PBZ Poslovna škola, primjer suvremene prakse razvoja zaposlenika

Objavio
Odgovorno
-

Dosta daleke 2007. godine svečano je pokrenuta PBZ poslovna škola (POŠ). Jedna po jedna generacija … i ova posljednja, deveta generacija, diplomanata označila je impresivnu brojku od ukupno njih 900.

Razvojni program temeljen na načelima korporativnoga učilišta upisala je prva generacija od 236 polaznika raznovrsnih profila. Svima njima jedno je bilo zajedničko: interes i želja za usavršavanjem, da prepoznaju potencijal za daljnji menadžerski razvoj te znatiželja – što će im POŠ pružiti? A pružio im je doista mnogo.
Tijekom dvanaest godina djelovanja, Poslovna škola je rasla i razvijala se na svaki način – i organizacijom i polaznicima. Fokus – cilj ostao je nepromijenjen: omogućiti kvalitetnim zaposlenicima s prepoznatim potencijalom strukturirano razvijanje temeljnih kompetencija koje će oni kasnije znati pretočiti u svoj rad i nastaviti samoostvarivati svoj potencijal u korist sebe i organizacije.
Operativno to znači 200-tinjak aktivnih POŠ-ovaca na godinu koje svakodnevno podržava i koordinira naš POŠ tim Ljudskih resursa. Dosad je realizirano 32.500 trening-dana.
PBZ Poslovna škola jedan je od ključnih projekata u okviru strategije upravljanja ljudskim resursima PBZ Grupe, što potvrđuje niz od 12 upisanih generacija.
Sve te stotine POŠ diplomanata činile su i čine onu kritičnu masu potrebnu za gradnju prepoznatljive korporativne kulture i načina poslovanja kojim se ponosimo. Stvara se klima:

“Ovdje radimo jer to želimo, a ne zato što moramo.”

Pri tome je važno da se sadašnja organizacijska kultura i klima gradi prirodno, u stalnosti kontinuiteta, bez disruptivnih skokova. Prepoznato je, također, da se završeni POŠ-ovci zadržavaju unutar Grupe znatno duže nego druge komparativne skupine. Vidljiv je njihov razvoj prema stupnju lojalnosti, angažiranosti i zadovoljstva. Krivulje i trendovi ocjena radne uspješnosti su pozitivnije i strmije, a postotak internih promocija i rasporeda bitno je veći u odnosu na druge skupine. Stoga, kad zastanemo i osvrnemo se na prijeđeni put, na ciljeve i ostvarenja, na sve uloženo, naš osjećaj je više nego ispunjavajući.
Kao i svaki uspjeh i ove diplome slavimo u nama dragim, manje formalnim, a više simboličnim dodjelama. Čestitali smo iskreno diplomantima na prvoj etapi – uspješno završenoj – njihova razvojnog puta. Razvoj je proces, a ne jednokratan čin. Strukturirano učenje, razmjena iskustava, dijeljenje znanja i širenje socijalne mreže najvažniji su dobar početak na tom putu. No stvarna prevaga da se naučeno i zadrži u nečijem radu i ponašanju ovisi ponajprije o integraciji naučenog u rad svakoga dana. Učenje kroz primjenu znanja i iskustvo čini 70 posto razvoja; upravo se kroz praksu dovršava razvoj novih kompetencija. Ako ne primijenimo ono što smo čuli, naučili i osvijestili u prethodnim fazama, edukacija neće biti svrhovita ni za polaznika ni za organizaciju.

Vjerujemo da smo i ovoj našoj devetoj generaciji diplomanata, kao i svima dosad, dali zdrave temelje, alate i shvaćanja za daljnji produktivan rast i razvoj, u podržavajućoj sredini PBZ-a koju su gradile s drugima i prethodne POŠ generacije. Nastavit ćemo na jednak način i u budućem radu PBZ Poslovne škole.

Marina Mesarić Radojčin
glavna savjetnica, Ljudski resursi i Organizacija

Daria Mateljak: Održivi razvoj je jednostavno način života. Najbolji način.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

RAZGOVOR S LIDEROM DOP-a

Daria Mateljak, direktorica za Hrvatsku, partner, Hauska & Partner 

Mnoga poduzeća i lideri u gospodarstvu i politici još uvijek ne razumiju dovoljno nužnost razvoja društveno odgovornog poslovanja. A održivi razvoj je jednostavno – način života. Najbolji način.

Jedna od tvrtki koja već godinama zagovara društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj je i  tvrtka Hauska & Partner. Ta savjetnička kuća u Hrvatskoj posluje od 2000. godine, a specijalizirana je za savjetovanje u strateškim komunikacijama. Desetak njihovih savjetnika aktivno je i u javnim raspravama o komunikaciji putem bloga hauska.hr te sudjeluju na stručnim i znanstvenim skupovima. Od početka su posvećeni načelima održivog i društvenog odgovornog poslovanja te su prva komunikacijska savjetnička kuća koja je počela izvještavati o održivosti, još 2007. godine. U prosincu 2018. godine tvrtka je dobila i afirmiranu Nagradu SJAJ za vidljivost društveno odgovornog poslovanja i održivosti na digitalnim komunikacijskim platformama u kategoriji malih, srednjih i mikro poduzeća.
Dovoljan nam je to razlog da o održivosti porazgovaramo s Dariom Mateljak, direktoricom za Hrvatsku i partnerom u Hauska & Partner. Iza nje je 28 godina savjetničkog iskustva u korporativnim odnosima i strateškim komunikacijama u korporativnom i vladinom sektoru. Aktivna je i u akademskim krugovima, članica je Upravnog odbora Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), CIPR-a, Udruge stručnjaka za održivi razvoj i Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Nagrađena je Grand PRix-om HUOJ-a, a također je i ponosna ambasadorica Povelje o raznolikosti.

Koliko se već dugo bavite pitanjima društveno odgovornog poslovanja? Sjećate li se kada ste prvi put čuli za taj termin i njegovo značenje u suvremenom gospodarstvu?
Nekim oblicima društveno odgovornog poslovanja sigurno se bavim već 20-ak godina. Međutim, prvi put sam se strukturirano i dublje upoznala s pojmom, konceptima i procesima 2004. godine kad smo se u H&P počeli baviti tim segmentom.

Otada do danas proteklo je puno vremena. Čak i sada, premda je DOP postao pojam dobro poznat i široj javnosti, stječe se dojam da ga mnogi ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, kao filozofiju života, politiku i praksu zalaganja za održivi razvoj. I to usprkos alarmantnim upozorenjima o neminovnosti najskorijeg, već za desetak godina, zaokreta čovječanstva prema sveukupnoj održivosti.
U svijetu se mnogo toga promijenilo u razvoju održivosti i DOP-a, posebno u zadnjem desetljeću. O tome svjedoči nova globalna planska paradigma oslonjena na ciljeve održivog razvoja, pokretanje mnogih inicijativa pa, na primjer, i razvoj nefinancijskog izvještavanja. Da, istina je – još uvijek mnoga poduzeća i lideri u gospodarstvu i politici ne razumiju nužnost razvoja društveno odgovornog poslovanja.

Da li lideri, članovi uprava i visoki menadžment shvaćaju benefite koji im donosi zalaganje za održivost, kao i svoju odgovornost prema široj zajednici? Kako ih educirati, poticati i motivirati da se aktivno uključe i da se broj tvrtki poklonika DOP-a u Hrvatskoj znatno poveća?
Zaista vrlo složeno pitanje. Mislim da smo na dobrom putu i time što se sve više umrežava, obrazuje i međusobno razmjenjuje iskustva zajednica stručnjaka koji imaju bitne uloge u srednjem menadžerskom redu u svojim poduzećima. Oni svakako trebaju biti uporni u razvoju projekata i internoj edukaciji menadžera i zaposlenika u tvrtkama u kojima rade. Najteže je doprijeti upravo do najviših razina, jer se oni teško odlučuju na edukativne formate. Donekle ih se može dosegnuti umrežavanjem i poticanjem na dobru praksu. Sve je više menadžera koji sudjeluju na nacionalnoj DOP konferenciji, sve više poduzeća sudjeluje u ispunjavanju Indeksa DOP-a u organizaciji HRPSOR-a i HGK. Nedavno je ponovo pokrenuta Zajednica za DOP pri HGK pa i od njih očekujemo neke nove inicijative. HRPSOR se već etablirao kao bitno tijelo koje u mnogim formatima okuplja menadžere. Rekla bih da svaka pozitivna inicijativa koja donosi vidljivost DOP-a doprinosi boljem razumijevanju.

