KAKO DALJE? Istina o mesnoj industriji: znate li kakav utjecaj proizvodnja mesa ima na okoliš, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja?

Foto: Unsplash

Jedete li meso? Vrlo vjerojatno da. No, znate li da uzgoj i industrija mesa imaju velik utjecaj na okoliš, na ljudsko zdravlje i na dobrobit životinja? Proizvodnja hrane jedan je od najvećih ekonomskih sektora na svijetu, a čak 26% svih radnika, gledajući globalno, radi u poljoprivredi, s napomenom da to ne uključuje radnike koji su povezani s opskrbom mesa, poput mesara, trgovaca, kuhara i drugih. Kako navodi Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), stočarstvo čini oko 40% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Procjenjuje se da je u 2016. godini svjetska proizvodnja mesa premašila 317 milijuna metričkih tona, a očekuje se da će i dalje rasti. Teško je točno reći koliko se novca vrti godišnje u mesnoj industriji na svjetskoj razini, ali procjene idu od “skromnih” 90 milijardi dolara do 741 milijardu dolara.

KULTURNI I DRUŠTVENI ZNAČAJ KONZUMACIJE MESA

Konzumacija mesa uvelike je utjecala na formiranje čovječanstva kakvo je ono danas, što uključuje i kulturne i društvene utjecaje. Pretpostavlja se da se u Homo sapiensu razvio veliki mozak, što je i osnovna karakteristika naše vrste, djelomično i zbog kuhanja sirovog mesa. Pri kuhanju se, naime, stvaraju kalorije koje se lakše konzumiraju i apsorbiraju nego one koje se nalaze u sirovom mesu, što je djelovalo poticajno na razvoj naše vrste.
A pripitomljavanje životinja, kao i pretvaranje divljih u domaće vrste žitarica i povrća, označilo je početak poljoprivredne povijesti. Kroz povijest, lov i uzgoj mesa postali su dio naših priča i mitologija, pa i dio naših pravnih i vjerskih sustava. No, je li meso i danas ključno za ljudski život? Ako dobijemo sve prehrambene hranjive tvari i proteine ​​koji su nam nužni iz drugih izvora, trebamo li uistinu životinjsko meso?

U našoj zemlji još postoje tradicionalna seoska domaćinstva na kojima seljaci uzgajaju žito te hrane svinje, krave i piliće. Takvih farmi ima čak i u razvijenim zemljama, poput SAD-a. Ipak, 20. stoljeće zauvijek je promijenilo tu idiličnu sliku te su načela industrijske revolucije – minimiziranje troškova i maksimiziranje profita – primijenjena i na uzgoj hrane. Rezultat je toga novog pristupa da su umjesto starinskih domaćinstava nastale prave tvornice za uzgoj pilića, svinja i stoke, u kojima se životinjama pristupa kao “proizvodu”, a ne kao živim bićima. Proizvođači su najprije otkrili da se životinje mogu držati u zatvorenim stajama i halama, da ih se može hraniti zrnjem te da se mogu uzgajati tako da što brže rastu i dobivaju na težini. Od 1925. godine prosječno vrijeme za uzgoj pileta smanjeno je sa 112 na samo 48 dana, dok mu je istodobno težina sa 1,13 kg narasla na 2,8 kg.

Industrijska proizvodnja najprije je iskušana na pilićima, ali vrlo je brzo primijenjena i na svinje i stoku, pa te životinje cijeli svoj život provode u skučenim pregradama sve dok ne budu poslane u klaonice.

KAKAV JE UTJECAJ NA OKOLIŠ INDUSTRIJSKOG MODELA UZGOJA ŽIVOTINJA?

Teško je točno reći kakav je utjecaj na okoliš industrijskog uzgoja životinja, pogotovo stoga što se mnogo puta zbrajaju utjecaji na okoliš poljoprivredne proizvodnje različitih usjeva i stočarstva. Ipak, postoje neki podaci nad kojima se možemo i moramo zamisliti.

Korištenje vode
Utjecajno istraživanje provedeno 2010. godine donosi sljedeće podatke: u ukupnoj potrošnji vode proizvodnja povrća troši oko 322 litre po kilogramu, voća 962 litre, a proizvodnja mesa daleko više – za proizvodnju kilograma piletine potrebno je 4.325 litara, za kilogram svinjetine 5.988 litara, ovčjeg ili kozjeg mesa 8.763 litara, a za kilogram govedine čak 15.415 litara.

Ove brojke treba staviti u kontekst, koji nipošto nije ružičast: naš se planet suočava sa sve većim vodnim ograničenjima jer se slatkovodni rezervoari i vodonosnici suše. Prema nekim procjenama, na poljoprivredu se utroši oko 70% sve vode u svijetu. Studija iz 2013. godine utvrdila je da je ta brojka još poraznija te da se na poljoprivredu utroši čak 92% slatkovodnih resursa, a gotovo trećina se odnosi na proizvodnju mesa i životinjskih proizvoda.

Zagađenje vode
Poljoprivredna gospodarstva onečišćuju vodu na različite načine, s time da je dio povezan s obradom zemlje, a dio sa stočarstvom. Treba znati da se jedna trećina ukupno proizvedenih žitarica na svijetu koristi za prehranu stoke. FAO smatra da stočarstvo ima “ozbiljne posljedice” po kvalitetu vode.
Vrste onečišćenja vode uključuju: hranjive tvari (dušik i fosfor iz gnojiva i životinjskih izlučevina); pesticidi; sediment; organske tvari, patogeni (E. coli i sl.); metali (selen i sl.) i onečišćujuće tvari u nastajanju (ostaci lijekova, hormona i aditiva koji se dodaju stočnoj hrani).
Utjecaji stočarstva na okoliš vrlo su široki. Jedan je od njih i proces starenja vodenih sustava, poznat kao eutrofikacija. U prirodi taj proces traje tisućama godina dok se pod čovjekovim utjecajem zbog velikog unošenja hranjiva, npr. umjetnih gnojiva, skraćuje na samo nekoliko godina. U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru vodene životinjske vrste.

Zagađenje pesticidima može uništiti korov, ali i insekte daleko od poljoprivrednog područja na kojem se primjenjuju te tako uvelike utjecati na hranidbeni lanac. Tome valja pribrojiti i štetan utjecaj antibiotika koji se dodaju hrani za stoku i na ljudsko zdravlje. Iako znanstvenici još ne mogu potpuno dokazati povezanost upotrebe antibiotika kod životinja i porasta razine otpornosti na antibiotike u ljudskoj populaciji, jasno je dokazivo onečišćenje vode antibioticima čije aktivne tvari ne nestaju čak ni nakon prolaska kroz prehrambeni sustav životinje i dolaska u vodu.

Obrada zemljišta i krčenje šuma
Stočarstvo je najveći svjetski korisnik zemljišnih resursa, kaže FAO, a pašnjaci i poljoprivredno zemljište za uzgoj stočne hrane predstavlja gotovo 80% sveg poljoprivrednog zemljišta. Krmno bilje uzgaja se na trećini ukupnog zemljišta.

