Opća skupština UN-a je 1972. godine odredila 5. lipnja kao Svjetski dan zaštite okoliša. Cilj obilježavanja je osvjestiti da su zaštita i zdravlje okoliša veliki problem koji utječe na dobrobit ljudi i gospodarski razvoj diljem svijeta.
Godina 1972. označila je prekretnicu u razvoju međunarodne politike zaštite okoliša, s prvom velikom konferencijom o pitanjima zaštite okoliša, poznatom kao Konferencija o ljudskom okolišu ili Stockholmska konferencija. Kasnije te godine, 15. prosinca, Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 5. lipnja proglašava Svjetskim danom zaštite okoliša i poziva “vlade i organizacije u sustavu Ujedinjenih naroda da svake godine na taj dan organiziraju aktivnosti širom svijeta potvrđujući njihovu brigu za očuvanje i unapređenje okoliša, s ciljem produbljivanja ekološke svijesti.”
Prva proslava Svjetskog dana zaštite okoliša održana je 1973. pod sloganom “Samo jedna zemlja”. Sljedećih godina ovaj dan se razvio kao platforma za podizanje svijesti o problemima s kojima se suočava naš okoliš, kao što su onečišćenje zraka, onečišćenje plastikom, ilegalna trgovina divljim životinjama, održiva potrošnja, povećanje razine mora, sigurnost hrane, itd… Osim toga, cilj obilježavanja je pokretanje promjena u obrascima potrošnje te u nacionalnoj i međunarodnoj politici zaštite okoliša.
Ove godine je 50. obljetnica Svjetskog dana zaštite okoliša. Milijuni ljudi diljem svijeta obilježavaju ga svjesni da vrijeme ističe, a priroda je u hitnom stanju. Kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 1,5°C u ovom stoljeću, godišnja emisija stakleničkih plinova mora se prepoloviti do 2030. Bez djelovanja, izloženost onečišćenju zraka iznad sigurnih smjernica povećat će se za 50% u ovom desetljeću, a plastični otpad koji teče u vodene ekosustave će se utrostručiti do 2040. Potrebne su hitne mjere za rješavanje ovih hitnih problema.
Tema 2023.: Rješenja za onečišćenje plastikom
Ove će se godine Svjetski dan zaštite okoliša fokusirati na rješenja za onečišćenje plastikom, koristeći hashtag i slogan #BeatPlasticPollution.
Tijekom posljednjih 70 godina, plastika – nevjerojatno savitljiv, svestran i izdržljiv materijal – infiltrirala se na tržište i prožela naizgled svaki kutak i pukotinu na Zemlji. Plastika može pružiti važne prednosti, od medicinskih uređaja koji spašavaju živote do sigurnog i dugotrajnog skladištenja hrane. Međutim, nepotrebna plastika, posebice jednokratna ambalaža i jednokratni predmeti, zagađuju naš planet alarmantnim stopama. Desetljeća gospodarskog rasta i sve veća ovisnost o plastici doveli su do bujice nekontroliranog otpada koji se slijeva u jezera, rijeke, priobalna područja i konačno u more, izazivajući niz problema.
Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati
Svake godine u svijetu se proizvede oko 460 milijuna tona plastike od čega 353 milijuna tona postaje otpad. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ispusti se u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru.
- Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.
- Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu (iza cementa i čelika).
- Čak 40% sve plastike u EU potroši se samo za ambalažu.
- 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana
- Opušci cigareta su najčešća vrsta plastičnog otpada, a slijede omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke…
- Prosječni Hrvat godišnje napravi čak 96 kilograma plastičnog otpada.
- Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…
- Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.
- Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za ljudsko zdravlje.
- Svakog kišnog dana u Parizu iz oblaka padne i 40 kilograma mikroplastike.
- Svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 čestica mikroplastike godišnje.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš poziva na drastično smanjenje proizvodnje plastike – s 460 milijuna tona godišnje na samo 149 milijuna. To zahtijeva hitne i radikalne mjere.
Globalna odluka o zaustavljanju onečišćenja plastikom
Izvješće UNDP poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su: ponovna uporaba, recikliranje i preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da bi svako odgađanje moglo dovesti do dodatnih 80 milijuna tona onečišćenja plastikom godišnje do 2040. godine.
Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) održava se u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.
Važnost ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša upravo je u mobiliziranju transformativne akcije diljem svijeta. Kampanja Svjetskog dana zaštite okoliša 2023. #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.