Odrast (eng. degrowth) – što stoji iza ove ekonomske teorije i zašto je to sada važno?

Odrast (eng. degrowth) je odbacivanje iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. – Knjiga “ODRAST Pojmovnik za novu eru” 

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana međunarodna konferencija o odrastu “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”. Brojni (Tomaševićevi) kritičari požurili su se pojam odrast jednostrano prikazati kao radikalno lijevu ideju koja promovira potpuno odustajanje od gospodarskog rasta i razvoja…

No radi se o složenom pojmu, ekonomskoj teoriji koja propituje potrebu za stalnim i bezobzirnim rastom u konstantnoj borbi za rastom profita.

Odrast. Pojmovnik za novu eru

Najčitaniji međunarodni priručnik o odrastu ‘Odrast – pojmovnik za novu eru’  jezgrovito i pristupačno prikazuje glavne izvorne prijepore, temeljne ideje, strateške smjernice i poveznice sa srodnim svjetonazorima… Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom priručniku – rast nije rješenje. Srećom, u praksi se pojavljuju alternativna rješenja, novi oblici življenja, proizvodnje i potrošnje, koji svima mogu osigurati sredstva za život bez rasta. Cilj je promišljanja u pojmovima odrasta izgraditi paradigmu koja sadržava i ekološku održivost i veću društvenu pravednost.

Svoja razmišljanja o pojmu ODRAST kao i prikaz sjajne knjige “Odrast. Pojmovnik za novu eru” još 2019. nam je dao Predrag Zarevski u članku:

ODRAST – nova važna riječ, novi imperativ! Treba li nam toliko rasta? Ili trebamo manje trošiti, pravednije dijeliti…

Postoje li granice gospodarskog rasta?

Današnje je gospodarstvo predominantno strukturirano oko rasta – ideje da tvrtke, industrije i nacije moraju povećati proizvodnju svake godine, bez obzira je li to racionalno. Ova dinamika pokreće klimatske promjene i ekološki slom. Gospodarstva s visokim dohotkom, te korporacije i bogate klase koje njima dominiraju, uglavnom su odgovorne za ovaj problem i troše energiju i materijale neodrživim stopama (1, 2).

Dan ekološkog duga – od 2. kolovoza ove godine trošimo resurse budućih generacija

Još prije 50 godina grupa System Dynamics na Massachusetts Institute of Technology (MIT) poslala je oštru poruku svijetu: kontinuirani gospodarski rast i rast stanovništva iscrpit će Zemljine resurse i dovesti do globalnog ekonomskog kolapsa do 2070. Vodeća autorica studije Donella Meadows istakla je da njihova knjiga Granice rasta “nije napisana kako bi predvidijela propast svijeta, nego kako bi potaknula ljude da pronađu načine života koji su u skladu sa zakonima planeta”.

Teorija odrasta

Zagovornici teorije odrasta smatraju da bi bogate ekonomije trebale odustati od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao cilja, smanjiti destruktivne i nepotrebne oblike proizvodnje kako bi se smanjila potrošnja energije i materijala te usmjeriti gospodarsku aktivnost oko osiguravanja ljudskih potreba i blagostanja. Ovaj pristup, koji je dobio na snazi ​​posljednjih godina, može omogućiti bržu dekarbonizaciju i zaustaviti ekološki slom dok istovremeno poboljšava društvene ishode (2). Osim toga oslobađa energiju i materijale za zemlje s niskim i srednjim dohotkom u kojima je rast još uvijek potreban za razvoj. Smanjenje rasta je svrhovita strategija za stabilizaciju gospodarstava i postizanje društvenih i ekoloških ciljeva, za razliku od recesije, koja je kaotična i društveno destabilizirajuća i događa se kada gospodarstva ovisna o rastu ne uspijevaju rasti.

Klimatski i gospodarski izazovi rasta

Izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) sugeriraju da bi se politike smanjenja rasta trebale razmotriti u borbi protiv klimatskog sloma i gubitka bioraznolikosti.

Tim Jackson, autor knjige iz 2009. “Prosperity Without Growth“, rekao je da su obustava rada zbog pandemije 2020. i zapadne sankcije protiv Rusije dovele u pitanje potrošnju s drugim prioritetima, odnosno zdravstvenom sigurnošću ili geopolitičkim ciljevima. U isto vrijeme, neke bi zemlje – zbog niza razloga koji variraju od demografskog starenja do trgovinskog protekcionizma ili nedostatka reformi – mogle ući u nešto slično stanju “nakon rasta” u kojem njihova gospodarstva pokazuju malo ili nimalo ekspanzije. – “Ako nemamo ekonomiju koja će se time baviti … onda imamo vrlo male šanse da time uspješno upravljamo.”

Dok god je rast glavni arbitar uspjeha malo ga se političara usuđuje propitivati. Međutim sada svjedočimo kako se stavovi javnosti polagano mijenjaju. U Europi ankete pokazuju da većina ljudi daje prednost dobrobiti i ekološkim ciljevima ispred rasta. To otvara nove horizonte.

Pitanje danas više nije hoće li rast naići na ograničenja, već kako omogućiti društvima da napreduju bez nekontroliranog rasta. Kako osigurati pravednu i ekološku budućnost čovječanstva.

1. Fanning, AL, O’Neill, DW, Hickel, J. & Roux, N. Održavanje prirode. 5 , 26-36 (2022).
2. Hickel, J. i sur. Energija prirode 6 , 766–768 (2021).

DOBRA HRVATSKA