Klimatske promjene
Teško je utvrditi koliko stakleničkih plinova (GHG) emitira mesna industrija u lancu od farme do tanjura, jer se emisije ugljika ne mjere duž cijelog proizvodnog lanca. Prema međuvladinoj skupini UN-a o klimatskim promjenama, poljoprivreda, šumarstvo i ostalo korištenje zemljišta proizvode 24% svih stakleničkih plinova. Stručnjaci su iz te brojke pokušali izdvojiti utjecaj stočarstva, a on varira od 6 do 32%, ovisno o načinu mjerenja te je li u mjerenje uključeno samo stočarstvo ili i drugi čimbenici. Samo tri najveća svjetska proizvođača mesa (JBS, Cargill i Tyson) emitirala su više stakleničkih plinova 2016. godine nego cijela Francuska.

ŠTO DALJE?
Neki tvrde da je veganizam jedini sigurni put naprijed. Prošlogodišnja studija pokazala je, primjerice, da kada bi svi Amerikanci zamijenili govedinu grahom, zemlja bi bila blizu ispunjavanju ciljeva ograničenja stakleničkih plinova koje je dogovorio predsjednik Barack Obama.

Ali postoje i alternative.

Mnoge ekološke skupine zagovaraju da svatko od nas naprosto smanji količinu mesa koju jede uz poboljšanje njegove kvalitete.

Ali gdje pronaći ekološki uzgojeno meso? Pokret za organski uzgojenu hranu nije još dovoljno proširen: u Europi se tek 5,7% poljoprivrednog zemljišta koristi za organski uzgoj. Postoje i drugi poljoprivredni modeli, kao što su biodinamička poljoprivreda i permakultura.

U posljednje je vrijeme sve više pokušaja da se spoji tehnologija s načelima zaštite okoliša pa nastaju nove metode proizvodnje hrane, poput regenerativne agrikulture i slično, koje emitiraju značajno manje stakleničkih plinova, a istodobno povećavaju biološku raznolikost i pridonose dobrobiti životinja i ljudskom zdravlju.

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2019.

Korišteni izvor: The Guardian

 

HAUSKA & PARTNER: Nefinancijsko izvještavanje, napredak za nas i za druge

U posljednjih dvadesetak godina raste svijest o tome da financijski izvještaji više nisu dovoljni za cjelovit prikaz poslovanja nekog poduzeća. Informacije u financijskim izvještajima ništa ne govore o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja, iako oni imaju sve veći utjecaj na sposobnost poduzeća za suočavanje s izazovima poslovanja i stvaranja vrijednosti. S druge strane, ta pitanja postaju sve važnija za procjenu različitih skupina javnosti o tome u kojoj mjeri organizacija uspješno njima upravlja.

U savjetničkoj tvrtki Hauska & Partner, koja pripada segmentu malih tvrtki, objavili smo 2007. svoj prvi izvještaj o nefinancijskim utjecajima (za godine 2005. i 2006.) i od tada izvještavanje prilagođujemo razvoju potreba poslovnog okruženja – sve više metodologiju usmjeravamo na dobivanje ne samo konkretnijih podataka o utjecaju na okoliš, društvo i gospodarstvo već i na stalno poboljšanje upravljanja tim utjecajima.

U posljednjih desetak godina savjetovali smo, tako, tvrtke različite veličine i tržišne važnosti te time pridonijeli njihovome strateškom razvoju i održivosti. Evolucija nefinancijskog izvještavanja koju pratimo u našem radu naučila nas je vrlo važnu lekciju koju nastojimo prenijeti svima koji su obveznici ili koje zanima ovaj tip izvještavanja – ono nije samo sebi svrha, već je alat upravljanja cjelokupnom održivošću sustava, bilo da se radi o malim tvrtkama poput naše ili kompanijama čije se poslovanje proteže kontinentima. Naša je uloga pomagati svima onima koji žele svojim utjecajima kvalitetno upravljati i time ostvariti svoju dugoročnu održivost.

Prvi naš izvještaj za 2005. i 2006. godinu izrađen je prema tada važećim smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje GRI 3.0. U Hauska & Partner Grupi tako smo strateškoj odrednici iz 2004. godine da “želimo raditi drugačije stvari na drugačiji način” 2007. godine pridružili još jednu: da “u praksi provodimo naše dobrovoljno preuzete obveze”. Od tog vremena, kroz izvještaje o održivosti i izvještaje o napretku, naše se izvještavanje mijenjalo i prilagođavalo. Prilagodbe su slijedile ne samo promjenjive tržišne okolnosti već i tehnološki napredak i globalni razvoj, ali i poimanje društvene odgovornosti i održivosti.

Najveći iskorak u promjeni metodologije tijekom godina učinjen je u području prepoznavanja ključnih ili materijalnih pitanja odnosno tema. Unapređenjem procesa identifikacije materijalnih tema i uključivanja različitih skupina dionika u njihovo prepoznavanje, razvijali smo ne samo vlastito upravljanje njima (pa onda i izvještavanje) nego i osvijestili važnost o tome kod brojnih organizacija kojima smo pomogli u raznim aspektima održivosti – od razmatranja strategija, uspostavljanja procesa, optimizacije praćenja i upravljanja utjecajima do samog izvještavanja o njima.

Istaknuta vidljivost doprinosa tvrtke Globalnim ciljevima održivosti

U sadržaju i metodi vlastitog izvještavanja otišli smo korak dalje. Naš zadnji izvještaj, onaj za 2017. godinu, utemeljen je isključivo na promišljanju doprinosa naše tvrtke Ciljevima održivog razvoja UN-a, koje smatramo ključnim okvirom budućega globalnog razvoja. Početkom 2016. cijeli je svijet pozvan pomoći u implementaciji Agende 2030 za održivi razvoj radom na ostvarivanju 17 ciljeva. Temeljeno na našem sadašnjem i potencijalnom utjecaju na gospodarstvo, društvo i okoliš te interesima naših dionika, materijalne teme identificirali smo prema odgovarajućim razvojnim ciljevima.

Kao komunikatorima po zvanju poseban nam je izazov bio kako doseći što veći broj naših dionika izvještajima. Tako smo već 2011. objavili prvi interaktivni online izvještaj u Hrvatskoj (za godine 2009. i 2010.). Internetska platforma koju smo koristili omogućila je našim čitateljima – dionicima – ne samo da jednostavno pronađu sve njima relevantne podatke nego i da ostave svoje komentare pa i započnu s nama razgovor o svim aspektima naše održivosti. Ovakav format izvještaja zadržali smo do danas.

Odluka da dotad korištenu metodologiju GRI-ja zamijenimo promišljanjem naše održivosti isključivo kroz Ciljeve održivog razvoja rezultat je dugogodišnje prakse izvještavanja u kojoj smo dobro upoznali sve prednosti i nedostatke korištenja zadanih međunarodnih izvještajnih smjernica ili standarda. Našim klijentima, posebno onima koji izvještavaju prvi put, preporučujemo korištenje GRI standarda kao dominantnog standarda na svjetskoj razini. Preporučujemo ga zbog toga što daje vrlo dobar i čvrst okvir za prepoznavanje materijalnih pitanja i ispitivanje postojećeg te planiranje novog pristupa upravljanju i rado ćemo im i dalje pomagati u njegovoj primjeni. UZ GRI Standard svakako preporučujemo i ugradnju ciljeva održivog razvoja u upravljačke prakse poduzeća pa samim tim i u nefinancijske izvještaje.

Daria Mateljak

direktorica HAUSKA & PARTNER d.o.o.

