Dobar primjer: Mala privatna tvrtka Arosa Grande inovativnim proizvodima koji štite okoliš osvojila seljake i gospodarstvenike

Na nedavnoj dodjeli nagrada HUP DOP 2018, uglednog priznanja tvrtkama za napore u području društveno odgovornog poslovanja, prisutnima je zapela za oko tvrtka dobitnica nagrade u kategoriji malih tvrtki – tvrtka Arosa Grande d.o.o. Ta mala privatna tvrtka iznenadila je ponudom inovativnih proizvoda kao rezultata domaće pameti, a koji pomažu seljacima i gospodarstvenicima u njihovu radu te istodobno štite okoliš.

Kada je Ivan Đođ 2008. godine osnivao svoju tvrtku Arosa Grande, na prvom mjestu bila mu je zamisao da stvori proizvode koji bi pomogli seljacima u zaštiti bala sijena od truljenje pod različitim vremenskim uvjetima. Osnivač i vlasnik tvrtke od svojih je prijatelja koji žive na selu i od sela doznao da je upravo to jedan od velikih problema koji ih muče. Želio je stoga osmisliti nešto što će biti dovoljno prozračno kako bi se očuvala kvaliteta sijena, a opet dovoljno čvrsto i dugotrajno kako bi moglo izdržati višegodišnje udare sunca, vjetra, kiše i snijega. I tako je nastao Arosin najprodavaniji i najtraženiji proizvod – tunelska nadstrešnica za sijeno.
Iako pri njegovu stvaranju vlasniku Arose zaštita okoliša nije bila primarni cilj, dobrobiti za okoliš proizašle su iz karakteristika samog proizvoda.

– Proizvod pomaže seljacima i gospodarstvenicima pa ne bi imalo smisla da s druge strane uništava zemlju od koje oni žive – kaže Ela Pavičić Sapor, dipl.oec., direktorica tvrtke Arosa grande.

Dotad uobičajeni način pokrivanja rolo bala sijena najlonom djelovao je vrlo štetno na okoliš. Folija kojom su se bale prekrivale razgrađivala se šibana vjetrom i kišom. Rastrgani komadići plastične folije letjeli su posvuda, a dobar bi dio tih komada plastike završio zaoran u poljima. Kao što je poznato, najlon se razgrađuje više od stotinu godina, pa plastika zaorana u tlo lagano ispušta otrovne kemikalije, koje iz tla dospijevaju i u rijeke, jezera i mora. Tlo više nije pogodno za ekološki uzgoj te zbog zaustavljanja protoka kisika ono postaje neplodno. Prilikom same razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično hranu i vodu. Sve ove štetne posljedice neprikladnog pohranjivanja bala sijena mogu se spriječiti korištenjem čvrstih i otpornih tunelskih nadstrešnica za njihovo spremanje.
Osim toga, pravilnim skladištenjem sijena u tim se tunelskim nadstrešnicama čuvaju se i vrijedni hranidbeni sastojci sijena te se postiže njegova bolja kakvoća, poboljšava se miris i okus sijena pa u prehrani stoke treba manje dodataka što u konačnici rezultira povećanom proizvodnjom mlijeka do 40%, a ono je i puno kvalitetnije. U Arosi Grande izračunali su da dobra pohrana sijena u njihovim tunelima seljacima donosi uštedu i do 150 eura po grlu stoke preživača u godini dana.

Vrlo brzo Arosa Grande proširila je asortiman proizvoda i na nadstrešnice za spremanje i prosušivanje drveta, a potom su došli na red i drugi proizvodi – višenamjenska skladišta za spremanje poljoprivrednih strojeva, repromaterijala, radnih strojeva, uređaja, vozila i ostaloga, a zatim i staje te poljske nadstrešnice za stoku.

– Do danas smo podigli velik broj naših objekata, a kupci nam se vraćaju s narudžbama za nove objekte. I preporučuju nas drugima, a to je najbolja promidžba – objašnjava direktorica E. Pavičić Sapor.

Kao najveće prednosti svojih proizvoda, u Arosi Grande ističu zaštitu budžeta investitora uz istodobnu zaštitu okoliša, čime u toj tvrtki pokazuju da te dvije odrednice ne moraju isključivati jedna drugu. Tako na primjer nadstrešnice za drvo pružaju korisnicima uštedu na energentima, jer se drvo prirodno prosušuje, a dobre su i za okoliš jer nema izgaranja fosilnih goriva i zagađivanja zraka. Kao dodatne prednosti svojih proizvoda u Arosa Grande ističu jednostavnost i brzinu montaže, dugotrajnost objekata i jednostavnost njihove upotrebe.

Arosa Grande i u samoj proizvodnji posvećuje veliku brigu zaštiti okoliša, pa se svi viškovi materijala u proizvodnji recikliraju, a sama proizvodnja u skladu je s visokim standardima prema EN ISO 14001:2004, te EN ISO 9001:2008. Arosa Grande u svoje je poslovanje uključila i druge elemente društveno odgovornog poslovanja poput brige za zaposlenike i za zajednicu. U tvrtki ističu da „strogo poštuju“ prava radnika, koji ostvaruju i natprosječna primanja u odnosu na hrvatski, a i prosjek Zagreba. „Želja nam je motivirati zaposlenike i omogućiti im financijsku sigurnost i stabilnost, a ne pogoršavati postojeću crnu statistiku iseljavanja. Hrvatska može bolje, ali treba ustrajno raditi i nagraditi vrijedne radnike“, poručuju u Arosi Grande.

Također, Arosa Grande svim svojim dobavljačima redovito i na vrijeme podmiruje sve obveze, a sponzorira i vrijedne sportske i kulturne projekte, osobito one koji se odnose na mlade i djecu.
Proizvodi Arose Grande nose i prestižnu oznaku Hrvatski proizvod, a svoje proizvode tvrtka i izvozi te neprestano osvaja nova tržišta.

Kvaliteta, domišljatost i razumijevanje potreba kupaca uz stalnu brigu za okoliš dovelo je tvrtku Arosa Grande i do nagrade HUP DOP za 2018. godinu, koja je samo još jedan dokaz da su na dobrom putu.

DOBRA HRVATSKA / MDM

Siječanj 2019.

Priređeno sukladno metodologiji oblikovanja primjera DOP DH

Glasam za Europu – radionica za razradu projektnih ideja u sklopu programa Europa za građane

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske organizira radionicu za razradu projektnih ideja u sklopu programa Europa za građane 2014.-2020., koja će se održati u utorak, 22. siječnja u Kući Europe, Ulica Augusta Cesarca 4, s početkom u 10 sati.
Svrha radionice je da se sudionike i sudionice upozna s prioritetima programa za 2019. godinu te im pruži savjetodavnu potporu u razradi projektnih ideja, s ciljem što kvalitetnije pripreme projektnih prijedloga na predstojeće natječaje, s naglaskom na 1. veljače i 1. ožujka 2019. godine.
Prijaviti se možete isključivo putem prijavnice, najkasnije do petka, 18. siječnja do 12h.

Važno: Uvjet za sudjelovanje na radionici je da nacrt vaše projektne ideje u formi ispunjenog e-obrasca ili, ukoliko ga još niste ispunili, u formi Word/PDF dokumenta sa sljedećim stavkama: naziv prijavitelja, naziv partnera i zemalja iz kojih dolaze, period trajanja projekta, odabrana mjera, odabrani prioriteti, ciljevi projekta, kratki opis aktivnosti s pojedinačno nabrojanim aktivnostima (vrijeme i mjesto održavanja svake), pošaljete e-mailom na europazagradane@udruge.vlada.hr nakon popunjavanja prijavnice za radionicu.
Na radionicu se mogu prijaviti maksimalno dvije osobe iz iste organizacije. Troškove prijevoza i eventualnog smještaja snose sudionici, dok Ured za udruge Vlade RH osigurava materijale i osvježenja tijekom radionice. Kontakt za dodatne informacije: europazagradane@udruge.vlada.hr, tel 01/45 99 810.

Dobra Hrvatska, Izvor: udruge.gov.hr

Siječanj 2019.

Možete li se ODREĆI KUPNJE nove odjeće? Širi se pokret nekupovanja.

