Udruga Uzor Hrvatske želi animirati javnost ciklusom dobrih predavanja: „Želimo li spasiti našu planetu?“ Iduće predavanje: 11.3.2019. u Koprivnici

Objavio
Odgovorno
-
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) organizira događanje za održivost planeta Zemlje 11.03.2019. godine u gradu Koprivnici.

Događanje će započeti u 16:00 sati u Kinu Velebit prikazivanjem dva dokumentarna filma održive tematike: „Potraga za rješenjem – praktične opcije“ i  „Posljedice na sjevernoj polutci“.

Nastavak događanja je u 17:00 sati u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ gdje će se održati otvoreni dijalog na teme obuhvaćene dokumentarnim filmovima, a u sklopu programa „Zelena knjižnica“.

Cilj događanja je informirati javnost i potaknuti na razmišljanje o važnosti održivog investiranja i upravljanja za održivost planeta Zemlje, kroz ponajbolje primjere iz svijeta.

Prikazivanje dokumentarnih filmova je dogovoreno izravno s autorom Sasjom Beslikom, glavnim direktorom održivih financija švedske Nordea Bank AB. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Svojim radom i djelovanjem teži razvoju ekonomije na odgovoran način, zaštiti prirode i suživotu ljudi s prirodom.

Ključno je pitanje danas: Želimo li spasiti našu planetu?

 

Greta Thunberg, 16 godina, uzviknula je: „Borimo se za budućnost svih“. Mladi dominirali na EGSO-vom značajnom skupu “Civilno društvo za rEUnesansu”

Objavio
Odgovorno
-

Mladi okolišni aktivisti donose u europski politički život novu svježinu, pokreću i okupljaju. Sve dok odrasli brinu najviše i najčešće samo za (osobne) kratkoročne dobitke, najbolnije posljedice snosit će upravo mladi. I zato im nije svejedno…

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao  je 21. veljače 2019. u Bruxellesu, 90-ak dana prije europskih izbora, o ključnoj ulozi koju organizirano civilno društvo mora odigrati za budućnost Europe. Skup je okupio najviše predstavnike europskih institucija i organizacija civilnog društva iz cijele EU. Članovi EGSO-a susreli su se s civilnim društvom EU-a kako bi razgovarali o sutrašnjoj Europi: “Borimo se za budućnost svih”, rekla je 16-godišnja klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Predsjednik EGSO-a, Luca Jahier, referirajući se na rastući euroskepticizam, ksenofobiju i rasizam diljem Europe, rekao je da je demokracija napadnuta i da se europske vrijednosti dovode u pitanje. I dodao:

  • „Ovo nije vrijeme za rezignaciju, vrijeme je za sanjanje i odvažnost.“
  • “Agenda do 2030. sažima napore svih nas i predstavlja gospodarski i društveni ugovor za 21. stoljeće.” EGSO ima ključnu ulogu: “Mi dajemo glas tisućama lica Europe, moramo se pobrinuti da dijalog o našoj budućnosti nikada ne prestane. Najgore je ako šutimo.”

Posebni gosti skupa su bili mladi okolišni aktivisti, na čelu s Gretom Thunberg.

  • “Moramo zaštititi biosferu, zrak, oceane, tlo, šume”, istaknula je Greta Thunberg. Jasno je stavila do znanja kako je neophodno poduzeti mjere protiv klimatskih promjena.
  • “Naši politički lideri su uzalud trošili desetljeća kroz poricanje i nedjelovanje. Ne samo da nam trebaju nove politike, već nam je potreban potpuno novi način razmišljanja.“
  • „ Naš politički sustav potiče konkurenciju: varate kada možete, jer sve što želite dobiti je moć. To se mora promijeniti. Samo želimo da političari slušaju znanstvenike.”

Spominjući podatke iz najnovijih izvještaja UN-a, upozorila je, slažući se s mnogim znanstvenicima, intelektualcima, osvještenima u tome:

  • „Naš planet samo 11 godina udaljen od nepovratne situacije.“
  • “Ne borimo se samo za budućnost mladih generacija, borimo se za budućnost svih. Počeli smo čistiti ovaj nered i nećemo stati dok ne završimo”, zaključila je.

Njen govor možete čuti na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=sVeYOPJZ8oc#action=share

Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, čestitao je pokretu protiv klimatskih promjena koji je pokrenula Greta Thunberg. Naglasio je:

  • “Pokret mladih protiv klimatskih promjena može donijeti toliko željene promjene. Proširio se već na mnoge gradove i s europskih ulica dolazi nam zajednička poruka mladih “.

Također je istaknuo vitalni doprinos EU-a u ovoj borbi:

  • “U 2014. ekonomska situacija u Europi bila je u slijepoj ulici, tako da smo pokrenuli veliki investicijski plan i većina tih ulaganja otišla je za zaštitu okolišaa.” Pariški sporazum ostaje kamen temeljac u borbi protiv klimatskih promjena, iako “neki ljudi misle da su klimatske promjene izmišljene, neka vrsta ideološkog koncepta”.

Pozitivnu notu je donio predsjednik Europskog odbora regija, Karl-Heinz Lambertz, koji smatra:

  • „Ovaj je skup označio “zajedničku volju za zajednički rad za našu Uniju”.

Posudivši moto mandata predsjednika EGSO-a, “REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, on je ustvrdio da:

  • ” REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, to znači da – govorimo o ponovnoj izgradnja Unije”.
  • “Moramo biti konkretni kako bismo izbjegli frustracije, jer su neispunjena obećanja uvijek razorna. Građani i regije još uvijek su neistraženi teritorij naših demokracija. Moramo ih u potpunosti uključiti u europsku priču. Unija se može ponovno roditi iz želje Europljana.”

 

Događaj “Civilno društvo za rEUnesansu” otvorio je uoči europskih izbora vrata EGSO-a civilnom društvu na svim razinama. U raspravi su sudjelovali

  • generalni direktor BusinessEuropea Markus J. Beyrer,
  • glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) Luca Visentini
  • glavni tajnik Solidara Conny Reuter.
  • Madeleinu Kay, ‘EU Supergirl’

(program i listu govornika možete naći ovdje).

Više informacija dostupno je na stranici EGSO-a: eesc.europa.eu

 

Pravednije prema ženama, poticajno za uključenje muškaraca u obiteljski život, povoljnije prema obitelji: Nova direktiva Europskog parlamentaE

Objavio
Odgovorno
-
Foto: prostooleh - www.freepik.com

Uvođenje ovih mjera donijet će niz novosti i u Hrvatskoj. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzeti slobodno vrijeme da se brinu o bolesnim članovima svoje obitelji….

Na Islandu je mnogošto drugačije. U upravama njihovih tvrtki žene su zastupljene prosječno s više od 40%. I kod nas ima takvih pojedinačnih slučajeva…. No, općenito, europsko stanje nije dobro i potrebna je regulativna prisila da bi se mijenjalo.
Kako bi se potaknulo veće zapošljavanje žena i podržao razvoj ženskih karijera koji je često onemogućen zbog nemogućnosti  usklađenje poslovnih i privatnih obaveza  donesena je nova direktiva Europskog parlamenta i vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Nova direktiva proširuje postojeća i uvodi nova prava za žene i muškarce, čime se potiču jednako postupanje i mogućnosti na tržištu rada.

Rodno uvjetovane razlike na tržištu rada najviše osjećaju roditelji i skrbnici. Žene puno češće od muškaraca preuzimaju ulogu neformalnih skrbnika za starije ili funkcionalno ovisne članove obitelji uslijed čega češće rade u nepunom radnom vremenu ili imaju kraći radni vijek.
Takve okolnosti znatno pridonose rodno uvjetovanim razlikama u plaćama, koje se tijekom radnog vijeka pretaču u razlike u mirovinama. U starijoj dobi žene su zato izložene većem riziku od siromaštva žena i njihove socijalne isključenosti u starijoj dobi.

Jedan od glavnih uzroka tog problema neodgovarajuća je politika u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Pokazalo se da se lošija stopa zaposlenosti žena pogoršava zbog dopusta koji su neujednačeno osmišljeni u pogledu roda, nedostatnih poticaja muškarcima za korištenje dopusta radi skrbi o djeci i/ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji, ograničenih mogućnosti korištenja fleksibilnih radnih uvjeta, nedostatnih usluga formalne skrbi i negativnim ekonomskim čimbenicima.

Konkretni ciljevi ove Direktive su:

  1. Poboljšati pristup mogućnostima povećanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao što su dopust i fleksibilni radni uvjeti.
  2. Povećati opseg korištenja dopusta za obitelj i fleksibilnih radnih uvjeta.

Nove mjere koje podupiru ravnotežu između privatnog i poslovnog života roditelja i/ili skrbnika uključuju:

Predviđaju se i neke konkretne mjere:

  1. Mjere za olakšavanje izvršenja postojećeg zakonodavstva vezanog uz rodiljni dopust uključujući olakšalo prelaženje s rodiljnog dopusta natrag na posao (npr. mjesto za dojenje i stanke)
  2. Uvođenje očinskog dopusta – deset slobodnih radnih dana vezanih za rođenje djeteta uz financijsku naknadu koja je barem na razini primanja tijekom bolovanja.
  3. Izmjena postojećeg roditeljskog dopusta:
    a)    pravo na fleksibilno korištenje dopusta (npr. uzimanje dopusta u više dijelova ili u obliku nepunog radnog vremena)
    b)    najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji nije prenosiv među roditeljima
    c)    financijska naknada za četiri mjeseca roditeljskog dopusta koja je barem na razini naknade tijekom bolovanja
  1. Uvođenje 5 slobodnih radnih dana  za skrbnike uz naknadu koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja.
  2. Uvođenje prava korištenja fleksibilnih radnih aranžmana za roditelje djece mlađe od 12 i skrbnike: fleksibilne radne sate, radni raspored ili mjesto rada, uz suglasnost poslodavca

Promjene koje se očekuju u Hrvatskoj u skladu s novom direktivom EU: odgovornije očinstvo!

Uvođenje ovih mjera donijet će novosti i u hrvatsko zakonodavstvo. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzimati slobodno vrijeme za brigu o bolesnim članovima svoje obitelji. Ove mjere će omogućiti očevima bolje emocionalno povezivanje sa svojim djetetom od najranije dobi te će pridonijeti ravnopravnijoj raspodjeli roditeljskih i skrbničkih obaveza čime će se ženama osloboditi vrijeme za veću uključenost u tržište rada.

Nadalje, povećat će se broj mjeseci neprenosivog roditeljskog dopusta  na četiri mjeseca u odnosu na dosadašnja dva. Također, kroz vrijeme od četiri mjeseca roditeljskog dopusta plaća bit će barem na razini plaće tijekom bolovanja. Obje mjere bi trebale potaknuti očeve na veće korištenje roditeljskog dopusta i u dužem trajanju s obzirom da im primanja neće biti izrazito smanjena kao tijekom primanja roditeljske naknade temeljem važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Posljedično, uslijed veće uključenosti očeva možemo očekivati veću zaposlenost, plaće i napredak ženskih karijera. Time se utječe na  smanjenje rodnih razlika u plaćama i mirovinama te se smanjuje rizik siromaštva za žene. Veća mogućnost razvoja ženskih karijera će pozitivno utjecati i na ekonomiju zbog veće baze talenata s različitim vještinama na tržištu rada, dok će smanjenje stope nezaposlenosti rezultirati većim poreznim prihodima.