 

DOBRA HRVATSKA

Ožujak 2019.

Promocija dobitnica potpore ODVAŽNA

Javni događaj promocije dobitnica potpora pilot Programa ekonomskog osnaživanja žena ODVAŽNA održat će se pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore u utorak 9. travnja 2019. u Zagrebu, od 11 do 13 sati, u velikoj dvorani HOK-a, Ilica 49, pod nazivom

„Odvažno do održivosti: kako zajedno još bolje odgovoriti na potrebe žena u poduzetništvu“.

Program ODVAŽNA zajedno su 10. prosinca 2018. pokrenule tvrtke IKEA i Mastercard u suradnji sa Zakladom SOLIDARNA i Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (HR PSOR), a u svrhu pokretanja novog programa stručne i financijske podrške ženama u poduzetništvu, i to posebno onim projektima koji doprinose ekonomskom osnaživanju žena u nerazvijenim sredinama te ženama koje pripadaju marginaliziranim skupinama. Temeljem javnog natječaja, na kojeg je do 10. veljače pristiglo čak 120 prijava, odabrano je pet ženskih poduzetničkih projekata koji će tijekom sljedećih godinu dana dobiti financijsku potporu (četiri u obliku donacije u ukupnom iznosu od 250.000 kn te jedan u obliku dobavljačkog ugovora) te stručnu potporu u obliku mentorske i edukativne podrške.

Uz to, program ODVAŽNA namjerava pospješiti poslovno umrežavanje svih 25 finalistkinja te potaknuti snažniju suradnju različitih pružatelja podrške razvoju ženskog poduzetništva. U sklopu promocije održat će se i stručna rasprava „Odvažno do održivosti: kako zajedno još bolje odgovoriti na potrebe žena u poduzetništvu“ u kojoj će sudjelovati:

Ivana Matić, osnivačica i glavna urednica Women in Adria, Ana Brigović, voditeljica programa Akcelerator ACT Grupe, Mirjana Samardžić Novoselec, članica uprave tvrtke Apsolon – savjetnik za uspješnije poslovanje u digitalnom dobu, Jadranka Mršić Hebrang, rukovoditeljica Direkcije Hrvatske banke za obnovu i razvoj za mikro, mala i srednja poduzeća, Elisabetta Capanneli, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Victoria Zinchuk, direktorica Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj, a razgovor će moderirati Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Za cijeli događaj osiguran je simultani prijevod. Nakon rasprave od 13 do 14 sati održat će se domjenak što će biti i prilika za poslovno umrežavanje.

Molimo da dolazak potvrdite na: odvazna@solidarna.hr   ili ured@hrpsor.hr  najkasnije do ponedjeljka 8. travnja 2019. u podne.

Marina Škrabalo v.r., upraviteljica Zaklade SOLIDARNA

Mirjana Matešić v.r. ravnateljica HR PSOR-a

Konferencija „Ulaganje u održivost“ & Regionalna dodjela nagrade Green Frog za najbolje nefinancijsko izvješće Srednje Europe

Foto: Freepik

Održavanje ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekonomskih faktora jedan je od strateških interesa modernog društva. Time vođeni Deloitte Hrvatska, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Global Compact Mreža Hrvatska, organiziraju

Konferenciju „ULAGANJE U ODRŽIVOST“, 16. travnja 2019. , u 9 sati, Prostorije Hrvatske udruge poslodavaca, Radnička cesta 52, Zagreb.

U sklopu konferencije održat će se i svečana dodjela nagrade Green Frog nagrade, kojom ćemo odati priznanje domaćim i srednjoeuropskim trgovačkim društvima za najbolje nefinancijsko izvješće, a koja se prvi put dodjeljuje u Hrvatskoj za područje cijele Srednje Europe.

Na konferenciji ćemo se baviti najnovijim trendovima ulaganja s učinkom, predstaviti koristi nefinancijskog izvještavanja, kao i dostupna sredstva za financiranje projekata koji se naslanjaju na zaštitu okoliša, izvore obnovljive energije, energetsku učinkovitost i održivi razvoj.

Program konferencije:

09:00 – 09:30     Registracija

09:30 – 09:45     Pozdravni govor

Vedrana Jelušić, Partnerica, Deloitte Hrvatska

Davor Majetić, glavni direktor, Hrvatska udruga poslodavaca

Ministar Tomislav Ćorić, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Ministar Darko Horvat, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (tbc)

09:45 – 10:00     Institucionalna podrška – potpore i poticaji Hrvojka

Skoković Harašić, Direktorica, Deloitte Hrvatska

10:00 – 11:00     Panel: „Ulaganje u održivost“

Moderatorica: Vedrana Jelušić, Partnerica, Deloitte Hrvatska

Victoria Zinchuk, Direktorica, EBRD Hrvatska

Marko Ćosić, Član Uprave, HEP d.d.

Ana Stojić Deban, Predsjednica Uprave, Zagrebački holding

Branimir Muidža, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni

direktor HeidelbergCement grupacije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

Miroslav Klepač, Član Uprave, Croatia osiguranje d.d.

Rafal Rudzki, Viši menadžer, Deloitte Poljska

11:00 – 11:15     Izvješćivanje o ciljevima održivosti UN-a Global Compact Hrvatska

11:15 – 12:15     Svečana dodjela nagrade Green Frog

Dodjela lokalne nagrade

Dodjela regionalne nagrade

12:15 – 14:00     Domjenak

 

Sudjelovanje na konferenciji potvrdite mailom iobradovic@deloittece.com, najkasnije do 10. travnja 2019.

 

 

GRI seminar nefinancijsko izvještavanje korištenjem GRI standarda

Mjesto održavanja: RRiF Visoka škola za financijski menadžment, Martićeva 29 ZAGREB, u organizaciji: IDOP, RRIF i GRI

Na tisuće tvrtki u preko 90 zemalja koristi GRI Standarde za nefinancijsko izvještavanje kao najšire korištene standarde i okvir za izvještavanje na području nefinancijskog izvještavanja. Global Reporting Initiative (GRI) aktivno surađuje sa zajednicom stručnjaka za nefinancijsko izvještavanje kako bi olakšali dijalog stručnjaka za nefinancijsko izvještavanje i pružili podršku poduzećima prilikom procesa nefinancijskog izvještavanja.

IDOP, RRIF i GRI organiziraju seminar „Nefinancijsko izvještavanje korištenjem GRI Standarda“ poludnevnu edukaciju koja će okupiti svjetske stručnjake za nefinancijsko izvještavanje i hrvatska poduzeća te im omogućiti razmjenu iskustava, ideja i raspravu o izazovima vezanim uz nefinancijsko izvještavanje.

Na početku seminara dati će se uvid u zakonsku obvezu nefinancijskog izvještavanja i proces izvještavanja prema GRI Standardima. Zatim će se predstaviti GRI Standardi, usluge i proizvodi GRI-ja kojima se olakšava proces izvještavanja. Teme na koje će se usredotočiti seminar su proces nefinancijskog izvještavanja, uključenost dionika, matrica materijalnosti, izvještavanje o UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Direktivi EU-a o izvješćivanju o NFI.