Foto: Ksenia Chernaya / www.pexels.com

Blagdani su završili, a s njima je zabilježen i jedan rekord: građani Hrvatske u prosincu su potrošili rekordnih milijardu kuna više nego prošle godine, odnosno 14,85 milijardi kuna! To je 7,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani kada je prosinačka potrošnja iznosila 13,79 milijardi kuna. K tome, još traju siječanjska sniženja koja i dalje mame novac iz novčanika građana.
Građani u Hrvatskoj troše oko 7 posto kućnog budžeta na odjeću i obuću dok europsko kućanstvo troši 4,9 posto (podatak Eurostata za 2017. godinu). To je ipak manje nego što troše Britanci, koji na odjeću godišnje spiskaju čak 1000 funti i među vodećim su europskim ljubiteljima nove odjeće, obuće, kozmetike i modnih dodataka. Ipak, upravo ondje, ali i u drugim zemljama u Europi i svijetu sve se više širi takozvani „no-buy“ pokret ili pokret nekupovanja.
Svjesni ogromnog (lošeg) utjecaja modne industrije na okoliš, neki od blogera, vlogera i utjecajnih ljudi u online svijetu mode mijenjaju trendove i propagiraju nekupovanje odjeće i obuće. Ideja je jednostavna: umjesto da kupujete novu odjeću ili kozmetičke proizvode, obvezujete se koristiti ono što već posjedujete. Neki od sljedbenika ovog pokreta zagovaraju na primjer “godinu bez kupnje” i na blogovima dokumentiraju svoj napredak u nekupovanju jednako kao što su nekad pratili svoje kupnje. Drugi se obvezuju da neće kupovati nove proizvode nekoliko tjedana ili mjeseci ili se odlučuju za opciju “low-buy” s ograničenjem potrošnje. Portali, videozapisi i blogovi koji nude savjete i podršku onima koji ne žele kupovati nove proizvode imaju sve više pratitelja i pretplatnika.
“Društveni mediji vrše pritisak na ljude da troše novac koji nemaju”, objasnila je novinarka Katherine Ormerod, autorica knjige “Zašto društveni mediji uništavaju vaš život”, razloge zašto se i ona odlučila priključiti novom pokretu. Nedavno je započela svoj četverotjedni „no buy“ program o kojem pratitelje redovito izvještava putem videozapisa na usluzi YouTube.
Možemo se samo nadati da je “no-buy” pokret više od pomodnog trenda te da će ga objeručke prihvatiti i domaći ljubitelji modnih „krpica“. Učinit će dobro ne samo vlastitu budžetu nego i planetu koji nas sve hrani.

Dobra Hrvatska, MDM

Siječanj 2019.

 

Tiče li se ovo i mene? Gubitak leda na Antarktici šest puta je veći nego prije 40 godina . Novo dramatično upozorenje!

Foto: Pexels.com

Kad je Davor Rostuhar osvajao Južni pol u siječnju 2018.potvrdio je i ovo što ćete u tekstu nadalje pročitati:
Zagrijavanje mora na Antarktici ubrzava topljenje ledenjaka, čak i mnogo više nego što se dosad mislilo. Antarktički ledeni sloj gubi čak šest puta više leda svake godine nego što ga je gubio 1980-ih godina, a tempo topljenja ledenog pokrivača se ubrzava. Pokazala je to jedna od dosad najopsežnijih studija utjecaja klimatskih promjena na taj kontinent, koji je financirala NASA.
Globalno gledajući, razina mora porasla je oko 1,4 cm od 1979. godine, donosi studija, a prenosi britanski list The Independent. Ako se nastavi sadašnji trend, razina mora mogla bi se povisiti čak za nekoliko metara, pokazuje NASA-ina studija koja je koristila zračne fotografije, satelitske podatke i klimatske modele od 1970-ih godina naovamo u 18 antarktičkih regija kako bi znanstvenici dobili dosad najcjelovitiju sliku utjecaja promjene klime.
Utvrđeno je da je između 1979. i 1990. Antarktika svake godine izgubila u prosjeku 40 gigatona (40 milijardi tona) svoje mase. Između 2009. i 2017. godine izgubila je prosječno 252 gigatona godišnje. To je povisilo razinu mora 3,6 mm svakog desetljeća ili oko 14 mm od 1979. godine, pokazuje studija.
“To je samo vrh ledenog brijega”, kaže profesor Eric Rignot sa Sveučilišta u Kaliforniji, koji je i glavni autor studije objavljene u časopisu Nature Geoscience. “Dok se ledena ploča Antarktike i dalje topi, očekujemo višekatni porast razine mora s Antarktike u nadolazećim stoljećima.”
Nova analiza daje pregled kako su se gubici leda u različitim sektorima Antarktike promijenili i pomaže u rješavanju zbrke koju su proizvele neke ranije studije koje su tvrdile da gubitak leda u zapadnom dijelu Antarktike poništava povećanje ledenog pokrivača u istočnom dijelu Antarktike.
“Sektor Wilkes Landa istočne Antarktike je, općenito, uvijek bio važan sudionik u gubitku mase, počevši od 1980-ih godina, kako su pokazala naša istraživanja”, rekao je profesor Rignot. “Ova regija je vjerojatno osjetljivija na klimu nego što se pretpostavljalo, a to je važno znati jer upravo ona sadrži više leda nego zapadni Antarktik i Antarktički poluotok zajedno.”

Dobra Hrvatska,

Sijecanj 2018.

Izvor: The Independent

 

KRAŠOGRAD – edukativni, rekreativni, zabavni, poslovni … centar održivosti

DCIM100MEDIADJI_0052.JPG

Održivi razvoj i ekologija sastavni su dijelovi svih planova, poslovanja i razvoja tvrtki u najširem smislu. Šireći ideju o proizvodnji i radu na društveno odgovoran, ekološki prihvatljiv i održiv način, Kraš je izgradio svoj Ekopark u blizini Zagreba, u Bratini.

Krašograd kao mjesto za poslovnu i općedruštvenu dobrobit. Ekopark Kraš idealna je destinacija koja nakon svakodnevnih obveza pruža obiteljima i mladima, putnicima namjernicima, znatiželjnicima, avanturistima, svima… aktivnu relaksaciju, zabavu i edukativne sadržaje u prekrasnoj istinskoj seoskoj idili. Više zdravlja, radosti druženja, učenja na zabavan način, dobrobit je koja ostaje ljudima nakon odlaska iz Krašograda.
Želja je Kraša ponuditi posjetiteljima, građanima i potrošačima, još jednom, originalnu i inovativnu koncepciju, realiziranu dojmljivom i fizički opipljivom pričom o životu u skladu s prirodom. Time je Kraš postao dio mozaika kojim se Hrvatska predstavlja svijetu kao zemlja prirodnih bogatstava i resursa – raznolikih, izvorno očuvanih, čistih, po kriterijima svijeta uglavnom nezagađenih.
Načinom uređenja parka i njegovim sadržajima podržani su glavni Kraševi brendovi, a cjelokupni park svojevrsni je hommage jednom od najprepoznatljivijih Kraševih proizvoda – “Životinjskom carstvu”.

I biljnji ekouzgoj i farma krava. Poljoprivredni uzgoj obavlja se prema visokim standardima ekoproizvodnje, a na imanju je i farma krava. Zahvaljujući dobroj poziciji imanja i velikoj površini, životinjama je osigurana kvalitetna ispaša, a posjetiteljima, posebno djeci, mogućnost upoznavanja s domaćim životinjama i dnevnim aktivnostima oko njihova uzgoja.

Objekti na imanju, svi su drveni. Ekopark se sastoji od kuća s apartmanima, bungalova, kapelice, restorana, kongresne dvorane, dva jezera, bazena, dječjih igrališta i sportskih terena. Smještaj za stotinjak osoba osiguran je u – za ovaj kraj tipičnim – drvenim kućama i bungalovima, koji svi pričaju svoju ekopriču. S obzirom na to da je čitavo imanje nositelj ekološkog certifikata, svi objekti sagrađeni su od potpuno prirodnih materijala, drva i kamena.

Restoran s ekoponudom… Restoran „Domaćica“, smješten u srcu Ekoparka, nudi originalan izbor jela pripremljenih od ekonamirnica uzgojenih u vlastitim vrtovima te specijalitete pripremljene po izvornim recepturama naših predaka. Sačuvati narodnu baštinu jedna je od važnih zadaća svakog održivog društva. Za potrebe organizacije manjih i većih događanja na raspolaganju je više dvorana.

Zabavni i sportski sadržaji – poticaj na fizičju aktivnost, druženje, kontakt s prirodom…. Svima su na raspolaganju brojni sportski sadržaji koji potiču na fizičku aktivnost odnosno uživanje u čarima boravka u prirodnom okruženju. Objekti mame i omogućuju razne sportske aktivnosti na otvorenom, sve do vožnje brodićem po jezeru i maloga zoološkog vrta s jelenima lopatarima, srnama, konjima, magarcima i drugim životinjama. Djeca iz gradova mogu u Ekoparku vidjeti i stvarni svijet životinja i te životinje dotaknuti, ljubitelji prirode mogu uživati u šumama, dugim šetnjama ili gljivarenju. Moguće je i voziti bicikl , osobito prema rijeci Kupi ili prirodnom rezervatu Crna Mlaka.