Uvođenje prava na fleksibilne radne uvjete za roditelje i skrbnike poboljšava ravnotežu poslovnog i privatnog života te omogućava poslodavcima da efikasnije privuku i zadrže zaposlenike. Očekuje se da će smanjene stope izostanaka i povećana motivacija zaposlenih pozitivno utjecati na produktivnost kompanija.

Preuzeto: http://www.mamforce.hr/nova-direktiva-europskog-parlamenta.aspx

Inina „spajaLICA HUB“, inovativna platforma za dijeljenje znanja, dar je mnogim udrugama

Objavio
Odgovorno
-

Svi znamo koliko je izazovno osmisliti i realizirati inovativan DOP projekt pored svih brojnih svakodnevnih poslovnih obveza u korporativnom svijetu. Još je teže zadržati ga na višegodišnjoj iznimno visokoj kvalitativnoj razini, a posebno je zahtjevno ako ste mu ambiciozno, nakon dvije uspješne godine, namjerili kreirati i dodanu vrijednost. Ipak, čini se da je sve navedeno moguće; upravo su Inini projekti “spajaLICA” i “spajaLICA HUB” dokaz da se u Hrvatskoj (i) velike kompanije mogu izražavati i potvrđivati u kreativnom društveno-odgovornom poslovanju.
Podsjetimo kako je INA projektom “spajaLICA” postala pionir u Hrvatskoj u području društveno odgovornog upravljanja nekretninama, za što je dobila i vrijedna priznanja (HUOJ, GrandPRix 2016 – kategorija DOP i MOL Group, Golden Barrel Award – kategorija “People Engagement”). U sklopu projekta “spajaLICA”, INA je dvije svoje nekretnine u Zagrebu ustupila na korištenje šest partnerskih udruga (KRILA – terapijsko jahanje, CRVENI NOSOVI klaunovi doktori, DAR – udruga za darovitost, HR Savez gluhoslijepih osoba DODIR, Ljubav na djelu).

INA je stavila na raspolaganje mnoge svoje resurse i stručnjake, uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!”
Vodstvima udruga i njihovim volonterima uistinu ne nedostaje entuzijazma u pružanju usluga štićenicima; no i bez obzira na sav uloženi trud, zbog nedostatka potrebnih kompetencija željeni rezultat na kraju često izostaje. Zahvaljujući dvogodišnjoj izrazito uspješnoj suradnji i desecima zajedničkih projekata s udrugama iz  “spajaLICE”, INA je prepoznala potrebu udruga za stjecanjem mnogih specifičnih znanja i vještina koja im, zbog ograničenih resursa, često nisu dostupna. Prije godinu dana INA se upitala kako može pomoći, a projekt “spajaLICA HUB – platforma za dijeljenje znanja” nametnuo se kao prvi, pravi odgovor.
Uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!” INA je stavila na raspolaganje svoje resurse i stručnjake. Osluškujući potrebe udruga, dijeli s njima upravo ona znanja i vještine koje su im nužne u radu. “spajaLICA HUB” osmišljena je i kao platforma kojom će se (povremenim druženjima i dijeljenjem znanja) “spajati” i mnogi drugi dionici. Projektom je, naime, predviđeno da prijenos znanja ide od Ininih stručnjaka i stručnjaka koji djeluju u udrugama “spajaLICE” prema trećima: drugim udrugama, neprofitnim subjektima te obrazovnim institucijama. “SpajaLICA HUB” kao platforma za dijeljenje znanja ostavlja mogućnost uključivanja i brojnih drugih dionika, poput neprofitnih organizacija, komercijalnih subjekata, obrazovnih institucija te partnera iz Inina dobavljačkog lanca.

U prvoj  godini “spajaLICE HUB-a”, 2018., događale su se doista lijepe stvari:

            ZNANJE JE DIJELILO:                      ZNANJE JE USVAJALO:

  • 4 predavača iz udruga “spajaLICA”          122 članova udruga i volontera
  • 5 predavača INA Akademije                        64 udruge
  • 1 predavač iz INA dobavljačkog lanca       47 učenika
  • 1 redatelj, dokumentarist                               3 gimnazije i 2 osnovne škole

INA je željela napraviti novi iskorak u svom DOP nastojanju i u tome je uspjela! Stoga projekt “spajaLICA HUB”, pokrenut u studenom 2017., nije predstavljao tek jednokratnu košaricu s darovima u predblagdansko vrijeme, već se afirmirao kao trajna platforma dijeljenja znanja. Zajedničke prostorije u Ininoj kući udruga u Medulićevoj 34 svakim mjesecom postaju sve veće okupljalište članova i volontera te učenika i njihovih učitelja koji dolaze upiti nova znanja, ali i iskoristiti priliku, upoznati se s novim “licima” , kako bi zajednički stvarali nove vrijednosti na svoju dobrobit i dobrobit šire zajednice.

Irena Benko, voditeljica projekata spajaLICA i spajaLICA HUB, INA, d.d.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2019.
DOP-primjer preuzet iz edicije UM Učinkoviti menadžer 2019
Priređeno u skladu s metodologijom oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska

Pridružite se! Uskoro Konferencija MLIJEČNI ZUB o razvoju kompetencija djeteta našeg doba

Objavio
Odgovorno
-

Pozivamo vas na edukativnu konferenciju Mliječni zub: Kompetencije djeteta novog doba koja se održava 8. i 9. ožujka u konferencijskom centru Kraš Auditorium Ravnice 48, od 9 do 17 sati.

Vjerujemo  da bi mnogima od vas, odnosno zaposlenim roditeljima u vašim organizacijama ova konferencija mogla biti  korisna, te smo zaposlenicima MAMFORCE kompanija omogućili popust na kotizacije od 20%! Obzirom na uobičajeni interes za roditeljske teme vjerujemo da će biti interesa te vas pozivamo da informacije o popustu proslijedite zaposlenima u Vašim organizacijama.

Popust se ostvaruje pri registraciji preko sustava  Entrio pri čemu je potrebno upisati  poseban promo kod MAMFORCE-20: https://www.entrio.hr/event/konferencija-mlijecni-zub-kompetencije-djeteta-novog-doba-5997 .

Važno je napomenuti da je ova konferencija kids friendly te će se za djecu osigurati cjelodnevno čuvanje s radionicama. Više informacija o programu i cijenama ulaznica možete naći na http://www.mamforce.hr/konferencija-mlijecni-zub.aspx

 

O svemu se brine i s vedrinom vas čeka MAMFORCE tim

www.mamforce.hr

NEIZBJEŽNO! Provedba ciljeva održivog razvoja kao dio procesa razvoja regenerativnog društva

Objavio
Odgovorno
-

Nedavno objavljeni Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC, 2018)  u kojem se navodi kako nam je preostalo samo 12 godina za obuzdavanje klimatskih promjena predstavlja dramatičan  ‘poziv na buđenje’. U uredničkom komentaru Guardiana, uglednog engleskog dnevnika ističe se kako je riječ o „globalnom izvanrednom stanju“ (2018)…

SAŽETAK/ABSTRACT

U prethodnom radu autori su predstavili ciljeve održivog razvoja (COR), analizirali mogućnosti njihove provedbe te među članicama HR PSOR-a istražili koja je razina upućenosti i u kojoj mjeri se oni provode u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj. Ovaj rad ima dva cilja. Prvi je otići korak dalje u oblikovanju adekvatnog okvira za provedbu COR-ova u Hrvatskoj. U ovom dijelu rada polazi se od teze da provedba COR-ova predstavlja dio globalnog procesa tranzicije prema regenerativnom društvu. Za verifikaciju ove teze analizira se stručna literatura o regenerativnom razvoju i društvu, o COR-ovima, kao i izvještaji nekih država članica EU o provedbi COR-ova. U drugom dijelu rada ocjenjuje se usklađenost djelovanja poduzeća članica HR PSOR-a s COR-ovima. Kao podloga za analizu korišteni su njihovi financijski i nefinancijski izvještaji. Na temelju rezultata obje analize daje se  prijedlog okvira i mogućih pravaca budućeg djelovanja članica HR PSOR-a.
Ključne riječi: ciljevi održivog razvoja, regenerativno društvo, okvir za provedbu COR-ova.

IMPLEMENTATION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS AS PART OF THE PROCESS TOWARD REGENERATIVE SOCIETY DEVELOPMENT

In the previous study the authors presented sustainable development goals (SDGs), analysed the level of awareness and their implementation by the corporate members of the Croatian Business Council for Sustainable Development (CBCSD). This new study has two objectives. The first one is to go a step further in designing a suitable framework for implementation of SDGs in Croatia.  The first part of the study departs from the thesis that the implementation of SDGs represents a part of global transition process toward regenerative society. In order to verify this thesis, various literature on sustainable development goals has been analysed including the reports of some EU member states on their achievements in meeting the goals, as well as available literature on regenerative development and society. The second objective is to evaluate to what extent HR BCSD members’ activities comply with SDGs. As the basis for analysis their financial and non-financial reports were evaluated. The outcomes of both analyses provided a base for proposing the framework and possible direction of future actions to be taken by HR BCSD’s members.
Key words:  Sustainable Development Goals, regenerative society, SDGs implementation framework

UVOD

Nedavno objavljeni Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC, 2018)  u kojem se navodi kako nam je preostalo samo 12 godina za obuzdavanje klimatskih promjena predstavlja dramatičan  ‘poziv na buđenje’. U uredničkom komentaru Guardiana, uglednog engleskog dnevnika ističe se kako je riječ o „globalnom izvanrednom stanju“ (2018). Holthaus stoga (2018) ističe kako izostanak brzog djelovanja  predstavlja prijetnju po opstanak civilizacije. Premda su klimatske promjene najvažniji i najurgentniji izazov, potrebno je naglasiti kako je suvremena civilizacija suočena s nizom izazova: ekoloških (npr. nestanak biološke raznolikosti, iscrpljivanje prirodnih resursa), društvenih (siromaštvo, glad, nejednakosti, migracije,  nasilje – od obiteljskog do međunarodnog), političkih (nefunkcionalnost političkih sistema), spiritualnih (rast stope samoubojstava), tehnoloških (razvoj novih tehnologija poput umjetne inteligencije i genetike koje predstavljaju potencijalnu prijetnju), te ekonomskih (inherentna nestabilnost ekonomskog sistema, nezaposlenost).

Na osnovi analize propasti ranijih civilizacija Lauterwasser (2017) ukazuje na sljedeće simptome kolapsa: uništavanje okoliša, iscrpljivanje vitalnih resursa poput vode, obradivog zemljišta i drva, glad, prekomjerna populacija, društveni i politički nemiri, nejednakosti, invazije ili drugi oblici razornog ratovanja, te bolesti. Usporedbom tih simptoma sa sadašnjom situacijom u svijetu autor zaključuje kako je kolaps suvremene civilizacije zapravo već započeo.

