustila. Međutim, organizacije za zaštitu okoliša diljem svijeta pozivaju na prestanak rudarenja u dubokom moru zbog njegovog utjecaja na morski okoliš, kako javlja Reuters. Znanstvenici i organizacije za zaštitu okoliša su više puta već upozorili kako se ova praksa ne može provoditi bez štete za morske ekosustave.
Norveški parlament prošlog je tjedna glasao za prijedlog zakona kojim se dopušta dubokomorsko rudarenje u arktičkim vodama Norveškog mora. Vlada planira krenuti s „održivim“ rudarenjem morskog dna radi istraživanja plemenitih minerala, zahtijevajući studije zaštite okoliša prije odobravanja konačnih dozvola.
„Moramo smanjiti 55 posto naših emisija do 2030., a također moramo smanjiti ostatak naših emisija nakon 2030.“, kazala je Astrid Bergmål, državna tajnica u Ministarstvu nafte i energetike. „Dakle, razlog zašto istražujemo morsko dno je velika količina plemenitih minerala koji će biti potrebni mnogo godina.“
Stavovi Vlade i novi zakoni
Zakon bi mogao dopustiti dubokomorsko rudarenje u oko 280 000 četvornih kilometara norveških voda, izvijestio je BBC. Zainteresirane tvrtke bi potom podnijele zahtjeve za izdavanje licenci za rudarenje morskog dna unutar ovog područja, no ne prije provedbe studije zaštite okoliša. Arktičko morsko dno sadrži minerale poput litija i kobalta, za kojima trenutačno vlada velika potražnja zbog novih zelenih tehnologija koje ih koriste, primjerice, za proizvodnju baterija.
Nacrt zakona za koji je norveški parlament izglasao odobrenje odnosi se samo na norveške nacionalne vode, iako se izvornim prijedlogom tražilo dopuštanje rudarenje na području od 329 000 četvornih kilometara.
„Norveška je poduzela korake kako bi dopustila rudarenje morskog dna s ciljem zelene tranzicije“, izjavio je norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland u lipnju 2023.
Apeli znanstvenika
Međutim, znanstvenici već dugo izražavaju zabrinutost zbog ove kontroverzne prakse. Koalicija za očuvanje morskih dubina (Deep Sea Conservation Coalition – DSCC) objasnila je da dubokomorsko rudarenje uništava morsko dno, uključujući ekosustave spužvi, koralja i hidrotermalnih izvora. Ova vrsta rudarenja također stvara oblake sedimenta (podvodne oluje s prašinom), koji mogu imati dalekosežne posljedice, potencijalno ugrožavajući pojedine vrste i do stotinama kilometara udaljene od mjesta rudarenja. Oblaci sedimenta mogli bi zagaditi morski okoliš, tvrdi DSCC, a dubokomorsko rudarenje može prouzročiti onečišćenje bukom koja negativno utječe na kitove.
Apel iz Eurposkog parlamenta: „Stanite!“
U studenom 2023. 120 članova Europskog parlamenta uputilo je dopis norveškom parlamentu tražeći od njega da odbaci planove za početak dubokomorskog rudarenja. „Zelena tranzicija ne može se koristiti kao opravdanje za narušavanje bioraznolikosti i najvećeg prirodnog ponora ugljika na svijetu, pogotovo zato što postoje alternative”, naveli su u dopisu. „Potražnja za mineralima može se smanjiti za 58 posto kroz inovacije u tehnologiji obnovljivih izvora energije i mjerama kružnog gospodarstva. Umjesto da se upuštamo u visokorizične dubokomorske aktivnosti prije nego što u potpunosti shvatimo njihove posljedice, moramo smanjiti svoju ovisnost o tim materijalima.”
***
Dubokomorsko rudarenje moglo bi se u bliskoj budućnosti i globalno proširiti. Očekuje se da će Međunarodno tijelo za morsko dno (International Seabed Authority – ISA) do 2025. godine odlučiti hoće li rudarenje morskog dna biti dopušteno u međunarodnim vodama. Organizacija je već odobrila neke dozvole za istraživanje, ali još nije odobrila nijedan rudarski projekt.
Referenca: Ekovjesnik, Stjepan Felber
DOBRA HRVATSKA
Veljača 2024.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.