Ana Fostač-Krilčić: „dm ima filozofiju koju provodi od prvog dana, a plaće radnicima iznose i više od 9300 kuna mjesečno.“

19.03.2010., Zagreb - Trgovina Drogerie Markt u Garden Mall-u. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL

Izvor – ovdje:

Nadam se da će naš primjer naknade za zaposlenike koji postaju roditelji slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Puno je jednostavnije reagirati prije nego se pokrene lavina i zato se od početka držimo poslovne filozofije da poslodavci redovitim i dobrim primanjima mogu zadržati djelatnike.  U vrijeme kada se domaća poslovna scena hrva sa surovom stvarnošću u kojoj kvalitetnih radnika “nema ni za lijek”, rečenica s početka intervjua možda najbolje ocrtava poslovnu strategiju koja je vjerojatno najbolja prevencija problema nedostatka radne snage. Za Poslovni ju je dnevnik izrekla Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica Ljudskih resursa dm-drogerie markta Hrvatska, kompanije koja na domaćem terenu godinama slovi kao jedan od najtraženijih poslodavaca.  Menadžerica čiji je HR odjel gotovo svakodnevno zapljuskuju molbe za posao, pojasnila nam je detalje dm-ove poslovne strategije koja im danas jamči spokoj jer ne moraju strahovati od masovnog odlaska kadrova, što se za mnoge druge tvrtke u Hrvatskoj, nažalost, ne može reći.

Dm Hrvatska nedavno je objavio da će djelatnicima osigurati 10.000 kuna naknade za svako rođeno ili posvojeno dijete. Time ste iskoristi priliku za puni neoporezivi iznos koji je posebnom mjerom Vlada omogućila od 3. siječnja. No, ako je suditi po dosadašnjim objavama, čini se da ste zasad u takvoj odluci ostali usamljeni.
Točno je, ove smo godine odlučili malo izdašnije darivati naše kolegice i kolege, roditelje novorođene ili posvojene djece. Raduje nas da nam je pozitivno poslovanje dm-a osiguralo, a odluka Vlade dodatno potakla provođenje ove mjere. U dm-u su nit vodilja potrebe čovjeka što se reflektira, kako u odnosu prema našim djelatnicima i kupcima, tako i u odnosu prema zajednici. Nadam se da će naš primjer slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Mjere poput ove, usmjerene na izdašnije nagrađivanje zaposlenika i brigu za njih, obično se promatraju kroz prizmu benefita za same radnike. No, kao čelnica HR odjela kompanije koja na našem tržištu uspješno ‘branila’ titulu poslodavca koji djelatnicima posvećuje izuzetnu pozornost, idealna ste osoba za pojasniti – kakav benefit iz takvog pristupa ima sam poslodavac? 
Smatram da zadovoljni i motivirani djelatnici značajno doprinose poslovanju tvrtke. Dokaz za to je vodeća pozicija dm-a na drogerijskom tržištu u Hrvatskoj koju držimo više od 20 godina. U protekloj poslovnoj godini ostvarili smo 2,1 milijardu kuna prometa, a svaki dan naše prodavaonice posjetilo je više od 86.000 kupaca. Ono što tvrtka čini za djelatnike višestruko se vraća kroz predanost kojom cijeli dm-ov tim, od djelatnika u distributivnom centru, preko prodavaonica, sve do rukovodstva tvrtke radi na ostvarenju planiranih rezultata. To je najbolji primjer dobre sinergije u kojoj efikasnije djelovanje svakog motiviranog djelatnika povećava individualnu efikasnost, ali i efikasnost cjeline.

Zbog drastičnog odljeva kvalitetne radne snage iz Hrvatske, poboljšavanje uvjeta rada gotovo pa prerasta u mainstream za mnoge kompanije na našem tržištu. Ali zašto se čekalo da ‘kap prelije čašu’?
Od dolaska na naše tržište imamo isti pristup i istu poslovnu  filozofiju. Smatram da poslodavci redovitim primanjima i dobrom plaćom mogu zadržati djelatnike, no temelj kvalitetnog odnosa unutar tvrtke, a ujedno i jedan od glavnih preduvjeta za dugoročno uspješno i održivo poslovanje, jest i stalno ulaganje u međuljudske odnose. Činjenica je da dm kontinuirano ostvaruje odlične poslovne rezultate i stoga djelatnicima nastojimo i možemo omogućiti zasluženo dobra primanja, ali i brojne druge mogućnosti za profesionalni i osobni razvoj. Naša poslovna filozofija usmjerena je prema planiranju i preveniranju mogućih neželjenih situacija.

Uvjeti rada u vašoj kompaniji i konstantno zadržavanje na ljestvici TOP 5 najpoželjnijih poslodavaca u zemlji dokaz su da dm nikad nije čekao da mu problem manjka dobrih zaposlenika ili njihov odlazak ugrozi poslovanje. Postoji li barem okvirna računica koliko takva skrb za djelatnike godišnje košta kompaniju?
Kada ispunite neke preduvjete za uspješno poslovanje i dobijete svake godine više od 10.000 molbi za posao, lako je izabrati dobre djelatnike. Drago nam je da su nas naši djelatnici i hrvatski građani u neovisnim istraživanjima prepoznali kao najpoželjnijeg i najboljeg poslodavca u zemlji te da cijene ono što radimo unutar tvrtke i u zajednici. Upravo to nas već godinama svrstava u sam vrh najboljih poslodavaca. Ukupna godišnja izdvajanja za djelatnike u dm-u na razini su 255 milijuna kuna. Uz redovita primanja i stimulacije, taj iznos obuhvaća troškove brojnih benefita koje redovito osiguravamo za svoje djelatnike poput: jubilarnih nagrada i otpremnina, potpora djelatnicima i članovima njihovih obitelji u nekim izvanrednim životnim situacijama, prigodnih darova, sistematskih zdravstvenih pregleda, toplih obroka i napitaka, zatim edukacija te brojnih zajedničkih događanja u okviru kojih jačamo međusobnu povezanost.

—————————-

100 djelatnica dm-a prosječno godišnje koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust

—————————-

Vratimo li se na zaposlenike koji postanu roditelji i benefitima koje im jamčite. U tom kontekstu pohvalno zvuči opcija posebnih edukacija i programa uvođenja u posao nakon dužeg izbivanja. Kako čujem, praksa je da zaposlenike na porodiljnom dopustu obavještavate o svim važnijim događanjima u kompaniji kako bi ostali u kontaktu sa zbivanjima.
U prosjeku 100 djelatnica godišnje u dm-u koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust. Dm je prepoznat i po tome da aktivno sudjeluje i podrška je u svim fazama života naših djelatnica i djelatnika.  Zajedno smo na druženjima, božićnoj večeri, dm obiteljskom danu i za vrijeme izbivanja radi rodiljnog i roditeljskog dopusta. Isto tako, trudimo se olakšati im povratak na posao. Svjesni smo da je nakon dužeg izbivanja potrebno i razdoblje prilagodbe na radni ritam, pa smo osmislili programe dodatnih edukacija i ponovnog uvođenja u posao. Naravno, spomenuti programi u suglasju su sa zahtjevima radnog mjesta, kao i individualnim i stručnim potrebama. Trajanje varira između dva i četiri tjedna. Sa svojim mentorima, kolegama koji su ih mijenjali u odsutnosti te djelatnicima drugih odjela ili prodavaonica obnavljaju potrebna znanja važna za aktivno uključivanje i povratak na svoje radno mjesto. U praksi smo se uvjerili kako djelatnici pozitivno reagiraju na takve edukacije, što se najbolje odražava na rezultate našega rada.