Neke kompanije svoje aktivnosti poput humanitarnih i sličnih akcija koriste u marketinške svrhe. Je li to u redu? S druge, pak, strane primjećujemo i to da neke tvrtke ne žele govoriti o svojim DOP postignućima da im se ne bi zamjerilo da ih koriste kao marketinški alat pa društvenoj javnosti uskraćuju informaciju o dobrim DOP praksama. Kako u tome naći ravnotežu, za koju se javno zalaže i portal odgovorno.hr?
Nisu to tako rijetki slučajevi. U Hrvatskoj veliki dio utjecajnih poduzeća još uvijek koristi svoje DOP inicijative, a naročito filantropske projekte, u promotivne svrhe. Mislim da je bitno da kompanije razumiju mjeru, ton, sadržaj i format komunikacije svojih društveno odgovornih inicijativa. Svakako se vidi potreba da se poduzeća intenzivnije educira i o odgovornoj komunikaciji te kako mogu koristiti komunikacijske kanale i razne metode kako bi doprli do svojih dionika. U ovoj fazi jačanja svijesti o odgovornoj komunikaciji ključna je edukacija.

Prema nekim spoznajama, uključenost u koncepte DOP-a i održivog razvoja u javnim poduzećima je premala. Čudno, jer kod njih bi javni, društveni interes trebao biti prvi izbor. Kako to tumačite?
Moram napomenuti da imamo samo naznake, a da ne postoji sustavno i sveobuhvatno istraživanje koje bi nam dalo precizne informacije za takvu tvrdnju. Jedan od poticaja za bržu uspostavu DOP procesa u poduzeću i spajanju ciljeva održivosti s poslovnim ciljevima dolazi od vlasnika poduzeća, u ovom slučaju od države. Kod nekih velikih poduzeća koja su u međunarodnom vlasništvu možemo uočiti i veoma dobre i naprednije prakse. Za razliku od nekih drugih članica EU, poput skandinavskih ili nekih zapadnoeuropskih zemalja, kod nas su na razini države koncepti društvene odgovornosti i održivosti još uvijek nerazvijeni. Drugi poticaj dolazi izvana, od tržišnih i drugih dionika. Dakle, jačanjem suradnje mogu se stvarati pozitivni pomaci i u tom sektoru.

Koliko zakonska obveza nefinancijskog izvještavanja za velika poduzeća pridonosi širenju DOP prakse? Smatrate li da bi se ta obveza trebala proširiti i na srednja i mala poduzeća?
Primjena direktive u našem zakonodavstvu doprinijela je jačanju svijesti o obvezi izvještavanja. Međutim, struka nije zadovoljna opsegom primjene i samim propisom. Postojećim propisom obuhvaćeno je vrlo malo obveznika. Mnoga su poduzeća tu obvezu shvatila kao neki napor kojega treba što jednostavnije riješiti pa je i kvaliteta nefinancijskog izvještavanja prosječno vrlo niska. Zalažemo se za podizanje standarda izvještavanja u prvom redu, a zatim i na omasovljenje izvještavanja. Ne mislim da mala i srednja poduzeća moraju biti obveznici, to nije ni smisao direktive. Puno je važnije da poduzeća od najvećeg i znatnog utjecaja na društvo i okoliš izvještavaju kvalitetno. A male i srednje se može potaknuti na druge načine – edukacijom, poticanjem, isticanjem dobrih primjera. Ali, na primjer, i time da velike organizacije u svojim procesima nabave sve više uvode i evaluaciju na temelju dokaza odgovornog i održivog poslovanja što bi SME potaknulo da počnu objavljivati svojevrsne prilagođene nefinancijske izvještaje.

Kao ambasadorica Povelje o raznolikosti u Hrvatskoj, kakva su vaša iskustva s prihvaćanjem Povelje u našim poduzećima i uopće prihvaćanja načela raznolikosti? Koliko je raznolikost pitanje humanosti, a koliko ima i ekonomsku dimenziju?
Uvođenjem procesa koji potiču raznolikost i uključivost poduzeća mogu ostvariti mnoge koristi – jačanje odgovornosti u radnoj okolini i razvoj korporativne kulture doprinosi zadržavanju i privlačenju kvalitetnih zaposlenika, porastu njihovog zadovoljstva i motivacije, što utječe i na radnu učinkovitost, kvalitetniji razvoj proizvoda i usluga, kvalitetnije odnose s dionicima. Uz to, raznolikost potiče inovativnost i kreativnost zaposlenika. Prema vanjskim dionicima, prakse raznolikosti i uključivosti mogu pomoći rastu povjerenja i lojalnosti korisnika te razvoju odnosa s lokalnim zajednicama. Sve to može imati pozitivnih ekonomskih učinaka.

Kako vi osobno i konzultanti u kući Hauska & Partner  doživljavate koncept DOP-a i održivog razvoja te zašto bi oni morali biti dio poslovne strategije kompanija?
Mi imamo integrirano poslovno upravljanje s načelima održivog razvoja i DOP procesima. Smatramo da su danas oni nedjeljivi u suvremenoj organizaciji, koje god veličine i značaja bila. Razumijemo da se velika poduzeća, navikla na „business as usual“, boje promjena koje bi integracija npr. globalnih ciljeva u njihove poslovne strategije, politike i procese mogla donijeti. Ali, u trenutku kad shvate da to može unaprijediti i olakšati korporativno upravljanje, može utjecati na kvalitetnije upravljanje ulaganjima, troškovima i rizicima, doći će do većeg prihvaćanja takvog koncepta.

Korporacijska kultura vaše tvrtke odražava filozofiju i zalaganje za održivost. Kojim se načelima vodi uprava, ali i zaposlenici tvrtke Hauska & Partner?
Prije svega vodimo se našim vrijednostima, jer na njima gradimo naš poslovni model. Prepoznali smo globalne ciljeve na koje mi našim poslovanjem možemo utjecati i ugradili smo ih u naše strateško planiranje. Integrirali smo koncepte odgovornog poslovanja i održivosti u korporativno upravljanje i poslovne politike. Nastojimo svi zajedno kao firma, birajući segmente savjetovanja, doprinositi razvoju DOP-a i održivosti naših klijenata. Tako smo dijelom i razvijali nove niše našeg savjetovanja, od procesnog poslovnog, organizacijskog razvoja, savjetovanja u razvoju korporativnih odnosa. Sve više se bavimo i edukacijom u tim područjima, posebno ciljanom in-house edukacijom, jer naši klijenti su svi raznoliki i imaju različite potrebe i probleme. Naposljetku, lideri smo u savjetovanju o nefinancijskom izvještavanju. Možemo reći da našu poslovnu paradigmu sve više usmjeravamo u područje razvoja suvremenih organizacija koje vide potencijal u integraciji DOP-a.

Tvrtka Hauska & Partner u više je navrata dobila priznanje Indeks DOP-a. Čime je to izdvaja od drugih organizacija?
Jako smo ponosni na to što smo već deset puta sudjelovali u Indeksu DOP-a. Četiri puta smo nagrađeni – triput u kategoriji malih i srednjih poduzeća, a jednom u kategoriji odgovorne prakse u radnoj okolini. Nama Indeks DOP-a uistinu služi kao ‘benchmark’ u razvoju organizacije i naše odgovornosti. Svake godine analiziramo naše rezultate, na temelju njih razvijamo planove za napredak. Indeks DOP-a je, naravno, iznimno vrijedan i kao javno priznanje. Ali za nas je još veća njegova vrijednost što je metodološki još uvijek dominantno najbolji alat za mjerenje odgovornosti i održivosti u Hrvatskoj. Zato nam je drago što sve više poduzeća sudjeluje u njemu. Mi već vidimo i kod naših klijenata kako je Indeks DOP-a vrijedan i za određivanje internih indikatora napretka i kao poticajno sredstvo za promicanje odgovornih praksi. Mnogi od naših klijenata su laureati, neki i višestruki, i to nas posebno raduje.