Autori ovog rada smatraju kako je suvremena civilizacija dosegla biofizičke granice rasta i da se čovječanstvo nalazi na ključnoj raskrsnici jer, nastavi li se dosadašnji model razvoja, uistinu riskiramo kolaps civilizacije. Ovo upozorenje istaknuto je još prije 46 godina u poznatoj studiji „Granice rasta“  (Meadows. i dr., 1974:97.). Kako su rezultati ove studije često bili osporavani, potrebno je istaknuti da su novija istraživanja australskog fizičara Turnera (2014) potvrdila njihovu ispravnost.  Prema Wahlu (2016:27), da bi se izbjegnuo rizik globalnog kolapsa, potreban je  „usklađeni globalni odgovor koji nije ništa manje od transformacije civilizacije“.  Drugim riječima, uspostavu nove civilizacije.  Za tu novu civilizaciju najčešće se koriste dva naziva: regenerativna (Wahl, 2016:27) ili ekološka (Korten, 2017). U ovom tekstu koristi se naziv regenerativna civilizacija.

Pojam „regenerativan” dolazi od latinske riječi regeneratus koji znači „iznova kreirati“. U Websterovom riječniku, glagol regenerate odnosi se na nešto što je „ponovno stvoreno“, odnosno „obnovljeno u bolje ili vrijednije stanje“. Sukladno tome pojam regenerative opisuje procese obnavljanja ili revitalizacije izvora energije i materijala te stvaranja održivih sistema koji integriraju potrebe društva s integritetom prirode. Pojam „civilizacija“ odnosi se na kompleksna društva koja posjeduju niz specifičnih socio-političko-ekonomsko-kulturnih obilježja.

Iz navedenog proizlazi kako se sintagma regenerativna civilizacija odnosi na  društva koja transformacijom društvenih i ekonomskih sistema stvaraju uvjete za unapređenje zdravlja ekoloških sistema planete, koji povratno podupiru napredak čovječanstva. Riječju, regenerativna civilizacija predmnijeva sklad između čovječanstva i prirode. Sukladno tome, pojam regenerativni razvoj odnosi se na su-evoluciju društvenih i ekoloških sistema.  Primjerice, posredstvom energetske i društvene tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, ekološkoj poljoprivredi, kao i redizajna transportnog sistema, regenerativni model razvoja omogućuje radikalno smanjivanje emisije stakleničkih plinova kao i drugih oblika pritiska na prirodne resurse i ekosisteme, te tako omogućiti njihovo ozdravljenje. Ozdravljenje ekoloških sistema povratno utječe na unapređenje zdravlja društva.

Dok je najviši cilj održivog razvoja zadovoljiti temeljne ljudske potrebe današnjih generacija, a da se pritom ne ugrozi mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, krajnji cilj regenerativnog razvoja je ozdravljenje i unapređenje društvenih i ekoloških sistema. Riječju, cilj regenerativnog razvoja je stvaranje boljeg svijeta, svijeta koji omogućuje procvat svih oblika života (Wahl, 2017).

Konture obrisa regenerativne civilizacije sadržane su u Ciljevima održivog razvoja.

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA UN 2030 IMAJU POTENCIJAL NASTANKA REGENERATIVNE CIVILIZACIJE.

U preambuli Rezolucije Opće skupštine UN o Ciljevima održivog razvoja (UN, 2015) navode se elementi transformacijske vizije budućnosti čovječanstva. Jedna od najvažnijih elemenata te vizije odnosi se na to da „Zamišljamo svijet u kojem … čovječanstvo živi u skladu s prirodom…“.  To znači da Ciljevi održivog razvoja (COR) sadrže potencijal razvoja regenerativne civilizacije.

U izvještaju Transformations to Achieve the Sustainable Development Goals koji je pripremilo više od 60 autora i 20 organizacija zaključuje se kako ostvarivanje COR-ova do 2030. zahtijeva „duboku transformaciju“ na svim razinama i u svim područjima čovjekovih aktivnosti, te usvajanje novih društvenih vrijednosti i normi (TWI2050, 2018:12).  Tezu o nužnost transformacije za ostvarivanje COR-ova zastupaju i članovi SDG Transformations Forum (skupine neovisnih istraživača i institucija posvećenih ubrzavanju procesa promjena). Prema njihovom mišljenju nužno je razlikovati tri osnovna oblika promjena (vidi Tablicu 1).

Tablica 1. Osnovni oblici promjena

Oblici promjena Razlikovni  elementi Postupne Reforme Transformacija
Ključno pitanje Kako možemo učiniti više istog?Radimo li dobro? Koja pravila bismo trebali oblikovati? Koje strukture i procese trebamo? Kako da to razumijemo?Koja je svrha?Kako znamo što je najbolje?
Svrha Unaprijediti učinak Razumjeti i promijeniti sistem i njegove dijelove Inovirati i oblikovati prethodno neslućene mogućnosti
Moć i odnosi Potvrditi postojeća pravila Podvrgnuti pravila  reviziji Omogućiti preispitivanje problema  s ciljem oblikovanja novog načina razmišljanja o moći
Logika djelovanja Implementacija projekta Izrada i testiranje prototipova rješenja Eksperimentiranje
Arhetipske akcije Kopiranje, dupliciranje i oponašanje Promjena pravila, podešavanje, prilagodba Kreiranje vizije, invencija eksperimentiranje
Alati Pregovaranje Medijacija Zamišljanje budućih mogućnosti

Izvor: SDG Tranformation Forum

Postupne promjene. Kao što proizlazi iz etimologije naziva, usmjerene su na kopiranje i oponašanje postojećih rješenja radi unapređenja učinka. Pošto se, da parafraziramo Einsteina „problemi ne mogu rješavati s istim načinom razmišljanja“ dosezi ove vrste promjena vrlo su ograničeni.

Reforme. Ovo je uobičajen i poznat oblik promjena. Na razini institucija reforme se odnose na promjenu pravila po kojima one funkcioniraju (npr. reforma zdravstva, pravosuđa i sl.). Na razini organizacije  za ovu vrstu promjena koristi se naziv „restrukturiranje“. S obzirom na usmjerenost organizacijskih napora, moguće je razlikovanje operativne, financijske, vlasničke, kadrovske i organizacijske oblike  restrukturiranja. U Tablici 1 se navodi kako se ova vrsta promjena provodi s ciljem  „razumijevanja i promjene sistema“. Nažalost, zbog dominacije fragmentarnog načina razmišljanja koje je usmjereno na analizu dijelova, a ne cjeline, u praksi najčešće izostaje ključni preduvjet njihova uspjeha: razumijevanje sistema. Posljedično, poduzimaju se intervencije u strukturi sistema (tzv. strukturne promjene), bez prethodnog ostvarivanja dubljeg razumijevanja strukture i načina funkcioniranja sistema. Osim toga, ova vrsta  intervencija usmjerena je na ostvarivanje strukturnih promjena (pravila, politika, uloga, odnosa) unutar istih ciljeva i temeljnih postavki, odnosno istog načina razmišljanja, zbog čega su njihovi dosezi ograničeni.

Transformacija. Premda se ova vrsta promjena često spominje u  kontekstu provedbe COR-ova ona još uvijek nije dovoljno objašnjena. Za razliku od prethodna dvije vrste promjena ključno obilježje transformacije odnosi se na promjene načina razmišljanja. Transformacija obuhvaća promjene svjetonazora (od mehanicističkog prema ekološkom), paradigme (npr. od neoklasične ekonomske paradigme prema paradigmi „nove ekonomije“), kao i promjenu sistema vrijednosti (npr. od materijalističkog prema nematerijalističkom). Promjena načina razmišljanja, kao i sustava vrijednosti, otvara prostor za radikalne inovacije u dizajnu sistema: npr. vezano za mijenjanje svrhe i ciljeva ekonomskog sistema (npr. od maksimizacije prema optimizaciji vrijednosti), strukture i odnosa među subsistemima (npr. od dominacije financija nad „realnom ekonomijom“ i društvom, prema korištenju potencijala financijskog sistema za tranziciju u regenerativnu civilizaciju). Promjena strukture i odnosa među subsistemima nužno će rezultirati redistribucijom moći (npr. od financija prema realnoj ekonomiji). Naposljetku, redizajn sistema rezultira promjenama u operativnoj logici (npr. od eksploatacije prema njegovanju prirode), kao i svakodnevnom ponašanju dionika (npr. zaposlenika od pasivnog izvršavanja naredbi, prema preuzimanju odgovornosti i pokretanju inicijativa za rješavanje ključnih organizacijskih, ekoloških i društvenih problema).

Zbog kompleksnosti ekološko-društveno-ekonomskih izazova, kao i nužnosti urgentnog djelovanja, u procesu ostvarivanja COR-ova bit će nužno korištenje sve tri vrste promjena. Korištenje postupnih promjena i reformi trebalo bi čovječanstvu s jedne strane omogućiti stvaranje preduvjeta, a s druge strane kupiti vrijeme za provedbu sveobuhvatne transformacije. S tim u svezi  Weizsäcker i Wijkman, (2018.:18) navode kako zbog veličine i urgentnosti izazova s kojima je suočeno, čovječanstvo doista treba „plan izvanrednog stanja“ (crash plan).  Slične ideje zastupa i Silk (2016:10) koji navodi kako je uspješno prevladavanje izazova moguće posredstvom drastične transformacije ekonomije  koja se mora ostvariti brzinom kao u ratnim okolnostima. To znači da se svi dostupni društveni i ekonomski resursi, kao i industrijski kapaciteti moraju mobilizirati prema primarnim ciljevima povratka čovječanstva unutar planetarnih granica.

Brojnost COR-ova, njihova međuovisnost, kao i nužnost njihove provedbe na svim razinama društva (od pojedinca, preko organizacije/poduzeća, lokalne zajednice, regije, nacionalne, internacionalne /EU/, do globalne razine), kao i u svim područjima čovjekove djelatnosti (ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, energetika, poljoprivreda…) rezultirali su razvojem koncepcije „transformacijskih sistema“ (Wadel, 2018). Naime, proces transformacije može se odvijati na razini pojedinog projekta, programa, organizacije, mreže ili sistema (vidi Tablicu 2).

Tablica 2. Različiti pristupi organiziranju djelovanja

Projekt Program Organizacija Mreža Sistem
Pravna struktura Jedna od mnogih aktivnosti Jedan od malog broja nizova aktivnosti Jedan pravni entitet Mnogo pravnih entiteta Nema pravnog entiteta
Organizacijska struktura Radna skupina Multi-projektni tim Hijerarhija Multi-čvorišna Difuzna
Logika organiziranja Zadatak Koordinacija Administriranje, upravljanje Koherencija Izranjajuća samo-organizacija
Vremenski horizont Kratak ============= =========== =======è Dugačak
Strateškauloga Taktička Strategija Vizija Usklađivanje Svrha

Izvor: SDG Tranformation Forum

Transformacijski projekt. Ovaj pristup često se koristi u IT sistemima, a odnosi se na promjene arhitekture mreže, hardveru, softvera, te u načinima pohranjivanja i pristupa podacima.