PROGRAM

  • Pravni okvir nefinancijskog izvještavanja i proces izrade nefinancijskog izvještaja prema GRI Standardima
  • Kako osigurati točnost, objektivnost i razumljivost nefinancijskih informacija?
  • Prezentacija GRI organizacije, GRI standarda, GRI zajednice i GRI usluga i proizvoda kako bi se olakšao proces izvještavanja prema GRI Standardima
  • Radna diskusija: Proces uključivanja dionika, matrica materijalnosti, ciljevi održivog razvoja, provjera nefinancijskih izvještaja.

Predavači

Nikolina Markota Vukić Stručnjak za nefinancijsko izvještavanje, Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) èKristin Dypdahl Koordinator odjela za korporativni angažman dionika, Global Reporting Initiative (GRI)

Seminar se planira za točno određeni broj polaznika, stoga molimo vašu prijavu.

Naknada i prijave

Cijena seminara je 1.750,00 kn (1.400,00 kn + PDV 350,00 kn), a uključuje pisani materijal (prezentacije predavača), radni pribor, obrok i napitak.

Naknada za drugoga i svakoga sljedećeg sudionika iz istog društva (obrta, ustanove…) je 1.250,00 kn (1.000,00 kn + PDV 250,00 kn).

Plaćanje naknade za seminar je isključivo po primljenoj našoj ponudi koju ćemo poslati svim prijavljenima po popunjenju skupine. U slučaju nedovoljnog broja prijava, zadržavamo pravo odgode ili otkazivanja seminara.

Popust za članove UN Global Compacta

Članovima UN Global Compacta odobrava se popust od 15% za prvu osobu. Cijena seminara za članove UN Global Compacta iznosi 1.487,50 kn (1.190,00 kn + PDV 297,50 kn),  što uključuje pisani materijal (prezentacije predavača), radni pribor, obrok i napitak.

Prijave na vali.marszalek@globalcompactcroatia.hr ili na broj tel. +38514897566

Informacije:

Sve ostale obavijesti možete dobiti na adresi: RRiF plus d.o.o., Vlaška 68, 10 000 Zagreb, tel.: 01/4699-760, faks: 01/4699-766, e-pošta: rrif@rrif.hr

 

www.riff.hr

www.globalreporting.org

 

I u DOP-u se jedno priča i drugo radi (“veliki igrači”)

Službeno proklamirani sustav korporacijskih vrijednosti zapisan u strateškim dokumentima često se ne provodi u praksi. U tom se smislu u svakodnevnom  govoru kaže – papir trpi sve, pa navedene vrijednosti mogu biti samo skup fraza kojima se nastoji izgraditi lažni korporativni ugled.

Jedan od najpoznatijih takvih primjera obmanjivanja javnosti te interesnih skupina prije svega dioničara i investitora je slučaj Enrona. Do 2001. godine tvrtka Enron bila je jedna od vodećih svjetskih energetskih korporacija  s godišnjim prihodima većim od 100 milijardi USD a lažiranje financijskih rezultata doveli su do njene likvidacije.

Interesantno je spomenuti neke od ciljeva i načina poslovanja koje su naveli menadžeri Enrona u svojim strateškim dokumentima. Riječ o načelima i vrijednostima za koje se, na svoj specifičan način, zauzimaju sve vodeće svjetske korporacije. Tako u viziji i strateškim vrijednostima Enrona možemo pročitati sljedeće :“Enronovo poslanje je kreiranje vrijednosti i mogućnosti poslovnim partnerima. Mi to ostvarujemo kombinacijom financijskih i fizičkih resursa te znanjem kojim stvaramo inovativna rješenja za izazovne industrijske probleme. Istinski vjerujemo u pobjedu otvorenih tržišta. Enron je laboratorij za inovacije. Zbog toga zapošljavamo najbolje i najnadarenije ljude.“

Nadalje, u strateškoj orijentaciji se navodi :“Ponašamo se prema drugima onako kako očekujemo da se oni odnose prema nama. Ne toleriramo uvredljivo ponašanje i  nepoštivanja. Mi smo prema poslovnim partnerima otvoreni, iskreni i pošteni. Kada im nešto kažemo da ćemo napraviti mi  to i napravimo a kada kažemo da nešto ne želimo ili ne možemo uraditi toga se i pridržavamo. Obvezni smo komunicirati sa svim interesnim skupinama i slušati njihove poruke. Uvjereni smo kako pravodobne i točne informacije omogućuju rast.“

Ugled Enrona bio je veliki u poslovnoj i široj javnosti. Tak je, primjerice, prestižni američki poslovni časopis Fortune tvrtki Enron šest godina uzastopno  dodjeljivao titulu „Najinovativnija američka kompanija.“  Međutim, glavni izvršni direktor Jeffrey Skilling bio je iznimno kreativan i u lažiranju poslovanja. Tako je, primjerice, prije dolaska investitora u sjedište tvrtke namjerno okupljao desetine zaposlenika u poveći uredski prostor te im naredio da glume veliku užurbanost i zaposlenost. Nakon toga, upravo je njih pokazivao bankarima odnosno investitorima kao očevidan dokaz ogromne zaposlenosti i brojnih Enronovih poslova koji su u tijeku.

Vrhovni menadžeri Enrona lažirali su financijske izvještaje odnosno obmanjivali investitore, dioničare, zaposlenike i ostale interesne skupine a veliku odgovornost u tom pogledu snosila je i nekada afirmirana revizorska i savjetodavna tvrtka Arthur Andersen. Kada je za lažiranje poslovnih odnosno financijskih dokumenata saznala javnost menadžeri su  to pokušali prikriti te su počeli uništavati dokumente odnosno dokazni materijal. U tome nisu uspjeli a jedna od posljedica takvog neodgovornog poslovnog ponašanja bio je bankrot nekada pete po veličini američke korporacije.

Međutim, Enron nije usamljeni takav slučaj bez obzira što državne administracije zakonskom regulativom nastoje osigurati transparentnost korporativnog poslovanja, a masovni mediji i stručna javnost sustavno provode kampanje popularizacije društveno odgovornog i etičnog poslovanja. Tako je prije desetak godina američku, ali i svjetsku poslovnu javnost šokirao bankrot financijske korporacije Lehman Brothers. Riječ je o uglednoj korporaciji koja je u raznim oblicima postojala od 1850. do 2008. godine kada je nestala s tržišne scene. Menadžeri Lehman Brothersa lažirali su financijska izvješća kako bi prikrili dug odnosno dubioze u visini od čak 613 milijardi USD.  Bankrot ove tvrtke 2008. godine često se smatra početkom najdulje svjetske recesije modernoga doba.