Održavate i zanimljivu praksu kompanijskog bloga, a članke pišu sami zaposlenici. Kako je došlo do te inicijative, koliko su se zaposlenici našli u tome? Kojim se temama u tom blogu bavite?
Htjeli smo imati jednu zasebnu platformu koja nije povezana uz korporativnu web stranicu. Blog H&P CoRe na www.hauska.hr je izrastao iz naše želje i potrebe da se u kratkim formatima osvrnemo na neke aktualne teme iz područja kojima se bavimo. Tako da na njemu ima tekstova različitih stilova, formata i težina. Ima i duhovitih tekstova, edukativnih, kritičkih, prikaznih… Sadržaj mogu pisati svi naši zaposlenici o temama koje ih zanimaju i o kojima imaju što reći. Ta individualizacija nam je važna, jer omogućuje i razvoj naše vrijednosti raznolikosti. Individualna mišljenja, razni pogledi na pojave i teme koje imaju komunikacijskog, poslovnog, političkog, društvenog ili nekog drugog značaja su neprocjenjiva vrijednost naše kompanije. Time želimo ohrabriti i poduzeća i pojedince da slobodno razmišljaju o svom okruženju, ali i poticati ih da se zainteresiraju za razne teme, pa i nešto više nauče o njima. Dosta pišemo o DOP-u i održivosti tako da je naš blog postao vrlo posebna pojava u korporativnom svijetu. Dodatno, na njemu objavljujemo i naše stručne i znanstvene radove koji su prethodno objavljeni u međunarodnim zbornicima ili na konferencijama, za one koji su u potrazi za nešto ozbiljnijim sadržajima.

Za 2018. godinu tvrtka je primila nagradu SJAJ za vidljivost prakse i afirmaciju DOP-a, koju dodjeljuje Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i njoj pridruženi portal www.odgovorno.hr. Koliko sebe i tvrtku na čijem ste čelu smatrate iskrenim i argumentiranim promicateljem DOP-a i održivosti i zašto?
Jako smo zahvalni što je naš rad nagrađen ovim priznanjem, jer je on kruna naše dugogodišnje predanosti društvenoj odgovornosti. Mislim da smo već prepoznati kao zagovaratelji DOP-a i održivosti, ali i kao pouzdani savjetnici našim klijentima u tom području. Kako sam naglasila primajući ovu sjajnu nagradu, ona jest odraz napora i djelovanja cijelog našeg tima, ali i naših klijenata koji, kao i mi, vjeruju da možemo graditi bolji svijet. Uistinu, u kodu našeg poslovanja ugrađeni su principi društveno odgovornog poslovanja. Aktivni smo u inicijativama, udruženjima i projektima koji se trude promicati društveno odgovorno poslovanje i održivost. Zato smo sudjelovali u posebnoj knjizi dobrih praksi „Dobra Hrvatska/ Društveno odgovorno poslovanje – Najbolji hrvatski doprinosi ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja UN 2030.“, u izdanju Poslovne inicijative Dobra Hrvatska i MEP-a. Nastojimo donositi i pridonositi novim trendovima na hrvatskom tržištu. To ponekad iziskuje i hrabrost, ali uvijek treba netko tko će postaviti prava pitanja, pokrenuti akcije ili „otkopati prvu lopatu“.

U svojoj ste se karijeri bavili odnosima s javnošću i komunikacijom u politici, upravi, organizacijskim odnosima i ekonomiji. Na kraju ste se okrenuli području DOP-a i održivog razvoja, a po vašoj bi se biografiji dalo zaključiti da vam je DOP i mnogo više od područja kojim se bavite isključivo na poslu. Kako ga živite, privatno?
Ako nemate društveno odgovorni gen u sebi, ne možete ni graditi sustav u kojemu je on važan. Teško mi je govoriti ili procjenjivati privatnu odgovornost, uvijek mislim da puno toga mogu još bolje. Odgovorno i održivo ponašanje treba biti tvoj način života, tvoja osobna predanost da u svojoj mikro zajednici budeš odgovoran na svaki način, tek je tada iskreno i autentično. Svi mi koji dijelimo održive vrijednosti tako se ponašamo i privatno, prema našim privatnim dionicima i prema okolišu. Od razdvajanja otpada, korištenja komposta, ako imamo uvjete za to, pa do privatnog poštivanja raznolikosti i primjene uključivosti, poštivanja ljudskih prava, brige i razvoja odnosa prema različitim ljudima koji su nam u životu važni, humanitarnim djelovanjem, poticanjem poštenja i suradnje. Način na koji odgajamo našu djecu isto odražava naš osobni vrijednosni sustav i pristup odgovornosti. Svatko od nas tko želi imati neki utjecaj na razvoj odgovornosti u poslovnom svijetu podjednako mora to živjeti i u svom privatnom univerzumu. Održivi razvoj je jednostavno… način života.

 

Mirela Drkulec Miletić

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA

Veljača,  2019.

Dolazi kraj tome! Hrvati i druge zemlje istoka EU dobivaju različitu kvalitetu proizvoda i više cijene!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

„Više od 80 posto građana Hrvatske smatra da nas velike korporacije tretiraju kao građane drugog reda. To su brojke koje sam dobila kada sam radila prvo istraživanje kvalitete na našem i njemačkom tržištu s Hrvatskom agencijom za hranu. Ti podaci su me obvezali. Europski parlament je donio najbolju poziciju, unatoč teškim pregovorima. Sada je na potezu Vijeće, a tu veliku ulogu mora odraditi naša Vlada!”, kaže Biljana Borzan.

Važan društveni korak da se to promijeni dogoodio se nedavno. Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je tekst zakona koji zabranjuje prodaju istih proizvoda u različitoj kvaliteti u Europskoj uniji. Objavila je to na konferenciji za medije hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

„Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU mora zabraniti. To je pozicija do koje smo došli nakon godina uvjeravanja, povlačenja za rukav i dokazivanja! Oduševljena sam ovako dobrim rezultatom teških pregovora, i za mene već petogodišnjeg procesa. Vrlo je teško gurati zakon za koji nitko ne želi da se dogodi osim vas i dijela istočnoeuropskih zastupnika“, kazala je Borzan. Odbor je naime usvojio izmjenu tzv. crne liste Direktive o nepoštenim poslovnim praksama i eksplicitno zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda.

Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godišnjeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koji je sredstva iz EU proračuna osigurala upravo Borzan.

„Prema mojim informacijama, uzorak će se uskoro formirati na osnovi doprinosa 19 država članica. Prvi rezultati će biti kroz par mjeseci, i moguće je da zakon bude izglasan i prije toga. Samim time su rezultati i važniji, jer će povući za sobom i prve sankcije”, kaže Borzan.

Izvor: Ekovjesnik

 

KAKO TO RADI FINSKA? Veoma poučan raport 2016. o napretku zemlje prema ciljevima održivog razvoja 2030.

Objavio
Odgovorno
-

Prema jednom od prvih globalnih izvještaja o ostvarivanju COR-ova,  SDG Index (2016:16) četiri najuspješnije zemlje u tome na svijetu su Švedska, Danska, Norveška i Finska.

Pažljiva analiza Izvještaja ukazuje na to da se njihov uspjeh temelji na konvencionalnom modelu razvoja.  To znači da se njihov visok dosadašnji učinak u ostvarivanju ekonomskih i društvenih ciljeva zasniva na (pre)velikoj potrošnji prirodnih resursa.
U svjetlu ove činjenice nužno je promatrati naš izbor Finske i njihovog izvještaja o ostvarivanju COR-ova kao „studiju slučaja“ . U izvještaju  Government Report on the implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development in Finland (2016) se navodi kako se implementacija COR-ova u Finskoj fokusira na dva područja

  1. a) ugljično neutralna i resursno mudra Finska;
  2. b) ne-diskriminirajuća, ravnopravna i kompetentna Finska.