 

Dječji izleti – posebno slatka avantura u Ekoparku Krašograd. Prava, mala slatka avantura za najmlađe Krašoljupce u Ekoparku Krašograd počinje upoznavanjem i razgledavanjem imanja u veselom vlakiću „Kraš Express“. Mališani mogu naučiti kako se muze mehanička kravica, natjecati se u potezanju konopa i skakanju u vrećama, voziti se brodićem po jezeru, pronaći  izgubljene životinje u napetom foto safariju… i time vježbati svoje mišiće, razvijati i okušati svoje istraživačke sposobnosti i snalažljivost. Obilazak dječjeg ZOO-a te sudjelovanje u edukativnom programu “Od polja do stola” dodatni su programi kojim djeca mogu osjetiti čari boravka u prirodi, upoznati je i zavoljeti.

 

Romana Mužević-Ilić, Obaviješćivanje i informiranje

Preuzeto iz knjige-godišnjaka UM Učinkovit menadžer 2019
DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2019

 

 

DOBRA VIJEST! Kompaniji HEINEKEN Hrvatska u jednom mjesecu dodjeljena dva ugledna priznanja

Kompanija HEINEKEN Hrvatska ima posebnog razloga za zadovljstvo – njezini su napori široko prepoznati u najširoj zajednici, a posebno u krugu organizacija koje se bave održivim poslovanjem te promiču održivost.
Za brojne napore koje HEINEKEN Hrvatska čini na području održivosti, tvrtka je u kratko vrijeme dobila dva ugledna priznanja:

  • HUP DOP – Veliku nagradu za društveno odgovorno poslovanje koju je dodijelila Hrvatska udruge poslodavaca u prosincu 2018. te
  • Indeks DOP-a za društveno odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem koju je kompanija HEINEKEN Hrvatska dobila od Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) u studenom 2018., i to drugu godinu zaredom

Dobivene nagrade imaju svog uporišta u permanetnim aktivnostima, kojima je nedavno pridodana i još jedna….

HEINEKEN Hrvatska brine za okoliš: uvodi se kompletna LED rasvjeta u pivovaru, ušteda 80%
Najnoviji doprinos održivom poslovanju HEINEKENA Hrvatska predstavlja zamjena halogene rasvjete LED rasvjetom u pivovari u Karlovcu.
Nakon niza zelenih investicija – gradnje zelenog skladišta, postavljanja solarnih panela te unapređenja procesa punjenja piva – HEINEKEN Hrvatska zamjenit će halogenu rasvjetu u svojoj pivovari u Karlovcu učinkovitijom LED rasvjetom.
Zahvaljujući tome godišnja ušteda električne energije iznosit će čak 80%. Uz to, budući da je tipičan vijek trajanja halogenih žarulja od 2.000 do 8.000 sati, a LED žarulja između 30.000 i 50.000 sati, smanjit će se i troškovi održavanja.
Osim same zamjene, rasvjeta u pivovari bit će proširena i poboljšana, a procjenjuje se da će se ova, 2,5 milijuna kuna vrijedna, investicija isplatiti u razdoblju od nekoliko godina. Zamjena halogene rasvjete LED rasvjetom obavljena je u pogonima za punjene piva i skladištima pivovare, a u tijeku je uvođenje LED rasvjete i u proizvodne pogone.

HEINEKENOV niz energetski učinkovitih investicija

Postavljanje LED rasvjete novi je nastavak u nizu energetski učinkovitih investicija iz protekle godine, među kojima se ističu:

  • unapređenje procesa punjenja piva koje je dovelo do smanjenja potrošnje struje, vode i toplinske energije,
  • postavljanje 1.380 solarnih panela na krovu zelenog skladišta u krugu pivovare koji će prema procjenama godišnje proizvoditi oko 395.000 kWh električne energije,
  • te najveća investicija kompanije u 2017. godini – skladište u vrijednosti od 2,5 milijuna eura izgrađeno prema principima zelene gradnje

„U kompaniji HEINEKEN Hrvatska kontinuirano ulažemo u povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje utjecaja na okoliš jer je jedna od ključnih strateških odrednica naše kompanije upravo ‘zeleno’ poslovanje. Ponosni smo na naše investicije te ćemo nastaviti u istom smjeru kako bismo ostali predvodnikom na području društvene odgovornosti i održivog poslovanja na domaćem tržištu“, izjavila je Valentina Belavić, direktorica Sektora lanca opskrbe u kompaniji HEINEKEN Hrvatska.

Dobra Hrvatska

Siječanj 2019.

Uključivanje dionika grupe Podravka u proces nefinancijskog izvještavanja

Treće izravno uključivanje dionika Podravke u proces nefinancijskog izvještavanjaprovedeno u vidu sastanka održano je  10. travnja 2018. u sjedištu kompanije, u Koprivnici. Na sastanak su pozvani predstavnici 115 dionika, ukupno 134 osobe, iz različitih organizacija poslovnog, javnog i civilnog sektora. Opći značaj ovog načina komuniciranja i gradnje sklada sa svim povezanim sudionicima u poslovanju neke organizacije, velik je i predstavlja model kojim se treba ići, posebice jer je u nas danas to rijetka praksa i novost.

SAŽETAK
Uključivanje dionika Grupe Podravka u proces nefinancijskog izvještavanja predstavlja polazišnu točku i osnovu u postupku određivanja sadržaja izvještaja o održivom razvoju (nefinancijskog izvještaja). Ovakav pristup uključivanju dionika proizlazi iz temeljne odgovornosti kompanije prema svojim dionicima, njihovim potrebama za nefinancijskim informacijama i/ili potrebama za pokretanjem novih održivih aktivnosti.
S ciljem prepoznavanja i odabira uključenih dionika, na početku postupka određivanja sadržaja izvještaja, održavaju se timske radionice na teme prepoznavanje dionika i prioritizacija prepoznatih dionika Grupe Podravka. Osnova za prepoznavanje dionika Grupe Podravka su međusobni  utjecaji, a osnova za prioritizaciju prepoznatih dionika su kriteriji interesa i utjecaja dionika na poslovanje kompanije.
Poseban doprinos nefinancijskom izvještavanju Grupe Podravka daje sastanak s ključnim dionicima u sjedištu kompanije. Svrha ovakvog sastanka je poticanje dijaloga kompanije s ključnim dionicima, a izbor ključnih dionika za dijalog određuje teme i opseg tema koje će biti obuhvaćene izvještajem.
Ključne riječi: dionik, uključivanje dionika, nefinancijsko izvještavanje, izvještaj o održivom razvoju.
ABSTRACT
Inclusion of Podravka Group stakeholders in the process of non-financial reporting represents the starting point and the basis in the process of determining the contents of the Sustainable Development Report (non-financial report). This approach to stakeholder involvement derives from the core responsibility of the company towards its stakeholders, their needs for non-financial information and/or the need to launch new sustainable activities.
In order to identify and select stakeholders, at the beginning of the reporting content process, team workshops are held on topics of recognizing stakeholders and prioritizing stakeholders of the Podravka Group. The basis for recognizing the Podravka Group’s stakeholders is mutual influence, and the basis for recognized stakeholder prioritization is the criteria of interest and influence of a stakeholder on the company’s business.
A special contribution to the non-financial reporting by the Podravka Group provides a meeting with key stakeholders at the headquarters of the company. The purpose of this meeting is to foster a company’s dialogue with key stakeholders, and the choice of key stakeholders for dialogue sets out the topics and scope of topics to be covered by the report.
Key words: stakeholder, stakeholder involvement, non-financial reporting, sustainable development report.