Kršenje zakonskih propisa i etičkih načela odgovornog poslovanja nije američka specijalnost. Na vrhuncu uspješnog poslovanja Volkswagena odnosno 2015. godine kada je taj njemački div postao najveći proizvođač automobila na svijetu, pretekavši japansku Toyotu, dogodio se skandal. Te godine američke vlasti optužile su Volkswagen da u automobile ugrađuju softver za friziranje rezultata na eko-testovima. Istoga dana tržišna vrijednost Volkswagena pala je za 26 milijardi USD i smatra se jednim od najgorih dana u povijesti korporacije. Zanimljivo je spomenuti kako je poslovnom manifestu Volkswagena zapisano :“Želimo da naša djeca i unuci naslijede planet s očuvanim i sigurnim okolišem. To je naša obveza.“

Takav način ponašanja narušava korporativni ugled te prijeti eliminiranjem vjerodostojnosti. Upravo je vjerodostojnost centralna sastavnica povjerenja bez kojeg je gotovo nemoguće poslovati u globalnoj ekonomiji. Treba dodati kako se vjerodostojnost ne očekuje samo od menadžera već i od političara te javnih osoba općenito, kao i od naših poznanika te nas samih.

mr.sc. Marinko Kovačić

(članak za knjigu-planer UM Učinkoviti menadžer 2020)

 

ILIRIJA u transparentnoj i aktivnoj komunikaciji sa svim dionicima i okruženjem

Tijekom više od šest desetljeća poslovanja, “Ilirija” je izrasla u vodeći gospodarski subjekt na lokalnoj razini, potom u jednu od tri vodeće turističke kompanije na području svoje regije i 15 vodećih turističkih kompanija te 200 najboljih kompanija u Republici Hrvatskoj.  Stabilnim poslovanjem  i razvojem, širenjem poslovanja, stvaranjem novih vrijednosti, prelaskom na cjelogodišnje poslovanje i otvaranjem novih radnih mjesta, “Ilirija” odgovorno pridonosi razvoju sredine i društva.

Transparentna interaktivna komunikacija s dionicima presudno je načelo održivosti. Uspješna komunikacija i sklad odnosa s dionicima ključan je činitelj sadašnjeg i dugoročnog razvoja kompanije. Na tom je temelju “Ilirija” je uvijek radila i rasla. Svjesna takve odgovornosti ona je, iako nije zakonski obveznik, javno objavila Godišnji izvještaj o društveno odgovornom poslovanju za 2017. godinu i, u odnosu na prethodna dva izvještaja, u nj aktivno uključila svoje dionike. Godišnji izvještaj o DOP-u za 2017. naš je treći nefinancijski izvještaj, a ujedno i prvi usklađen s međunarodnim GRI Standardima, u kojem se navodi osam ključnih dionika: dioničari, kupci/gosti, zaposlenici, država, financijske institucije, lokalna zajednica i dobavljači.

Gosti – naši kupci, u središtu su naših razmišljanja i prakse i, više od toga – s njima živimo. Povratna informacija od kupaca, njihov doživljaj i iskustvo s nama, najvažniji su inputi svakome novom unapređenju i razvoju sadržaja i oblika ponude. Redovita komunikacija u tom smislu s turističkim agencijama, poslovnim partnerima i ona izravna s gostima, podržavana svim modernim metodama i kanalima, početak je i kraj svakoga radnog dana.

Živa komunikacija s državnom i lokalnom zajednicom odvija se našim sudjelovanjem i zalaganjima, radom u 13 stručnih i profesionalnih udruženja, podnošenjem prijedloga i mišljenja na nacrte zakona, inicijativama koje utječu na poslovanje turističkih kompanija i  konkurentnost hrvatskog turizma. Na konferencijama, predavanjima i aktivnostima udruženja potvrđujemo ulogu angažiranoga sudionika. Još je jedno važno načelo održivog poslovanja i preduvjet uspjeha – lokalno postojanje i djelovanje. Najvažniji neizravan ekonomski utjecaj tvrtke na ovaj kraj vidimo u zapošljavanju lokalnog stanovništva iz grada Biograda na Moru koje čini 46 % udjela u ukupnom broju zaposlenika. Čak 99 % naših zaposlenika je iz regionalne zajednice Zadarske županije. Također, u dijelu nabave 95,53 % naših dobavljača su iz Hrvatske, čime potičemo nacionalnu ekonomiju i gospodarstvo. Kao vodeći turistički gospodarski sustav u Biogradu na Moru potičemo razvoj ukupne turističke ponude grada i oklice.

“Ilirija” je tijekom 2017. intenzivno djelovala, pokretala i akcije u smjeru  razvoja i prepoznatljivosti turističke destinacije, u svojoj organizaciji i financiranju, poput: Biograd Boat Show-a, Bike&Wine – Ravni kotari Tour, Aquatic centra i Arsenala.

Sustavnom politikom strateške korporativne filantropije tvrtka specifično i susretno odgovara na mnoge individualne potrebe i šire društvene interese. Uprava poduzeća osmišljava i provodi cjelokupan proces korporativne filantropije koja uključuje donacije i sponzorstva za određenu poslovnu godinu. Više je načina i više društvenih područja u kojima se to ostvaruje. Prvo, iniciranjem ili sudjelovanjem u procesu doniranja/sponzoriranja za konkretne društvene projekte, zajedno s drugim poslovnim subjektima, udrugama i institucijama, uglavnom s područja Zadarske županije. Naša politika kontinuiranog doniranja i potpore različitim organizacijama temelji se prije svega na procjeni njihove važnosti i utjecaja na dugoročan razvoj zajednice i stupnju njihove inovativnosti. Podržavamo akcije koje uključuju brigu za očuvanje i zaštitu okoliša, razvoj obrazovanja, promicanje i očuvanje kulturne baštine i tradicije ovog kraja te utjecaj na djecu i mlade. Osim novčanih donacija, znatan je udio donacija u uslugama poput smještaja, ustupanja prostornih kapaciteta te pružanja usluga hrane, pića i transfera. Tijekom 2017. godine “Ilirija” je sustavom korporativne filantropije donirala i sponzorirala druge – u novcu i uslugama – u ukupnoj vrijednosti od 572.782,00 kuna.

Upravljanje ljudskim potencijalima je područje stalnog zalaganja za održivost. U “Iliriji” je koncem 2017. radilo 227 stalnih zaposlenika, a u sezoni 444. Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu uvijek su prioriteti, što je u 2018. okrunjeno priznanjem “Tvrtka prijatelj zdravlja”. U edukativnim programima Ilirijine Akademije poslovne izvrsnosti i u drugim oblicima u 2017. zaposlenici su proveli prosječno 32 sata, na trošak kompanije. “Ilirija” se zalaže za toleranciju različitosti i razmijevanje među ljudima.  Naša je tvrtka potpisala Povelju raznolikosti, a predsjednik Uprave jedan je od njenih pet ambasadora raznolikosti u Hrvatskoj. U top menadžmentu žena je 67 %, a među svim zaposlenima na kraju poslovne godine 49 %.

Naposljetku, naš je cilj edukacijom osvijestiti i unapređivati odnos zaposlenika i gostiju prema očuvanju prirode i okoliš, održivo zahvaćati i vraćati u prirodu sve vrste sirovina, vode i energije, s trajnom obvezom smanjenja vlastitih negativnih utjecaja na prirodu koje smo dio.

Svijest o društveno odgovornom poslovanju, ugrađena u temeljne postulate kompanije, konstanta je naše poslovne politike. Zahvaljujući svemu naznačenom, “Ilirija” je prva turistička kompanija dobitnica priznanja za društveno odgovorno priznanje INDEKS DOP-a.

Razvoj poslovne strategije zasnovane (i) na održivosti kulminirala je rezultatima poslovanja u 2017. godini, najboljima od našeg osnutka, koji u konačnici znače ishodišnu i ciljnu točku društvene odgovornosti poslovnog sustava.

Goran Ražnjević,
predsjednik Uprave
(Preuzeto iz knjige Dobra Hrvatska/Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI)

Unicef-ova CSR akademija educira nas na temu: djeca su naš najvažniji posao!