A kakav je feedback na ostale  edukacije koje omogućujete zaposlenicima? Koliko znam riječ je o nemalom broju različitih vidova usavršavanja?
Organizaciji radionica i osmišljavanju edukacija pridajemo veliki značaj i oblikujemo ih sukladno potrebama. Samo protekle poslovne godine dm je djelatnicima omogućio različite edukacije u trajanju od 128 dana. U prostorijama tvrtke osigurali smo i mogućnost učenja njemačkog i engleskog jezika.  Povratne informacije od polaznika baza su za nova oblikovanja ponude osobnog i stručnog razvoja, a s obzirom na to da se broj edukacija iz godine u godinu povećava, to nam je najbolja ocjena onoga što radimo.

Jesu li i edukacije usko povezane s mogućnostima napredovanja u dm-u? Čelnik vaše kompanije preklani nam je otkrio da je jedna od top menadžerica počela kao tajnica, a sličnih primjera vam navodno ne manjka…
Edukacije i prepoznavanje potencijala djelatnika te stvaranje prilika za napredovanje važni su za održivost poslovanja.  Kada se u dm-u ukaže potreba za novim radnim mjestom, uvijek prvo otvaramo interni natječaj i vrlo često pronađemo kvalitetnu osobu za otvorenu poziciju. Motiviranim djelatnicima, uz to i uspješnim na dnevnim zadacima, želimo pružiti što više prilika za razvoj i usavršavanje. Svoje potencijale mogu pokazati i realizirati jedino ako im se pruži prilika i omogući prostor za kreativnost. Točno ste primijetili da djelatnici dm-a imaju dobre šanse za napredak. Velik broj njih postupno je preuzimao veću odgovornost unutar naše tvrtke i pritom pokazao da se mogu uspješno nositi sa složenijih radnim zadacima.

Što je s plaćama? Jesu li one i dalje takve da zaposlenici u trgovinama mogu premašiti iznos od 9000 kn?
Upravo tako, prosječna neto plaća u našim prodavaonicama tijekom protekle poslovne godine iznosila je nešto više od 9300 kuna. Hoće li se i druge tvrtke povesti za našim primjerom u dobrim plaćama, maksimalnim naknadama za roditelje i ostalim pogodnostima koje osiguravamo našim djelatnicima, ostaje nam za vidjeti…

—————————

Pokrenuli akademiju za drogeriste, diplomu već ima 20 ljudi.

—————————

Dm se iznad nacionalnog prosjeka osobito izdigao kada ste inicirali, ali i proveli projekt osnivanja posebne akademije posvećene novom zanimanju – drogerist.
Dm je u Hrvatskoj, nakon pilot-projekta, prvi u koncernu započeo sa školovanjem djelatnika osnivanjem dm akademije za drogeriste 2017. Prošle godine dodijelili smo diplome prvoj generaciji dm akademije, a nakon edukacije oni će lakše ići ukorak s današnjim potrebama kupaca te će im, zahvaljujući novim znanjima, moći osigurati još bolju uslugu i stručne savjete. Do sada je 20 polaznika dm akademije diplomiralo i dobilo certifikat za drogeriste, a trenutno ih je na školovanju 60. Ove godine pojačali smo sastav predavača, a u programu školovanja na dm akademiji, osim djelatnika dm Hrvatske, sudjeluju i djelatnici dm Srbije i dm Bosne i Hercegovine.

izvor – ovdje:

Društveno odgovorno poslovanje dm-a kroz ZELENI KORAK ODRASTANJA

Društveno odgovorno poslovanje prepoznatljiv je aspekt poslovne filozofije prema kojoj dm u Hrvatskoj kontinuirano djeluje u zajednici još od svoga početka 1996. godine. Prema posljednjem istraživanju tržišta Ipsos Pulsa iz kolovoza/rujna 2018.,provedenom na uzorku od 500 ispitanika, upravo snažna angažiranost u zajednici dm znatno razlikuje od drugih trgovačkih lanaca na tržištu:

  • 47 % naših sugrađana i kupaca smatra da dm potiče kupce na razvijanje zdravih životnih navika i donošenje dobrih odluka,
  • kod prvog sljedećeg trgovačkog lanca u nizu ostalih tu karakteristiku prepoznaje 13 % ispitanika.

Društveno odgovorno zalaganje dm-a dotiče sve sfere u zajednici – od poticanja na zdrav i aktivan način života, preko osjetljivosti za širok spektar socijalnih pitanja pa sve do usmjerenosti prema osviještenom ekološkom djelovanju i održivosti.

Zelenim korakom do starog papira i veće ekološke svijesti

Želeći širiti ideje o važnosti razvijanja svijesti o ekološkoj održivosti i stjecanja zdravih navika od rane dobi, dm se 2012. godine aktivno uključuje u akciju “Zeleni korak” – ekološku inicijativu kojom učenike svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj poziva na uključenje i prikupljanje staroga papira. Te godine 16.520 malih ekologa spremno se odaziva inicijativi i zajedno sa svojim roditeljima, nastavnicima i prijateljima prikuplja 333 tona staroga papira. Škole koje su skupile najviše papira dm je nagradio vrijednim i korisnim nagradama, a sam rezultat akcije, kao i pozitivna povratna reakcija svih sudionika, bio je dovoljno jasan signal da ovakve inicijative treba provoditi i dalje.

Od 2012. godine do danas u akciji “Zeleni korak” ostvareno je sve ono vrijedno:

  • u akcijama tijekom ovoh sedam godina sudjelovalo je više od 144.000 osnovnoškolaca,
  • učenici su prikupili više od 2200 tona staroga papira
  • i tako spasili više od 37.400 stabala.

Godina 2018. – godina rekorda!

Iz godine u godinu pokazivali su visoku razinu ekološke angažiranosti; godine 2018. u akciju se uključuje više od 10 % svih osnovnoškolaca u Hrvatskoj, odnosno 37.756 malih ekologa. Zeleni koraci učenika gotovo dvije stotine osnovnih i područnih škola i ovaj put uspijevaju doći do cilja akcije – prikupljeno je više od 350 tona papira. Ili, slikovitije rečeno, recikliranjem su spasili više od 6000 stabala.
Prostorna ograničenost jednog uvodnika ne dopušta da nabrojimo sve sudionike Zelenog koraka, ali možemo istaknuti one najuspješnije iz posljednje provedene akcije.

Najbolji mladi ekolozi u školskoj godini 2017./2018. godine pohađaju ili su pohađali:

  1. Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića (Lopatinec),
  2. OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića (Lovreć),
  3. OŠ Frana Koncelaka (Drnje),
  4. OŠ Ljudevita Gaja (Nova Gradiška),
  5. OŠ prof. Filipa Lukasa (Kaštel Stari),
  6. Područnu školu Zaostrog,
  7. PŠ Milke Trnine (Križ),
  8. PŠ Torčec,
  9. PŠ Gotalovo i
  10. PŠ Ljupina.

Učenici samo tih škola zajedno su prikupili više od 90 tona papira – čak 46 kilograma po učeniku, dok su polaznici Osnovne škole Ljudevita Gaja te PŠ Gotalovo i PŠ Zaostrog po peti put osvojili priznanje dm-a za ostvarene rezultate u akciji “Zeleni korak”.

Djeci treba dati i korijenje i krila!

Brojni multidisciplinarni stručnjaci složit će se u jednome – djeci treba dati korijenje i krila – i ta misao treba biti vodilja u interakciji s djecom. dm-ovo iskustvo u kontekstu akcije “Zeleni korak” pokazalo je da upravo naši najmlađi sugrađani mogu biti najsnažniji zagovaratelji ekoloških vrijednosti jer s lakoćom reagiraju na konstruktivne poticaje iz okoline, a put u odrastanje utiru kreativnom nadahnutošću svojih zelenih koraka.

Đurđica Sedlić
asistentica u Odjelu marketinga i odnosa s javnošću dm

 

Mladi uče odrasle odgovornosti za klimu! Uz prvi zagrebački prosvjed mladih, 15.3.2019.