Da bi do 2030. postala „ugljično neutralna i resursno mudra“, Finska mora poduzeti niz odlučnih i ambicioznih akcija kao što su implementacija strategije energetske tranzicije prema čistim i obnovljivim izvorima energije; izrada i implementacija srednjoročne politike ublažavanja klimatskih promjena; implementacija strategije razvoja kružnog gospodarstva s posebnim naglaskom na sistem održive proizvodnje hrane, te transport i logistiku, ubrzanje tranzicije javne nabave u institucijama središnjih i lokalnih vlasti prema proizvodima i uslugama temeljenim na čistim tehnologijama; implementacija nacionalnog programa održivog urbanog razvoja…

„Ne-diskriminirajuća, ravnopravna i kompetentna Finska“  proizlazi iz usvojenog sustava vrijednosti prema kojem je svaka osoba vrijedan i ravnopravan član finskog društva. Svatko stoga ima jednake mogućnosti za dobrobit i dobar život, zdravlje, obrazovanje i zapošljavanje kao i pravo sudjelovati u društvu na smislen način. Sukladno ovim načelima vlada je preuzela obvezu poduzimanja niza društvenih reformi. Primjerice, cilj opsežne reforme zdravstvenih i socijalnih usluga je smanjenje nejednakosti u tim područjima, poboljšanje jednakosti dostupnosti i pristupa uslugama, te kontrola troškova. Dramatične strukturne promjene na tržištu rada (što je dobrim dijelom vezano uz Četvrtu industrijsku revoluciju) rezultiraju zahtjevima za unapređenje vještina i kompetencija radne snage, kao i za transformaciju načina djelovanja institucija tržišta rada (npr. ureda za zapošljavanje). Na rastuće izazove imigranata i prijetnje populističkih stranaka, vlada je odgovorila izradom akcijskog plana “Smislen život u Finskoj” (Meaningful life in Finland) koji bi trebao spriječiti govor mržnje i rasizam te promicati socijalnu uključenost. Prema autorima tog plana „dugoročni cilj vlade je da Finska do 2025. bude zemlja u kojoj se svi mogu osjećati kao kod kuće“ (2016:3). Prema Izvještaju (Government report, 2016.:35) strategija unutarnje sigurnosti zasniva se na jačanju stabilnosti i dobrobiti društva.

Agenda 2030 je dugoročno usmjerena: odluke i akcije sadašnjih generacija moraju sačuvati temelje dobrog života budućih generacija. Stoga je prvo načelo politika održivog razvoja, dugoročni pristup i transformacija. Oblikovanje politike održivoga razvoja je u domeni odlučivanja Finskog nacionalnog povjerenstva za održivi razvoj. Povjerenstvo je osnovano 1993. godine. Mandat povjerenstva namjerno je definiran na način da se preklapa s izbornim ciklusima čime se želi osigurati dugoročni pristup i kontinuitet politika.

Naredno načelo odnosi se na usklađenost politika. Sveobuhvatna implementacija Agende 2030 i promicanje održivog razvoja zahtijeva sistematsku integraciju COR-ova u ključne političke i administrativne procese, kao što su na primjer program rada Vlade, zakonodavna rješenja,  izrada proračuna, upravljanje učinkom te upravljanje ljudskim resursima. Radi  ostvarivanja sistematičnog pristupa i unapređenja koherentnosti politika, odgovornost za koordinaciju nacionalne politike održivog razvoj početkom 2016-te prenijeta je iz Ministarstva za zaštitu okoliša u ured Predsjednika Vlade.

Sljedeće načelo odnosi se na participaciju i vlasništvo. U odnosu na pitanja održivog razvoja finsko društvo ima snažnu tradiciju uključivanja organizacija civilnog društva, poslovne zajednice, sindikata i drugih aktera. Sukladno tome naglašava se kako bi svu komunikaciju vezano za Agendu 2030 trebalo shvaćati kao dijalog, a ne kao jednosmjerno prenošenje informacija. Sudjelovanje širokog kruga aktera u javnim raspravama i dijalogu o pitanjima održivog razvoja presudno je za građenje osjećaja vlasništva i posvećenosti ostvarivanju usvojenih politika.

Analiza Izvještaja pokazuje da su na napori finskog društva usmjereni na dva ključna izazova: ekološke i društvene. U Izvještaju se, kao odgovor na te izazove, ukazuje na nužnost kreiranja i implementacije „strategija“ i „reformi“. Analiza predloženih pristupa u kontekstu teorijskog modela tri vrste promjena, sugerira kako oni ostaju unutar postojećeg načina razmišljanja. No, s obzirom na kvalitetu obrazovnog sistema, kao i povezanost vlade s istraživačkim institucijama (npr. na mrežnoj stranici Vlade nalaze se poveznice s National Foresight Network, tj.  nacionalnom mrežom istraživačkih institucija usmjerenih na istraživanje budućnosti) smatramo kako Finska posjeduje potencijal za razvoj nacionalnog transformacijskog sistema, te implementaciju COR-ova.

Miljenko Cimeša, Društvo za organizacijsko učenje Hrvatske,Zaostroška 1, Zagreb , miljenko.cimesa@solcroatia.org       i

Andreja Pavlović, Hauska & Partner d.o.o., Ilica 246a , Zagreb, andreja.pavlovic@hauska.com

(Članak je izvadak iz rada pod naslovom „Provedba ciljeva održivog razvoja kao dio procesa razvoja regenerativnog društva“, izloženog na 10. Konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, HRPSPR i HGK, studenog 2018.)

POTPIŠI! Uključi se u europsku kampanju #ProtectWater za zaštitu voda! Spriječimo one druge – spasimo naše vode!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Danijel Durkovic / Unsplash

EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica ga žele oslabiti. Situacija je ozbiljna i velike su mogućnosti da će se Okvirna direktiva o vodama EU (ODV) revidirati. Pritisak vrše države koje u 18 godina nisu napravile ništa po mnogim ciljevima ODV-a.

Više od 100 organizacija za zaštitu prirode, uključujući Udrugu Biom, predvođenih WWF-om pokrenulo je kampanju na europskom nivou za spas propisa za zaštitu voda. Cilj je jednostavan: obraniti sadašnju Okvirnu direktivu o vodama EU od nastojanja raznih interesnih profiterskih skupina i time zaštititi europske rijeke, jezera, podzemne vode, močvare te živi svijet koji uz njih za generacije koje dolaze. EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica žele ga oslabiti.

Uključimo se SVI u pozitivna zalaganja…
Ako već nisi, pogledaj na Biomovom youtube kanalu video materijale o simpatičnom dabru Ladislavu i tuljanu Bojanu ili o budućnosti proizvodnje piva ukoliko ne bude čiste vode. I djeluj! Daj svoj glas na: www.biom.hr/protectwater/
Slatkovodni ekosustavi su najugroženiji na planetu, a situacija nije drukčija ni u Europi. Temeljem posljednjih podataka, 60% europskih rijeka, potoka, jezera i močvara nije u zdravom stanju. Generacijama smo ih uništavali i zagađivali, te neodgovorno koristili prevelike količine vode. Ako se nastavimo tako ponašati, utječemo na sve – od malih stvari u svakodnevnom životu koje uzimamo zdravo za gotovo, do proizvodnje cijelih industrija. Utječe se i na nebrojeni broj vrsta kojima su ti ekosustavi neophodni za opstanak.
EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica ga žele oslabiti. Situacija je ozbiljna i velike su mogućnosti da će se Okvirna direktiva o vodama EU (ODV) revidirati. Pritisak vrše države koje u 18 godina nisu napravile ništa po mnogim ciljevima ODV-a.

Zdrave rijeke i jezera nisu nešto što je „lijepo imati“, oni su nužni za našu egzistenciju i opstanak.
Kampanju #ProtectWater, koja traje do 4. ožujka 2019.  pokrenula je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF. U Hrvatskoj, uz WWF Adriju, kampanju provode udruge Eko Zadar, Brodsko ekološko društvo, Sunce, Udruga Biom i Zelena akcija
Čak 60% voda EU nije u dobrom stanju jer države članice odobravaju korištenje na način koji ostavlja trajnu štetu izgradnjom brana i druge infrastrukture te neodrživom poljoprivredom.

Države članice EU su se obvezale da će najkasnije do 2027…
Kroz Okvornu direktivu o vodama – ODV, države-članice su se obvezale kako to više neće raditi te da će postići “dobro stanje” voda najkasnije do 2027. godine. Prvotni rok bio je do 2015. i prekoračen je.

ODV osigurava učinkovit okvir za rješavanje glavnih pritisaka s kojima se susreću naše vode, a zemlje članice moraju značajno intenzivirati svoje napore i financiranje kako bi se ciljevi do 2027. postigli. Rezultata na poboljšanju stanja voda je malo, stoga zemlje članice raspravljaju o tome kako oslabiti ovaj zakon uvođenjem veće fleksibilnosti.

Djeluj SADA: reci Europskoj komisiji da očuva i osnaži ovaj propis. Ako već nisi, potpiši peticiju na: www.biom.hr/protectwater/

Više informacija: www.biom.hr

DOBRA HRVATSKA & BIOM

Siječanj 2019.