Pozivamo – pridružite se trećem ciklusu UNICEF-ove CSR akademije „Djeca su naš najvažniji posao“ i napravite važan korak za svoje poslovanje.

CSR akademija zajednička je inicijativa Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatske udruge poslodavaca s ciljem unaprjeđenja odnosa tvrtki prema djeci. Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, CSR akademija osigurava stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu, te praktične alate i smjernice koji će pomoći kompanijama da u većoj mjeri utječu na dobrobit djece u zemlji, kao i da integriraju dječja prava u nefinancijske izvještaje.

UNICEF-ova CSR akademija uključuje četiri jednodnevne radionice prema sljedećem rasporedu:

  • radionica: 9. svibnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  • radionica: 6. lipnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  • radionica: listopad 2019. (termin će biti definiran naknadno)
  • radionica: studeni 2019. (termin će biti definiran naknadno)

Edukacija je namijenjena upravi i višem menadžmentu, voditeljima korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću,  marketinškim stručnjacima, stručnjacima za održivi razvoj te stručnjacima za ljudske potencijale.

Sudjelovanje na radionicama ne naplaćuje se, a zbog ograničenog kapaciteta, pravo sudjelovanja ostvarit će predstavnici tvrtki koje se prijave ranije. Polaznici koji će sudjelovati na sve četiri radionice dobit će potvrdu UNICEF-a i HUP-a o završenom programu edukacije.

  • Poziv na edukaciju, program prve radionice i letak s više informacija nalaze se u nastavku dolje
  • Iskustva i dojmove dijela polaznika prve generacije CSR akademije 2017 možete pogledati na videu https://www.youtube.com/watch?v=pGZZL8Xn7_o
  • Prijavu o sudjelovanju dostavite do travnja 2019. godine na e-mail: atbaric@unicef.org ili na broj telefona 01/2442 660.

Vali Marszalek
Hrvatska udruga poslodavaca

POZIV IZ UNICEFA

UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) vodeća je svjetska organizacija koja brine o djeci. U Hrvatskoj, UNICEF doprinosi tome da svako dijete dobije podršku koja mu je potrebna kako bi ostvarilo svoj puni potencijal.

Tvrtke su važni UNICEF-ovi saveznici u nastojanju da djeci pružimo najbolje. Prikupljanjem financijskih sredstava, ali i različitim nefinancijskim oblicima suradnje zajednički možemo doprinijeti promicanju, zaštiti i ostvarenju prava djece.

Promicanje društveno odgovornog poslovanja koje poštuje i integrira prava djece jedan je od glavnih ciljeva UNICEF-ovog programa suradnje s tvrtkama. Tvrtke na mnogo načina utječu na djecu i njihova prava, a da često toga nisu niti svjesne. Odnos prema roditeljima, usklađivanje poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje usmjereno na djecu ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, tek je početak dugog niza izravnog i neizravnog djelovanja tvrtki na djecu.

Kako bismo potaknuli tvrtke na unaprijeđenje utjecaja na djecu, 2017. godine u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) pokrenuli smo prvu nacionalnu edukaciju o društveno odgovornom poslovanju i dječjim pravima – CSR akademiju „Djeca su naš najvažniji posao“.

Na edukaciji, koja se nastavila i u 2018. godini, sudjelovalo je više od 40 predstavnika vodećih hrvatskih kompanija. Polaznici CSR akademije usvojili su stručna znanja i praktične alate koji im pomažu da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje, kao i da integriraju dječja prava u svoje nefinancijske izvještaje.

Ovim putem Vas pozivamo da nam se pridružite u novom ciklusu CSR akademije  u 2019.  i napravite važan korak za svoje poslovanje.

Sudjelovanje na CSR akademiji ne naplaćuje se, a polaznici koji sudjeluju na svim radionicama će dobiti potvrdu UNICEF-a i HUP-a o završenom programu edukacije.

Molimo Vas da nam povratnu informaciju o sudjelovanju javite do 15. travnja 2019. godine na e-mail: atbaric@unicef.org ili na broj telefona: +385 1 2442 660.

Radionice će se održati prema sljedećem rasporedu:

  1. radionica: 9. svibnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  2. radionica: 6. lipnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  3. radionica: listopad 2019. (termin ćemo definirati naknadno)
  4. radionica: studeni 2019. (termin ćemo definirati naknadno)

———————————-

PRVA RADIONICA TREĆEG CIKLUSA ( 2019.)

9. svibnja 2019., Hrvatska udruga poslodavaca, Radnička cesta 52/1, Zagreb  

UVODNI MODUL: JESU LI DJECA VAŠA POSLOVNA ODGOVORNOST?                    

Ključne informacije

Tvrtke imaju velik utjecaj i odgovornost prema društvu u kojem djeluju. Sa sigurnošću možemo tvrditi da ono što je dobro za djecu, ne može biti loše za poslovanje. Odnos poslovne zajednice prema djeci posebno je važna tema jer gotovo da ne postoji poslovanje koje na neki način ne utječe na djecu. Tvrtke utječu na prava djece, izravno ili neizravno, pozitivno ili negativno, i to ne samo po pitanju dječjeg rada koje prepoznajemo najčešće iz velikih novinskih naslova.

Ciljevi prve radionice

  • razumjeti što su prava djece i zašto su važna za poslovanje • upoznati međunarodne okvire i standarde koji se odnose na prava djece • istražiti ‘poslovni slučaj’ za upravljanje različitima utjecajima na prava djece, što obuhvaća bolje upravljanje rizicima i prepoznavanje potencijalnih prilika za doprinos dječjim pravima • utvrditi korake i praktične postupke koji se mogu poduzeti kako bi se ispunila korporativna odgovornost poštivanja prava djece

PROGRAM RADIONICE:

08:45 – 09:00 registracija sudionika; 09:00 – 09:50 uvod u radionicu; 09.50 – 11.00 ljudska/dječja prava i poslovni sektor (međunarodni okviri i standardi)  11.00 – 11.15 pauza za kavu 11.15 – 13.00 kako se različiti dionici bave pravima djece; rad na “poslovnom  slučaju” 13.00 – 14.00 pauza za ručak 14.00 – 15.45 mjere za upravljanje utjecajima na prava djece 15.45 – 16.00 zaključci i kraj

————————————————

PROSPEKT

ZAŠTO SU DJECA NAŠ NAJVAŽNIJI POSAO?

U Hrvatskoj živi približno 800 tisuća djece mlađe od 18 godina – približno 1/5 ukupnog stanovništva. Gotovo da nema tvrtke koja na neki način ne utječe na njihove živote.

Odnos tvrtki prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života, proizvodnja proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje koje je namijenjeno djeci ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se  − sve to snažno utječe na interese djece i njihova prava.

Uz zajednički rad na ovoj temi, dobrim poslovnim rezultatima možemo pridružiti i dodatnu vrijednost, te se tako približiti svjetskim standardima suvremenog poslovanja koje se sve više brine o održivom razvoju i ljudskim pravima.

O programu edukacije

UNICEF je 2017. godine u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca pokrenuo prvi nacionalni program edukacije poslovnog sektora o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje − „Djeca su naš najvažniji posao”.

Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, radionice osiguravaju stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu, kao i praktične alate i smjernice koji će pomoći tvrtkama da uključe dječja prava u svoja poslovna načela, poslovne prakse i organizacijsku kulturu.