U petak, 15. ožujka 2019 u 12:30 sati  učenici zagrebačkih škola okupit će se u borbi za klimu i s ostatkom svijeta krenuti u prosvijed za spas klime. Od Europskog trga, mjesta sastajanja, ide se na Markov trg.

“Zemlji je ostalo još 11 godina za smanjenje globalnih emisija za 50 % kako bi se zaustavio daljnji rast temperature, a zagrebački učenici kreću u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta”, piše na Facebook stranici School Strike 4 Climate Croatia koju je pokrenula zagrebačka maturantica Laura Skala.

„Svašta sam naučila o hrvatskoj književnosti i računanju, ali ništa o klimatskim promjenama.“

„Maturantica sam i mogu reći da sam naučila svašta o hrvatskoj književnosti, spojevima u kemiji, događajima u povijesti, umjetnicima u likovnom i računanju u matematici. Ono o čemu nikada nisam naučila su klimatske promjene. Ne govorim o različitim klimama u svijetu što smo učili na geografiji, govorim o primarno ljudskom utjecaju na klimu svijeta“, kaže Laura Skala za portal Srednja.hr.

“Ja sam Laura, imam 17 godina i u petak u Zagrebu organiziram prosvjed učenika za klimu.”

Objašnjava kako uništavamo jedini dom koji imamo, čega je većina svjesna, ali malo tko će se odreći svojih interesa za dobrobit Zemlje. Često i u ovoj godini 2019. godini možemo čuti: „Ima vremena!”“, „Ma to je samo jedna boca!“ ili „Nema veze, netko će to skupiti!“. Riječi nemoći i pomanjkanja želje, koje se mogu čuti diljem planeta koji će uskoro brojati 8 milijardi ljudi! Često na društvenim mrežama možemo pročitati i ovakav “uzaludni” komentar: „Zašto nitko ništa ne poduzima?”.  Svatko od nas treba nešto poduzeti!, to je pravi odgovor na klimatski izazov.

Kako je pokrenuta akcija, što se očekuje?

„Prvo sam razgovarala s prijateljima koji su mi dali podršku, a potom i s profesorima. Neki su mi rekli da mi je bolje da se pripremam za maturu nego da organiziram prosvjede, ali uglavnom su me podržali“, prepričava učenica kojoj je, zbog njezine dobi, bilo teško i prijaviti prosvjed.

„Budući da sam maloljetna, nisam mogla sama prijaviti prosvjed na policiji pa mi je prijateljica uskočila u pomoć“, kaže Laura.
Ako dođe i dvadeset ljudi, ja ću biti sretna. „Policiji smo najavili pedesetak ljudi“, skromna je Laura.  A izgleda da će doći mnogo više. Jer do pisanja ovoga teksta u utorak, 10 sati,  više od 1200 ljudi reklo je da su zainteresirani za prosvjed.

Laura nam je jučer na zagrebačkom Europskom trgu, s kojeg će u petak prosvjed krenuti prema Markovu trgu, otkrila da prosvjeduju kako bi potaknuli one koji mogu da nešto učine kako bi spriječili daljnji razvoj globalnog zatopljenja.

„Situacija je takva da nam je ostalo još 11 godina kako bismo smanjili emisije ugljikova dioksida za 50%. Ako to ne napravimo, temperatura će porasti za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva što će dovesti do posljedica koje su nam još nepredvidive“, upozorava učenica. Pojašnjava kako su posljednice globalnog zatopljenja koje danas vidimo odraz neadekvatnog odnosa prema okolišu otprije četrdesetak godina.

„Posljedice sadašnjeg ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu tek ćemo osjetiti. Moramo stoga reagirati odmah, kako kasnije ne bi bilo prekasno“, kaže učenica.

Prosvjeduju, dodaje, kako bi ljudima pokazali da učine što god mogu ne bi li svijet riješio problem globalnog zatopljenja.

„Ovo je začetak velikog pokreta!“

Organizacija Greenpeace ističe da postoje brojni primjeri nenasilnih direktnih akcija koje su potaknule promjene u svijetu pa će tako i ova pobuna učenika ući u povijest kao jedna od njih.

„Svjedočimo začetku velikog pokreta koji može potaknuti značajne promjene“, kaže Lea Tomić, suorganizatorica prosvjeda u Zagrebu. Smatra da se aktualni obrazovni programi premalo dotiču odnosa prema okolišu i načinima na koji se porast temperature na planetu može zaustaviti.

Koizvori: ekovjesnik.h, 24 sata.h, srednja.hr, hina.hr

 

 

Što govore mladi Splićani? Glas učenika za spas Zemlje i očuvanje klime širi se iz svijeta u Hrvatsku.

Zagrepčani se okupljaju na Europskom trgu u petak u 12:30, a splitski mladi će za klimu štrajkati u 13 sati, ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

„Pokazalo se da mladi ipak shvaćaju važnost prirode više nego mnogi odrasli“, izjavio je mladi Splićanin Bruno Kontri.

U brojnim europskim gradovima posljednjih nekoliko tjedana svaki petak je dan kada srednjoškolci izlaze na ulice. Razlog – žele pritisnuti političare i društvo da učine nešto konkretno,  i za ljude dobro,  a po pitanju pogibeljnih kimatskih promjena. Ističu:

„Nema smisla učiti, ako nema budućnosti; pa gdje ćemo to znanje moći i primijeniti?!“

Svjetski pokret mladih za klimu inicirala je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg. Ovog petka, 15. ožujka 2019., prosvjed se provodi u više od 800 gradova svijeta, pod nazivom School Strike 4 Climate. Po prvi put u akciju će se uključiti i hrvatski srednjoškolci, iz Splita i Zagreba.

U splitskoj organizaciji prosvjeda sudjeluju učenici čak tri škole: Mirta Čenić i Marita Bobelj iz Turističko-ugostiteljske škole Split, učenici Bruno Kontri i Ivan Valić iz splitske III. Gimnazije, te Bruno Jakob iz II. Gimnazije Split.

„Mislim da je pitanje klimatskih promjena najvažnije pitanje čovječanstva, i zato ovim prosvjedom zahtijevamo od vladajućih da to osvijeste“, kaže Ivan Valić uz napomenu da se klimatske promijene u 21. stoljeću odvijaju daleko brže nego što je to bilo u

Svjestan činjenice da se prosvjedi učenika protiv klimatskih promjena održavaju diljem Europe i svijeta, Ivana Valića iz Splita je rastužila činjenica da na karti koja bilježi pokrete, hrvatskih gradova – nema! „Znao sam, ako mogu svi, možemo i mi“, dodao je. Petorka iz Splita svojim potezom demantira ono što mnogi nerijetko zaključuju – kako današnju mladež ne interesira ništa osim ‘skrolanja’ po društvenim mrežama, ‘lajkova’ i možda pokoje videoigrice,.

Ivan dodaje: „Prvo sam kontaktirao Greenpeace Hrvatska koji me je potaknuo da stvari uzmem u svoje ruke. Ubrzo se na karti pojavio Zagreb, i tada sam ubacio u višu brzinu i poslao poruku Brunu Kontriju. On se odmah zainteresirao i tako je počela organizacija. Obojica smo svjesni situacije u kojoj se naš planet nalazi pa smo problem shvatili vrlo ozbiljno – borit ćemo se za našu budućnost“, kaže nam Ivan.

Njegov kolega Bruno iz splitskog MIOC-a nije jedini koji mu se u organizaciji pridružio. Da svaki pojedinac treba krenuti od samoga sebe i zapitati se kakvu promjenu može napraviti, smatra i Splićanka Marita Bobelj.

„Potrebno je da kolektivno kao ljudski rod shvatimo kroz kolike drastične klimatske promjene planet prolazi. Svakodnevne radnje koje obavljamo imaju ogroman utjecaj na okoliš, iako toga možda nismo ni svjesni. Ovo je tema na koju možemo imati utjecaj, a na neke druge nepravde u svijetu možda i ne. Osobni odabir je biti svjestan odluka koje donosimo, ali prestaje biti osoban ako su u proces uključene žrtve. Vrijeme je da društvo počne poticati mlade koji su odlučni boriti se za promjene, umjesto da nas se obeshrabruje i tjera na konformizam koji je razlog zašto se još uvijek događaju velike nepravde u raznim aspektima i zbog kojih je na kraju dana i potrebno prosvjedovati. Shvatimo moć koja leži u nama kao pojedincima i upotrijebimo je za više dobro“, veli Marita.

Split ne tako daleke 2050.!

Porast temperature od nekoliko stupnjeva. Mediteran se zagrijava više nego ostatak tako da je već sad topliji oko 1,5 stupanj u odnosu na globalni prosjek od 1 stupnja. To dovodi do više sušnih razdoblja. Razorni požari koji su ugrozili Split oko Klisa, prije dvije godine, mogli bi postati „norma“. Toplotni valovi i ekstremi s temperaturama iznad 40 stupnjeva mogli bi postati pravilo, ne iznimka. Smanjivanje zaliha pitke vode. Ogroman porast cijene pitke vode. Smanjivanje količine padalina i ogromni problemi u poljoprivredi. Hoće li maslinarstvo i vinova loza uspijevati opstati, veliko je pitanje. Nestanak mnogih riba iz Jadrana predviđa završiti do 2048., ako se nastavi ovakvo  zagrijavanje kao sada. Acidifikacija mora i izlovljavanje! Velika količina izbjeglica stiže u Dalmaciju iz drugih, nestabilnijih krajeva Mediterana pogođenih ratovima za vodu i druge resurse. Kako s tim nesretnicima, kako im pomoći? Kako time ne ugroziti sebe?  vjerojatno je moguće postići i jedno i drugo. Ali kao sve to izbjeći , spriječiti totalnu pogibelj?!

Da li mladi idu u prosvjede da ne bi morali ići na nastavu?

Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati!

Prosvjed učenika jučer je podržala i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, kazavši za srednja.hr kako je „važno i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama koje su neminovno pred nama i da su spremni za to dići glas“. Ali, tako očito nije razmišljala i belgijska ministrica zaštite okoliša Joke Schauvliege. Ona je učenike optužila da na prosvjede odlaze kako „ne bi morali ići u školu“, što je očigledna glupost, relativiziranje, marginalizacija aktivnosti mladih. Kazala je i da neimenovani izvori moći srednjoškolce usmjeravaju na markiranje. Zbog toga je kasnije dala ostavku.

Ministrica Divjak podržala učenički prosvjed za klimu: „Važno je da su mladi spremni za to dići glas.“

Podrugljivo će na ovaj prosvjed gledati i pojedinci u Hrvatskoj. Možda će se čuti komentari: „Što vi klinci znate o klimatskim promjenama?“ Ili: „Iima i važnijih stvari za prosvjedovanje pa ne ustajete!“ Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati! Pa slično se stalno događa, u hrvatskoj politici gotovo svaki dan, uvijek kad se želi sve ono novo i opasno zaustaviti, „raskvasiti“ i ublažiti, otegnuti dok se samo od sebe ne „ispuše“.

„Sama činjenica da se ovakav prosvjed proširio tako brzo ukazuje na veličinu problema očuvanja okoliša za ovu i buduće generacije. Sve godine nepažnje uzrokovale su globalno zatopljenje, ali ne samo to, već i gomilanje otpada, zagađenje zraka i onečišćenje mora. Koliko god se misli da su mladi nezreli i nezainteresirani za pitanje očuvanja okoliša, ovom inicijativom se pokazalo da mladi ipak shvaćaju važnost prirode“, ocjenjuje Bruno Kontri.

Otkriva nam i da su njihovim prijedlogom organizacije prosvjeda profesori bili oduševljeni. S te im strane stižu pohvale i puna podrška.

Želi li mladi biti uključeni u procese donošenja odluka?

„Nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti“, ističu to već tjednima učenici diljem Europe, ali i nekih neeuropskih gradova. Da budućnost ne smijemo staviti na čekanje i oko nje ne možemo dvojiti ističe i Mirta Čenić, koja se iz tog razloga i aktivirala u organiziranju splitskog prosvjeda za klimu. I za sve, a ponajviše svoje vršnjake, ima važnu poruku:

„Naše društvo je jako podijeljeno, ali ovo je tema oko koje se svi trebamo složiti i ujediniti, a pogotovo mi mladi na kojima kako kažu ‘svijet ostaje’. Ne smijemo dopustiti da se svijet ispred naših očiju raspada i postupno tone ako imamo mogućnosti to zaustaviti. Uopće nismo svjesni koliku moć ima naš glas, zato o tome treba podići svijest. Ovdje nije riječ samo o ekologiji i klimatskim promjenama već i o uključivanju mladih u proces donošenja odluka. Želimo potaknuti svih na to da počnu vrednovati sebe i svoj glas, a ne ga zanemarivati i razmišljati negativno o svemu. Zato probudimo se još danas i ne razmišljajmo sebično jer na kraju krajeva mi nismo Zemlju naslijedili od svojih predaka već posudili od svojih potomaka i zato se borimo da imamo jednog dana gdje prošetati sa svojom djecom da i oni iskuse i vide čuda prirode koja smo mi doživjeli“, kazala nam je za kraj Mirta.

Sve najnovije informacije vezane za  prosvjed splitskih učenika za klimu možete pratiti na Facebook eventu na ovoj poveznici.

Uz uredničku obradu preuzeto sa www.srednja.hr 

12.3.2019., Martina Gelenčir, ekobiz, ekologija

Zaklada Reach for Change, Tele2 Hrvatska i lokalni društveni poduzetnici unapređuju život i budućnost djece u Hrvatskoj

Tele2 Hrvatska i Zaklada Reach for Change u okviru programa “Reach for change“, dana 7. ožujka 2019. godine, organizirali su Volontersko čitanje – evaluacijsko čitanje projekata prijavljenih u program podrške društvenim poduzetnicima usmjerenim na rješavanje nekih od problema s kojima se susreću djeca u Hrvatskoj. Događaj čitanja i odabira projekata lokalnih društvenih poduzetnika uveličan je svečanom donacijom sredstava prikupljenih kroz donacije Tele2 korisnika kupnjom Tele2 bonova.

Zaklada za unapređenje društvenog poduzetništva i života djece Reach for Change i Tele2 već četvrtu godinu provode natječaj za projekte lokalnih društvenih poduzetnika kojima se unapređuje život i budućnost djece, a odabrane projekte sufinanciraju godinu dana s iznosom od 180 tisuća kuna.

U okviru održanog Volonterskog čitanja na kojemu su se evaluirali svi prijavljeni projekti  sudjelovali su:

  • volonterskoj bazi voditelji nekih prošlogodišnjih pobjedničkih projekata,
  • zaposlenici Tele2 te
  • nepristrani stručnjaci u području društveno odgovornog poslovanja: Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a,Lidija Gamulin, UNICEF-ova voditeljica Odjela za partnerstva, Mladenka Majerić, izvršna direktorica udruge Crveni nosovi te Vera Gjokaj, upraviteljica Zadruge za interkulturnu suradnju Okus doma

Ovom prilikom su odabrani projekti koji i kroz program Akceleratora nastavljaju svoj put razvoja u društvene poduzetnike za pomoć djeci.

Projekti koji su ušli u uži izbor sudjelovat će u Akceleratoru, programu u kojemu će im na raspolaganju biti stručna podrška kroz razvojne radionice kako bi mogli dodatno razviti svoje poslovne ideje. Prijavljeni projekti trebali bi biti usmjereni na područja razvoja, obrazovanja, zdravlja, ekonomske i društvene participacije, slobode ili mogućnosti izražavanja djece.

Suradnjom Tele2 i Zaklade Reach for Change u sinergiji s društvenim poduzetnicima stvoren je novi koncept koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje i angažman obiju strana, poslovnog sektora i civilnog društva na način da međusobnim partnerstvom pridonose ostvarenju zajedničkog cilja – unapređenju života djece:

„Društveno poduzetništvo od velikog je značaja za razvoj društva, a pogotovo djece, njihova zdravijeg i sretnijeg djetinjstva i odrastanja, učenja i uključivanja u zajednicu“, rekla je Marija Mažić, Country Manager Zaklade Reach for Change Hrvatska.

Od 2018. godine u ovu lijepu priču mogu se uključiti svi korisnici bonova Tele2 Hrvatska koji od 20. rujna 2018. godine prilikom kupovine bona imaju mogućnost odabrati neke pogodnosti, među kojima je i donacija za Reach for Change. Odabirom pogodnosti „Donacija za Reach for Change“, Tele2 je za svaki iznos bona donirao određeni iznos sredstava zakladi Reach for Change.

Tako je do 31. prosinca 2018. godine prikupljeno više od 20.000,00 kuna, a ova uspješna akcija prikupljanja sredstava putem donacija korisnika se nastavlja i dalje: „Ponosni smo na svakog pojedinačnog korisnika koji je odabrao mogućnost doniranja novčanih sredstava pri kupnji bona i tako dao svoj doprinos našem programu podrške društvenih poduzetnika. U vrlo smo kratkom vremenu prikupili više od 20.000,00 kuna i nastavljamo dalje. Ovim putem želimo zahvaliti svim korisnicima koji su odabrali donaciju te potaknuti i ostale da podrže naše napore usmjerene na bolju budućnost djece u Hrvatskoj“, kazala je Marijana Grubešić, koordinatorica društveno odgovornog poslovanja Tele2.

Kontakti:

Reach for Change Croatia
Marija Mažić
Country Manager Croatia
Mobitel: +385 98 627 904
marija.mazic@reachforchange.org 

Tele2 Hrvatska
Julija Jerleković
specijalist za odnose s javnošću
Mobitel: +385 95 6328 342
julija.jerlekovic@tele2.com

EQUESTRIS
Koraljka Baričević
direktorica za usluge klijentima
Mobitel: +385 99 2805 818
koraljka.baricevic@equestris.hr

 

Dr. sc. Ana Tkalac Verčič: Osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade

Koliko i kako odnosi s javnošću utječu na društveno odgovorno i održivo poslovanje glavna je tema našeg razgovora s dr. sc. Anom Tkalac Verčič, redovitom profesoricom na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Prof. Tkalac Verčič u svom se znanstvenom i nastavnom radu bavi različitim komunikacijskim disciplinama, a osobito odnosima s javnošću. Zanimalo nas je kako možemo pomiriti interese i stvarati sklad u životu između svih dionika koji su u interakciji sa strukom odnosa s javnošću. Upitali smo prof. Tkalac Verčič i kakve se sve promjene mogu očekivati dolaskom u središte društvenog života mladih, značajno drugačijih osoba od nas „dosadašnjih“ – hoće li se oni više okrenuti društveno odgovornom i održivom poslovanju? I naposljetku, koji su danas izazovi percepcije struke odnosa s javnošću u društvu uopće.

Za početak, s obzirom na to da ste ne tako davno preuzeli funkciju predsjednice HUOJ-a, zanima nas kakve smjernice razvoja i djelovanja HUOJ-a zastupate i provodite.

Većina smjernica djelovanja HUOJ-a zacrtana je kroz prethodna vodstva i predsjednike. Nova uprava krenula je od postojećih projekata i pokušala ih unaprijediti. Najvažniji korak s kojim smo započeli mandat bio je ukidanje zabrane rada agencijama za odnose s javnošću u tijelima državne uprave. Jako smo puno truda uložili i u redefiniranje naše godišnje konferencije, koja je nakon 18 godina trebala konceptualno osvježenje. Ponosna sam da smo s 19. konferencijom, odnosno KOMferencijom, oborili sve rekorde.

Koliko se PR i komunikacija s javnošću mogu uklopiti u viziju odgovornog i održivog poslovanja? Da li su ustanovljeni i u praksi poštivani standardi društveno odgovorne PR profesije?

Izgradnja kvalitetnih odnosa s ključnim javnostima za mene je suština odgovornog poslovanja. Zastupam tezu da osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade. Jedino tako se ostvaruju dugoročno kvalitetni poslovni rezultati. Što se tiče odgovornosti naše profesije, radimo na tome. HUOJ ima vrlo aktivan Sud časti, Etički kodeks i brojne aktivnosti posvećene usmjeravanju na ključne elemente etičnosti komunikacijskih stručnjaka. Uvijek možemo biti i bolji, no ja sam zadovoljna i mislim da smo kao struka jako puno napredovali.

Članica ste više uredništava međunarodnih znanstvenih časopisa te sudionica mnogih važnih konferencija i susreta. Ocjenjujete li da se u struku odnosa s javnošću uvlači tema društveno odgovornog poslovanja (DOP) i održivosti? Odnosno, kako se mijenja vaša struka u svjetlu borbe za održivost?

Veliki broj stručnjaka s područja odnosa s javnošću bi vam rekao da je društveno odgovorno poslovanje potpuno u domeni odnosa s javnošću. Naravno, mnogi kolege iz drugih disciplina ne bi se nužno složili s time. Mi u HUOJ-u od samih početaka uključujemo DOP kao jednu od naših ključnih tema. No, akademski gledano, nevažno je smještate li DOP u korporativne komunikacije neke organizacije ili se njima bavi netko drugi, važno je razumjeti i promovirati ideju društveno odgovornog poslovanja. Zato mi se čini da je multidisciplinarni pristup najbolje rješenje i da svi moramo DOP prihvatiti kao polazišnu točku u svakom poslovanju.

Željeli bismo da odnosi s javnošću djeluju više i na širenje nekih pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu i zajednici. Ako oni to zaista i mogu, zašto se to ne događa češće i više? Možete li navesti neke pozitivne primjere.

Odnosi s javnošću su jedno od onih područja o kojima ljudi puno znaju, puno očekuju, s lakoćom kritiziraju, iako je to zapravo neopravdano. Na širenju pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu moraju djelovati svi, ne samo komunikatori. Ja sam po profesiji profesor i smatram da je moja primarna zadaća upravo to – podučavanje pozitivnih ideja i vrijednosti. Tako da ne bih PR-u dodijelila zadaću onih koji jedini čuvaju društvo. S druge strane, svjesna sam da ima profesija koje naprosto po svojoj definiciji imaju veći utjecaj. Nadam se da će odnosi s javnošću opravdati tu odgovornu ulogu. Što se pozitivnih (ili negativnih) primjera tiče, naučila sam ne izdvajati nikoga. No uskoro ćemo objaviti finaliste i pobjednike naše godišnje nagrade Grand PRix i u kategoriji društveno odgovornog poslovanja.

Odnosima s javnošću kao alatom za izgradnju pozitivnog imidža najviše se služe političari, ali i sve druge skupine ljudi koji su pod povećalom javnosti. No, oni su važni i za poslovne subjekte, za tvrtke, osobito one velike. Zašto? Postoji li praksa da u to ulažu i male i srednje tvrtke? Molim vas, navedite nekoliko primjera dobre prakse.

Nitko više ne može uspjeti bez kvalitetne komunikacije. Ni veliki, ni mali, ni političari, ni menadžeri. Naravno, manji budžeti često ograničavaju obujam projekata. No, prema mojem iskustvu, najkreativnije ideje nekad nastaju baš u situacijama s malim budžetima. Kao i kod DOP-a, pozivam sve da pogledaju Grand PRix-em nagrađene PR projekte u kategoriji malih i srednjih poduzeća.

Odnose s javnošću često prate stereotipi. Ima i slučajeva kada tvrtka ne želi govoriti o svojoj dobroj DOP praksi upravo kako bi izbjegla dojam u javnosti da je to „samo PR“, samohvala, „greenwashing“. Suzdržanost tvrtki u ovome ne čini nam se poželjnom. Odakle toliko samozatajnosti ili je riječ o nekom nepovjerenju prema odnosima s javnošću?

Nije fer pretpostaviti da je stav prema PR profesiji nešto što određuje kako organizacije komuniciraju svoje društveno odgovorno poslovanje. Iako, naravno, ponekad postoji percepcija da se neki elementi društvene odgovornosti sustavno provode zbog reputacijskih učinaka, zapravo smatram da to nije ključno. Što se mene tiče, ako će obećanje bolje reputacije dovesti do društvene odgovornosti, to je u redu. Društveno odgovorno poslovanje ne mora se provoditi u tajnosti. No dugoročno, uvijek možete razlikovati organizacije koje DOP doživljavaju kao neku privremenu reputacijsku mjeru i one kojima je to poslovna filozofija.

U skorije doba bilo je nekoliko slučajeva velikih internacionalnih korporacija koje su dugo skrivale podatke o poslovanju koji za njih nisu bili povoljni, a onda bi izbio skandal i istina bi ipak izašla na vidjelo, uz veliku štetu za te kompanije. Bilo je ogromnih šteta i za kupce i zajednicu. U takvim i sličnim situacijama te su se tvrtke odmah obratile PR agencijama, to znamo. U dijelu javnosti vlada dojam da PR struka pomaže sudionicima da „spase situacija“, da s tvrtke „speru“ ljagu. Je li tome tako i zašto?

Ponekad kolege komunikatori tvrde da nas javnost pogrešno ili negativno procjenjuje. U skladu s time je i ovo vaše pitanje. No, ja ne mislim da je ključno što opća javnost misli o PR-u. Važno je što o PR-u misle uprave organizacija. Kada bi članovi uprava shvaćali suštinu odnosa s javnošću, razvijali bi kvalitetne komunikacije prije nego skandali izbiju, odnosno takvih skandala ne bi ni bilo. Jedan od ključnih zadataka svih PR-ovaca, a posebno HUOJ-a,jest bolje objasniti menadžmentu u organizacijama zašto im zapravo PR treba.

Logična je situacija u kojima PR agencije propituju svoju savjest i lome se – da li profesionalno zastupati interese tvrtki koje su naštetile društvu i sada „spašavaju svoj obraz“, svoju poslovnu poziciju. I Agrokor je, sve do sloma, imao svoje stožerne vanjske savjetnike tvrtke – revizore, PR agencije… Kakav je teret za PR struku, recimo, slučaj Agrokor?

Po mojem mišljenju to bi pitanje trebalo glasiti – koliko je PR pomogao da se izbjegne puno gori scenarij. Agrokor je još uvijek komunikacijski (i ne samo komunikacijski) nedovršena priča, pa nije zahvalno komentirati. No, najbolji PR, nažalost, uvijek je potpuno nevidljiv.

Nedavno ste u HUOJ-u osnovali i sekciju za društveno odgovorno poslovanje. Možete li objasniti razloge? Čime sve želite naglasiti komponentu društvene odgovornosti u svom djelovanju?

Na ovo pitanje trebala bi odgovoriti voditeljica DOP sekcije Nikolina Bradić Belobrajdić. Mogu samo reći da smatramo DOP ključnim i zato smo i osnovali DOP sekciju.

Poznata je tradicionalna godišnja nagrada HUOJ-a Grand PRix. Jedna se kategorija nagrade odnosi na društveno odgovorno poslovanje. Kojim se kriterijima rukovodite pri dodjeli Grand PRixa za DOP? Nakon dosta godina kako procjenjujete utjecaj nagrade Grand PRix te kakvo je zanimanje za nju PR agencija, tvrtki i javnosti?

Da, spomenula sam Grand PRix prethodno. Sve kategorije ocjenjuju se prema jednoobraznim kriterijima, pa tako i ona za DOP. Kriteriji su dostupni na mrežnim stranicama HUOJ-a. No, naravno, žiri koji se sastoji od 15 stručnjaka svaku kategoriju raspravlja i na koncu ocjenjuje zasebno. Iako su evaluacijske skale iste za sve, društveno odgovorno poslovanje ima svoje specifičnosti i žiri ih uzima u obzir.

I vi ste osobno dobitnica nagrade Grand PRix za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću. Kako gledate na svoj doprinos ovoj dinamičnoj struci?

Moram priznati da mi se čini da moj najveći doprinos struci tek slijedi. Naravno, jako sam počašćena tom nagradom. Ona je bila poticaj akademskom razvijanju odnosa s javnošću koji je tada bio tek na početku. Danas se puno više kolegica i kolega bavi znanstvenim istraživanjima i podučavanjem odnosa s javnošću.

Profesorica ste na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Koliko je mladima u fokusu društveno odgovorno i održivo poslovanje?Kakav je njihov vrijednosni sustav, što primjećujete?

Na fakultet polako dolazi nova generacija, generacija Z, što znači i nove sustave vrijednosti i doživljaja poslovnog svijeta. Studenti me ugodno iznenađuju svojim visokim kriterijima i velikim očekivanjima od organizacija. Cijene sebe i pri tome ne dozvoljavaju da im se nameću vrijednosti s kojima se ne slažu. Vidjet ćemo kako će to izgledati kada u većem broju uđu na tržište rada.

Što smatrate svojom ulogom u odnosu na svijet i društvo i kako je ostvarujete? Kako vi privatno potvrđujete društvenu odgovornost i zalaganje za održivost?

Kada radite na fakultetu, posebno kada dođete u zrelu fazu karijere, puno je mogućnosti za društveno odgovorno ponašanje. Moram priznati da je, primjerice, moj angažman u HUOJ-u jedna od takvih odluka. Naprosto mi se činilo da je to u ovoj fazi moje karijere na neki način moj dug profesiji i udruzi. No, u mojem odnosu sa studentima najbolje se vidi način na koji doživljavam svoj posao. Nadam se da i oni vide da su mi na prvom mjestu.

Mnogo radite i stvarate, svugdje stižete, to se vidi iz vašeg kurikuluma. Kako se nosite sa svime, gdje su se u svemu tome smjestile vaša obitelj i privatni život?

Obitelj je najvažnija i uvijek dolazi prva. No, moja su djeca sada veća i samostalnija, pa to i meni otvara prostor za nove projekte. Nažalost, vidim da konstantno preuzimam previše zadataka i zbog toga sam stalno u prevelikoj gužvi. U ovoj fazi mojeg života i karijere najvažnija nova vještina koju moram savladati je reći – ne.

DOBRA HRVATSKA/ MDM

Veljača 2019.

Udruga Uzor Hrvatske želi animirati javnost ciklusom dobrih predavanja: „Želimo li spasiti našu planetu?“ Iduće predavanje: 11.3.2019. u Koprivnici

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) organizira događanje za održivost planeta Zemlje 11.03.2019. godine u gradu Koprivnici.

Događanje će započeti u 16:00 sati u Kinu Velebit prikazivanjem dva dokumentarna filma održive tematike: „Potraga za rješenjem – praktične opcije“ i  „Posljedice na sjevernoj polutci“.

Nastavak događanja je u 17:00 sati u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ gdje će se održati otvoreni dijalog na teme obuhvaćene dokumentarnim filmovima, a u sklopu programa „Zelena knjižnica“.

Cilj događanja je informirati javnost i potaknuti na razmišljanje o važnosti održivog investiranja i upravljanja za održivost planeta Zemlje, kroz ponajbolje primjere iz svijeta.

Prikazivanje dokumentarnih filmova je dogovoreno izravno s autorom Sasjom Beslikom, glavnim direktorom održivih financija švedske Nordea Bank AB. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Svojim radom i djelovanjem teži razvoju ekonomije na odgovoran način, zaštiti prirode i suživotu ljudi s prirodom.

Ključno je pitanje danas: Želimo li spasiti našu planetu?

 

Greta Thunberg, 16 godina, uzviknula je: „Borimo se za budućnost svih“. Mladi dominirali na EGSO-vom značajnom skupu “Civilno društvo za rEUnesansu”

Mladi okolišni aktivisti donose u europski politički život novu svježinu, pokreću i okupljaju. Sve dok odrasli brinu najviše i najčešće samo za (osobne) kratkoročne dobitke, najbolnije posljedice snosit će upravo mladi. I zato im nije svejedno…

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao  je 21. veljače 2019. u Bruxellesu, 90-ak dana prije europskih izbora, o ključnoj ulozi koju organizirano civilno društvo mora odigrati za budućnost Europe. Skup je okupio najviše predstavnike europskih institucija i organizacija civilnog društva iz cijele EU. Članovi EGSO-a susreli su se s civilnim društvom EU-a kako bi razgovarali o sutrašnjoj Europi: “Borimo se za budućnost svih”, rekla je 16-godišnja klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Predsjednik EGSO-a, Luca Jahier, referirajući se na rastući euroskepticizam, ksenofobiju i rasizam diljem Europe, rekao je da je demokracija napadnuta i da se europske vrijednosti dovode u pitanje. I dodao:

  • „Ovo nije vrijeme za rezignaciju, vrijeme je za sanjanje i odvažnost.“
  • “Agenda do 2030. sažima napore svih nas i predstavlja gospodarski i društveni ugovor za 21. stoljeće.” EGSO ima ključnu ulogu: “Mi dajemo glas tisućama lica Europe, moramo se pobrinuti da dijalog o našoj budućnosti nikada ne prestane. Najgore je ako šutimo.”

Posebni gosti skupa su bili mladi okolišni aktivisti, na čelu s Gretom Thunberg.

  • “Moramo zaštititi biosferu, zrak, oceane, tlo, šume”, istaknula je Greta Thunberg. Jasno je stavila do znanja kako je neophodno poduzeti mjere protiv klimatskih promjena.
  • “Naši politički lideri su uzalud trošili desetljeća kroz poricanje i nedjelovanje. Ne samo da nam trebaju nove politike, već nam je potreban potpuno novi način razmišljanja.“
  • „ Naš politički sustav potiče konkurenciju: varate kada možete, jer sve što želite dobiti je moć. To se mora promijeniti. Samo želimo da političari slušaju znanstvenike.”

Spominjući podatke iz najnovijih izvještaja UN-a, upozorila je, slažući se s mnogim znanstvenicima, intelektualcima, osvještenima u tome:

  • „Naš planet samo 11 godina udaljen od nepovratne situacije.“
  • “Ne borimo se samo za budućnost mladih generacija, borimo se za budućnost svih. Počeli smo čistiti ovaj nered i nećemo stati dok ne završimo”, zaključila je.

Njen govor možete čuti na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=sVeYOPJZ8oc#action=share

Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, čestitao je pokretu protiv klimatskih promjena koji je pokrenula Greta Thunberg. Naglasio je:

  • “Pokret mladih protiv klimatskih promjena može donijeti toliko željene promjene. Proširio se već na mnoge gradove i s europskih ulica dolazi nam zajednička poruka mladih “.

Također je istaknuo vitalni doprinos EU-a u ovoj borbi:

  • “U 2014. ekonomska situacija u Europi bila je u slijepoj ulici, tako da smo pokrenuli veliki investicijski plan i većina tih ulaganja otišla je za zaštitu okolišaa.” Pariški sporazum ostaje kamen temeljac u borbi protiv klimatskih promjena, iako “neki ljudi misle da su klimatske promjene izmišljene, neka vrsta ideološkog koncepta”.

Pozitivnu notu je donio predsjednik Europskog odbora regija, Karl-Heinz Lambertz, koji smatra:

  • „Ovaj je skup označio “zajedničku volju za zajednički rad za našu Uniju”.

Posudivši moto mandata predsjednika EGSO-a, “REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, on je ustvrdio da:

  • ” REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, to znači da – govorimo o ponovnoj izgradnja Unije”.
  • “Moramo biti konkretni kako bismo izbjegli frustracije, jer su neispunjena obećanja uvijek razorna. Građani i regije još uvijek su neistraženi teritorij naših demokracija. Moramo ih u potpunosti uključiti u europsku priču. Unija se može ponovno roditi iz želje Europljana.”

 

Događaj “Civilno društvo za rEUnesansu” otvorio je uoči europskih izbora vrata EGSO-a civilnom društvu na svim razinama. U raspravi su sudjelovali

  • generalni direktor BusinessEuropea Markus J. Beyrer,
  • glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) Luca Visentini
  • glavni tajnik Solidara Conny Reuter.
  • Madeleinu Kay, ‘EU Supergirl’

(program i listu govornika možete naći ovdje).

Više informacija dostupno je na stranici EGSO-a: eesc.europa.eu

 

Pravednije prema ženama, poticajno za uključenje muškaraca u obiteljski život, povoljnije prema obitelji: Nova direktiva Europskog parlamentaE

Foto: prostooleh - www.freepik.com

Uvođenje ovih mjera donijet će niz novosti i u Hrvatskoj. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzeti slobodno vrijeme da se brinu o bolesnim članovima svoje obitelji….

Na Islandu je mnogošto drugačije. U upravama njihovih tvrtki žene su zastupljene prosječno s više od 40%. I kod nas ima takvih pojedinačnih slučajeva…. No, općenito, europsko stanje nije dobro i potrebna je regulativna prisila da bi se mijenjalo.
Kako bi se potaknulo veće zapošljavanje žena i podržao razvoj ženskih karijera koji je često onemogućen zbog nemogućnosti  usklađenje poslovnih i privatnih obaveza  donesena je nova direktiva Europskog parlamenta i vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Nova direktiva proširuje postojeća i uvodi nova prava za žene i muškarce, čime se potiču jednako postupanje i mogućnosti na tržištu rada.

Rodno uvjetovane razlike na tržištu rada najviše osjećaju roditelji i skrbnici. Žene puno češće od muškaraca preuzimaju ulogu neformalnih skrbnika za starije ili funkcionalno ovisne članove obitelji uslijed čega češće rade u nepunom radnom vremenu ili imaju kraći radni vijek.
Takve okolnosti znatno pridonose rodno uvjetovanim razlikama u plaćama, koje se tijekom radnog vijeka pretaču u razlike u mirovinama. U starijoj dobi žene su zato izložene većem riziku od siromaštva žena i njihove socijalne isključenosti u starijoj dobi.

Jedan od glavnih uzroka tog problema neodgovarajuća je politika u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Pokazalo se da se lošija stopa zaposlenosti žena pogoršava zbog dopusta koji su neujednačeno osmišljeni u pogledu roda, nedostatnih poticaja muškarcima za korištenje dopusta radi skrbi o djeci i/ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji, ograničenih mogućnosti korištenja fleksibilnih radnih uvjeta, nedostatnih usluga formalne skrbi i negativnim ekonomskim čimbenicima.

Konkretni ciljevi ove Direktive su:

  1. Poboljšati pristup mogućnostima povećanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao što su dopust i fleksibilni radni uvjeti.
  2. Povećati opseg korištenja dopusta za obitelj i fleksibilnih radnih uvjeta.

Nove mjere koje podupiru ravnotežu između privatnog i poslovnog života roditelja i/ili skrbnika uključuju:

Predviđaju se i neke konkretne mjere:

  1. Mjere za olakšavanje izvršenja postojećeg zakonodavstva vezanog uz rodiljni dopust uključujući olakšalo prelaženje s rodiljnog dopusta natrag na posao (npr. mjesto za dojenje i stanke)
  2. Uvođenje očinskog dopusta – deset slobodnih radnih dana vezanih za rođenje djeteta uz financijsku naknadu koja je barem na razini primanja tijekom bolovanja.
  3. Izmjena postojećeg roditeljskog dopusta:
    a)    pravo na fleksibilno korištenje dopusta (npr. uzimanje dopusta u više dijelova ili u obliku nepunog radnog vremena)
    b)    najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji nije prenosiv među roditeljima
    c)    financijska naknada za četiri mjeseca roditeljskog dopusta koja je barem na razini naknade tijekom bolovanja
  1. Uvođenje 5 slobodnih radnih dana  za skrbnike uz naknadu koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja.
  2. Uvođenje prava korištenja fleksibilnih radnih aranžmana za roditelje djece mlađe od 12 i skrbnike: fleksibilne radne sate, radni raspored ili mjesto rada, uz suglasnost poslodavca

Promjene koje se očekuju u Hrvatskoj u skladu s novom direktivom EU: odgovornije očinstvo!

Uvođenje ovih mjera donijet će novosti i u hrvatsko zakonodavstvo. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzimati slobodno vrijeme za brigu o bolesnim članovima svoje obitelji. Ove mjere će omogućiti očevima bolje emocionalno povezivanje sa svojim djetetom od najranije dobi te će pridonijeti ravnopravnijoj raspodjeli roditeljskih i skrbničkih obaveza čime će se ženama osloboditi vrijeme za veću uključenost u tržište rada.

Nadalje, povećat će se broj mjeseci neprenosivog roditeljskog dopusta  na četiri mjeseca u odnosu na dosadašnja dva. Također, kroz vrijeme od četiri mjeseca roditeljskog dopusta plaća bit će barem na razini plaće tijekom bolovanja. Obje mjere bi trebale potaknuti očeve na veće korištenje roditeljskog dopusta i u dužem trajanju s obzirom da im primanja neće biti izrazito smanjena kao tijekom primanja roditeljske naknade temeljem važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Posljedično, uslijed veće uključenosti očeva možemo očekivati veću zaposlenost, plaće i napredak ženskih karijera. Time se utječe na  smanjenje rodnih razlika u plaćama i mirovinama te se smanjuje rizik siromaštva za žene. Veća mogućnost razvoja ženskih karijera će pozitivno utjecati i na ekonomiju zbog veće baze talenata s različitim vještinama na tržištu rada, dok će smanjenje stope nezaposlenosti rezultirati većim poreznim prihodima.

Uvođenje prava na fleksibilne radne uvjete za roditelje i skrbnike poboljšava ravnotežu poslovnog i privatnog života te omogućava poslodavcima da efikasnije privuku i zadrže zaposlenike. Očekuje se da će smanjene stope izostanaka i povećana motivacija zaposlenih pozitivno utjecati na produktivnost kompanija.

Preuzeto: http://www.mamforce.hr/nova-direktiva-europskog-parlamenta.aspx

Inina „spajaLICA HUB“, inovativna platforma za dijeljenje znanja, dar je mnogim udrugama

Svi znamo koliko je izazovno osmisliti i realizirati inovativan DOP projekt pored svih brojnih svakodnevnih poslovnih obveza u korporativnom svijetu. Još je teže zadržati ga na višegodišnjoj iznimno visokoj kvalitativnoj razini, a posebno je zahtjevno ako ste mu ambiciozno, nakon dvije uspješne godine, namjerili kreirati i dodanu vrijednost. Ipak, čini se da je sve navedeno moguće; upravo su Inini projekti “spajaLICA” i “spajaLICA HUB” dokaz da se u Hrvatskoj (i) velike kompanije mogu izražavati i potvrđivati u kreativnom društveno-odgovornom poslovanju.
Podsjetimo kako je INA projektom “spajaLICA” postala pionir u Hrvatskoj u području društveno odgovornog upravljanja nekretninama, za što je dobila i vrijedna priznanja (HUOJ, GrandPRix 2016 – kategorija DOP i MOL Group, Golden Barrel Award – kategorija “People Engagement”). U sklopu projekta “spajaLICA”, INA je dvije svoje nekretnine u Zagrebu ustupila na korištenje šest partnerskih udruga (KRILA – terapijsko jahanje, CRVENI NOSOVI klaunovi doktori, DAR – udruga za darovitost, HR Savez gluhoslijepih osoba DODIR, Ljubav na djelu).

INA je stavila na raspolaganje mnoge svoje resurse i stručnjake, uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!”
Vodstvima udruga i njihovim volonterima uistinu ne nedostaje entuzijazma u pružanju usluga štićenicima; no i bez obzira na sav uloženi trud, zbog nedostatka potrebnih kompetencija željeni rezultat na kraju često izostaje. Zahvaljujući dvogodišnjoj izrazito uspješnoj suradnji i desecima zajedničkih projekata s udrugama iz  “spajaLICE”, INA je prepoznala potrebu udruga za stjecanjem mnogih specifičnih znanja i vještina koja im, zbog ograničenih resursa, često nisu dostupna. Prije godinu dana INA se upitala kako može pomoći, a projekt “spajaLICA HUB – platforma za dijeljenje znanja” nametnuo se kao prvi, pravi odgovor.
Uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!” INA je stavila na raspolaganje svoje resurse i stručnjake. Osluškujući potrebe udruga, dijeli s njima upravo ona znanja i vještine koje su im nužne u radu. “spajaLICA HUB” osmišljena je i kao platforma kojom će se (povremenim druženjima i dijeljenjem znanja) “spajati” i mnogi drugi dionici. Projektom je, naime, predviđeno da prijenos znanja ide od Ininih stručnjaka i stručnjaka koji djeluju u udrugama “spajaLICE” prema trećima: drugim udrugama, neprofitnim subjektima te obrazovnim institucijama. “SpajaLICA HUB” kao platforma za dijeljenje znanja ostavlja mogućnost uključivanja i brojnih drugih dionika, poput neprofitnih organizacija, komercijalnih subjekata, obrazovnih institucija te partnera iz Inina dobavljačkog lanca.

U prvoj  godini “spajaLICE HUB-a”, 2018., događale su se doista lijepe stvari:

            ZNANJE JE DIJELILO:                      ZNANJE JE USVAJALO:

  • 4 predavača iz udruga “spajaLICA”          122 članova udruga i volontera
  • 5 predavača INA Akademije                        64 udruge
  • 1 predavač iz INA dobavljačkog lanca       47 učenika
  • 1 redatelj, dokumentarist                               3 gimnazije i 2 osnovne škole

INA je željela napraviti novi iskorak u svom DOP nastojanju i u tome je uspjela! Stoga projekt “spajaLICA HUB”, pokrenut u studenom 2017., nije predstavljao tek jednokratnu košaricu s darovima u predblagdansko vrijeme, već se afirmirao kao trajna platforma dijeljenja znanja. Zajedničke prostorije u Ininoj kući udruga u Medulićevoj 34 svakim mjesecom postaju sve veće okupljalište članova i volontera te učenika i njihovih učitelja koji dolaze upiti nova znanja, ali i iskoristiti priliku, upoznati se s novim “licima” , kako bi zajednički stvarali nove vrijednosti na svoju dobrobit i dobrobit šire zajednice.

Irena Benko, voditeljica projekata spajaLICA i spajaLICA HUB, INA, d.d.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2019.
DOP-primjer preuzet iz edicije UM Učinkoviti menadžer 2019
Priređeno u skladu s metodologijom oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska

NAJČITANIJE