Transformacijski program. Riječ je pristupu koji povezuje (ili nastoji povezati) više transformacijskih projekata. Posljedično,  ključnim postaje koordinacija različitih projekata. Primjer transformacijskog programa je digitalna transformacija koja obuhvaća redizajn proizvoda, procesa i strategije radi korištenja prednosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Transformacija organizacije. Riječ je o holističkom procesu koji obuhvaća sve komponente organizacije: od koncepta, svrhe i vrijednosti, preko strategije i organizacije do operativne logike.

Transformacijska mreža. Digitalna transformacija čini transparentnom razinu međuovisnosti između poslovnih subjekata. Iz toga proizlazi zaključak o nužnosti njihova umrežavanja (npr. u vidu clustera). Zbog visoke razine međuovisnosti članova mreže, svaka promjena/transformacija svakog od njih zahtijeva iniciranje procesa promjena/transformacije na razini čitave mreže.

Transformacijski sistem. SDG Transformation Forum predstavlja ilustrativan primjer transformacijskog sistema. Svrha SDG Transformation Foruma  je „ubrzati, razvijati i omogućiti nastanak i promjenu transformacijskih sistema“ u „službi procvata i planete i inkluzivnog i pravednog društva“, te poticati i omogućavati su-evoluciju društva i prirodnih sistema. Riječju, poticati oblikovanje regenerativnog društva i civilizacije. Transformacijski forum ima difuznu, fluidnu organizacijsku strukturu, koja nastaje posredstvom procesa samoorganiziranja.

 

REZULTATI ANALIZA FINANCIJSKIH I NEFINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ČLANICA HRPSOR-a

Odlično je, kako da bude još bolje?

japanska poslovna filozofija

Citirana izjava odražava odnos autora prema analiziranim izvještajima. Model evolucije strategije održivosti (Cimeša i Pavlović, 2017) obuhvaća pet faza: poricanje, udovoljavanje, DOP, net pozitivna i regenerativna. Iz modela proizlazi kako su društveno odgovorna poduzeća u odnosu na poduzeća na nižoj razini razvoja ostvarile napredak (odlično je). No, postojanje viših razina razvoja ukazuje na mogućnost (kao i potrebu) njihova daljnjeg napredovanja (kako da bude još bolje).

Na osnovu pretraživanja mrežnih stranica članica HR PSOR-a (koje je provedeno tijekom 19. i 20. lipnja 2018.) prikupljeno je 15 nefinancijskih, 8 financijskih izvještaja, kao i 10 izjava o misiji i vrijednostima.

Kao referentni okvir za analizu prikupljenih izvještaja i izjava o vrijednostima korišten je model evolucije organizacije (Laloux, 2014:39-45) koji obuhvaća sljedeće razvojne faze:

  • Crvena. Organizacije na ovoj razini razvoja smatraju kako je svijet beskonačan izvor vrijednosti. Osim toga svijet predstavlja neprijateljsko okruženje u kojem vlada nasilje i nepovjerenje. Sukladno tome odnosi u društvu uspostavljaju se po principu moći, a svako brine samo za sebe. Odluke o tome što je ispravno ili pogrešno u organizaciji donosi šef. U organizacijama na ovoj razini razvoja ne postoji formalna organizacijska struktura, ni definiran sustav vrijednosti, pa kulturu tih organizacija obilježava stalna demonstracija moći „gornjih“, kao i strah „donjih“ .
  • Organizacije na ovoj razini razvoja smatraju kako je svijet nepromjenljiv, razumljiv i kontrolabilan. To je svijet u kojem se najviše cijeni stabilnost. Posljedično inovacije i kritičko razmišljanje u takvim organizacijama nisu na cijeni. Ove organizacije smatraju kako su ljudi uglavnom lijeni, nepošteni i nedovoljno inteligentni. Stoga im trebaju jasne zapovjedi, kao i kontrola njihove provedbe. Sukladno tome, dominantan stil upravljanja je „zapovijed i kontrola“. Da bi stvari u organizaciji funkcionirale, nužna je uspostava hijerarhijske strukture s neprekinutim lancem zapovijedanja, precizno definiranim ulogama i odgovornostima, kao i niz organizacijskih normi i standarda ponašanja. Najvažnije vrijednosti u ovom tipu organizacije su stabilnost, poštivanje organizacijskih normi ponašanja, red i predvidljivost. Ključno obilježje organizacijske kulture jantarnih organizacija je konformizam.
  • Narančasta. Ova vrsta organizacija polazi od postavke o tome kako je svijet kompleksan mehanizam koji funkcionira u skladu s fizikalnim zakonima (riječ je o mehanicističkom svjetonazoru). Odražavajući trenutak i kontekst nastanka tog svjetonazora (17. do 18. stoljeće), ova vrsta organizacija polazi od postavke da je svijet pun mogućnosti i prilika koje treba iskoristiti (zato se uz ove organizacije vezuje razvoj strateškog upravljanja). Sukladno tome, inovacije postaju poželjne. Najvažniji cilj ovih organizacija je  pobijediti konkurente (biti lider), te ostvariti rast i profit. Dominantni stil upravljanja je „predvidi i kontroliraj“. Prevedeno na suvremenu menadžersku terminologiju riječ je o „upravljanju pomoću ciljeva“: menadžeri postavljaju ciljeve na razini organizacije, nakon čega slijedi njihovo raspoređivanje „s vrha prema dolje“.  Tamne strane ove vrste  organizacija su korporativna pohlepa, kratkoročna orijentacija, pretjerano zaduživanje, pretjerana potrošnja, bujanje ekonomskih nejednakosti te neodgovorna eksploatacija planetarnih resursa i ekoloških sistema. Najvažnije vrijednosti su uspjeh, inovacije, učinkovitost, konkuriranje, pobjeđivanje, profit i priznanja. Ključno obilježje organizacijske kulture je poduzetništvo.
  • Zelene ili društveno odgovorne organizacije nastaju kako reakcija na negativne društvene i ekološke posljedice djelovanja organizacija na narančastoj razini razvoja. Umjesto materijalističke (profit) i ekspanzionističke (rast) usmjerenosti, one zagovaraju nematerijalističku orijentaciju prema kojoj su odnosi važniji od kratkoročnih rezultata. Ova vrsta organizacija polazi od postavke kako su ljudi u suštini dobri te da se odnosi prvenstveno trebaju zasnivati na suradnji. Temelj suradnje su zajedničke vrijednosti. Dominanti stil je vođenje služenjem (servant leadership). To znači da lideri trebaju biti u službi dionika: kupaca/klijenata, zaposlenika, društva, i vlasnika. Najčešće vrijednosti zelenih organizacija su zajednica, komunikacija, suradnja, konsenzus, sklad, tolerancija, integritet, poštovanje, otvorenost i jednakost.

Analiza prikupljenih izjava o vrijednostima pokazala je kako su najčešće spominjane sljedeće vrijednosti:

1.      Izvrsnost2.      Integritet3.      Odgovornost4.      Poštovanje/uvažavanje 5.      Kupci/korisnici6.      Timski rad7.      Transparentnost8.      Inovativnost

 

Usporedbena analiza ukazuje na djelomično preklapanje između liste i vrijednosti zelene organizacije (detaljne analize može svaka organizacija napraviti za sebe). No, još važnija je činjenica da zelene organizacije doista koriste vrijednosti kao orijentire pri odlučivanju – za razliku od narančastih organizacija koje ih najčešće koriste kao PR alat, dok jantarne organizacije o njima  najčešće ne razmišljaju.

U narednom koraku napravljena je analiza sadržaja pisama predsjednika uprava. Naime, pisma predsjednika/predsjednica uprave, posebno vezano za izbor tema i ključnih poruka obično odražavaju kulturu organizacije, odnosno njen stvarni sustav vrijednosti. U pismima predsjednika uprava analiziranih poduzeća najčešće spominjana tema su „rezultati“.  No, umjesto očekivanog spominjanja modela „trostrukih rezultata“ (tj. poslovnih, društvenih i ekoloških), u pismima se navode samo poslovni rezultati: prihodi i/ili dobit. Ciljevi održivog razvoja spominju se samo u tri slučaja, a klimatske promjene samo u jednom. Planetarne granice se ne spominju ni u jednom pismu, uostalom kao ni u jednom izvještaju.  Ni jedan predsjednik uprave u svom pismu nije se pozvao  na organizacijske vrijednosti i poslovnu filozofiju kao referentni okvir za donošenje odluka. U fokusu pisama (kao i u izvještajima) je stanje u industriji (i/ili na tržištu) koje se najčešće promatra kroz prizmu „mogućnosti/poslovnih prilika“.

Analiza sadržaja pisama predsjednika/predsjednica uprava pokazuje da se u fokusu njihove pozornosti nalaze dioničari i kupci (dok se ostalim kategorijama dionika posvećuje manja pozornost). Iz analize proizlazi i zaključak o nedovoljno široko protegnutoj prostorno-vremenskoj  perspektivi čelnih ljudi analiziranih poduzeća (zbog nedovoljne usmjerenosti na stanje i trendove u društvu, kao i u okolišu).

Karakteristična obilježja analiziranih poduzeća vidljiva su iz nekoliko sljedećih citata:

*„kroz proizvodni program … započeli smo s pilot projektom analize životnog ciklusa proizvoda (LCA – Life Cycle Assessment) s ciljem prepoznavanja prikladnih područja za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš“. Ovaj citat ukazuje na to da je riječ o koncepciji ekološke učinkovitosti. No, Mc Donough i  Braungart (2018) smatraju kako je „na prvi pogled, koncepcija eko-učinkovitosti vrijedna divljenja, pa čak i plemenita, ali to ne može biti uspješna strategija na duži rok, jer ne dopire dovoljno duboko. Djeluje unutar istog sustava koji je izazvao probleme, samo ih usporava moralnim zabranama i kaznenim mjerama. Eko-učinkovitost je malo više od iluzije promjene.“

* „Posebnu  važnost  pridajemo  uvođenju  novih zaposlenika u posao i transferu zaposlenika na nova radna mjesta prilikom lateralnih rotacija posla. Svi zaposlenici imaju strukturirani  program uvođenja u posao, a uz podršku i vodstvo iskusnih kolega uključuju se u radni proces u kojem  postepeno  preuzimaju  konstruktivne  i odgovorne  zadatke.“ Proces uvođenja novih zaposlenika (eng. onboarding) predstavlja oblik treninga koji im omogućuje da razumiju i bolje se snađu u novom okruženju. Stoga ga je, prema Chouinard (2006: lok. 988) nužno iskoristiti za upoznavanje pridošlica ne samo s tehničkim detaljima radnog mjesta, nego i s filozofijom kompanije pomoću koje se ostvaruje operacionalizacija kompanijskih vrijednosti u svim ključnim poslovnim procesima. U Patagoniji su, u skladu sa svojim specifičnostima, razvili poslovnu filozofiju za procese dizajna, proizvodnje, distribucije, upravljanja imidžom kompanije, upravljanja ljudskim resursima, financija, menadžmenta, kao i o odnosu prema prirodi. Upoznavanje svakog zaposlenika s kompanijskom filozofijom bitno je kako bi oni posjedovali znanja o „ispravnom smjeru, umjesto da slijepo provode rigidni plan ili čekaju naređenja šefa“.