1. UKLJUČIVANJE DIONIKA U PROCES NEFINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA
Sukladno GRI Standardima, organizacija treba identificirati svoje dionike i opisati način na koji je odgovorila na njihova opravdana očekivanja i interese[1].
Dionici se definiraju kao one osobe, grupe ili organizacije za koje se u razumnoj mjeri može očekivati da će na njih značajno utjecati poslovanje organizacije te za čije se akcije može u razumnoj mjeri očekivati da će utjecati na poslovanje odnosno na sposobnost organizacije da uspješno provede svoje strategije i postigne svoje ciljeve.
Opravdana očekivanja i interesi dionika su ključna referentna točka za proces odlučivanja u pripremi sadržaja izvještaja. Međutim, neće svi dionici organizacije koristiti izvještaj. To predstavlja izazov u pogledu usklađivanja posebnih očekivanja i interesa dionika za koje se opravdano može očekivati da će koristiti izvještaj sa širim očekivanjima odgovornosti prema svim dionicima.
Postupak uključivanja dionika može se koristiti kao alat za razumijevanje njihovih opravdanih očekivanja i interesa kao i informacija koje potražuju. Organizacije uobičajeno potiču različite vrste uključivanja dionika u okviru svojih redovnih djelatnosti, što može pružiti korisne informacije za donošenje odluka o izvještavanju.
Važno je da se tijekom postupka uključivanja dionika može identificirati izravan doprinos dionika, kao i legitimno zasnovana društvena očekivanja.
Kako bi proces izvještavanja i podaci bili pouzdani, potrebno je dokumentirati postupak uključivanja dionika. Organizacija dokumentira svoj pristup da bi odredila koje je dionike uključila, na koji način i kada ih je uključila te na koji je način uključivanje utjecalo na sadržaj izvještaja i aktivnosti organizacije, proizvode i usluge.
Sustavno i na odgovarajući način provedeno uključivanje dionika po svemu će sudeći rezultirati kontinuiranim procesom učenja u organizaciji kao i veću odgovornost prema nizu dionika. Odgovornost jača povjerenje između organizacije i njenih dionika. Povjerenje, pak jača vjerodostojnost izvještaja.

2. PREPOZNAVANJE I ODABIR UKLJUČENIH DIONIKA GRUPE
PODRAVKA[2]
S ciljem prepoznavanja i odabira uključenih dionika na početku postupka određivanja sadržaja izvještaja i granica materijalnih tema za 2017. godinu, održane su dvije radionice Tima za izradu Izvještaja o održivom razvoju Grupe Podravka na sljedeće teme: Prepoznavanje dionika i Prioritizacija prepoznatih dionika.
Osnova za prepoznavanje dionika Grupe Podravka su međusobni utjecaji. Na temelju međusobnih utjecaja, svi članovi Tima su iz perspektive svojih organizacijskih cjelina napravili dvostruko kvalitativno prepoznavanje dionika:

  • Prepoznavanje osoba, grupa ili organizacija koje mogu utjecati na poslovanje Grupe Podravka i
  • Prepoznavanje osoba, grupa ili organizacija na koje utječe poslovanje Grupe Podravka.
    Temeljem toga, članovi Tima su prepoznali ukupno 843 različite osobe, grupe i organizacije koje mogu utjecati ili na koje utječe poslovanje Grupe Podravka.Potom su članovi Tima napravili prioritizaciju prepoznatih dionika Grupe Podravka primjenom metode ocjenjivanja važnosti dionika prema dva kriterija:
  • Interesu prepoznatog dionika – razini angažmana i dosljedne aktivnosti koju prepoznati dionik poduzima za ostvarenje vlastitih očekivanja i interesa od Grupe Podravka te
  • Utjecaju prepoznatog dionika – sposobnosti prepoznatog dionika za ostvarivanje vlastitih očekivanja i interesa od Grupe Podravka.

Naposljetku, kroz opisani je proces odabrano ukupno 115 dionika Grupe Podravka.

3. POPIS UKLJUČENIH DIONIKA GRUPE PODRAVKA PO SKUPINAMA[3]
Kompanija je u svrhu pripreme izvještaja uključila sljedeće skupine dionika:

Tabela 1: Popis uključenih dionika Grupe Podravka po skupinama

POPIS UKLJUČENIH SKUPINA DIONIKA (abc.redom)                                                   NAZIV UKLJUČENIH DIONIKA PO SKUPINAMA (abc. redom u svakoj skupini)
DOBAVLJAČI Benussi d.o.o. Fažana, Croatia osiguranje d.d., DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o., Dukat d.d. Zagreb, GKP Komunalac d.o.o., HEP ODS d.o.o., Hrvatski Telekom d.d., Ing inspekt d.o.o., IPROM d.o.o., Koprivnica plin d.o.o., Koprivničke vode d.o.o., La Log d.o.o. Sesvete, Ligo grupa d.o.o., Microsoft Hrvatska d.o.o., Mikulić d.o.o. Matulji, Oprema Strojevi d.d., Piškornica d.o.o., Prehrambeno industrijski kombinat d.d. Rijeka, Prijevoznički obrt Transport Budiša Split, Radnik d.d., Ricardo d.o.o. Darda, SAP d.o.o., SGS Adriatica d.o.o., Siemens d.d. Zagreb, Silgan kovinska embalaža Ljubljana d.o.o., Tehnika d.d., Tetra pak d.o.o. Zagreb, TPZ d.o.o. Zagreb, Vetropack Straža d.d. Hum na Sutli, WEB burza, Zagrebinspekt d.o.o.
DRŽAVNA UPRAVA Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Zagrebačka burza d.d.
FINANCIJSKA JAVNOST Erste Group, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),  Intesa Group, Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisen Group, Societe Generale Group, Unicredit Group
KUPCI Gradska ljekarna Zagreb, IKEA Hrvatska, Ljekarne Farmacia – Atlantic Grupa, Ljekarne Prima Pharme, Medika d.d., Phoenix Farmacija d.o.o.
LOKALNE ZAJEDNICE I VLASTI Grad Koprivnica, Javna vatrogasna postrojba Grada Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Regionalna energetska agencija Sjever
MEDIJI 24 sata, ePodravina.hr, Glas Podravine i Prigorja, Hoteli, restorani, barovi (HRB) časopis, Jutarnji list, klikaj.hr, Podravski list, Poslovni dnevnik, Progressive magazin, Radio Koprivnica, Sportske novosti, Večernji list
MENADŽMENT Uprava Belupa d.d., Uprava Podravke d.d.
ODGOJNE, OBRAZOVNE I ZNANSTVENE                                                         INSTITUCIJE Agronomski fakultet Zagreb, Dječji vrtić “Smiješak” Koprivnica, Dječji vrtić “Sv. Josip” Koprivnica, Dječji vrtić “Tratinčica” Koprivnica, Dječji vrtić “Vrapčić” Drnje, Ekonomski fakultet Osijek, Ekonomski fakultet Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Farmaceutsko – biokemijski fakultet Zagreb, Institut Ruđer Bošković, Obrtnička škola Koprivnica, Osnovna škola “Antun Nemčić Gostovinski” Koprivnica, Osnovna škola “Braća Radić” Koprivnica, Osnovna škola “Đuro Ester” Koprivnica, Poljoprivredni fakultet Osijek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Srednja škola Koprivnica, Strukovna škola Đurđevac, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Sveučilište Sjever, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica, Kulturno umjetničko društvo Podravka, Nogometni klub Slaven Belupo, Udruga osoba s invaliditetom Grada Koprivnice Bolje sutra, Udruga PULS
POSLOVNA UDRUŽENJA Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska gospodarska komora – Zajednica za društveno odgovorno poslovanje (DOP), Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Koprivnica, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga proizvođača lijekova (HUP-UPL), Hrvatski kuharski savez, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatski savez nutricionista, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Rukometni klub Podravka s.d.d., Udruga hrvatskih izvoznika, Udruga hrvatskih laboratorija (CROLAB)
POTROŠAČI Potrošač – Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske
SINDIKATI Nezavisni sindikat Podravke (HUS), Sindikat radnika koncerna Podravka (SINPOD), Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV Podravka)
VLASNICI I DIONIČARI Glavna skupština Podravke d.d.
ZAPOSLENICI Radničko vijeće Belupa d.d., Radničko vijeće Podravke d.d.

 4. UKLJUČIVANJE DIONIKA GRUPE PODRAVKA[4]
Obzirom da su opravdana očekivanja i interesi dionika ključna referentna točka za proces odlučivanja u pripremi sadržaja izvještaja, postupak određivanja sadržaja izvještaja i granica tema je nastavljen uključivanjem navedenih 115 dionika Grupe Podravka.
Prvo uključivanje dionika je provedeno putem sastanka koji je održan 10.04.2018. godine u sjedištu kompanije, u Koprivnici. Na sastanak su pozvani predstavnici 115 dionika, njih ukupno 134-ero iz različitih organizacija poslovnog, javnog i civilnog sektora. Odazvalo ih se 52-je.  Cilj sastanka je bio potaknuti dijalog kompanije s dionicima, saznati njihova očekivanja i interese za informacijama te napraviti kvalitetnu osnovu za odabir materijalnih tema.
Potom je elektronskom poštom svim predstavnicima 115 dionika koji su pozvani na sastanak dionika Grupe Podravka, poslana prezentacija sa sastanka i posebno pripremljen obrazac za dodatno pisano izražavanje njihovih očekivanja i interesa za nefinancijskim informacijama.
U narednih desetak dana su elektronskom poštom svim predstavnicima 115 dionika koji su pozvani na sastanak dionika Grupe Podravka, poslana još dva podsjetnika s ciljem njihovog dodatnog poticanja na slanje očekivanja i interesa za nefinancijskim informacijama.
Poslije su elektronskom poštom svi predstavnici 115 dionika koji su pozvani na sastanak dionika Grupe Podravka, uključeni u odabir i određivanje važnosti materijalnih tema za izvještaj o održivom razvoju kompanije.
Završno su elektronskom poštom poslana još dva podsjetnika svim predstavnicima 115 dionika koji su pozvani na sastanak dionika Grupe Podravka, a s ciljem njihovog dodatnog poticanja na slanje popunjenog obrasca s odabirom i određivanjem važnosti materijalnih tema.