Program edukacije „Djeca su naš najvažniji posao” uključuje četiri jednodnevne radionice koje će se održati u svibnju, lipnju, listopadu i studenom 2019. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Zašto sudjelovati?

PROCIJENITE SVOJ UTJECAJ: Jesu li djeca vaša poslovna odgovornost?

UPRAVLJAJTE RIZIKOM I PREPOZNAJTE PRILIKE: Usvojite znanja o corporate social responsibility (CSR) alatima za upravljanje poslovnim rizicima vezanim uz dječja prava. POVEŽITE SE: Razmjenite iskustva o dobrim poslovnim praksama i surađujte s kolegama iz drugih tvrtki.

POVEĆAJTE SVOJU VRIJEDNOST: Izgradite poslovne procese koji uključuju djecu kao ključne dionike.

IZVJEŠTAVAJTE O PROVEDENIM AKTIVNOSTIMA: Informirajte svoje dionike o provedenim aktivnostima i povećajte svoju konkurentnost.

————————

Iskustvo polaznice:

„Osim što je bila iznimno zanimljiva, edukacija „Djeca su naš najvažniji posao” pokazala se i vrlo korisnom. „Otvorila nam je oči” kad je u pitanju širina utjecaja poslovnog sektora na djecu i dala odgovor na pitanje zašto su djeca (i mladi) i njihova prava važni za poslovanje.

Uz stjecanje stručnih znanja o tome kako razumjeti i prepoznati utjecaj poslovanja i politika tvrtke na prava djece, edukacija je nizom interaktivnih vježbi i studijama slučaja dala primjere i smjernice kako tvrtke trebaju otići korak dalje od čisto deklarativnog poštovanja i podržavanja dječjih prava.

Puno je posla pred svima nama…“

Kristina Klarić Rubčić Voditeljica Korporativnih komunikacija, Dukat prva generacija polaznika CSR akademije

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­——————————————————————–

Informacije:

Fond Ujedinjenih naroda za djecu | Radnička cesta 41/VII | 10 000 Zagreb | Tel. 01 2442660 | Fax 01 2442662 | info@unicef.hr, atbaric@unicef.hr

Kako se učenici motiviraju na humanost, stvaralaštvo i ekologiju –  zajednička akcija Davora Rostuhara i ravnatelja škola  

Priču o tome kako Klub za kulturu i ekspedicionizam, srednje škole i on osobno, zajedničkim djelovanjem inspiriraju učenici za razvoj u humane, stvaralačke, ekološke i poduzetne osobe, Davor je unio u svoj dnevnik s ekspedicijskog puta na Južni pol šestog dana svoga puta. Na dan sv. Nikole – koji po predaji odvajkada prati i čuva svakog mornara i putnika – Davor Rostuhar je zapisao ovih 40-ak redaka o odgovornom radu hrvatskih srednjih škola:

Šesti dan – 6. prosinca 2017.

“Jutros sam imao prvo javljanje u škole. Stotinu srednjih škola diljem Hrvatske prati moju ekspediciju i pritom kroz pustolovinu uči o geografiji polarnih krajeva i klimatskim promjenama. Svaki tjedan na našoj internetskoj stranici objavimo po jedan edukativan tekst o polarnim krajevima, ljudima i životinjama koji tu žive, ledu, istraživanjima, globalnom zatopljenju, povijesti i budućnosti polarnih krajeva, itd. Na kraju teksta je kviz i škole se međusobno natječu putem interneta. Školi koja ostvari najbolji rezultat i školi iz koje najviše učenika sudjeluje u kvizu, javljam se izravno s Antarktike. Osim toga, svaka škola ima neki izazov na kojem radi za vrijeme moje ekspedicije. Izazovi su različitog tipa: ekološki, humanitarni, kreativni, poduzetnički… Primjerice, škola za odgoj i obrazovanje u Puli izrađuje božićne ukrase koje će prodavati za simbolične donacije i od prihoda kupiti nekoliko stabala koja će zasaditi u školskom dvorištu. Pomorska škola iz Splita izradila je kontejner u kojem će prikupljati boce za reciklažu i od prihoda pomoći jednom svom učeniku lošijega imovinskog statusa. Srednja škola Ivanec izradit će veliku 3D kartu Antarktike od odbačenih plastičnih boca. Srednja škola Krapina snima dokumentarni film “Polarni san”. Svaka škola radi nešto drugo. Kad mi je Anđela sinoć o tome pričala, nisam mogao vjerovati kako su domišljati. Nakon što završi moja ekspedicija, obići ću pedeset škola koje su se najviše angažirale oko kvizova i izazova i tamo održati predavanje.

Kad sam jutros zvao škole, bilo mi je krajnje neobično čuti brojne učenike kako me pozdravljaju uglas. Ispitivali su me o svemu što ih zanima, a ja sam im odgovarao. Teško mi je bilo osvijestiti da moj glas iz šatora na dalekoj Antarktici odjekuje kroz zvučnike škola i da ga slušaju deseci, negdje i stotine učenika, ali jako me to veselilo. Prije nekoliko godina počeo sam predavati po školama. Moja je koncepcija da učenicima dam važne informacije i humanističke, ekološke vrijednosti, upakirane u uzbudljive priče s putovanja i ekspedicija kako bi im bolje sjele i kako bi ih lakše prihvatili. Dosad sam održao predavanja u više od stotinu srednjih škola. Prema povratnim reakcijama djece, njihovih roditelja i učitelja shvatio sam koliko ta moja predavanja mnogo znače djeci, koliko pozitivno utječu na njih i koliko ih motiviraju da uče i razmišljaju. To je i mom poslu dalo dodatnu dimenziju svrhovitosti.”

***

Po Davorovom povratku kući, kontaktirao sam njegov Klub za ekspedicionizam i kulturu s molbom da nam za knjigu-planer Srebrni UM 2019. iznesu nešto više o tome, o tim nadahnjujućim školskim primjerima rada s učenicima. Dobili smo popis “Top 10”, popraćeno rečenicom u e-poruci: “Po nekim našim kriterijima, izdvojili smo one škole koje su se najviše angažirale na projektu.”:

TOP 10 ŠKOLA U AKCIJI S DAVOROM I KEK-om

      1. Medicinska škola Pula: “Eko izazov” – posadili su jednu smokvu i tri stabla u dvorištu škole. “Sportski izazov” – organizirali su školsku utrku u kojoj je sudjelovalo 50 učenika i četiri profesora.
      2. Ekonomska škola Pula: “Izazov dobrote” – posjetili su Dom za starije osobe “Alfredo Štiglić”. Sat i pol učenici su igrali tombolu i briškulu sa stanarima doma. Poslušali su i stihove iz knjige Zemlja zmaja te odgonetavali slike iz monografije Hrvatska iz zraka. Na kraju, uslijedile su prave poslastice: recitiranje Jesenjinove pjesme na ruskom jeziku te tople fašničke fritule. Bilo je super i planiraju ponoviti susret!
      3. Škola za odgoj i obrazovanje Pula: “Eko izazov” – izrađivali su ukrasne i uporabne božićne predmete i dekoracije. Od prikupljenih donacija kupili su čempres koji su posadili u školskom dvorištu. “Sportski izazov” – organizirali su minimaraton na četiri kilometra u kojem su sudjelovali štićenici i profesori.
      4. Željeznička tehnička škola Moravice: “Umjetnički izazov” – organizirali su izložbu slika “Srebrna cesta” jedne svoje učenice, kao znak podrške i poticaja Davorovom polarnom snu. “Izgradili” su ježevu kućicu u snijegu te napisali Davoru pismo podrške.
      5. Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka: “Izazov znanja” – profesorica je sakrila dijelove zagonetki na različitim mjestima u dvorištu. Svaka je zagonetka sadržavala asocijacije na osnovi kojih su učenici odgonetavali pojam koji je dalje služio kao asocijacija za pogađanje glavnog pojma “Polarni krajevi”. Učenici su u kratkom vremenu morali kompletirati zagonetke i naći rješenja. “Poduzetnički izazov” – garažna rasprodaja u školi.
      6. Pomorska škola Split: “Izazov dobrote” – osmislili su i sami napravili kontejner za prikupljanje plastičnih boca, a prikupljena sredstva su po završetku projekta donirali jednom kolegi slabijega imovinskog statusa. “Eko izazov” – posadili su maslinu u dvorištu škole.
      7. Srednja strukovna škola Šibenik: “Umjetnički izazov” – napravili su maketu Antarktike.
      8. Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar: “Eko izazov” – uredili su dio dvorišta škole u kojem se nalazila osušena palma, posadili maćuhice i uredili i obojili drvene klupe.
      9. Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad: “Eko izazov” – u dvorištu škole posadili su jelu, a prije sadnje proveli čišćenje dvorišta.
      10. Srednja strukovna škola Velika Gorica: “Eko izazov” – u dvorištu škole posadili su stablo Ginko biloba.

 

Priredili Goran Tudor i ekipa KEK-a, inspirirani knjigom-dnevnikom „Polarni san“, Davora Rostuhara

DOBRA HRVATSKA

prosinac, 2018.

 

Zagreb: Kako ćemo šetati Maksimirom? Što su nam o tome kazali? Projekt „Gradski prozori u prirodu“ osigurava urbanu bioraznolikost i zelenu infrastrukturu grada.

Projektom pod nazivom „Gradski prozori u prirodu“ unapređuje se gradska bioraznolikost i razvija zelena infrastruktura. U drugoj fazi modernizacije Parka Maksimir uređuje se Prvo i Drugo maksimirsko jezero, rade se poučna šetnica te centri za interpretaciju živog svijeta, razvijaju se edukativni sadržaji te obogaćuje turistička ponuda parka i Zagreba. 

Park Maksimir razvija se u jedinstveno mjesto zaštite urbane bioraznolikosti i edukacije građana o važnosti očuvanja prirode. Ovim projektom unaprjeđuje se upravljanje prirodom te razvija turistička ponuda Zagreba

U Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgradit će se ili obnoviti čak dvanaest infrastrukturnih objekata.

  • Kreće se u uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera te pristaništa za čamce, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Bioforenzični laboratorij te prikaz vodenih staništa.
  • U Drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže prirodnom pročišćavanju vode. Uredit će se hortikultura Parka Maksimir, postavit će se parkovna i urbana oprema, info kiosci te oni prodajno-ugostiteljski.

Najvidljiviji su to dijelovi projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II). U sklopu njega razvija se i niz edukativnih programa te interpretacijskih sadržaja. Projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije, vrijedan je gotovo 35 milijuna kuna.

„Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima kroz očuvanje, revitalizaciju i stvaranje mreže raznolikih staništa od velike je važnosti za zaštitu prirode i poboljšanje kvalitete života građana Zagreba“, kazao je Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić ističe posebnu vrijednost projekta za inkluziju osoba s invaliditetom. „Naime, čak jedanaest edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja Gradskih prozora u prirodu bit će prilagođena osobama sa senzornim oštećenjima. Nabavit će se i vozilo za osobe s invaliditetom“, kazao je.

„Vrijednost i snaga prirode u gradu su neprocjenjive. Projektom ćemo osigurati njezino očuvanje, unapređenje te održivo korištenje za sadašnje i buduće generacije građana i posjetitelja našeg grada”, istaknula je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.

Do 2050. godine 80% svjetskog stanovništva živjet će u gradovima
Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi s prirodom. Naime, procjenjuje se da će do 2050. godine 80 posto stanovništva na Zemlji živjeti u gradovima. Urbana bioraznolikost omogućuje da velik broj ljudi o prirodi i njezinoj zaštiti uči u svojoj neposrednoj blizini.

„Park Maksimir i Zoološki vrt grada Zagreba smješteni su u samom srcu grada što ih dodatno obvezuje da ljubav prema prirodi i važnost njezine zaštite prenose na nove naraštaje. Imati prirodu kao dio grada velika je povlastica, ali i odgovornost. O prirodi se trebamo brinuti. To činimo putem velikih projekata poput modernizacija, ali i sustavnim radom koji, među ostalim, uključuje mnogobrojne edukativne sadržaje za posjetitelje. Zahvaljujući tome iz godine u godinu bilježimo rast posjećenosti. Kad je započela Modernizacija – Prva faza 2015. godine, Vrt je imao 283 tisuće posjetitelja, a prošle godine preko 428 tisuća“, misli Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Pojasnio je kako će neki objekti koji nastaju unutar Modernizacije II, biti izgrađeni u Vrtu. Među njima je Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske u sklopu kojega je nastamba za medvjede.

Jurica Ambrožić, voditelj projekta, istaknuo je kako su ulaganja u očuvanje prirode i razvoj zelene infrastrukture potvrda brige grada, među ostalim, i za njegove stanovnike. Dodao je da Park Maksimir godišnje ima preko milijun posjeta. Čak 30 posto posjetitelja u park dolazi nekoliko puta tjedno na rekreaciju. Prostorom tako dominiraju rekreativni sadržaji, a bogata prirodna baština do sada nije bila dovoljno vrednovana.

„Gradski prozori u prirodu projekt je koji će revitalizirati prirodnu baštinu parka. Njime će se omogućiti ne samo da Park bude u službi promicanja zaštite prirode, nego i da postane važno mjesto razmjene iskustava lokalnih, nacionalnih, ali i europskih stručnjaka“, kazala je Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja u Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba.

Projektom će se otvoriti desetak novih radnih mjesta.
Ukupna vrijednost projekta je 34.916.730,32 kn. Od tog iznosa, ukupno je prihvatljivih troškova projekta 22.889.601,52 kuna, od čega bespovratna sredstva Europske unije iznose 13.982.357,30 kuna, tj. 61,09 posto.

………………………

Korisnik sredstava i nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su Javna ustanova Maksimir, udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i udruga Vjetar u leđa. Suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

………………………

Provedba projekta počela je 1. listopada 2018., a očekivani završetak aktivnosti je 31. prosinca 2021.

  1. rujna 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a u sklopu programa 2014.-2020., KK.06.1.2.02.24 „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ između Grada Zagreba, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

 

KONTAKT ZA MEDIJE:
Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja u Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba
Mob: 0912302219
davorka.maljkovic@zoo.hr

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa – Promicanje održivog razvoja prirodne baštine- .

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Grada Zagreba i Ustanove ZOO Zagreb.

NAJČITANIJE