* u izvještajima se aktivnosti poduzeća obično klasificiraju u tri skupine: društvena, ekonomska i okolišna kategorija. Prisutnost ovakve prakse u brojnim poduzećima širom svijeta naveo je Sanford (2018) na zaključak o tome kako „Tvrtke traže i implementiraju rješenja s istim fragmentiranim umom kojim su, prije toga, izazvale probleme. Nema pomaka u tome kako misle, jedini je pomak o čemu razmišljaju.“
U skladu s inicijalnim planom,  u fokusu analize izvještaja trebala je biti usklađenost djelovanja poduzeća članica HR PSOR-a s COR-ovima. No, analiza je pokazala kako su COR- ove spomenula sljedeća poduzeća: Ericsson Nikola Tesla (ETK), HEP, Hauska & Partner, AD Plastik grupa i Dukat i to na različite načine.Ova činjenica potvrđuje ocjenu o nedovoljnoj široko protegnutoj prostorno-vremenskoj perspektivi analiziranih poduzeća. Stoga su za potrebe ovog rada autori na primjeru ETK odlučili ilustrirati pristup usklađivanju djelovanja poduzeća sa COR-ovima.

U nefinancijskom izvještaju, kojim ETK još jednom potvrđuje status lidera na području društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj,  navodi se svih 17 COR-ova  uz opis primjera o tome koje aktivnosti poduzeće poduzima u njihovom ostvarivanju. Pritom se ističe kako ICT, odnosno digitalna transformacija, predstavljaju ključni preduvjet za ostvarenje svih 17 Ciljeva. U nastavku nefinancijskog izvještaja ETK navodi se kako je strategija održivosti i društveno odgovornog poslovanja ključni dio poslovne strategije. U tom kontekstu spominje se niz inicijativa (kao što su npr. pametan i održiv grad, razvoj kružnog gospodarstva, obrazovanje, promicanje različitosti i uključivosti i sl.), kao i projekata (centralni informacijski sustav zdravstva, zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra).

Kako „živimo u vrijeme kontinuiranih i ubrzanih transformacija“ proces učenja postaje ključni preduvjet opstanka i razvoja poduzeća, kao i društva u cjelini. Naime, život u vrijeme transformacija nužno predmnijeva razvoj sposobnosti promjene načina razmišljanja, pa se u Izvještaju ističe da je ETK „organizacija koja uči“, a osim individualne razine, proces učenja odvija se i na razini organizacije.

Autori žele istaknuti potrebu  da ETK nastavi razrađivati model korištenja COR-ova kao referentnog okvira za integraciju strategije održivosti i poslovne strategije. Osim toga, ključne kompetencije ETK u području digitalizacije mogle bi poslužiti kao pomoć i podrška u digitalnoj transformaciji Hrvatske. Naime, proces digitalne transformacije ubrzano mijenja način odvijanja svih aktivnosti u društvu: od oblikovanja i implementacije javnih politika, preko načina vođenja poslovanja, do stila života pojedinaca (kao potrošača i građana). O  dosegnutoj razini razvoja procesa digitalizacije u  najnovijem  izdanju ‘smjernica za oblikovanje javnih politika’ (eng. policy brief) IIAS (2018) navodi se kako se svakog dana u svijetu pošalje 207 milijardi e-poruka (prosječno 30 e-poruka po stanovniku), obavi 4,2 milijardi pretraživanja pomoću Googla, te obavi 152 milijuna poziva putem Skypea.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Čovječanstvo se doista nalazi na raskrsnici. Nastavak dosadašnjeg modela društveno ekonomskog razvoja dovest će do iscrpljivanja i kolapsa ekoloških sistema, što će povratno djelovati na kolaps civilizacije. Stoga je nužno napraviti radikalni zaokret. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju konceptualni okvir za promišljanje i provedbu takvog zaokreta.

Provedba COR-ova zahtijevat će istinsku transformaciju na svim razinama i svim segmentima hrvatskog društva. Uvodno spomenuta promjena svjetonazora od mehanicističkog prema ekološkom predstavljat će svojevrsni „kopernikanski obrat“,  preokret u našem razumijevanju svijeta i našeg (čovjekovog) mjesta u njemu. Riječ je o ogromnom kognitivnom preokretu koji će imati praktične posljedice glede redizajna svih ključnih društvenih i ekonomskih sistema i  institucija. A redizajn sistema, kao što znamo, uvijek rezultira promjenama uloga i pozicija, odnosno preraspodjelom moći.

Analiza izvještaja članica HRPSOR-a ukazala je na nedovoljno poznavanje i korištenje COR kao referentnog okvira za promišljanje integralne strategije razvoja, kao i na izostanak korištenja proklamiranih vrijednosti kao podloga za odlučivanje.

Iz navedenog proizlazi preporuka o tome da članice HR PSOR-a  pokrenu proces transformacije svojih organizacija, kao i hrvatskog društva u cjelini.

Miljenko Cimeša, Društvo za organizacijsko učenje Hrvatske,  Zaostroška 1, Zagreb , miljenko.cimesa@solcroatia.org

i

Andreja Pavlović, Hauska & Partner, Ilica 246a , Zagreb, andreja.pavlovic@hauska.com

Stručni rad je preuzet iz Zbornika radova s 10. Konferencije o društveno odgovornom poslovanju – DOP, HRPSOR u partnerstvu s HGK, studeni, 2018.

Naslov je prilagođen uređivačkoj politici portala www.odgovorno.hr

 

REFERENCE

Chouinard., Y. (2006.) Let my people go surfing,  The Education of a Reluctant Businessman, Penguin Books, Kindle edition

Cimeša, M. i Pavlović, A. (2017.), Provedba ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive, 9. Konferencija o društveno odgovornom poslovanju HRPSOR,.

Dellinger,D. (2018) Change the Worldview, Change the World, https://www.kosmosjournal.org/kj_article/new-cosmology-and-social-justice/

Guardian (2018) The Guardian view on climate change: a global emergency,  https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/oct/08/the-guardian-view-on-climate-change-a-global-emergency?utm_source=NEW+Weekly+Briefing&utm_campaign=86febf2fdd-Carbon_Brief_Weekly_12_10_2018&utm_medium=email&utm_term=0_b6e0a2d2ef-86febf2fdd-303544441&ct=t%28Carbon_Brief_Weekly_12_10_2018%29&goal=0_b6e0a2d2ef-86febf2fdd-303544441

Holthaus, E. (2018) U.N. climate report shows civilization is at stake if we don’t act now, https://grist.org/article/scientists-calmly-explain-that-civilization-is-at-stake-if-we-dont-act-now/ (pristupljeno 10.10.2018.)

Korten, D. (2017) Ecological Civilization and the New Enlightenment, https://davidkorten.org/ecological-civilization-new-enlightenment/

IIAS (2018) Digitalization will transform the global economy http://www.iiasa.ac.at/web/home/resources/publications/IIASAPolicyBriefs/pb20.html

IPCC (2018), Global Warming of 1.5 °C, Summary for Policymakers, http://www.ipcc.ch/report/sr15/ (pristupljeno 9.10. 2018.)

Laloux, F. (2014.), Reinventing organizations, How to create organizations  inspired by the next stage of human consciousness, Nelson Parker, Brussels

Lauterwasser, B.D.  (2017)  The Collapse of Global Civilization Has Begun, https://medium.com/@FeunFooPermaKra/the-collapse-of-global-civilization-has-begun-b527c649754c, (pristupljeno 13.10.2018.)

Mc Donough, W. i  Braungart, M. (2018), „Zašto biti ‘manje loš’ ne znači biti dobar“, poglavlje iz knjige „Cradle to Cradle: Remaking the Way We Make Things“, časopis qLife No 3/ Vol X

Meadows, D.H.; Meadows, D.L.; Randers,J.; Behrens lll, W.W. (1974) Granice rasta, Stvarnost

Ministry of Education and Culture, (2016), Meaningful in Finland, Action Plan

Prime Minister’s Office (2017), Government Report on the implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development Sustainable Development in Finland – Long-term, Coherent and Inclusive Action

Regenerativni dizajn  https://en.wikipedia.org/wiki/Regenerative_design

Sanford, C. (2018.), P&G: Primjer novog poslovnog uma,  časopis qLife

SDG Transformation forum (2018) https://www.transformationsforum.net/transformation/ (pristupljeno 1.9.2018)

Silk, E. (2016), Climate Mobilization Victory Plan, https://www.theclimatemobilization.org/victory-plan/ (pristupljeno 8.9.2016.)

Turner, G. (2014) ) ‘Is Global Collapse Imminent?’, MSSI Research Paper No. 4,  Melbourne Sustainable Society Institute, The University of Melbourne. https://sustainable.unimelb.edu.au/publications/research-papers/is-global-collapse-imminent (pristupljeno 15.6.2016.)

TWI2050 -Th­e World in 2050 (2018). Transformations to Achieve the Sustainable Development Goals. Report prepared by ­the World in 2050 initiative. International Institute for Applied Systems Analysis (IIASA) http://www.iiasa.ac.at/web/home/research/twi/Report2018.html (pristupljeno 8.8 2018.)

UN Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development (2015) https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld, (pristupljeno 29.8.2016.)

Wadel, S. (2018), The New Frontier: Transformtion systems, Reos Review, SDG Edition, https://reospartners.com/publications/reos-review-2018/ (pristupljeno 25.8.2018)

Wahl, D.C. (2017) Regenerative (R)evolution: reclaiming humanity’s oneness with nature https://medium.com/insurge-intelligence/regenerative-r-evolution-f1058a975e96  Zbog važnosti teme najnoviji broj časopisa qLife posvećen je temi „Uspon regenerativnog društva“.

Wahl, D.C. (2016) Designing Regenerative Culture, Triarchy Press

Weizsäcker, von E.  i  Wijkman, A.  (2018) Come On: Capitalism Shorttermism Population  and the Destruction of the Planet, Rimski klub

 

Odgovornost i sudjelovanje kompanije Heineken Hrvatska u životu lokalne zajednice

Objavio
Odgovorno
-

Sudjelovanje kompanije Heineken u karlovačkom životu potvrđuje na mnoge načine kvalitetan život i odnose dobrih susjeda. Izraz je to uključenosti i pripadnosti proizvodne tvrtke svom kraju, ljudima, i društvu. Istraživanje reputacije kompanije, a koje se redovno provodi svake godine, pokazalo je kako 79% ispitanika smatra kako HEINEKEN Hrvatska ima pozitivan utjecaj na zajednicu u kojoj posluje.

Budući da je briga o lokalnoj zajednici važan dio korporativne društvene odgovornosti, HEINEKEN Hrvatska konstantno ulaže u zajednicu, i to na više načina. Ulaže se kroz sponzorstva nekih od najvažnijih lokalnih događaja te kroz donacije putem kojih kompanija podržava projekte i aktivnosti koji doprinose boljoj kvaliteti života u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. U domeni donacija, ističu se dva velika projekta:

  • donacijski natječaj kompanije Zajedno za bolji Karlovac i
  • Karlovačku županiju te projekt KAkvart.