5. OTVORENE TEME I PITANJA UKLJUČENIH DIONIKA GRUPE
PODRAVKA[5]
Tijekom procesa uključivanja dionika otvorene su teme i pitanja dionika koje su po skupinama dionika pobrojane u sljedećoj tabeli:

Tabela 2: Otvorene teme i pitanja uključenih dionika Grupe Podravka po skupinama dionika

DOBAVLJAČI
Poticanje upotrebe ambalaže koja se može reciklirati ili one čiji su troškovi recikliranja manji od troškova nabave; Smanjenje upotrebe jednokratne ambalaže koja se više ne može iskoristiti nakon korištenja proizvoda; Smanjenje upotrebe višeslojne ambalaže koja se teže reciklira; Vođenje računa o optimalnoj upotrebi ambalaže za pojedine proizvode kako bi se smanjila njena prekomjerna upotreba; Srednjoročni planovi glede jačanja prisutnosti na postojećim tržištima i osvajanja nekih novih tržišta kako bi logističari mogli pripremiti kapacitete koji će biti u stanju zadovoljiti te nove potrebe; Zadržavanje ili unapređenje pouzdanosti opskrbe električnom energijom; Obnavljanje nekih od elektroenergetskih objekata u vlasništvu kompanije u cilju zadržavanja pouzdanosti opskrbe električnom energijom; Daljnje korištenje prirodnog plina kao osnovnog energenta u energetskim postrojenjima kompanije te njegova potrošnja na istoj i još višoj razini; Nastavak kvalitetne poslovne suradnje temeljene na obostranom razumijevanju i kooperativnosti; Korištenje plina na maksimalno siguran i održiv način; Obostrano pravovremeno izvršavanje obaveza; Podrška lokalnim dobavljačima proizvodne opreme i narudžba njihove robe; Koliko je u pojedinoj godini ukupno investirano u proizvodnu opremu te koliki postotak od toga je nabavljen na lokalnom tržištu?; Mogućnosti zajedničkog razvoja proizvodne opreme za potrebe kompanije; Korporativna sigurnost (područja upravljanja IT infrastrukturom i primarno korisničkim identitetima); Priprema za potencijalna pitanja regulatora, partnera ili korisnika na temu GDPR-a kao posebno bitnog područja za kompaniju; Prisutnost na tržištu; Zdravlje i sigurnost kupaca; Zaštita okoliša; Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu; Borba protiv korupcije; Materijali; Ekonomski učinak; Razmjena znanja stečenih u okviru službi zaštite na radu, zaštite od požara te zaštite okoliša; Razmjena znanja i spoznaja stečenih kroz poslove i održavanja te primjene novih tehnologija (led rasvjete u odnosu na klasičnu rasvjetu, zadovoljstvo krajnjeg korisnika na mjestu rada nakon provedenih poboljšanja i slično); Anketiranje radnika prilikom promjena na mjestu rada te povratna informacija o zadovoljstvu radnika; Promišlja li kompanija o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe da smanji svoje korištenje električne energije i da se deklarira kao ekološki proizvođač?
FINANCIJSKA JAVNOST
Ekonomski učinak kompanije kako na lokalnu zajednicu tako i šire s naglaskom na razvoj hrvatske komponente – domaćih dobavljača.
KUPCI
Opis odnosa kompanije s kupcima (veledrogerijama ili nekim drugim distributerima) koji su posrednici između kompanije i krajnjih kupaca (potrošača, pacijenata);  Objava više informacija o Belupu sa strane materijalnih tema koje se obrađuju u izvještaju; Objava najznačajnijih projekata rađenih s kolegama s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te njihov utjecaj (osobito mjerljivi).
LOKALNE ZAJEDNICE I VLASTI
Koje mjere protupožarne preventive kompanija poduzima i drži li se u praksi propisanih mjera?; Ulaže li se u dovoljnoj mjeri u protupožarnu preventivu?; Kakav je stav kompanije prema vatrogascima JVP zaduženim za dežurstvo po pojedinim portama i da li se ulaže u poboljšanje njihovih radnih uvjeta?; Održavanje najviših ekoloških standarda područja u kojem su smješteni proizvodni kapaciteti (čisti zrak, vode, tlo); Način na koji se kompanija odnosi prema okolišu; Način na koji kompanija namjerava organizirati male poljoprivrednike za proizvodnju sirovina potrebnih u njezinom proizvodnom ciklusu; Količina isporučene toplinske energije za stambene zgrade u lokalnoj zajednici sjedišta kompanije za 2016. i 2017. godinu; Količina utrošene toplinske i električne energije za sve lokacije kompanije na području Koprivnice; Detalji energane na drvnu biomasu instalirane na Danici (snaga el./top., proizvedena energija).
MEDIJI
Informiranje stručne javnosti o uspjesima, novostima i planovima; Sadržaj u kojem se promovira politika kvalitete proizvoda, pozitivan utjecaj na zdravlje potrošača te sigurnost na radu; Postizanje zadovoljstva kupaca isporukom kvalitetnih proizvoda; Uvažavanje, razumijevanje i balansiranje potreba i očekivanja kupaca s očekivanjima dobavljača i zaposlenika; Nastojanje da se zadovolje sve zainteresirane strane; Kontinuirano smanjenje negativnih utjecaja na okoliš već kroz preventivne aktivnosti; Kontinuirano uvođenje materijala/sirovina koji će proizvesti manje otpada, a samim time i smanjiti potrošnju energenata prilikom njihove obrade; Osiguravanje prikladnih radnih uvjeta svim zaposlenicima u pogledu zdravlja i sigurnosti; Uključenost zaposlenika i njihovih znanja i iskustava u što većoj mjeri u razvoj organizacije; Prepoznavanje doprinosa zaposlenika; Okruženje u kojem su zaposlenici motivirani dati svoj maksimum; Provođenje stalnih edukacija; Društvena odgovornost; Izvještavanje o suradnji Podravke i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Podravine i Prigorja te o količinama preuzetih sirovina proizvedenih na lokalnim poljima.
ODGOJNE, OBRAZOVNE I ZNANSTVENE INSTITUCIJE
Daljnje donacije za djecu u lokalnoj zajednici; Razvijaju li se novi proizvodi s pozitivnijim utjecajem na zdravlje, proizvodi koji pridonose očuvanju okoliša, proizvodikoji poboljšavaju sigurnost kupaca?; Postoje li programi koji potiču zapošljavanje mladih inženjera?; Postoji li suradnja u području stvaranja boljih stručnjaka u prehrambenoj industriji?; Postoje li programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja radnika i ukoliko postoje, koja bi nova znanja radnici htjeli imati ako žele sudjelovati u cjeloživotnom obrazovanju?; Postoji li mogućnost poticanja znanstvenih istraživanja kojima je cilj poboljšanje učinkovitosti proizvodnje, razvoj novih proizvoda, ekološka proizvodnja i slično, a koje sufinancira kompanija?; Veća uključenost u rad znanstvenih institucija kroz projekte, donacije, zajedničke radionice i programe cjeloživotnog učenja; Konkretnija i formalizirana suradnja sa znanstvenim institucijama koja neće ovisiti samo o nekolicini uključenih pojedinaca; Uz navedene aktivnosti za proteklu godinu, prikaz ciljeva postavljenih za iduću; Obuhvatiti u izvještaju elemente održivosti: izvrsnost, učinak na društvo i vjerodostojnost; Dostupnost traženih proizvoda i informacija vezanih za proizvode na tržištu; Maksimalno korištenje “domaćih proizvoda” za proizvodnju; Poslovanje poduzeća bez negativnih učinaka na okoliš; Pridržavanje svih propisa vezanih uz okoliš; Spremnost i otvorenost za dijalog; Informiranje i savjetovanje; Poduzete potrebne mjere za sigurne uvjete rada zaposlenika; Kadrovske potrebe kompanije u sljedećem razdoblju te mogućnosti da se potrebne kadrove obrazuje u okviru postojećih studijskih programa; Prilagodba postojećih studijskih programa i razvoj novih u skladu s potrebama kompanije; Namjerava li kompanija pokrenuti liniju organskih (eko) proizvoda?; Revizija jelovnika u projektu Zdravi odmor.
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
Nastavak suradnje u organiziranju akcija dobrovoljnog darivanja krvi u prostorima kompanije te nagrađivanje radnika za njihovu humanost i plemenitost pomaganja; Donacije proizvoda pred istekom roka trajanja ili s oštećenom ambalažom Socijalnoj samoposluzi ili Pučkoj kuhinji čime se pomaže stanovništvu u socijalnoj potrebi i izbjegava uništavanje hrane; Promoviranje volonterskog rada i uključivanje zaposlenika u volonterske akcije Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica uz mogućnost organiziranja korporativnog volontiranja; Korporativna podrška aktivnostima Udruge volontera Podravke – PULS; Izvještavanje o provedenim aktivnostima Udruge PULS putem  kompanijskih elektroničkih medija; Kutak za Udrugu PULS na kompanijskim internet stranicama; Povremeno korištenje maskota Lino, Kviki i Šime za aktivnosti Udruge PULS; Dozvola zaposlenicima – volonterima Udruge PULS za izlazak van kompanije tokom radnog vremena, prema potrebi; Nagrada zaposlenicima koji volontiraju u vidu najvolontera i slobodnih sati za određeni broj odrađenih aktivnosti.
POSLOVNA UDRUŽENJA
Nastavak i proširenje suradnje s lokalnim dobavljačima i poljoprivrednim proizvođačima; Proširenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta u lokalnoj sredini; Nastavak suradnje u stipendiranju studenata deficitarnih zanimanja putem Zaklade HGK-Županijske komore Koprivnica za stipendiranje učenika i studenata; Programi i aktivnosti kompanije vezano za EU paket mjera u području cirkularne ekonomije (cjelokupni ciklus od nabave i proizvodnje do konzumacije i upravljanja otpadom – obuhvatiti aktivnosti vezano za smanjenje otpada od hrane); Programi i aktivnosti kompanije vezano za EU 2030 Climate and Energy Policy Framework (energetska učinkovitost, povećanje udjela obnovljivih izvora energije); Ulaganje u obrazovanje i razvoj dualnog obrazovanja; Karakteristike dobavljačkog lanca s naglaskom na širenje baze domaćih dobavljača sirovina s ciljem jačanja domaće primarne proizvodnje i stvaranja proizvoda više vrijednosti u pogledu nižeg opterećenja okoliša (kraćeg prijevoza, manjeg opterećenja materijalima za pakiranje); Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja.