„INA – ZELENI POJAS“ – afirmativni model intenzivnog volontiranja i suradnje u brizi za okoliš

Objavio
Odgovorno
-

INA je obilježila pet godina Zelenog pojasa, projekta koji je prepoznat i iznesen kao primjer dobre prakse i u Globalnom izvješću o održivom razvoju UN za 2018. godinu. Sustavan i dobro organiziran, kompleksan i širok, motivirajući rad zaposlenika INE s više od 70 udruga, škola, vrtića i drugih iznjedrio je 80 akcija i mnogo veselja u razdoblju 2014.-2018.

Zeleni pojas (Green Belt) je internacionalni program MOL grupe koji je uspješno realiziran u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Hrvatskoj i Češkoj. Program se bavi pitanjima zaštite okoliša i prirode te kompanija preko javnog natječaja odabire ekološke projekte za sufinanciranje.
INA – Industrija nafte, d.d. krenula je u projekt Zeleni pojas krajem 2014. godine koji se kontinuitetu provodi sad već petu godinu. U navedenom je periodu od 2014. do 2018. kroz Zeleni pojas u Hrvatskoj niz projekata koji su sufinancirani s više od 1.300.000,00 kuna.

Ciljevi i područja djelovanja
Osnovni cilj Zeleni pojas programa širenje je svijesti o važnosti zaštite okoliša i prirode te stvaranje suradnje kompanije s organizacijama civilnog društva i lokalnim zajednicama kroz vidljivu dugoročnu podršku projektima iz područja zaštite okoliša i prirode. Program također želi potaknuti i angažman građana u aktivnostima zaštite okoliša i prirode te jačati svijest javnosti o važnosti te zaštite, a dodatnu prednost u selekciji pristiglih projekata mogu imati projekti koji uključuju i inkluziju te integraciju marginaliziranih skupina u društvu, odnosno projekti koji se provede na lokacijama u kojima INA ima razvijena svoja poslovna središta (Rijeka, Sisak, Slavonija…).

Područja aktivnosti koje natječaj podupire su: stvaranje ili sanacija zelenih površina sadnjom nove vegetacije i obnova postojeće, čišćenje javnih površina, jezera, rijeka, mora uključujući i revitalizaciju morske obale, briga o školskim vrtovima, voćnjacima i eko područjima i uređenje navedenih (stalci za bicikle, klupe, stolovi, skloništa, mostovi, info ploče, spremnici za odvojeni otpad), neformalne obrazovne aktivnosti o zaštiti okoliša i prirode namijenjene lokalnim zajednicama, izložbe o zaštiti okoliša te druge aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode.

Od 2014. do 2018. odabrano 80 projekata i dodatno poticano na kvalitetu u realizaciji!
Kroz proteklih 5 godina, u suradnji s našim partnerima, posadili smo 5722 sadnice drveća, cvijeća i raslinja te smo zazelenili prostor od 25.570 m2 i u partnerstvu sa zajednicom realizirali smo 80 projekata u suradnji s preko sedamdeset udruga.

  1. – 12 projekata
  2. – 15
  3. – 18
  4. – 17
  5. – 18
    Kako bi se organizacije koje su dobile sufinanciranje dodatno potaknule na što kvalitetniju  realizaciju svojih projekata, 2017. godine uspostavili smo nagradu za najbolje izvedeni projekt koja se uručuje na predstavljanju natječaja za tekuću godinu, a za projekte koji su realizirani unatrag dvije godine (često puta projekti iz prošlog natječajnog razdoblja još uvijek u realizaciji).
    Nagrada se sastoji od financijskog i umjetničkog dijela – skulpture koju realiziramo u suradnji sa Srednjom školom za primijenjenu umjetnost Zagreb.

Više informacija o dosadašnjim aktivnostima te narednom natječaju na www.ina.hr

DOBRA HRVATSKA

Siječanj 2019.

Prilog: popis akcija, udruga, škola i vrtiža i ostalih u zajendičkom djelovanju

Popis projekata

  1. Udruga “Ozana”: projekt „Ne vunu u šumu“
  2. Eko udruga “Krka” Knin: projekt „Nema Frke dok je Krke“
  3. Lička ekološka akcija: projekt SOS za Pak šumu Jasikovac
  4. Udruga Ardura Šibenik: projekt uređenja dječjeg igrališta s parkom “Bioci”
  5. Gea – aktivna ekologija: projekt dovršenja Eko parka Bijeli Klanac na području Karlovačke županije, Općine Krnjak.
  6. Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika pri bolnici Dr. Ivan Barbot iz Popovače: projekt uređenja terapijskog vrta
  7. Lokalna akcijska grupa „lag 5“: projekt „Zeleni lag 5“ – pošumljavanje padine u Kuni na poluotoku Pelješcu, uređenje šetnice u Lastovu te održavanje ciklusa radionica o održivom razvoju, klimatskim promjenama i biodiverzitetu.
  8. Udruga vinara i maslinara “Rukatac i piculja”: projekt „Uređivanje Područja Okoliša Lokve U Polju Lokavije, Pristupnih Ulaznih Puteva Polja U Podnožju Naselja Lastova“
  9. Dječji vrtić Zvrk, Đakovo: projekt „Think pink about green“ stvaranje vrtićkog vrta, voćnjaka, travnjaka i cvjetnjaka, kao i održavanje edukativnih radionica
  10. Dječji vrtić “Biokovsko zvonce”, Makarska: projekt  „Čista eko (ist)INA“
  11. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Botanički vrt Biološkog odsjeka: projekt rekonstrukcije prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa Hrvatske u Botaničkom vrtu PMF-a
  12. Srednja škola Stjepana Sulimanca: projekt „Oplemenimo boravak u Prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav“ –  uređenje “zelenog odmorišta” na lokaciji Eko centra Banov brod
  1. Rekreacijsko društvo Zeleno srce Pitomača, udruga iz Pitomače: projekt “Čista Drava je prava”
  2. Ekološko ronilački klub „Korčula“, udruga iz Korčule: projekt “Učinimo podmorje ljepše”
  3. Udruga slijepih Grada Pteternice i Požeško-slavonske županije: projekt “Prijatelji prirode”
  4. Dječji vrtić Suncokret iz Slatine: projekt “Zeleni vrtovi za zelenije vrtiće”
  5. Dječji vrtić Snjeguljica iz Rijeke: projekt “From trash to treasure”
  6. Održivi otok, udruga iz Jelse: projekt “Pityeia- borov otok”
  7. Osnovna škola Bedekovčina: projekt “Uredimo školski park – učimo i igrajmo se na otvorenom”
  8. Udruga za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar: projekt “Poboljšanje životnih uvjeta”
  9. Dobrovoljno vatrogasno društvo Beretinec: projekt “Približimo prirodu ljudima”
  10. Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje: projekt “Okoliš za 5 – uredimo zelenu oazu za učenje i zabavu”
  11. Udruga vinara i maslinara “RUKATAC I PICULJA” s otoka Lastova: projekt “Uređenje početnog dijela tematske staze “Maslinarski i vinski put Lastovskog težaka”
  12. Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, iz Ivanca: projekt “Kad se male ruke slože i eko povrćem se hranit može”
  13. Osnovna Škola Mladost iz Lekenika: projekt “Ekološko – edukativni park Lekenik – Krajobrazno uređenje”
  14. Društvo osoba s invaliditetom Zvjezdice, udruga iz Gunje: projekt “Voda odnijela, INA donijela”
  15. Predškolska ustanova Dječji Vrtić Slano, Dubrovnik: projekt “Zeleni pojas”

2016.