Heineken – partner projekta KAkvart
HEINEKEN Hrvatska partner je KAkvarta od 2017. godine. Riječ je o jedinstvenom projektu koji predstavlja sinergiju Grada Karlovca, privatnog sektora i volonterstva. Posebna je specifičnost u projektu velika ulog građana koji biraju i prijavljuju projekte te koji svojim volonterskim radom osiguravaju njihovu provedbu. U 2017. i 2018. godini kroz projekt KAkvart podržano je ukupno 40 projekata: 33 komunalna i 7 društvenih projekata. Većina projekta odnosila se na infrastrukturne radove (npr. asfaltiranje makadamskih puteva), uređenje javnih površina za vježbanje i sportske aktivnosti na otvorenom, uređenje zajedničkih prostorija (društvenih domova) ili prostorija udruga i društava koji djeluju u četvrtima, uređenja šetnica, zajedničkih javnih prostora i slično.

Heineken donacijski natječaji kompanije od 2009.
HEINEKEN Hrvatska provodi svoj donacijski natječaj pod nazivom „Zajedno za bolji Karlovac i Karlovačku županiju“. Od 2009. godine, kada je raspisan prvi natječaj, podržano je 167 projekata. Procedura natječaja jasno je definirana, baš kao i kriteriji za odabir projekata. Svake godine kriteriji su isti: važnost za lokalnu zajednicu, kvaliteta i jedinstvenost te da projekt doprinosi boljoj kvaliteti društvenog života. U skladu s usmjerenošću poslovne strategije na zeleno i održivo poslovanje, u prošle je godine u uvjetima natječaja definiran je dodatan kriterij – uz one koji su izravno vezani za poboljšanje kvalitete društvenog života: da je riječ o kvalitetnim projektima koji se odnose na zaštitu okoliša (tzv. zeleni projekti).

Konkretni rezultati, višestruki osjećaj zadovoljstva
Kroz projekt KAkvart u 2017. i 2018. godini realizirano je ukupno 40 projekata (komunalnih i društvenih) čija ukupna vrijednost iznosi oko 3,2 milijuna kuna. Kako bi se projekti realizirali, u 2017. je odrađeno 4.100 volonterskih sati, dok se u 2018. taj broj popeo na oko 6.000.
Što se tiče donacijskog natječaja Zajedno za bolji Karlovac i Karlovačku županiju, od 2009. godine, kada je raspisan prvi natječaj, podržano je i realizirano ukupno 167 projekata u koje je uloženo 4,2 milijuna kuna. Specifični projekti bili su usmjereni na postizanje bolje kvalitete društvenog života različitih skupina, kao što su stariji, beskućnici i slijepi, a također se naglasak stavio i na kulturu, zaštitu okoliša, sport i rekreaciju.

Zeleno poslovanje, napori za očuvanje okoliša u Karlovcu
Uz navedene projekte, i zeleno poslovanje kompanije ima pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu. HEINEKEN Hrvatska se kontinuirano trudi smanjiti štetan utjecaj na okoliš, i to kroz konstantno smanjenje emisije CO2 i uporabe vode, uspjehe na području upravljanja otpadom te činjenicu da koristi električnu energiju dobivenu iz 100% obnovljivih izvora.

Svi ovi napori prepoznati su od strane lokalne zajednice i brojnih dionika kompanije. Tako je u prosincu prošle godine Hrvatska udruga poslodavaca dodijelila kompaniji Veliku nagradu za društveno odgovorno poslovanje, a dobre rezultate pokazalo je i istraživanje reputacije kompanije, koje se provodi svake godine. Prema njemu, 79% ispitanika smatra da HEINEKEN Hrvatska ima pozitivan utjecaj na zajednicu u kojoj posluje.

Helena Radić Bosanac
Corporate Affairs and Brand PR Specialist
Corporate Affairs Department
Heineken Hrvatska d.o.o.
helena.radic@heineken.com

Dobra Hrvatska,
Veljača, 2019.

 

Preuzmi titulu 2019 SDG Pioneer Croatia! Otvoren natječaj za ugledno internacionalno priznanje. Predloži suradnika, nominiraj sebe – osobu do 35 godina, do 1. travnja, 2019.

Objavio
Odgovorno
-

Global Compact mreža Hrvatska, pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, u partnerstvu s organizacijom JCI Croatia, otvara natječaj za dodjelu internacionalnog priznanja mladim  osobama – budućim liderima koji su se već dosad istakli svojim radom na poslovima i projektima u prilog globalnim ciljevima održivog razvoja i time pridonijeli poslovnom uspjehu tvrtke. Ako ste vi, neki vaš suradnik, kolega, takva osoba do 35 godina, podijelite priču s nama.  Priključite se natjecanju, preuzmite titulu 2019 SDG Pioneer Croatia…

2019 SDG Pioneer je titula koja će pripasti osobi do 35 godina starosti, zaposlenoj na bilo kojoj razini u tvrtki, na poslovima koji se rukovode i koriste globalnim ciljevima održivosti u lokalnom poslovanje. Bilo putem vlastite tvrtke ili mobiliziranjem drugih poduzeća, SDG Pioneer doprinosi postizanju jednog ili više ciljeva održivog razvoja (SDG), istodobno doprinoseći i poslovnom uspjehu tvrtke.

Dobitnik priznanja 2019 SDG Pioneer Croatia natjecat će se u globalnom izboru za 2019 SDG Pioneers UN Global Compacta. Dobitnici ovog priznanja bit će predstavljeni u rujnu u sklopu Opće skupštine Ujedinjenih Naroda u New Yorku.

NOMINIRAJTE SEBE, SURADNIKA, KOLEGU… DO 1. TRAVNJA 2019.
Rok za prijavu je 1. travnja 2019. godine. Prije ispunjavanja obrasca, pročitajte priloženi dokument SDG Pioneers FAQ.

Možete nominirati sebe ili kolegu u tvrtki ili nekoga koga poznajete iz druge tvrtke – članice UN Global Compacta.

Pročitajte sve o kriterijima i postupku nominacije na: https://www.hup.hr/natjecaj-2019-sdg-pioneer-croatia.aspx

Da biste mogli sudjelovati u izboru, trebate biti zaposlenik tvrtke koja je članica UN Global Compacta, ili u njezinoj podružnici u Hrvatskoj. Kako biste provjerili je li tvrtka članica UN Global Compacta (Signatory ili Participant), molimo pretražite popis članova ovdje.
Ispunjeni obrazac pošaljite na mail: vali.marszalek@globalcompactcroatia.hr.

JOŠ O SDG PIONEERS
U sklopu kampanje Globalni ciljevi za lokalno poslovanje (Making Global Goals Local Business), UN Global Compact svake godine dodjeljuje priznanje istaknutim liderima u poslovnom sektoru, zaposlenima na bilo kojoj razini u tvrtki, koji koriste svoj rad za napredak prema ciljevima održivog razvoja. Ove godine, naglasak je na mladim budućim liderima, uspješnim osobama do 35 godina starosti, koji svojim radom i zalaganjem u tvrtci doprinose postizanju jednog ili više ciljeva održivog razvoja.

2018 SDG Pioneers  2017 SDG Pioneers  2016 SDG Pioneers

Dobra Hrvatska, veljača 2019.

Suradnja Regeneracije i Humane Nove: Od pogleda u ormar do Globalnih ciljeva održivog razvoja UN 2030.

Objavio
Odgovorno
-

Samo jedan (kritički) pogled u ormar natjerat će mnoge od nas da zaključe kako bi u njemu trebalo napraviti reda i kako bi ga valjalo pročistiti od odjeće koju više ne nosimo. Ali, kamo s takvom odjećom?

Zato ne bacajte svoje stare traperice, majice, kuhinjske krpe, posteljinu ili zavjese. Donirajte ih ili odložite za recikliranje! Time čuvate okoliš, ali i pomažete ljudima koji su prisiljeni nositi rabljenu odjeću (u svijetu ih je gotovo 70 posto) kao i onima koji za život zarađuju radeći na recikliranju tekstila.
Bolje odjevne predmete možemo donirati humanitarnim organizacijama, a staru odjeću možemo odložiti i u posebne spremnike/kontejnere za tekstil. Jer, treba znati da tekstil nipošto nije otpad – većinu tekstila moguće je reciklirati, a on  je i vrlo korisna sirovina u proizvodnji novih proizvoda. Nažalost, procjenjuje se da se tek 25% ukupnog tekstilnog otpada reciklira, a ostatak završava na odlagalištima diljem svijeta.

O tome koliko tekstilni otpad može biti koristan, najbolje znaju u tvrtki Regeneracija iz Zaboka. Regeneracija je započela sa sustavnim i organiziranim sakupljanjem tekstilnog otpada i njegovim recikliranjem još 2012. godine. Posao su uhodali i stekli dragocjeno iskustvo, no saznanje da se iskorištenje rabljene odjeće može izuzetno povećati kvalitetnim postupkom primarnog razvrstavanja navelo ih je na ideju da taj dio posla prepuste osobama sa smanjenom radnom sposobnošću. I tako je došlo do suradnje Regeneracije sa Socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca. U početku je to bila samo sporadična suradnja, ali  iznjedrila je ideje i rješenja koja su poslovni odnos podigla na višu razinu i stvorila novu, veoma korisnu vrstu partnerskog odnosa.

Prikupljenu staru odjeću Humana Nova prvenstveno nastoji prirediti za prodaju  u svojim second hand dućanima što je poželjan oblik ponovne upotrebe („re-use“), koji se potiče u modelu cirkularne ekonomije. Ali, postoji i odjeća koja za to nije pogodna i koja ide u preradu, odnosno trga se u trake i isporučuje Regeneraciji. Ondje u preradbenom procesu reciklaže (re-cycle) služi kao sirovina za proizvodnju novog proizvoda – tzv. netkanog tekstila potrebnog građevinskoj i automobilskoj industriji, a koji Regeneracija gotovo sav izvozi u Europsku uniju.
Prisjećajući se početaka, Ivan Božić, upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova, kaže:

– Pošto se Humana Nova od početka svog rada bavi sakupljanjem i sortiranjem rabljenog tekstila te u prvom redu ponovnom uporabom, sav pregledani višak tekstila slali smo na proces recikliranja u Regeneraciju. S vremenom je Humana Nova rasla, pa je rasla i naša suradnja s Regeneracijom. Prve isporuke počele su krajem 2012. sa 15-ak isporučenih tona. Prošle je godine to već bilo 170 tona, a za ovu godinu dogovorena je isporuka 300 tona.

Tako je jedan dio pripremne faze obrade tekstilnog otpada za recikliranje iz Regeneracije preseljen u socijalnu zadrugu Humanu Novu. Od listopada prošle godine Humana Nova bogatija je i za stroj, koji je kupila investicijom kroz HAMAG ESIF zajam, čiji je kapacitet prerada tri tone tekstila dnevno. U 2018. godini Humana Nova sakupila je oko 650 tona tekstila u svojim centrima u Čakovcu, Zagrebu i Labinu, dok ove 2019. planira sakupiti 800 tona. U second hand dućane od sveg prikupljenog tekstila plasiraju tek oko 4%, a očekuju da će ove godine to povećati na 6% otvaranjem dvaju novih dućana. Oko 20% ukupno sakupljenog tekstila prodaju drugim domaćim ili inozemnim kupcima, a 35% količine je moguće plasirati kroz proces reciklaže industrijskih krpa, kroz proces izrade redizajniranih ili recikliranih proizvoda u šivaćem pogonu, dok preostali dio ide u proces mljevenja i reciklaže; dakle, isporučuje se u Regeneraciju. Možda bi sakupljenog tekstila bilo i više da se u Humani Novoj ne susreću s problemom čestih obijanja njihovih kontejnera te otuđivanjem robe.