 

6. IDENTIFIKACIJA RELEVANTNIH TEMA ZA IZVJEŠTAJ[6]
Grupa Podravka je odgovorila na otvorene teme i pitanja dionika tijekom procesa uključivanja dionika tako što je prvo svaku otvorenu temu i pitanje razmotrio voditelj Tima za izradu izvještaja o održivom razvoju te proveo elektronskom poštom istraživanje i savjetovanje s članovima Tima i njihovim suradnicima.
Potom su članovi Tima na posebnoj radionici razmatrali i procjenjivali otvorene teme i pitanja uključenih dionika u širem kontekstu održivosti i cjelovitosti, obzirom na:

  • Značaj ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja te
  • Značaj utjecaja na procjene i odluke dionika.

Na osnovu timski provedenih razmatranja i procjena, za širi popis relevantnih tema za izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka, uzet je popis tematski-specifičnih GRI Standarda[7] koji se nalazi u sljedećoj tabeli:

Tabela 3: Popis tematski-specifičnih GRI Standarda

Ekonomska serija 200
201 Ekonomski učinak
202 Prisutnost na tržištu
203 Neizravni ekonomski utjecaji
204 Praksa nabave
205 Anti-korupcija
206 Ponašanje protivno načelu slobodnog tržišnog natjecanja
Okolišna serija 300
301 Materijali
302 Energija
303 Voda
304 Biološka raznolikost
305 Emisije
306 Otpadne vode i otpad
307 Pridržavanje propisa zaštite okoliša
308 Procjena dobavljača u pogledu utjecaja na okoliš
Društvena serija 400
401 Zapošljavanje
402 Odnosi zaposlenika i menadžmenta
403 Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu
404 Obuka i obrazovanje
405 Raznolikost i jednake mogućnosti
406 Nediskriminacija
407 Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja
408 Dječji rad
409 Prisilni ili obvezni rad
410 Sigurnosne prakse
411 Prava domicilnog stanovništva
412 Procjena ljudskih prava
413 Lokalne zajednice
414 Procjena dobavljača u pogledu utjecaja na društvo
415 Javne politike
416 Zdravlje i sigurnost kupaca
417 Marketing i označavanje
418 Privatnost kupaca
419 Pridržavanje socio-ekonomskih propisa

 

7. ODABIR I ODREĐIVANJE RELATIVNE VAŽNOSTI MATERIJALNIH TEMA ZA IZVJEŠTAJ [8]
S ciljem odabira i određivanja relativne važnosti materijalnih tema, nakon održane timske radionice na temu Određivanje važnosti materijalnih tema Grupe Podravka, voditelj Tima je uključenim dionicima i članovima Tima poslao pripremljeni obrazac za odabir i procjenu važnosti materijalnih tema. Procjena važnosti materijalnih tema rađena je obzirom na:

  • Značaj ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja te
  • Značaj utjecaja na procjene i odluke dionika.

Unutar obrasca s popisom tematski-specifičnih GRI Standarda[9], odabir i procjenu važnosti odabranih 10 materijalnih tema dodjeljivanjem bodova od 10 do 1, napravilo je:

  • 38-ero predstavnika uključenih dionika iz 32 različite organizacije poslovnog, javnog i civilnog sektora i
  • 34-ero članova Tima iz 34 različite organizacijske cjeline Grupe Podravka.

Potom je voditelj Tima izračunao relativnu važnost materijalnih tema za dionike (prosjek procjena važnosti uključenih dionika) i relativnu važnost materijalnih tema za Grupu Podravka (prosjek procjena važnosti Podravkaša) te napravio rang listu materijalnih tema, od materijalne teme s najvećom do materijalne teme s najnižom relativnom važnošću.
Na idućoj timskoj radionici, voditelj Tima je predstavio članovima Tima rang listu prema utvrđenoj relativnoj važnosti materijalnih tema i prijedlog pragova koji temu čine materijalnom. Uslijedila je timska analiza, procjena i rasprava glede pragova materijalnosti, nakon čega je za donji prag materijalnosti određena relativna važnost materijalnih tema za uključene dionike 2,00.
Nastavno, odabrane su materijalne teme i izrađen je rang odabranih materijalnih tema koje će biti obuhvaćene Izvještajem o održivom razvoju Grupe Podravka za 2017. godinu.

8. ZAKLJUČAK
Grupa Podravka je uključila sve skupine dionika u izradu Izvještaja o održivom razvoju za 2017. godinu od samog početka procesa pripreme izvještaja, s ciljem prikupljanja, razmatranja i uzimanja u obzir opravdanih očekivanja i interesa dionika u postupku određivanja sadržaja izvještaja.
Opravdana očekivanja i interesi dionika predstavljaju raznolike zahtjeve, ali i raznolike vrijedne teme, prijedloge i ideje za povećanje održivosti poslovanja kompanije. Kvaliteta pristupa Grupe Podravka uključivanju dionika u proces nefinancijskog izvještavanja izravno utječe na odabir, obuhvat i kvalitetu sadržaja cijelog izvještaja o održivom razvoju kompanije.

9. REFERENCE
GRI Standards, GRI 101: Osnove 2016
Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017.,
https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/
GRI Standards
https://www.globalreporting.org/standards/?g=81681399-5ec4-4f94-95e1-fde858059c50

Matija Hlebar,
Podravka d.d.
Voditelj održivog razvoja
Hlebar Matija matija.hlebar@podravka.hr
—————-
Stručni rad je preuzet iz Zbornika radova s 10. Konferencije o društveno odgovornom poslovanju – DOP, HRPSOR u partnerstvu s HGK, studenog 2018.