  1. Grupa sredozemna medvjedica, Udruga za istraživanje i zaštitu prirode: projekt „Monitoring sredozemne medvjedice (Monachus monachus Hermann 1779) putem kamera u špiljama i čišćenja od naplavina (smeća), na području rta Kamenjak, Stoja – Pula, otoka Cresa, Visa i Biševa“
  2. Udruga Ronilački klub Adriaticro Zagreb: projekt „Sanacija ornitološkog staništa Savica 2016.“
  3. Osnovna škola Antun i Stjepan Radić iz Gunje: projekt „Uređenje interaktivnog školskog dvorišta“
  4. Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije-UOSI SMŽ: projekt Zeleni kutak kraj „Sobe čuda“ u Petrinji
  5. Udruga za zaštitu okoliša i unaprjeđenje kulture življenja „ŽIVOT“: projekt Uređenje plaže „Mramorna“, sv. Kajo, Solin
  6. Udruga slijepih Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije: projekt „Kućica u prirodi za slijepe i slabovidne osobe“ u Pleternici
  7. Ekološko-ronilački klub Korčula: projekt „Zeleni tim otoka Korčule“
  8. Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode iz Čakovca: projekt „Uređenje zelenog pojasa Skloništa PRIJATELJI“
  9. Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončić iz Karlovca: projekt „Senzorni park“
  10. Osnovna škola Benkovac: projekt „Eko školsko dvorište-solarne klupe“
  11. Udruga Kas Sisak: projekt „Zeleno u Kasu uz Savu“
  12. Srednja škola Donji Miholjac: projekt „Školske pčelice medarice“
  13. Udruga uzgajivača konja Hrvatski Posavac iz Novske, projekt „Prihvatilište za stoku“
  14. Ekonomska škola Pula: projekt „U srcu srce“
  15. Osnovna škola Braća Ribar iz Posedarja: projekt „Obnovimo školske vrtove“ u Posedarju i podružnoj školi u Islamu Latinskom
  16. Grad Novi Vinodolski: projekt „Dječje igralište na bribirskoj obali“
  17. Udruga Za Orebić: projekt „Zeleni Pelješac – vratimo opožarenom Pelješcu zeleni sjaj“
  18. Ekološka udruga “Krka” iz Knina: projekt “Poučno-edukativna staza Krka”

2017.

  1. ​Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu: projekt „Dom za djecu-Dom za ptice“, Zagreb
  2. Dobrovoljno vatrogasno društvo Beli Manastir: projekt „Iz odlagališta u park!“, Beli Manastir
  3. Hrvatska gorska služba spašavanja, stanica Split: projekt „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“, Gata
  4. Udruga mladih Feniks: projekt „Vranycanyjevo jezero kao mjesto zdravog i aktivnog života“, Oroslavje
  5. Udruga za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH: projekt „Osobe s invaliditetom u zajednici s prirodom“ , Pleternica
  6. Udruga za održivi razvoj Hrvatske: projekt „Dječji priručnik za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada“, Koprivnica
  7. Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, projekt „Pogled u modro“, Murter
  8. Lokalna akcijska grupa (LAG) Vuka – Dunav: projekt „Zeleni kutak na dječjim igralištima“, područje LAG-a (Općine Antunovac, Čepin, Ernestivnovo, Erdut, Šodolovci, Vuka, Vladislavci i mjesni odbori Grada Osijeka Brijest, Tenja, Sarvaš, Josipovac, Višnjevac)
  9. Osnovna škola Kneževi Vinogradi: projekt „Stvaranje školskog vrta začina i ljekovitog bilja – Začinimo Školu“, Kneževi Vinogradi
  10. Osnovna škola Vladimir Nazor, Škabrnja: projekt „Osnivanje učenička zadruga “Maslina”“, Škabrnja
  11. Udruga Obala naših unuka: projekt „Plava vreća“, Savudrija – Prevlaka
  12. Osnovna škola Velika Pisanica, projekt „Zelena učionica na otvorenom“, Velika Pisanica
  13. Moto klub “Poskok” Slunj: projekt „”Poskok” za zeleno srce Slunja“, Slunj
  14. Udruga žena Suha Katalena: projekt „Zajedno do zelenog osmijeha“, Suha Katalena
  15. Predškolska ustanova Balončić Svetvinčenat: projekt „Eko park predškolske ustanove Balončić“, Općina Svetvinčenat
  16. Gimnazija A. Vrančića Šibenik: projekt „Kamelija“, Šibenik
  17. Savez izviđača Hrvatske: projekt „Živimo s prirodom“, Općina Kamanje – odabrali Facebook fanovi
  19. Centar za rehabilitaciju Silver: projekt „Silverova hladovINA“, Zagreb
  20. Lokalna akcijska grupa Bura: projekt „Voćni Trg“, Općina Vrsi
  21. Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina: projekt „Edukacija i osposobljavanja o zaštiti od poplava i sadnja zelenih nasada na plavnim područjima“, Glina
  22. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Šibensko-kninske županije „Kamenčići“: projekt „Zeleni čuvari naših krajeva“, Šibenik, Drniš, Zlarin
  23. Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica: projekt „Kamp park na Otoci“, Hrvatska Kostajnica
  24. Osnovna škola Jože Šurana Višnjan: projekt „Solarni svijet“, Višnjan
  25. Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec: projekt „Aroniju i haskap sadim i budućnost gradim“, Ivanec
  26. Tehnička škola Rijeka: projekt „Zelena oaza – maknimo djecu s betona“, Rijeka
  27. Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica: projekt „Tajne podzemnog svijeta Općine Ston“, Općina Ston
  28. Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: projekt „Senzorni vrt za sobu čuda“, Sisak
  29. Dobrovoljno vatrogasno društvo Gruda: projekt „Zelene Konavle“, Općina Konavle
  30. Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Split: projekt „Očistimo zajedno Stazu sv. Ciprijana – faza II“, Gata, Omiš
  31. Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode: projekt „Posadimo zeleno (Posadimo život)“, Čakovec
  32. Osnovna glazbena škola Pakrac: projekt „Vau park“, Pakrac
  33. Dječji vrtić Škrljevo: projekt „Zeleno na najjače“, Škrljevo, Bakar
  34. Klub žena Pokupsko: projekt „Ruška tepka i park perunika”, Pokupsko
  35. Lokalna akcijska grupa “More 249”: projekt „Lok(v)alno za život Lokve“, grad Vodice
  36. Europski dom Vukovar: projekt „Zajedništvom za Zeleni pojas“, Vukovar – odabrali Inini Facebook fanovi  

Udruge s kojima smo surađivali: Udruga “Ozana”, Eko udruga “Krka” Knin, Lička ekološka akcija, Udruga Ardura Šibenik, Gea – aktivna ekologija, Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika pri bolnici Dr. Ivan Barbot iz Popovače, Lokalna akcijska grupa „lag 5“, Udruga vinara i maslinara “Rukatac i piculja”, Rekreacijsko društvo Zeleno srce Pitomača, Ekološko ronilački klub „Korčula“, Udruga slijepih Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije, Održivi otok, udruga iz Jelse,  Udruga za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar, Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, Društvo osoba s invaliditetom Zvjezdice, Grupa sredozemna medvjedica – Udruga za istraživanje i zaštitu prirode, Udruga Ronilački klub Adriaticro Zagreb, Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, Udruga za zaštitu okoliša i unaprjeđenje kulture življenja „ŽIVOT“, Zaštitarsko ekološka udruga „Prijatelji životinja i prirode“ iz Čakovca, Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončić iz Karlovca, Udruga Kas Sisak, Udruga uzgajivača konja Hrvatski Posavac iz Novske, Udruga Za Orebić, Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu, Udruga mladih Feniks, Udruga za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH iz Pleternice, Udruga za održivi razvoj Hrvatske iz Koprivnice, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga Obala naših unuka Savudrija, Udruga žena Suha Katalena, Centar za rehabilitaciju Silver iz Zagreba, Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Šibensko-kninske županije „Kamenčići“, Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode Čakovec, Klub žena Pokupsko,

Dječji vrtići i škole: Dječji vrtić Zvrk, Đakovo, Dječji vrtić “Biokovsko zvonce”, Makarska, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja škola Stjepana Sulimanca, Dječji vrtić Suncokret iz Slatine, Dječji vrtić Snjeguljica iz Rijeke, Osnovna škola Bedekovčina, Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje, Osnovna Škola Mladost iz Lekenika, Predškolska ustanova Dječji Vrtić Slano, Dubrovnik, Osnovna škola Antun i Stjepan Radić iz Gunje, Osnovna škola Benkovac, Srednja škola Donji Miholjac, Ekonomska škola Pula, Osnovna škola Braća Ribar iz Posedarja, Osnovna škola Kneževi Vinogradi, Osnovna škola Vladimir Nazor, Škabrnja, Osnovna škola Velika Pisanica, Predškolska ustanova Balončić – Svetvinčenat, Gimnazija A. Vrančića Šibenik, Osnovna škola Jože Šurana Višnjan, Tehnička škola Rijeka, Osnovna glazbena škola Pakrac, Dječji vrtić Škrljevo,

Ostali partneri: Dobrovoljno vatrogasno društvo Beretinec, Grad Novi Vinodolski, Dobrovoljno vatrogasno društvo Beli Manastir, Hrvatska gorska služba spašavanja – stanica Split, Lokalna akcijska grupa (LAG) Vuka – Dunav, Moto klub “Poskok” Slunj, Savez izviđača Hrvatske, Lokalna akcijska grupa Bura – Općina Vrsi, Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina, Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Gruda, Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica – općina Ston, Lokalna akcijska grupa “More 249“ – Vodice, Europski dom Vukovar.

NEŠTO JAKO DOBRO! INA – Jubilarni peti godišnji projekt Zeleni pojas postao primjerom dobre prakse UN-a 2018.!

Objavio
Odgovorno
-

Tijekom 2018.godine objavljen je peti Zeleni pojas natječaj za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 350.000,00 kuna. Na natječaj je pristiglo 169 projekata od kojih je 18 odabrano za sufinanciranje. Projekti će se sprovesti do 30.6.2019. godine, a u njihovu realizaciju uključit će se i INA Klub volontera.

Izuzetno smo ponosni što je Inin projekt Zeleni pojas, kao primjer dobre prakse, uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju UN za 2018. godinu. On je prepoznat kao projekt koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji što su Ujedinjeni narodi uvrstili u svoje Globalne ciljeve održivog razvoja. Za izradu ovog UN-ovog izvješća zadužena je Međunarodna trgovačka komora – najveća svjetska poslovna organizacija čije članstvo čini više od 6 milijuna kompanija u svijetu, što uspjeh Ininog projekta čini još značajnijim. Zeleni pojas tako se našao u izabranom društvu 80-tak najuspješnijih svjetskih primjera održivog razvoja iz korporativnog svijeta te uz bok najvećih svjetskih kompanija.
Izvještaj je predstavljen u srpnju 2018. u New Yorku na UN-ovom Političkom forumu na visokoj razini.  Zadaća tog tijela je praćenje provedbe UN-ovog Programa održivog razvoja 2030. Projekt Zeleni pojas uvršten je u globalno izvješće na inicijativu Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore u Hrvatskoj, a vrijedno priznanje stiže u petoj godini njegovog provođenja.

Više: WWW.INA.HR

 

 

 

“Osjetljivije skupine društva uvijek imaju mjesto u srcima nas zaposlenika, ” HEP Opskrba

Objavio
Odgovorno
-

U jednom od prijašnjih brojeva godišnje knjige-planera Učinkovit menadžer, sveučilišna profesorica i spisateljica Majda Rijavec podsjetila nas je ponovno na sve dobrobiti pomaganja, rada za opće dobro, a nadasve volontiranja. Na sve dobre posljedice toga, čak i pozitivnije nego što se misli i općenito zna. Sreća primatelja postaje i srećom davatelja. Mnoga istraživanja pokazuju da su volonteri u prosjeku sretniji od drugih. Među sretnijima su i angažirani članovi udruga, društava, Caritasa, Crvenog križa, ali i osobe – zaposlenici koji zajedno, i češće, upražnjavaju rad za opće dobro i u tome nalaze sebe. U takvim prilikama upoznajemo nove ljude, sudjelujemo i družimo se, stječemo nova iskustva i vještine. Možda je onaj drugi razlog i važniji – osjećamo u sebi snažno “zadovoljstvo više razine”. Volontiranje unosi dodatan smisao u naš život, postajemo svjesniji da ima ljudi koji ovise o pomoći sa strane, kojima je teško, mnogo teže nego nama.

VVV – vedri vrijedni volonteri HEP Opskrbe među drugima i s drugima
Društveno odgovorno poslovanje dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Pozivitan stav zaposlenika o društveno odgovornom poslovanju tvrtke te njihovo sudjelovanje u programima pomaganja potrebitima i kampanjama mijenjanja društvene svijesti, uživanje i gradnja pozitivnog ozračja, timskog duha, izraz su zajedništva i pozitivne organizacijske kulture tvrtke.

Osmijeh djeteta velika je sreća. Činjenica da smo pomogli djetetu, izmamili mu osmijehe na lice, nekome olakšali teške trenutke, mnogo nam znači. I djetetu i nama odraslima.

Posljednje srijede u mjesecu veljači nosimo ružičasto. “Dan ružičastih majica” svjetski je program prevencije vršnjačkog nasilja (Pink Shirt Day) kojim se podiže svijest o tom velikom problemu među djecom i mladima. Kupnjom majica pridružujemo se organiziranim aktivnostima i dajemo podršku djeci-žrtvama. Veselje nam je podržati u radu i Udrugu “NINA – Naša inicijativa, nečija alternativa”, pomoći djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima.
U prioritetno djelovanje ove udruge ulazi i hrabrenje roditelja da istraju i savladaju sve izazove. Udruga “Bubamara” već dugi niz godina okuplja osobe s invaliditetom, pruža im raznu tehničku i informacijsku pomoć te osigurava aktivno uključivanje članova u radne sadržaje i život društvene zajednice. Doniranjem sredstava i susretima, HEP Opskrba pomaže njihovo djelovanje. U znak potpore osobama s Downovim sindromom, svakog 21. ožujka, na njihov Međunarodni dan, i mi oblačimo šarene čarape i time skrećemo pozornost na probleme i izazove s kojima se one susreću, podržavamo ih, pridonosimo senzibiliziranju društva. Nošenje rasparenih šarenih čarapa odražava život tih osoba; one ih, naime, ne razlikuju po bojama.

Sudjelovali smo i u akciji “Vrapčanski jastuci”. Te jastuke izrađuju pacijenti Psihijatarske bolnice u Vrapču, želeći otvaranje dijaloga i osvješćivanje društva o predrasudama, stereotipima, stigmatizaciji osoba koje boluju od duševnih bolesti i poremećaja. Zaposlenici HEP Opskrbe “fotkali” su se s njihovim jastucima i fotografije dijelili na društvenim mrežama. Vođena čežnjom svojih članova za gradnjom boljeg svijeta i za smanjenje društvenih stavova koji otežavaju ionako težak položaj invalida, Udruga invalida Križevci osnovala je 2013. svoje socijalno poduzeće – “Hedonu”, za proizvodnju čokolade i pralina. Dobivši tamo zaposlenje, osobe s invaliditetom dobivaju i novi smisao, osjećaj samostalnosti i jednakosti. HEP Opskrba redovito kupuje njihove čokolade i daruje ih partnerima. Širimo svijest o postojanju “Hedone” i o njihovom vrijednom radu.

Briga i za naše zdravlje
Na Međunarodni dan sporta, posljednje srijede u mjesecu svibnju, u našoj tvrtki promovira se razgibavanje na radnom mjestu, zdrav način rada i života. Prostorije tvrtke tog dana ispunjavaju mnogi vježbači. Uz demonstracijske vježbe, zaposlenicima je na raspolaganju i skripta o vježbanju u uredu.

Zaposlenici HEP Opskrbe bicikliraju i u nacionalnoj kampanji “Biciklom na posao” u organizaciji Sindikata biciklista. Vozeći se tog dana biciklima u kolonama, izbjegavamo gužve na putu do posla i natrag, uživamo na zraku. Uključujemo se time i u opća zalaganja za energetski učinkovit promet, što podrazumijeva i smanjenje motoriziranog prometa te povećanje korištenja bicikla ili hodanja.

Zajednički obilježavamo Međunarodni dan sreće, svakog 20. ožujka. Afirmiramo temeljno ljudsko pravo na sreću, svjesni da pristup njoj u svijetu nije pravedan ni uravnotežen.
Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim organizacijama da se uključe u slične projekte i pomognu kad god mogu.

Tina Barbarić, Sektor za marketing.

DOBRA HRVATSKA, Siječanj 2019
Tekst oblikovan sukladno metodologiji Dobra Hrvatska

Tele2 dobitnik priznanja SJAJ 2018 – ZAPAŽENA PRAKSA

Objavio
Odgovorno
-

Priznanje SJAJ dodjeljuje se za vidljivost društveno odgovornog poslovanja i održivosti na digitalnim komunikacijskim platformama

Poslovna inicijativa za afirmaciju DOP-a i održivosti DOBRA HRVATSKA prepoznala je djelovanje Tele2 na području promicanja vidljivosti društveno odgovornog poslovanja i održivosti te dodijelila tvrtci priznanje “SJAJ 2018 – ZAPAŽENA PRAKSA”.
Nagrada SJAJ dodjeljuje se već drugu godinu poslovnim subjektima krajem kalendarske godine – za digitalnu vidljivost prakse društveno odgovornog poslovanja i zalaganja za održivost. Cilj je istaknuti što više dobrih primjera vidljivosti prakse DOP-a, što je ovim natječajem i ostvareno – nagrađeno je ili istaknuto kao „zapažene“ 16 organizacija.
Na prigodnom susretu predstavnika dviju organizacija povodom uručenja priznanja u siječnju 2019. razgovaralo se obostranim zalaganjima za održivost, zajedništvu, novim mogućnostima i potrebama djelovanja u zajednici.
„Ponosni smo što je Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska prepoznala i nagradila naš trud, a ovo nam je samo pokazatelj da su naše aktivnosti iz područja promicanja društvene odgovornosti vidljive i prepoznate. Ovo priznanje nam daje i vjetar u leđa i predstavlja nam motiv da nastavimo s dosadašnjom dobrom praksom promicanja društveno odgovornog poslovanja, ali i da usvojimo i neke nove aktivnosti koje će dodatno pridonijeti dizanju svijesti o važnosti društveno odgovornog poslovanja i održivosti kod poslovnih subjekata.“  zaključak je Viktora Pavlinića, predsjednika Uprave Tele2 Hrvatska na prigodnom susretu u prostorima Tele2 s menadžerom Poslovne inicijative Goranom Tudorom i dr.sc. Velimir Srićom, predsjednikom Odbora za dodjelu nagrade.

„Nagrada SJAJ dio je jedinstvenog programa Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA kojemu je cilj snaženje vidljivosti dobre prakse DOP-a u hrvatskoj javnosti. Vidljivost zalaganja, izlaganje i isticanje primjera DOP te upriličenje što više javnog govora o odgovornom i održivom, smatramo veoma važnim u ovoj etapi razvoja održivosti u RH. Drago nam je da je i ugledna tvrtka Tele2 ovime očitovala takva nastojanja; svojom otvorenošću prema okruženju pokazuje da joj je do njega stalo. I sve je to lako navelo Odbor Poslovne inicijative da priznanje SJAJ – ZAPAŽENA PRAKSA 2018 dodijeli i kompaniji Tele2. Svaka dobra praksa pa i ova tvrtke Tele2 može poslužiti kao motivacija i model. U slučaju internetskih stranica Tele2 rubrika „Društvena odgovornost“ sa čak 7 potkategorija ukazuje na bogatu i razgranatu aktivnost, a mjesečna učestalost objava predstavlja svakako natprosječan intenzitet. Projekti „Reach for Change“ i „Boranka“ istakli su Tele2 među ugledne članove dopovske zajednice. Čestitamo i radujemo se novoj sinergiji djelovanja. Poslovna inicijativa okuplja danas u jedno društveno djelovanje 50-ak tvrtki i nadamo se daljnjem širenju “ izjavio je Goran Tudor, menadžer Poslovne inicijative Dobra Hrvatska.

 

Za više informacija molimo kontaktirajte:

Sonja Miočić, Direktorica komunikacija
+385 95 6328 340
sonja.miocic@tele2.com
press.hr@tele2.com

 

FLORA I FAUNA: Prepelica (Coturnix coturnix) – ptica 2019. godine. Apel za spas!

Objavio
Odgovorno
-

U Hrvatskoj se godišnje ustrijeli minimalno 40.000 prepelica, ali procjene dosežu i do 100.000 jedinki!

Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) proglasile su 2019. godinu „Godinom prepelice“. Obje udruge provode aktivnosti zaštite prepelice koje su prije svega usmjerene na sprečavanju krivolova. Procjenjuje se da u krivolovu godišnje strada minimalno 40.000 prepelica,  ali da je stvaran broj vjerojatno veći.

„Prema Biomovom izvješću o krivolovu iz 2014. procijenjeno je da u Hrvatskoj godišnje strada minimalno 40.000 prepelica, a stvarni broj je vjerojatno veći“, objašnjava Mate Zec, koordinator aktivnosti usmjerenih protiv krivolova (Udruga Biom). “Iako je prepelica vrsta koja se smije loviti, prilikom lova na prepelice uobičajena je praksa da se koriste zabranjene vabilice* kojima se privlače ptice, a  umjesto nekoliko jedinki u lovu, odstrijeli se i do nekoliko stotina jedinki u krivolovu.” Osim gubitka pogodnih staništa, krivolov je najveća prijetnja za ovu vrstu u Hrvatskoj.

Svake godine u Hrvatskoj strada najmanje 200.000 ptica u krivolovu, od čega najviše prepelica!

U Biomu smatraju da su razlozi krivolova nad pticama u Hrvatskoj prvenstveno nedostatni kapaciteti nadležnih institucija za suzbijanje ovog problema, manjak svijesti građana o štetnosti ovih nezakonitih radnji te zarada koju donosi lovni turizam. Najčešća zabilježena ilegalna aktivnost u prirodi, rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj je upravo krivolov na prepelice. „Od kolovoza do listopada na desetke tisuća prepelica migrira preko naše zemlje i velik postotak njih neće preživjeti taj put zbog stotina ilegalnih vabilica koje vikendom odzvanjaju noću po hrvatskim poljima, najavljujući sutrašnji masovni odstrel,“ izjavio je Tibor Mikuška, voditelj projekata u HDZPP-u.
Biom i HDZPP se borbom protiv krivolova na ptice bave nekoliko godina. Samo u 2018. je u sklopu Biomovih antikrivolovnih terena pronađena 51 vabilica, od čega je policija oduzela njih 29, a podnijeto je i 12 prijava za krivolov. Nadalje, Biomovi djelatnici sudjeluju i u edukaciji policije na temu krivolova na ptice koja je započela na inicijativu Ministarstva zaštite okoliša i energetike u 2018., a nastavit će se i u 2019. godini.
Tijekom 2019., odnosno „Godine prepelice“, obje udruge radit će na podizanju svijesti javnosti o razmjerima i značaju problema krivolova u Hrvatskoj i važnosti zaštite ptica na njihovom euroazijsko-afričkom seobenom putu, na kojem je područje Sredozemnog mora i Hrvatske jedno od kritičnih točaka po broju ilegalno ubijenih prepelica.
Biom je jedan od partnera na projektu LIFE Against Bird Crime s ciljem provođenja strategije EU-a o očuvanju bioraznolikosti kroz podizanje svijesti i jačanje kapaciteta za borbu protiv krivolova na ptice u prioritetnim zemljama EU., Fokus će biti na jačanju suradnje s institucijama odgovornim za procesuiranje krivolovnih radnji (policija, inspekcija zaštite prirode i lovna inspekcija, državno odvjetništvo i sudstvo) te na informiranju i educiranju javnosti, a jedan od dugoročnih ciljeva projekta je i smanjenje krivolova na prepelice.

Dodatne informacije:

*Korištenje vabilica: Vabilice se po Zakonu o lovstvu smatraju nedopuštenim pomoćnim sredstvom. Za njihovo korištenje u lovu Kazneni zakon predviđa kaznu zatvora u trajanju do tri godine. Krivolovci tijekom noći puštaju zvuk glasanja ptica iz elektroničkog zvučnika, čime se dozove značajno veći broj ptica, nego što bi ih inače bilo prisutno na lokaciji. Tako ih ujutro odstrijele i do stotinu puta više, nego u slučaju lova bez korištenja nedozvoljenih sredstava.
O Udruzi Biom:
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLife-a u Hrvatskoj , najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode. Više na www.biom.hr.
O Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode:
HDZPP je nevladina i neprofitna organizacija posvećena zaštiti ptica i njihovih staništa te zaštiti cjelokupne prirode i biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Društvo provodi znanstvena istraživanja, popularizira ornitologiju te razvija amatersko i profesionalno djelovanje u cilju zaštite ptica i prirode. Društvo surađuje s brojnim vladinim tijelima, domaćim i stranim nevladinim udrugama, te drugim institucijama koji se bave zaštitom prirode. Više na www.ptice.hr.

Kontakt za medije:
Iva Naglić Dolić,
iva.naglic.dolic@biom.hr

 

1...131132133...188Stranica 132 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z