Suradnjom su zadovoljni i u Regeneraciji, a direktor tvrtke, Anđelko Švaljek, prigodom preuzimanja nagrade SJAJ 2018. u prosincu te godine izjavio je:

– Ponosni smo na činjenicu da smo uspjeli afirmirati temu tekstilnog otpada, mogućnosti koje on pruža u stvaranju radnih mjesta i pružanju koristi mnogim dionicima. Uz mnoge značajne projekte istaknut ću i neke nove. Pokrenuli smo dobru suradnju sa socijalnim zadrugama. Jedan dio poslova koje je, nažalost, teško uklopiti u tržišne cijene odrađujemo u suradnji sa socijalnim zadrugama, koje imaju bolje mogućnosti dobivanja različitih izvora subvencija, a pri tome zapošljavaju teško zapošljive radnike. Iako bismo putem drugih kanala mogli doći do jeftinije sirovine, smatram da je ovo dugoročno i šire onaj bolji put.

Jedan je od glavnih ciljeva Humane Nove poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i drugih isključenih osoba u svim proizvodnim procesima (sakupljanje, sortiranje, proizvodnja industrijskih krpa i reciklaža). Produktivnost tih radnika na nižoj je razini od uobičajene, a i bolovanja su češća. Ipak, u Humani Novoj u Čakovcu radi 28 zaposlenika od čega je 19 osoba s invaliditetom (gotovo 70%), a u svim njihovim pogonima (u Čakovcu, Zagrebu i Istri) radi 50 zaposlenika od čega je 26 osoba s invaliditetom.

– Zbog dogovorenog posla s Regeneracijom uspjeli smo održati četiri radna mjesta, a u bližoj budućnosti zaposlit ćemo još najmanje jednu osobu – kaže Ivan Božić.
O specifičnoj poziciji zaposlenika Regeneracije u ovoj suradnji kazao je više Goran Mikac, direktor marketinga:

– Drago nam je da je Humana Nova odmah prepoznala ovu mogućnost i da često u svojim izlaganjima ističe suradnju s Regeneracijom u smislu odličnog rješenja zajedničkih problema. Odmah po dopremi stroja u Čakovec, Humana je odmah pristupila zapošljavanju novih osoba. Cijeli projekt nije donio nikakve probleme zaposlenicima koji su taj posao dotad radili u Regeneraciji. Ostali su u kompaniji kroz prilagodbu proizvodnog procesa, za njima u Regeneraciji uvijek postoji potreba. Istovremeno, Regeneracija je otkupom tako pripremljenog tekstila dobila siguran izvor sirovine.-
Naravno, budućnost suradnje Regeneracije i Humane Nove uvelike će ovisiti i o uspješnosti razvoja sustava prikupljanja i odvajanja tekstilnog otpada u hrvatskim razmjerima, što će, nadajmo se, podržati mjerodavne institucije. Za potpunu ekonomsku održivost takvog poslovanja, naime, nužno je uključivanje i suradnja svih subjekata na svim razinama.
Regeneracija i Humana Nova svojom su suradnjom pokazale dobar primjer zajedničkog rada na ostvarenju važnih ciljeva održivosti. Njihovo zajedničko djelovanje u ovom slučaju znači višestruki doprinos ciljevima zaštite okoliša, socijalnog poduzetništva, solidarnosti i tolerancije, odnosno ciljevima „Održivi gradovi i održive zajednice“ (cilj broj 11) te „Smanjenju nejednakosti“ (cilj broj 10).

Dobra Hrvatska / MDM

Veljača, 2019.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska

 

Akademik Ivo Šlaus: Ovo je najbolje, ali i najgore doba u povijesti. Nastavimo li kao dosad, u deset će godina naša civilizacija propasti…

Objavio
Odgovorno
-

U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene

Akademiče Šlaus, iza vas je bogata karijera fizičara i znanstvenika. Počasni ste predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti od 2013. godine, a  bili ste njen predsjednik u periodu 2011 – 2013.. Član ste Rimskog kluba od 1987., a počasni član od prošle godine, profesor ste fizike od 1967., a od 2005. profesor emeritus. Član ste Savjeta Paguash od 2003., član Academie Europee od 1988., te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1977. godine. Donedavni ste dekan Visoke škole za međunarodne odnose i diplomaciju Dag Hammarskjöld, voditelj Odjela za nuklearna istraživanja na Institutu Ruđer Bošković te bivši gostujući profesor na UCLA, Georgetown University, Duke University, North Carolina Central University, Kyoto University, Universite Laval (Quebec), Universite Catholique Louvain, Free University Amsterdam,  i na mnogima drugima. Bio ste i zastupnik u Saboru RH 2000 – 2003. Pokrenuli ste više znanstvenih časopisa kao što je Cadmus, znanstveni časopis jugoistočno-Europskog ogranka Svjetske akademije znanosti i umjetnosti u kojem redovno promišljate o održivom razvoju kao konceptu i Ciljevima održivog razvoja, koji su njihova svojevrsna politička interpretacija.

Ciljevi održivog razvoja dio su dokumenta koji je prihvatila Opća skupština UN-a 20. rujna 2015. i to je najvažniji dokument koji je UN prihvatio. Prihvatile su ga i potpisale sve 193 zemlje članice Skupštine UN-a.
Kada govorimo o lošim vijestima povezanim s Ciljevima održivog razvoja onda je to prvenstveno njihova loša prepoznatljivost. Kada bi se provela bilo kakva anketa na bilo kojem segmentu populacije, bilo gdje u svijetu o Ciljevima održivog razvoja, pokazalo bi se da većina ne zna ništa. Kad bi to pitali ljude koji odlučuju, a to su članovi parlamenata, vlada i slično, odgovori bi također bili loši. Pred najvažnijim smo zadatkom, a za njega smo loše pripremljeni.

Stvar je biti ili ne biti jer ako ih ne ispunimo, nećemo kao civilizacija preživjeti narednih 10 godina. Imamo kao čovječanstvo puno problema. Neke probleme je mogao riješiti jedan čovjek kao što je primjerice Einstein samostalno osmislio teoriju relativnosti, Koch je samostalno otkrio cjepivo protiv tuberkuloze, Aleksandar Veliki je samostalno očevom vojskom osvoji svijet. Kod Ciljeva održivog razvoja (COR), nitko nije dovoljan sam za sebe već svi moramo sudjelovati, sve suverene države, sve kulture, razne profesije, ključno je da svi sudjelujemo, da se prenese poruka. Imamo 17 Ciljeva i 169 tema. Napravljena je velika studija Međunarodne unije znanstvenih društava koja je pokazala da nema nekonzistentnosti među Ciljevima. To znači da se mogu, dapače moraju ostvariti usklađeno i istovremeno.

Tri su skupine problema koji su sadržani u Ciljevima. Prvi problem je rat kojem je posvećen Cilj 16, a ostali su Ciljevi posvećeni očuvanju ljudskog i prirodnog kapitala. O trećoj ćemo skupini reći nešto kasnije.
Koja su pravila ili iskustva koja bismo mogli primijeniti? Postoje razni indikatori koji nam ukazuju na stupanj održivosti našeg ponašanja ili našeg djelovanja. Jedan je takav primjer HPI (Happy Planet Index). Vlastitom evaluacijom otkrio sam da padam na pitanju putovanja koja narušavaju održivost mene kao pojedinca. Moj kolega koji uživa crveno meso također je prošao vrlo loše na ovom Indeksu. Index nas upućuje da što više hodamo, koristimo što manje avion, jedemo što je manje mesa, poželjno je dapače da budemo vegetarijanci. Sve su to male stvari koje možemo poduzeti na razini pojedinca no pred nama je daleko veći zadatak za koji inkrementalne promjene nisu dovoljne.

Ako se vratimo na Cilj 16 i pitanje rata, nuklearno naoružanje koje smo napravili mi fizičari je ogromna opasnost.  S njime živimo 73 godine, pa se postavlja pitanje trebamo li ga se bojati? Društvo Paguash Council kojem sam član, izdaje časopis na čijem čelu se nalazi sat koji pokazuje koliko smo od propasti. Početkom, 1947. godine nakon 2. svjetskog rata, sat je bio 7 minuta do ponoći. Nakon hladnog rata 1989. je pomaknut na 17 minuta. Sada je na 2 minute što je jako opasno. Ratovi među velikim silama, ali i lokalni rat ako je između nuklearnih sila kao što su Indija i Pakistan može brzo eskalirati i postati svjetski.

Uništavanje ljudskog i prirodnog kapitala je još opasnije. Kad govorimo o kapitalu obično mislimo na zgrade, avione i druge materijalne vrijednosti. Ali to je mala vrijednost u odnosu na prirodni kapital ili još više ljudski kapital. Sjedinjene Američke Države imaju materijalnu vrijednost procijenjenu na blizu 20 tisuća milijardi dolara. Prirodni kapital SAD-a procijenjen je na dva puta više, a ljudski kapital na čak tri puta više. No kako se odnosimo prema njima? Katastrofalno.
Već smo prešli dvije opasne granice. Približavamo se 6. velikoj ekstinkciji vrsta. Prvih 5 se dogodilo prije čovjeka, a događalo se da su u tim procesima pojedine vrste nestale, može se desiti da i mi nestanemo. Papinska akademija koja je najstarija akademija na svijetu, sastala se na tu temu. Drugi je veliki problem povezan s prirodnim ciklusima neravnoteža cirkulacije dušika i fosfora. Treća su pak opasnost klimatske promjene. Ljudi često razmišljaju na način da ne vide problem u tome da vrijeme postaje ponešto toplije, razmišljaju kako će jednostavno skinuti sako i bit će im dobro. No promjene koje slijede u mnogim slučajevima bit će katastrofalne, a uključuju oluje, poplave, suše … Analize pokazuju ako nastavimo kako živimo i ništa ne učinimo na promjeni ponašanja, u 10 će godina naša civilizacija biti uništena. Ako dođe do rata u roku 24 sata naša civilizacija nestaje. Ovdje nije pitanje sreće jer nitko neće izbjeći uništenje.

Ako pratimo pojedinačne Ciljeve, Cilj 1 bavi se pitanjem siromaštva, Cilj 2 pitanjem gladi, slijede obrazovanje, ili primjerice očuvanje oceana. Poznata je činjenica da mora postaju dobrim dijelom skup plastike. Jesu li to zaista veliki problemi? Možda mislite da u Zagrebu nema gladnih ljudi, no pogledajte koliko ljudi kopa po kontejnerima. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u 2. svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991., u petnaestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi što je mnogo više od oba svjetska rata. To su ozbiljni problemi.
Svijet u kojem živimo najbolji je od svih svjetova, nikada nije bilo boljeg. U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje je vrijeme jer najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata ili ako ništa ne učinimo, uništenje od klimatskih promjena će nastupiti u narednih 10 godina. Ljudi se često pitaju, što ja kao pojedinac mogu kad sam jedan od 7,5 milijardi ljudi. Kao što Cesarić u svojoj poznatoj pjesmi kaže „teče i teče jedan slap, što u njem radi moja mala kap?“ No i moja kap pomaže ga tkati.

Izlazak iz problema leži u svakom od nas 7,5 milijardi. Očekuje se da će broj stanovnika na Zemlji nastaviti rasti prema 10 milijardi i onda će očekivano stati. Svaka naša kap je posebno vrijedna i jedinstvena i treba je očuvati. Uništavamo kulture, imamo manje jezika no što smo imali i može se dogoditi da mnogi još nestanu, a dužnost nam je da ih spasimo.

Ranije sam spomenuo da se susrećemo s tri osnovna problema, a treći još nisam spomenuo. Dok smo do sada govorili o stvarima koje su poznate, sada se nalazimo pred trećim problemom koji nam predstavlja nepoznanicu. Ako pažljivo čitate 17 Ciljeva održivog razvoja i 169 tema koje ih opisuju, onda ćete uvidjeti da se tog problema samo dotičemo, ali ne mnogo jer o njemu gotovo ništa ne znamo. Radi se o novim tehnologijama. One su sada nano, ubrzo će biti piko pa fento, tu je sintetska biologija, roboti i drugo, stvari koje nas tek čekaju, a o kojima ne znamo skoro ništa. Moramo puno više znati nego što znamo danas. Pokušaj zaustavljanja znanosti, kao što se pokušalo sa sintetskom biologijom odnosno biotehnologijom koju se Konferencijom u Asilomaru 1975. pokušalo kontrolirati, nije uspio. Zato moramo znati koliko malo znamo i moramo biti skromni, a skromnost je vrlina koje ima sve manje i manje jer mi ustvari jako puno znamo. Znamo da je naš svijet star 13 milijardi godina i to s vrlo velikom razinom točnosti od +/- 50 milijuna godina. Znamo kako su napravljene zvijezde, znamo kako dobivaju energiju, znamo kako se ništa nije promijenilo što se tiče svojstava od čega su napravljene. Svojim studentima u diplomaciji govorim da je politika teška znanost. Aristotel je prije više od 2000 godina napisao da je politika najteža znanost, fizika je najlakša znanost, stvari se ne mijenjaju, a svijet se mijenja i bit će drugačiji za 10 godina. Prije smo mogli gledati kako žive naši roditelji, naše bake i djedovi, i učiti od njih. Danas nam je to od ograničene koristi jer danas živimo u drugom svijetu ne samo što se tiče uređaja i činjenica, već i načina kako razmišljamo. Robotizacija će u kratkom roku potpuno promijeniti način na koji živimo i radimo. Alan Turing, teoretičar računarstva iznio je dilemu, hoće li kompjutor koji će biti inteligencijom ravan inteligenciji čovjeka, biti zadnje što je homo sapiens napravio?

Moramo pronaći rješenja. Koristiti dobre stvari koje možemo naučiti od predaka. Stara poslovica Eskima kaže da je najbolje mjesto na kojem možete čuvati višak hrane, u trbuhu vašega susjeda. Afrička pak poslovica kaže da dijete odgaja selo, nije dovoljna jedna osoba. To se zove zajedništvo. Mi smo kao ljudska bića dio zajednice. Imamo znatiželju, kreativnost, spoznaju da znamo malo. Povremeno postanemo arogantni, pogotovo fizičari znaju biti arogantni, ali moramo očuvati zajedništvo jer nas jedino ono može spasiti. U situaciji smo da možemo okrenuti stranicu i reći da zaboravljamo razmirice jer imamo pred sobom egzistencijalno pitanje – postojati na ovoj zemlji ili ne.

Čuli smo uznemirujuće podatke. Profesor Kuvačić je još šezdesetih godina iznio tezu da suočavanje čovjeka s problemom za koji nema odgovor izaziva sklonost ignoriranju problema. Postoji li opasnost da se to dogodi i čovječanstvu? Imamo viziju održivog razvoja, ali ne znamo kako Ciljeve održivog razvoja operacionalizirati na razinu aktivnosti koje svaki dan provodimo. U nedostatku adekvatnih tehnologija i procesa, dobivamo rezultate koji nisu dovoljno ambiciozni. Kako potaknuti gospodarski sektor da bude ambiciozniji, a Svjetski ekonomski forum je govorio o potrebi revolucionarnih promjena.


Promjene su potrebne ali kakve. Imali smo kao čovječanstvo nekoliko revolucija. Jedna je primjerice Francuska revolucija, drugi je primjer Kopernikova revolucija, kada smo prihvatili učenje da je zemlja okrugla i da se okreće oko sunca, a da smo mi beznačajni dio cijeloga kozmosa. Malo nas je to pogodilo. No ljude zanimaju prirodne zakonitosti. Naš svijet je napravljen točno tako da mi u njemu možemo egzistirati. Da je onaj naš elektron mrvicu teži nas ne bi bilo. Svijet je fino podešen za nas, što je fascinantno. Nevažni smo, a opet centar svega. Pored našeg svijeta možda postoji još beskonačan broj drugih svjetova, ali samo u ovom jednom postoji život kakav smo mi. U zadnjih dvadeset godina smo napravili velike pomake u fizici što možemo zvati revolucionarnim promjenama.

Promjene se događaju na tri nivoa. Male, inkrementalne promjene sastoje se od promjena ponašanja pojedinaca, kao što je odabir da idemo pješke umjesto automobilom, ne letimo avionom, da jedemo manje crvenog mesa i slično, a postoji cijeli niz stvari koje predstavljaju dobro ponašanje. No moramo biti spremni i na revolucionarne promjene kao što je bila Kopernikova promjena. Treća je vrsta promjena ona o kojoj je govorio još Platon, a koju je uskrsnuo američki filozof i znanstvenik Thomas Kuhn. Riječ je o promjeni paradigme. Pojam paradigme danas se mnogo koristi, čak i izbornik Zlatko Dalić govori o promjeni paradigme u nogometu. Karakteristika promjene paradigme je poput promjena koje je teorija relativnosti donijela kvantnoj fizici, a radi se o promjeni svega uključujući i svjetonazora. Prihvaćanjem teorije relativnosti u fizici se sve promijenilo i svakodnevni pojmovi su postali pogrešni. Vjerovali smo u apsolutno vrijeme, ali smo saznali da je ono nastalo prije 13 milijardi godina što je pokazalo da je Newton bio u krivu. Primjerice ja ne mogu proći kroz zid, ali u našem tijelu milijarde elektrona prolaze kroz još veći zid i održavaju nas na životu. Razumijevanje toga značilo je promjenu paradigme. Trebaju li nam danas paradigmatske promjene ili su nam dovoljne inkrementalne i nekoliko revolucionarnih promjena? To bi uključivalo da moramo odbaciti masu svetih krava. Možemo li to i najvažnije je možemo li mijenjati sebe?

Danas je većina poslovanja neodrživa, a za potrebne promjene osim promjena poslovnih procesa u kompanijama potrebno je angažirati čitave lance vrijednosti ili sektore, što znači da će promjene boljeti i moramo ih zajedno primijeniti pa je potrebno zajedništvo i zajedničko odricanje. Tko će dati gospodarstvu zeleno svjetlo da počne s takvim promjenama ako to nije došlo kroz strategije i politike država. Toga danas nema i kao rezultat, gospodarstvo se ne odlučuje na značajne promjene. Kako pokrenuti paradigmatske promjene i angažirati za sada statične materijalne i ljudske resurse?
Biznis je pametniji od znanstvenika, jer su shvatili da inkrementalne promjene nisu dovoljne. Treba ih raditi jer nakon niza inkrementalnih promjena dolazi do revolucije. Nemojte očekivati ništa od drugih. Nema velikih šefova, ako ih ima onda su izvor problema. Rješenje leži u nama, sa nizom glupih ideja. I Rimski klub je imao model predstavljanja ludih ideja, trebamo ih jer od tih ludih ideja nastat će rješenja. Od sto ih je 99 možda bez veze. Neke su možda i štetne, no ako odaberemo samo pametne, a ima nas 7,5 milijardi, neke će ideje postati rješenje. Nemojte kao biznis čekati, Rimac nije čekao. Trgovac koji odabire što će prodavati ne čeka državu da mu kaže što treba. Gospodarstvo se mora angažirati na ostvarenju Ciljeva održivog razvoja ili će biti prekasno.
I Sveti je otac u zadnjem govoru mladima poticao na preuzimanje rizika. Jer političari će to teško moći, ali svatko od nas može.

Hvala što ste spomenuli organizacijsku klimu koja tolerira pokušaje i pogreške jer bez toga nema inovacija, a bez inovacija nema rješenja. Iako ste nam poslali poruku da ne čekamo političare, moram spomenuti kako se ministar Ćorić u svojem izlaganju pohvalio 21. mjestom Hrvatske na SDG Indexu. Hrvatska u kontekstu održivog razvoja – što možemo, jesmo li na dobrom putu, jesu naši rezultati posljedica povijesnih okolnosti ili neke dobre strategije?
Dio toga je uzrokovano deindustrijalizacijom Hrvatske. Cijeli je niz pokazatelja kao npr. BDP koji se koriste, iako svi znamo da je loš, ali ga se držimo jer je jednostavan. Svi drugi indikatori imaju tridesetak podataka koji su potrebni da bi došli do rezultata. Mjeriti nije jednostavno. Nismo znali metar, kilogram ili sekundu kada smo gradili piramide. Jesmo li 21. na ljestvici ostvarenosti Ciljeva, kako stojimo s BDP-om ili na listi konkurentnosti, nije važno. Koncentrirajmo se na ono što je bitno i pokušajmo odgovoriti na ono što je bitno a to je preživljavanje na Zemlji. Kad smo u Africi pojeli hranu, naši su preci išli dalje. Možemo li mi ići dalje – možemo ali nije jednostavno. Kolonizirati Sunčev sustav nije jednostavno kao što je bila kolonizacija Amerike. Ali postoji prozor mogućnosti. Jedno od rješenja leži u obrazovanju. Pitali su me nedavno je li propala kurikularna reforma. Ona ide kao i Bolonjski proces, sporije no što mi želimo no to nisu jednostavne stvari. Politika je teška stvar, to nije fizika niti tehnika. U obrazovanju se ministrica koncentrira na najmlađe no ne smijemo zaboraviti da je sve više starijih ljudi koji su jako needucirani a trebali bismo se educirati. Nakon 2. svjetskog rata 60-tih godina smo u Hrvatskoj izgradili Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, Sveučilište u Splitu, pojačali Sveučilište u Rijeci, a danas Sveučilište u Zagrebu sve više pada.

Moja je poruka, da se svi moramo potruditi da bude bolje i to moramo raditi zajedno.

S akademikom Šlausom razgovarala je dr.sc. Mirjana Matešić na 10. konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, studeni 2018.

Izvor: Ideje.hr

Fotografije: Dražen Lapić

Izvor: HR PSOR

1...130131132...188Stranica 131 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z