 

[1] GRI Standards, GRI 101: Osnove 2016

[2] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[3] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[4] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[5] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[6] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[7] GRI Standards, https://www.globalreporting.org/standards/?g=81681399-5ec4-4f94-95e1-fde858059c50

[8] Podravka d.d. (2018). Izvještaj o održivom razvoju Grupe Podravka 2017., https://www.podravka.hr/kompanija/odgovornost/odrzivi-razvoj/

[9] GRI Standards

Udruga MijelomCRO i M.E.P. d.o.o. za oboljele od rijetke bolesti

Jedna priča od 700 priča  (story learning)

U mjesecu svibnju 2000. naša majka, koja je do tada izgledala “zdrava k’o dren”, dobila je u zadarskoj bolnici dijagnozu – plazmocitom. Moja sestra Ana, na samo tri sata vožnje od Zadra, a u tom trenutku tako daleko od majke, nazvala me je, sva uplašena, u London u kojem sam tada bila. Što da činimo? Mama je oboljela od teške bolesti. Tko je ikada čuo za plazmocitom? Ana, uz sve enciklopedije i medicinske rječnike, nije mogla pronaći išta više o toj bolesti. I ja sam se uključila u potragu za informacijama. Nakon sati i dana provedenih na internetu, zovući razne udruge diljem Britanije, doznala sam da se majčina bolest zapravo zove multipli mijelom, s prognozom “tri do pet godina života”. Naišla sam potom na web stranicu organizacije International Myeloma Foundation (Velika Britanija), prvu dragocjenu adresu udruge koju sam, puna zebnje i nade, mogla nazvati, pitati i dobiti savjet. U jesen 2001. otišla sam u Southampton na svoj prvi “susret pacijenata”… Gledajući i teško proživljavajući sve to, poželjela sam bolesnoj majci i drugim oboljelima osigurati priliku da se povežu, postavljaju pitanja o onome što ih muči – na hrvatskom jeziku. To nas je dovelo do prvog susreta pacijenata i liječnika u Zagrebu.
Mijelom je teška i vrlo kompleksna bolest, rak krvnih stanica, plazme koju proizvodi leđna moždina. Bolest se ubraja u red rijetkih bolesti, a preživljavanje u nas je, prosječno, od pet do sedam godina. Hrvatska ima oko 750 oboljelih i u prosjeku 250 novih slučajeva na godinu. Koliko god je suvremena medicina u svijetu i (s odgodom) kod nas uspostavila standardne režime liječenja i lijekova, pokazalo se da je individualan pristup bolesniku najvažniji. Manje zemlje, naravno, imaju manje potencijala za takvo što – opremu, kadrove, a posebno financije. Hrvatska se u tome trudi, ali ipak je u zaostatku za razvijenima desetak godina. Slovenija je najnaprednija u jugoistočnoj Europi i pacijenti tamo dobivaju najnovije terapije
Tijekom 11 godina nošenja s bolešću, majka je prolazila kroz velike krize, tipične za tu bolest. Prvu, odmah uz dijagnozu i kemoterapiju. U opetovanom napadu bolesti 2004. (tzv. relapsu), pucaju joj tri rebra, izdržava bolni herpes zoster. Koncem 2010. novi napad: puknuće kralježaka, bolovi i opasna hiperkalcemija. Treba biti uz nju stalno. Majka je 2011. podlegla bolesti, u 89. godini života. Iste godine nas dvije sestre i brat odlučili smo, uz druge članove svjesne potrebe da se nešto poduzme i promjeni u Hrvatskoj, registrirati Udrugu MijelomCRO.
Zašto je bilo potrebno opisati jedan ovakav slučaj? Zato da bi se vidjelo koliko je osamljen i težak položaj bolesnika i obitelji, koliko je složeno ovladati svim tim, pomoći i pratiti liječenje oboljelog i na koncu: osnovati organizaciju oboljelih, udrugu.

MijelomCRO u zalaganju za dostupnost suvremenog liječenja i kvalitetu života oboljelih
MijelomCRO je udruga koja okuplja oboljele od multiplog mijeloma i članove njihovih obitelji radi veće dostupnosti suvremenog liječenja i lakšeg nošenja s opakom bolešću.
Iako relativno mlada, osnovana 2011., Udruga je ostvarila rezultate, postala poznata i prihvaćena. U prvih nekoliko godina rad je usmjerila na organizacijski rast i povezivanje članstva u zajedničko djelovanje, razmjenu iskustava i znanja o bolesti. Naredne godine donose velike pomake. Nakon upornog traženja od HZZO-a i Ministarstva, zalaganjem Udruge, liječnika i drugih, godine 2014. oboljeli su dobili nove šanse. HZZO je po prvi put omogućio liječenje s dva suvremena – pametna lijeka. Uz to, Udruga stalno organizira edukativne “susrete oboljelih i medicinskog osoblja izvan bolnice”. Godišnje se organiziraju dva do tri susreta, sa 60 do 80 sudionika. Predavanja, pitanja i odgovori, prijedlozi… daju oboljelima dragocjene informacije i novi osjećaj uključenosti. Po prvi put mogli su kazati: “Nismo sami!” Godine  2017. i 2018. donose novi napredak: odobrava se upotreba novoga pametnog lijeka i korištenje u ranijim fazama onih prije odobrenih. Radeći u Udruzi, ponekad smo svjedoci zadnjih dana borbe oboljelih za život. Pomažemo riječju, hrabrenjem, savjetom, ostvarujemo novu dragocjenu ulogu – palijativnu potporu oboljelima. Znanje daje snagu; naš je velik uspjeh bio tiskanje Priručnika za oboljele od MM-a i obitelji, autorice Ljiljane Pomper, koji smo u 10 godina podijelili u 3000 primjeraka u RH, BiH i drugdje. Na www.mijelom.hr nalaze se informacije za oboljele o raznim aspektima liječenja, lijekova, protokola, iskustava bolesnika u obliku “priča”.
Udruga MijelomCRO povezana je s udrugama Europe i svijeta, redovito nazočna na susretima hematologa te je dobitnica više inozemnih priznanja. Suradnja s liječnicima i farmaceutima te učenje na konferencijama i kongresima u Hrvatskoj i svijetu (kao što su KROHEM i EHA) od neprocjenjive je važnosti. S motom “suosjećanje bez granica” Udruga od 2016. širi djelovanje na regiju, posebno na BiH u kojoj smo potaknuli i pomogli osnivanje Udruge Mijelom u BiH. Znanjem i sredstvima podržavamo organiziranje oboljelih, djelovanje udruge, privatnu nabavu lijekova, šaljemo literaturu, pomažemo u nalaženju donatora, razgovaramo individualno.

Jedinstveno partnerstvo udruge Mijelom CRO i tvrtke M.E.P. za dobrobit oboljelih
Tvrtka M.E.P. iz Zagreba, mala po službenim statističkim pokazateljima, velika po doprinosu, činitelj je uspjeha Udruge. Bez pomoći i podrške naše M.E.P. tvrtke za razvoj menadžmenta i nakladništvo, rad Udruge nikako ne bi bio moguć s ovakvih dostignućima. Tvrtka nas je udomila, dala nam prostor, logistiku, volonterski rad zaposlenih, svu opremu, usluge. Kada je u tijeku neka kampanja, zaposlenici slažu materijal, telefoniraju, pozivaju sudionike. U prvom razdoblju, a i kasnije, kako doći do svega toga? Dragocjena je i druga podrška tvrtke M.E.P. – pruža nam uslugu kompletnog tajništva. Naime Ana, direktorica prodaje, istovremeno je i tajnica udruge. Kontakti s oboljelima, bolnicama i farmaceutima na taj su način mogući od 8 do 16 sati svakog dana. U M.E.P.-ovom je uredu uvijek netko da preuzme razgovor, makar da zapiše ime i prezime, da bi kasnije sve dovršio netko od vodstva.
Riječ je o jedinstvenom modelu partnerstva poslovnog sektora i civilnog društva. Neke tvrtke daju donacije u novcu (što je uvijek dobrodošlo), a ovdje se radi o davanju svega: prostora, opreme, raznih uredskih i vanjskih usluga – radnih kapaciteta te volonterskog rada zaposlenih.

Sve to nije dovoljno; i uvijek ćemo se sjetiti iskazati zahvalnost onim predanim liječnicima i sestrama, pojedincima u sustavu, tvrtkama, koji u ovoj velikoj stvari sudjeluju.

Mira Tudor Armour, direktorica udruge MijelomCRO

Ana Tudor i Goran Tudor , M.E.P. d.o.o.

Radnici kompanije INA hodanjem omogućili donaciju Zakladi „Hrvatska kuća srca“

21.12.2018., Zagreb - Zaklada Hrvatska kuca srca. Donacija defibrilatora zakladi: Hrvatska kuca srca. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

INA je 23. prosinca 2018. svečano uručila donaciju Zakladi Hrvatska kuća srca u iznosu od 40.000 kuna, a Zaklada će donirana sredstva iskoristiti za nabavku defibrilatora. Donirani iznos rezultat je Inine humanitarne akcije sakupljanja koraka u kojoj je sudjelovalo 430 radnika. Svaki od njih prosječno je prehodao 92 kilometra, što ukupno čini 39.560 kilometra. Za svaki prijeđeni kilometar INA je donirala 1 kunu Zakladi „Hrvatska kuća srca“ te joj na taj način pomogla u kupnji prijeko potrebnog defibrilatora.
Donaciju Zakladi uručila je gđa Angelika Brnada, direktorica Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini te je tom prilikom izjavila: „Ini su ljudi na prvome mjestu i zato kompanija snažno ulaže u zadovoljstvo radnika te brine o njihovom zdravlju. Uz osigurane besplatne zdravstvene preglede za radnike, kompanija promiče zdrav načina života kroz dodatni projekt Zdravlje+, u koji se do sada uključilo oko 4.000 radnika. Ove godine smo naše aktivnosti uskladili sa svjetskom kampanjom o zdravlju srca, a zaključili smo ih humanitarnom akcijom prikupljanja koraka. Naši radnici su tako šetanjem pridonijeli svojem zdravlju, ali i omogućili prikupljanje sredstava kojim će Zaklada kupiti prijeko potreban defibrilator. Sigurni smo da će, uz pomoć ovog uređaja, mnogi životi biti spašeni.“
Zaklada Hrvatska kuća srca pomaže u liječenju oboljelih od kardiovaskularnih bolesti te promiče važnost prevencije kardiovaskularnog zdravlja i napredak kardiologije.
„Akciju „Oživi me“ provodimo još od 2014. godine, a do danas smo educirali oko 4000 osoba o postupku oživljavanja, no smatramo da to i dalje nije dovoljno. Upravo zato radimo na uvrštavanju edukacije o oživljavanju u obvezni obrazovni program kako bi što više građana svladalo vještinu oživljavanja i moglo spasiti nečiji život“, istaknuo je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća srca“.
Kao društveno odgovorna kompanija INA iz godine u godinu priprema donacije za bolnice i zdravstvene institucije diljem Hrvatske, a samo u ovoj godini pomogla je u opremanju osam bolnica.

Dobra Hrvatska,

Prosinac 2018.

Đuro Horvat: Mi u Tehnixu podržavamo i razvijamo moralni kapitalizam.

Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix, ima mnogo toga za reći o psolovanju, trendovima, gospodarskom razvoju, no ovaj put razgovarali smo povodom dobivanja posebne nagrade Srebrni UM za promicanje univerzalnih vrijednosti života.

Primili ste puno nagrada za poslovne rezultate, ali ova je drugačija za promicanje vrijednosti života, s kakvim osjećajem ste doživjeli tu nagradu?
Da, točno je, primio sam puno nagrada za poslovne rezultate, a posebno za naše izume i patente, iz cijeloga svijeta, koji se danas primjenjuju na tržištu Europe, a sve više i u svijetu. Zadnju nagradu koju sam primio prošli mjesec, 13.11.2018., u Zagrebu, koju mi je dodijelila ugledna tvrtka M.E.P. povodom 25 godina izlaženja knjige-planera UM Učinkovit menadžer i praćenja najuspješnijih kompanija u Republici Hrvatskoj iz područja održivog razvoja i humanog odnosa prema suradnicima te odgovornog odnosa prema lokalnoj zajednici, za mene i  kompaniju Tehnix predstavlja veliku čast. Najvišu srebrnu nagradu SREBRNI UM u Republici Hrvatskoj dodijelio mi je gospodin Goran Tudor, urednik i glavni menadžer uglednog M.E.P.-a. Gotovo 300 uglednika, znanstvenika, gospodarstvenika,  zajedno sa mnom veselilo se i osjećalo ponosno uz dodijeljeno odličje. Kompanija Tehnix, zajedno sa mnom i suradnicima stalno usavršava model poslovanja i motiviranja. Razvijamo moralni kapitalizam u našem poduzeću. Prepoznajemo znanje i vještine svakoga tko dobrim odnosom prema radnim obvezama, a posebno kvaliteti proizvoda i planiranim rokovima proizvodnje, stvara rezulate i time bolji standard kompaniji, sebi i svojoj obitelji. Vrijednost naše firme je u ljudima, u njihovim vještinama, zadovoljstvu mladih koji si u domovini pokraj svojih roditelja stvaraju uvjete za formiranje obitelji i zagrljaj sretne djece. Danas kompanija Tehnix sa kooperantima broji 500 zaposlenih. Do kraja godine imat ćemo prosjek plaće 1200 eura. Razvili smo niz beneficija koje uživamo realizirajući mogućnosti koje naši djelatnici, inženjeri, menadžeri zajedno sa mnom stvaraju. Samo zadovoljan djelatnik može biti inovativan, produktivan, sposoban proizvesti kvalitetan i konkurentan proizvod za svjetsko tržište.

Zašto je važno da i poslovni ljudi promiču humanost?
U Republici Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena prava poslovna i moralna kultura. U nas se ne plaćaju računi, gotovo nikad na vrijeme. Svi smo bili, i još jesmo, žrtve neplaćanja faktura za isporučene proizvode, i to posebno u Hrvatskoj. Poslovni ljudi još uvijek traže na sudu rješenja za konflikte, a ne u korektnom odnosu prema partnerima – ljudima. Humanost je dio vlastite sreće koju svi očekujemo i dužni smo je poklanjati drugima sa kojima živimo. Ako odemo van, u Europu i svijet, sve češće postajemo teški obveznici radu, u okruženju bez osmijeha i sreće. U tom smislu želja mi je – da mladi ljudi što prije ovladavaju radnim vještinama, ostvare pravo na veću plaću i sreću – ovdje.

Zašto je važan nacionalni index sreće?
Jako je važno da Hrvatska država zajedno sa nama, vodećim tvrtkama, koji smo najviše odgovorni za razvoj gospodarstva ostvaruje ciljeve vlastitog razvoja, ne čekajući da nam netko nešto pokloni. Pa danas u Međimurju najbolje plaće imaju one kompanije koje su privatne, koje su same razvile svoje proizvode, plasirajući ih na europsko i svjetsko tržište. Unutar kompanije Tehnix razvili smo timski rad i sposobnost da proizvodimo kvalitetne, inovativne proizvode koji se uspješno plasiraju na globalno tržište. Doista, u Hrvatskoj se najljepše živi, kad imate pristojnu plaću, ako možete raditi i zaraditi. Trebamo sposobne ljude u korištenju i korištenju nacionalnih resursa. Već danas moramo biti sigurni i reći našim ljudima da ostanu doma i da će već nagodinu biti bolje. A to onda moramo i postići. Dosta je praznih obećanja nesposobnih ljudi. Siguran sam da moramo i možemo bolje i brže postići viši standard.

Što je za Vas bogatstvo?
Za mene je bogatstvo zdravlje, s kojim uz razvoj vještina želimo i možemo pomoći drugima. Danas su mnogi ostvarili bogatstvo, a da nisu našli sreću u sebi ni u bližnjima. Izbjeglička kriza je posljedica toga što su pojedinci u tim zemljama beskonačno bogati, a većina, s druge strane, je jako siromašna. Najvažnije je usmjeriti svoje sposobnosti na stvaranje novih vrijednosti i to podijeliti sa drugima. Zadovoljstvo je pomagati i biti jednostavan i sretan među bližnjima.

Na koji način zadovoljstvo zajednicom utječe na stvaralaštvo i kreativnost ljudi i kako to spojiti?
Teško, gotovo nikako nije moguće postići zadovoljstvo, ako čovjek nema mogućnost ostvariti pravo na rad da od toga može normalno živjeti. Za mene je odlazak iz domovine u svijet velika duševna bol; no i to je bolje nego zapasti u depresiju i siromaštvo. Zadovoljstvo pojedinca i kolektiva preduvjet je za kreativnost i stvaralaštvo. Vidite, zemlje s najvećim standardom imaju najveći inovativni i stvaralački potencijal kojim stvaraju uspješnu i sretnu zajednicu. To ostvarujemo i mi u kompaniji Tehnix i želimo da se dogodi u cijelom Međimurju.

Preuzeto iz Međimurskih novina (BMO, ZV)

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila