POTPIŠI! Uključi se u europsku kampanju #ProtectWater za zaštitu voda! Spriječimo one druge – spasimo naše vode!

Foto: Danijel Durkovic / Unsplash

EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica ga žele oslabiti. Situacija je ozbiljna i velike su mogućnosti da će se Okvirna direktiva o vodama EU (ODV) revidirati. Pritisak vrše države koje u 18 godina nisu napravile ništa po mnogim ciljevima ODV-a.

Više od 100 organizacija za zaštitu prirode, uključujući Udrugu Biom, predvođenih WWF-om pokrenulo je kampanju na europskom nivou za spas propisa za zaštitu voda. Cilj je jednostavan: obraniti sadašnju Okvirnu direktivu o vodama EU od nastojanja raznih interesnih profiterskih skupina i time zaštititi europske rijeke, jezera, podzemne vode, močvare te živi svijet koji uz njih za generacije koje dolaze. EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica žele ga oslabiti.

Uključimo se SVI u pozitivna zalaganja…
Ako već nisi, pogledaj na Biomovom youtube kanalu video materijale o simpatičnom dabru Ladislavu i tuljanu Bojanu ili o budućnosti proizvodnje piva ukoliko ne bude čiste vode. I djeluj! Daj svoj glas na: www.biom.hr/protectwater/
Slatkovodni ekosustavi su najugroženiji na planetu, a situacija nije drukčija ni u Europi. Temeljem posljednjih podataka, 60% europskih rijeka, potoka, jezera i močvara nije u zdravom stanju. Generacijama smo ih uništavali i zagađivali, te neodgovorno koristili prevelike količine vode. Ako se nastavimo tako ponašati, utječemo na sve – od malih stvari u svakodnevnom životu koje uzimamo zdravo za gotovo, do proizvodnje cijelih industrija. Utječe se i na nebrojeni broj vrsta kojima su ti ekosustavi neophodni za opstanak.
EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih europskih članica ga žele oslabiti. Situacija je ozbiljna i velike su mogućnosti da će se Okvirna direktiva o vodama EU (ODV) revidirati. Pritisak vrše države koje u 18 godina nisu napravile ništa po mnogim ciljevima ODV-a.

Zdrave rijeke i jezera nisu nešto što je „lijepo imati“, oni su nužni za našu egzistenciju i opstanak.
Kampanju #ProtectWater, koja traje do 4. ožujka 2019.  pokrenula je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF. U Hrvatskoj, uz WWF Adriju, kampanju provode udruge Eko Zadar, Brodsko ekološko društvo, Sunce, Udruga Biom i Zelena akcija
Čak 60% voda EU nije u dobrom stanju jer države članice odobravaju korištenje na način koji ostavlja trajnu štetu izgradnjom brana i druge infrastrukture te neodrživom poljoprivredom.

Države članice EU su se obvezale da će najkasnije do 2027…
Kroz Okvornu direktivu o vodama – ODV, države-članice su se obvezale kako to više neće raditi te da će postići “dobro stanje” voda najkasnije do 2027. godine. Prvotni rok bio je do 2015. i prekoračen je.

ODV osigurava učinkovit okvir za rješavanje glavnih pritisaka s kojima se susreću naše vode, a zemlje članice moraju značajno intenzivirati svoje napore i financiranje kako bi se ciljevi do 2027. postigli. Rezultata na poboljšanju stanja voda je malo, stoga zemlje članice raspravljaju o tome kako oslabiti ovaj zakon uvođenjem veće fleksibilnosti.

Djeluj SADA: reci Europskoj komisiji da očuva i osnaži ovaj propis. Ako već nisi, potpiši peticiju na: www.biom.hr/protectwater/

Više informacija: www.biom.hr

DOBRA HRVATSKA & BIOM

Siječanj 2019.

„INA – ZELENI POJAS“ – afirmativni model intenzivnog volontiranja i suradnje u brizi za okoliš

INA je obilježila pet godina Zelenog pojasa, projekta koji je prepoznat i iznesen kao primjer dobre prakse i u Globalnom izvješću o održivom razvoju UN za 2018. godinu. Sustavan i dobro organiziran, kompleksan i širok, motivirajući rad zaposlenika INE s više od 70 udruga, škola, vrtića i drugih iznjedrio je 80 akcija i mnogo veselja u razdoblju 2014.-2018.

Zeleni pojas (Green Belt) je internacionalni program MOL grupe koji je uspješno realiziran u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Hrvatskoj i Češkoj. Program se bavi pitanjima zaštite okoliša i prirode te kompanija preko javnog natječaja odabire ekološke projekte za sufinanciranje.
INA – Industrija nafte, d.d. krenula je u projekt Zeleni pojas krajem 2014. godine koji se kontinuitetu provodi sad već petu godinu. U navedenom je periodu od 2014. do 2018. kroz Zeleni pojas u Hrvatskoj niz projekata koji su sufinancirani s više od 1.300.000,00 kuna.

Ciljevi i područja djelovanja
Osnovni cilj Zeleni pojas programa širenje je svijesti o važnosti zaštite okoliša i prirode te stvaranje suradnje kompanije s organizacijama civilnog društva i lokalnim zajednicama kroz vidljivu dugoročnu podršku projektima iz područja zaštite okoliša i prirode. Program također želi potaknuti i angažman građana u aktivnostima zaštite okoliša i prirode te jačati svijest javnosti o važnosti te zaštite, a dodatnu prednost u selekciji pristiglih projekata mogu imati projekti koji uključuju i inkluziju te integraciju marginaliziranih skupina u društvu, odnosno projekti koji se provede na lokacijama u kojima INA ima razvijena svoja poslovna središta (Rijeka, Sisak, Slavonija…).

Područja aktivnosti koje natječaj podupire su: stvaranje ili sanacija zelenih površina sadnjom nove vegetacije i obnova postojeće, čišćenje javnih površina, jezera, rijeka, mora uključujući i revitalizaciju morske obale, briga o školskim vrtovima, voćnjacima i eko područjima i uređenje navedenih (stalci za bicikle, klupe, stolovi, skloništa, mostovi, info ploče, spremnici za odvojeni otpad), neformalne obrazovne aktivnosti o zaštiti okoliša i prirode namijenjene lokalnim zajednicama, izložbe o zaštiti okoliša te druge aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode.

Od 2014. do 2018. odabrano 80 projekata i dodatno poticano na kvalitetu u realizaciji!
Kroz proteklih 5 godina, u suradnji s našim partnerima, posadili smo 5722 sadnice drveća, cvijeća i raslinja te smo zazelenili prostor od 25.570 m2 i u partnerstvu sa zajednicom realizirali smo 80 projekata u suradnji s preko sedamdeset udruga.

  1. – 12 projekata
  2. – 15
  3. – 18
  4. – 17
  5. – 18
    Kako bi se organizacije koje su dobile sufinanciranje dodatno potaknule na što kvalitetniju  realizaciju svojih projekata, 2017. godine uspostavili smo nagradu za najbolje izvedeni projekt koja se uručuje na predstavljanju natječaja za tekuću godinu, a za projekte koji su realizirani unatrag dvije godine (često puta projekti iz prošlog natječajnog razdoblja još uvijek u realizaciji).
    Nagrada se sastoji od financijskog i umjetničkog dijela – skulpture koju realiziramo u suradnji sa Srednjom školom za primijenjenu umjetnost Zagreb.

Više informacija o dosadašnjim aktivnostima te narednom natječaju na www.ina.hr

DOBRA HRVATSKA

Siječanj 2019.

Prilog: popis akcija, udruga, škola i vrtiža i ostalih u zajendičkom djelovanju

Popis projekata

  1. Udruga “Ozana”: projekt „Ne vunu u šumu“
  2. Eko udruga “Krka” Knin: projekt „Nema Frke dok je Krke“
  3. Lička ekološka akcija: projekt SOS za Pak šumu Jasikovac
  4. Udruga Ardura Šibenik: projekt uređenja dječjeg igrališta s parkom “Bioci”
  5. Gea – aktivna ekologija: projekt dovršenja Eko parka Bijeli Klanac na području Karlovačke županije, Općine Krnjak.
  6. Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika pri bolnici Dr. Ivan Barbot iz Popovače: projekt uređenja terapijskog vrta
  7. Lokalna akcijska grupa „lag 5“: projekt „Zeleni lag 5“ – pošumljavanje padine u Kuni na poluotoku Pelješcu, uređenje šetnice u Lastovu te održavanje ciklusa radionica o održivom razvoju, klimatskim promjenama i biodiverzitetu.
  8. Udruga vinara i maslinara “Rukatac i piculja”: projekt „Uređivanje Područja Okoliša Lokve U Polju Lokavije, Pristupnih Ulaznih Puteva Polja U Podnožju Naselja Lastova“
  9. Dječji vrtić Zvrk, Đakovo: projekt „Think pink about green“ stvaranje vrtićkog vrta, voćnjaka, travnjaka i cvjetnjaka, kao i održavanje edukativnih radionica
  10. Dječji vrtić “Biokovsko zvonce”, Makarska: projekt  „Čista eko (ist)INA“
  11. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Botanički vrt Biološkog odsjeka: projekt rekonstrukcije prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa Hrvatske u Botaničkom vrtu PMF-a
  12. Srednja škola Stjepana Sulimanca: projekt „Oplemenimo boravak u Prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav“ –  uređenje “zelenog odmorišta” na lokaciji Eko centra Banov brod
  1. Rekreacijsko društvo Zeleno srce Pitomača, udruga iz Pitomače: projekt “Čista Drava je prava”
  2. Ekološko ronilački klub „Korčula“, udruga iz Korčule: projekt “Učinimo podmorje ljepše”
  3. Udruga slijepih Grada Pteternice i Požeško-slavonske županije: projekt “Prijatelji prirode”
  4. Dječji vrtić Suncokret iz Slatine: projekt “Zeleni vrtovi za zelenije vrtiće”
  5. Dječji vrtić Snjeguljica iz Rijeke: projekt “From trash to treasure”
  6. Održivi otok, udruga iz Jelse: projekt “Pityeia- borov otok”
  7. Osnovna škola Bedekovčina: projekt “Uredimo školski park – učimo i igrajmo se na otvorenom”
  8. Udruga za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar: projekt “Poboljšanje životnih uvjeta”
  9. Dobrovoljno vatrogasno društvo Beretinec: projekt “Približimo prirodu ljudima”
  10. Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje: projekt “Okoliš za 5 – uredimo zelenu oazu za učenje i zabavu”
  11. Udruga vinara i maslinara “RUKATAC I PICULJA” s otoka Lastova: projekt “Uređenje početnog dijela tematske staze “Maslinarski i vinski put Lastovskog težaka”
  12. Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, iz Ivanca: projekt “Kad se male ruke slože i eko povrćem se hranit može”
  13. Osnovna Škola Mladost iz Lekenika: projekt “Ekološko – edukativni park Lekenik – Krajobrazno uređenje”
  14. Društvo osoba s invaliditetom Zvjezdice, udruga iz Gunje: projekt “Voda odnijela, INA donijela”
  15. Predškolska ustanova Dječji Vrtić Slano, Dubrovnik: projekt “Zeleni pojas”

2016.

  1. Grupa sredozemna medvjedica, Udruga za istraživanje i zaštitu prirode: projekt „Monitoring sredozemne medvjedice (Monachus monachus Hermann 1779) putem kamera u špiljama i čišćenja od naplavina (smeća), na području rta Kamenjak, Stoja – Pula, otoka Cresa, Visa i Biševa“
  2. Udruga Ronilački klub Adriaticro Zagreb: projekt „Sanacija ornitološkog staništa Savica 2016.“
  3. Osnovna škola Antun i Stjepan Radić iz Gunje: projekt „Uređenje interaktivnog školskog dvorišta“
  4. Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije-UOSI SMŽ: projekt Zeleni kutak kraj „Sobe čuda“ u Petrinji
  5. Udruga za zaštitu okoliša i unaprjeđenje kulture življenja „ŽIVOT“: projekt Uređenje plaže „Mramorna“, sv. Kajo, Solin
  6. Udruga slijepih Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije: projekt „Kućica u prirodi za slijepe i slabovidne osobe“ u Pleternici
  7. Ekološko-ronilački klub Korčula: projekt „Zeleni tim otoka Korčule“
  8. Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode iz Čakovca: projekt „Uređenje zelenog pojasa Skloništa PRIJATELJI“
  9. Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončić iz Karlovca: projekt „Senzorni park“
  10. Osnovna škola Benkovac: projekt „Eko školsko dvorište-solarne klupe“
  11. Udruga Kas Sisak: projekt „Zeleno u Kasu uz Savu“
  12. Srednja škola Donji Miholjac: projekt „Školske pčelice medarice“
  13. Udruga uzgajivača konja Hrvatski Posavac iz Novske, projekt „Prihvatilište za stoku“
  14. Ekonomska škola Pula: projekt „U srcu srce“
  15. Osnovna škola Braća Ribar iz Posedarja: projekt „Obnovimo školske vrtove“ u Posedarju i podružnoj školi u Islamu Latinskom
  16. Grad Novi Vinodolski: projekt „Dječje igralište na bribirskoj obali“
  17. Udruga Za Orebić: projekt „Zeleni Pelješac – vratimo opožarenom Pelješcu zeleni sjaj“
  18. Ekološka udruga “Krka” iz Knina: projekt “Poučno-edukativna staza Krka”

2017.

  1. ​Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu: projekt „Dom za djecu-Dom za ptice“, Zagreb
  2. Dobrovoljno vatrogasno društvo Beli Manastir: projekt „Iz odlagališta u park!“, Beli Manastir
  3. Hrvatska gorska služba spašavanja, stanica Split: projekt „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“, Gata
  4. Udruga mladih Feniks: projekt „Vranycanyjevo jezero kao mjesto zdravog i aktivnog života“, Oroslavje
  5. Udruga za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH: projekt „Osobe s invaliditetom u zajednici s prirodom“ , Pleternica
  6. Udruga za održivi razvoj Hrvatske: projekt „Dječji priručnik za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada“, Koprivnica
  7. Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, projekt „Pogled u modro“, Murter
  8. Lokalna akcijska grupa (LAG) Vuka – Dunav: projekt „Zeleni kutak na dječjim igralištima“, područje LAG-a (Općine Antunovac, Čepin, Ernestivnovo, Erdut, Šodolovci, Vuka, Vladislavci i mjesni odbori Grada Osijeka Brijest, Tenja, Sarvaš, Josipovac, Višnjevac)
  9. Osnovna škola Kneževi Vinogradi: projekt „Stvaranje školskog vrta začina i ljekovitog bilja – Začinimo Školu“, Kneževi Vinogradi
  10. Osnovna škola Vladimir Nazor, Škabrnja: projekt „Osnivanje učenička zadruga “Maslina”“, Škabrnja
  11. Udruga Obala naših unuka: projekt „Plava vreća“, Savudrija – Prevlaka
  12. Osnovna škola Velika Pisanica, projekt „Zelena učionica na otvorenom“, Velika Pisanica
  13. Moto klub “Poskok” Slunj: projekt „”Poskok” za zeleno srce Slunja“, Slunj
  14. Udruga žena Suha Katalena: projekt „Zajedno do zelenog osmijeha“, Suha Katalena
  15. Predškolska ustanova Balončić Svetvinčenat: projekt „Eko park predškolske ustanove Balončić“, Općina Svetvinčenat
  16. Gimnazija A. Vrančića Šibenik: projekt „Kamelija“, Šibenik
  17. Savez izviđača Hrvatske: projekt „Živimo s prirodom“, Općina Kamanje – odabrali Facebook fanovi
  18. Centar za rehabilitaciju Silver: projekt „Silverova hladovINA“, Zagreb
  19. Lokalna akcijska grupa Bura: projekt „Voćni Trg“, Općina Vrsi
  20. Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina: projekt „Edukacija i osposobljavanja o zaštiti od poplava i sadnja zelenih nasada na plavnim područjima“, Glina
  21. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Šibensko-kninske županije „Kamenčići“: projekt „Zeleni čuvari naših krajeva“, Šibenik, Drniš, Zlarin
  22. Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica: projekt „Kamp park na Otoci“, Hrvatska Kostajnica
  23. Osnovna škola Jože Šurana Višnjan: projekt „Solarni svijet“, Višnjan
  24. Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec: projekt „Aroniju i haskap sadim i budućnost gradim“, Ivanec
  25. Tehnička škola Rijeka: projekt „Zelena oaza – maknimo djecu s betona“, Rijeka
  26. Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica: projekt „Tajne podzemnog svijeta Općine Ston“, Općina Ston
  27. Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: projekt „Senzorni vrt za sobu čuda“, Sisak
  28. Dobrovoljno vatrogasno društvo Gruda: projekt „Zelene Konavle“, Općina Konavle
  29. Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Split: projekt „Očistimo zajedno Stazu sv. Ciprijana – faza II“, Gata, Omiš
  30. Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode: projekt „Posadimo zeleno (Posadimo život)“, Čakovec
  31. Osnovna glazbena škola Pakrac: projekt „Vau park“, Pakrac
  32. Dječji vrtić Škrljevo: projekt „Zeleno na najjače“, Škrljevo, Bakar
  33. Klub žena Pokupsko: projekt „Ruška tepka i park perunika”, Pokupsko
  34. Lokalna akcijska grupa “More 249”: projekt „Lok(v)alno za život Lokve“, grad Vodice
  35. Europski dom Vukovar: projekt „Zajedništvom za Zeleni pojas“, Vukovar – odabrali Inini Facebook fanovi  

Udruge s kojima smo surađivali: Udruga “Ozana”, Eko udruga “Krka” Knin, Lička ekološka akcija, Udruga Ardura Šibenik, Gea – aktivna ekologija, Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnih bolesnika pri bolnici Dr. Ivan Barbot iz Popovače, Lokalna akcijska grupa „lag 5“, Udruga vinara i maslinara “Rukatac i piculja”, Rekreacijsko društvo Zeleno srce Pitomača, Ekološko ronilački klub „Korčula“, Udruga slijepih Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije, Održivi otok, udruga iz Jelse,  Udruga za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar, Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, Društvo osoba s invaliditetom Zvjezdice, Grupa sredozemna medvjedica – Udruga za istraživanje i zaštitu prirode, Udruga Ronilački klub Adriaticro Zagreb, Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, Udruga za zaštitu okoliša i unaprjeđenje kulture življenja „ŽIVOT“, Zaštitarsko ekološka udruga „Prijatelji životinja i prirode“ iz Čakovca, Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončić iz Karlovca, Udruga Kas Sisak, Udruga uzgajivača konja Hrvatski Posavac iz Novske, Udruga Za Orebić, Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece-udomitelji za djecu, Udruga mladih Feniks, Udruga za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH iz Pleternice, Udruga za održivi razvoj Hrvatske iz Koprivnice, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga Obala naših unuka Savudrija, Udruga žena Suha Katalena, Centar za rehabilitaciju Silver iz Zagreba, Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Šibensko-kninske županije „Kamenčići“, Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec, Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode Čakovec, Klub žena Pokupsko,

Dječji vrtići i škole: Dječji vrtić Zvrk, Đakovo, Dječji vrtić “Biokovsko zvonce”, Makarska, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja škola Stjepana Sulimanca, Dječji vrtić Suncokret iz Slatine, Dječji vrtić Snjeguljica iz Rijeke, Osnovna škola Bedekovčina, Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje, Osnovna Škola Mladost iz Lekenika, Predškolska ustanova Dječji Vrtić Slano, Dubrovnik, Osnovna škola Antun i Stjepan Radić iz Gunje, Osnovna škola Benkovac, Srednja škola Donji Miholjac, Ekonomska škola Pula, Osnovna škola Braća Ribar iz Posedarja, Osnovna škola Kneževi Vinogradi, Osnovna škola Vladimir Nazor, Škabrnja, Osnovna škola Velika Pisanica, Predškolska ustanova Balončić – Svetvinčenat, Gimnazija A. Vrančića Šibenik, Osnovna škola Jože Šurana Višnjan, Tehnička škola Rijeka, Osnovna glazbena škola Pakrac, Dječji vrtić Škrljevo,

Ostali partneri: Dobrovoljno vatrogasno društvo Beretinec, Grad Novi Vinodolski, Dobrovoljno vatrogasno društvo Beli Manastir, Hrvatska gorska služba spašavanja – stanica Split, Lokalna akcijska grupa (LAG) Vuka – Dunav, Moto klub “Poskok” Slunj, Savez izviđača Hrvatske, Lokalna akcijska grupa Bura – Općina Vrsi, Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina, Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Gruda, Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica – općina Ston, Lokalna akcijska grupa “More 249“ – Vodice, Europski dom Vukovar.

NEŠTO JAKO DOBRO! INA – Jubilarni peti godišnji projekt Zeleni pojas postao primjerom dobre prakse UN-a 2018.!

Tijekom 2018.godine objavljen je peti Zeleni pojas natječaj za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 350.000,00 kuna. Na natječaj je pristiglo 169 projekata od kojih je 18 odabrano za sufinanciranje. Projekti će se sprovesti do 30.6.2019. godine, a u njihovu realizaciju uključit će se i INA Klub volontera.

Izuzetno smo ponosni što je Inin projekt Zeleni pojas, kao primjer dobre prakse, uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju UN za 2018. godinu. On je prepoznat kao projekt koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji što su Ujedinjeni narodi uvrstili u svoje Globalne ciljeve održivog razvoja. Za izradu ovog UN-ovog izvješća zadužena je Međunarodna trgovačka komora – najveća svjetska poslovna organizacija čije članstvo čini više od 6 milijuna kompanija u svijetu, što uspjeh Ininog projekta čini još značajnijim. Zeleni pojas tako se našao u izabranom društvu 80-tak najuspješnijih svjetskih primjera održivog razvoja iz korporativnog svijeta te uz bok najvećih svjetskih kompanija.
Izvještaj je predstavljen u srpnju 2018. u New Yorku na UN-ovom Političkom forumu na visokoj razini.  Zadaća tog tijela je praćenje provedbe UN-ovog Programa održivog razvoja 2030. Projekt Zeleni pojas uvršten je u globalno izvješće na inicijativu Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore u Hrvatskoj, a vrijedno priznanje stiže u petoj godini njegovog provođenja.

Više: WWW.INA.HR

 

 

 

“Osjetljivije skupine društva uvijek imaju mjesto u srcima nas zaposlenika, ” HEP Opskrba

U jednom od prijašnjih brojeva godišnje knjige-planera Učinkovit menadžer, sveučilišna profesorica i spisateljica Majda Rijavec podsjetila nas je ponovno na sve dobrobiti pomaganja, rada za opće dobro, a nadasve volontiranja. Na sve dobre posljedice toga, čak i pozitivnije nego što se misli i općenito zna. Sreća primatelja postaje i srećom davatelja. Mnoga istraživanja pokazuju da su volonteri u prosjeku sretniji od drugih. Među sretnijima su i angažirani članovi udruga, društava, Caritasa, Crvenog križa, ali i osobe – zaposlenici koji zajedno, i češće, upražnjavaju rad za opće dobro i u tome nalaze sebe. U takvim prilikama upoznajemo nove ljude, sudjelujemo i družimo se, stječemo nova iskustva i vještine. Možda je onaj drugi razlog i važniji – osjećamo u sebi snažno “zadovoljstvo više razine”. Volontiranje unosi dodatan smisao u naš život, postajemo svjesniji da ima ljudi koji ovise o pomoći sa strane, kojima je teško, mnogo teže nego nama.

VVV – vedri vrijedni volonteri HEP Opskrbe među drugima i s drugima
Društveno odgovorno poslovanje dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Pozivitan stav zaposlenika o društveno odgovornom poslovanju tvrtke te njihovo sudjelovanje u programima pomaganja potrebitima i kampanjama mijenjanja društvene svijesti, uživanje i gradnja pozitivnog ozračja, timskog duha, izraz su zajedništva i pozitivne organizacijske kulture tvrtke.

Osmijeh djeteta velika je sreća. Činjenica da smo pomogli djetetu, izmamili mu osmijehe na lice, nekome olakšali teške trenutke, mnogo nam znači. I djetetu i nama odraslima.

Posljednje srijede u mjesecu veljači nosimo ružičasto. “Dan ružičastih majica” svjetski je program prevencije vršnjačkog nasilja (Pink Shirt Day) kojim se podiže svijest o tom velikom problemu među djecom i mladima. Kupnjom majica pridružujemo se organiziranim aktivnostima i dajemo podršku djeci-žrtvama. Veselje nam je podržati u radu i Udrugu “NINA – Naša inicijativa, nečija alternativa”, pomoći djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima.
U prioritetno djelovanje ove udruge ulazi i hrabrenje roditelja da istraju i savladaju sve izazove. Udruga “Bubamara” već dugi niz godina okuplja osobe s invaliditetom, pruža im raznu tehničku i informacijsku pomoć te osigurava aktivno uključivanje članova u radne sadržaje i život društvene zajednice. Doniranjem sredstava i susretima, HEP Opskrba pomaže njihovo djelovanje. U znak potpore osobama s Downovim sindromom, svakog 21. ožujka, na njihov Međunarodni dan, i mi oblačimo šarene čarape i time skrećemo pozornost na probleme i izazove s kojima se one susreću, podržavamo ih, pridonosimo senzibiliziranju društva. Nošenje rasparenih šarenih čarapa odražava život tih osoba; one ih, naime, ne razlikuju po bojama.

Sudjelovali smo i u akciji “Vrapčanski jastuci”. Te jastuke izrađuju pacijenti Psihijatarske bolnice u Vrapču, želeći otvaranje dijaloga i osvješćivanje društva o predrasudama, stereotipima, stigmatizaciji osoba koje boluju od duševnih bolesti i poremećaja. Zaposlenici HEP Opskrbe “fotkali” su se s njihovim jastucima i fotografije dijelili na društvenim mrežama. Vođena čežnjom svojih članova za gradnjom boljeg svijeta i za smanjenje društvenih stavova koji otežavaju ionako težak položaj invalida, Udruga invalida Križevci osnovala je 2013. svoje socijalno poduzeće – “Hedonu”, za proizvodnju čokolade i pralina. Dobivši tamo zaposlenje, osobe s invaliditetom dobivaju i novi smisao, osjećaj samostalnosti i jednakosti. HEP Opskrba redovito kupuje njihove čokolade i daruje ih partnerima. Širimo svijest o postojanju “Hedone” i o njihovom vrijednom radu.

Briga i za naše zdravlje
Na Međunarodni dan sporta, posljednje srijede u mjesecu svibnju, u našoj tvrtki promovira se razgibavanje na radnom mjestu, zdrav način rada i života. Prostorije tvrtke tog dana ispunjavaju mnogi vježbači. Uz demonstracijske vježbe, zaposlenicima je na raspolaganju i skripta o vježbanju u uredu.

Zaposlenici HEP Opskrbe bicikliraju i u nacionalnoj kampanji “Biciklom na posao” u organizaciji Sindikata biciklista. Vozeći se tog dana biciklima u kolonama, izbjegavamo gužve na putu do posla i natrag, uživamo na zraku. Uključujemo se time i u opća zalaganja za energetski učinkovit promet, što podrazumijeva i smanjenje motoriziranog prometa te povećanje korištenja bicikla ili hodanja.

Zajednički obilježavamo Međunarodni dan sreće, svakog 20. ožujka. Afirmiramo temeljno ljudsko pravo na sreću, svjesni da pristup njoj u svijetu nije pravedan ni uravnotežen.
Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim organizacijama da se uključe u slične projekte i pomognu kad god mogu.

Tina Barbarić, Sektor za marketing.

DOBRA HRVATSKA, Siječanj 2019
Tekst oblikovan sukladno metodologiji Dobra Hrvatska

Tele2 dobitnik priznanja SJAJ 2018 – ZAPAŽENA PRAKSA

Priznanje SJAJ dodjeljuje se za vidljivost društveno odgovornog poslovanja i održivosti na digitalnim komunikacijskim platformama

Poslovna inicijativa za afirmaciju DOP-a i održivosti DOBRA HRVATSKA prepoznala je djelovanje Tele2 na području promicanja vidljivosti društveno odgovornog poslovanja i održivosti te dodijelila tvrtci priznanje “SJAJ 2018 – ZAPAŽENA PRAKSA”.
Nagrada SJAJ dodjeljuje se već drugu godinu poslovnim subjektima krajem kalendarske godine – za digitalnu vidljivost prakse društveno odgovornog poslovanja i zalaganja za održivost. Cilj je istaknuti što više dobrih primjera vidljivosti prakse DOP-a, što je ovim natječajem i ostvareno – nagrađeno je ili istaknuto kao „zapažene“ 16 organizacija.
Na prigodnom susretu predstavnika dviju organizacija povodom uručenja priznanja u siječnju 2019. razgovaralo se obostranim zalaganjima za održivost, zajedništvu, novim mogućnostima i potrebama djelovanja u zajednici.
„Ponosni smo što je Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska prepoznala i nagradila naš trud, a ovo nam je samo pokazatelj da su naše aktivnosti iz područja promicanja društvene odgovornosti vidljive i prepoznate. Ovo priznanje nam daje i vjetar u leđa i predstavlja nam motiv da nastavimo s dosadašnjom dobrom praksom promicanja društveno odgovornog poslovanja, ali i da usvojimo i neke nove aktivnosti koje će dodatno pridonijeti dizanju svijesti o važnosti društveno odgovornog poslovanja i održivosti kod poslovnih subjekata.“  zaključak je Viktora Pavlinića, predsjednika Uprave Tele2 Hrvatska na prigodnom susretu u prostorima Tele2 s menadžerom Poslovne inicijative Goranom Tudorom i dr.sc. Velimir Srićom, predsjednikom Odbora za dodjelu nagrade.

„Nagrada SJAJ dio je jedinstvenog programa Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA kojemu je cilj snaženje vidljivosti dobre prakse DOP-a u hrvatskoj javnosti. Vidljivost zalaganja, izlaganje i isticanje primjera DOP te upriličenje što više javnog govora o odgovornom i održivom, smatramo veoma važnim u ovoj etapi razvoja održivosti u RH. Drago nam je da je i ugledna tvrtka Tele2 ovime očitovala takva nastojanja; svojom otvorenošću prema okruženju pokazuje da joj je do njega stalo. I sve je to lako navelo Odbor Poslovne inicijative da priznanje SJAJ – ZAPAŽENA PRAKSA 2018 dodijeli i kompaniji Tele2. Svaka dobra praksa pa i ova tvrtke Tele2 može poslužiti kao motivacija i model. U slučaju internetskih stranica Tele2 rubrika „Društvena odgovornost“ sa čak 7 potkategorija ukazuje na bogatu i razgranatu aktivnost, a mjesečna učestalost objava predstavlja svakako natprosječan intenzitet. Projekti „Reach for Change“ i „Boranka“ istakli su Tele2 među ugledne članove dopovske zajednice. Čestitamo i radujemo se novoj sinergiji djelovanja. Poslovna inicijativa okuplja danas u jedno društveno djelovanje 50-ak tvrtki i nadamo se daljnjem širenju “ izjavio je Goran Tudor, menadžer Poslovne inicijative Dobra Hrvatska.

 

Za više informacija molimo kontaktirajte:

Sonja Miočić, Direktorica komunikacija
+385 95 6328 340
sonja.miocic@tele2.com
press.hr@tele2.com

 

FLORA I FAUNA: Prepelica (Coturnix coturnix) – ptica 2019. godine. Apel za spas!

U Hrvatskoj se godišnje ustrijeli minimalno 40.000 prepelica, ali procjene dosežu i do 100.000 jedinki!

Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) proglasile su 2019. godinu „Godinom prepelice“. Obje udruge provode aktivnosti zaštite prepelice koje su prije svega usmjerene na sprečavanju krivolova. Procjenjuje se da u krivolovu godišnje strada minimalno 40.000 prepelica,  ali da je stvaran broj vjerojatno veći.

„Prema Biomovom izvješću o krivolovu iz 2014. procijenjeno je da u Hrvatskoj godišnje strada minimalno 40.000 prepelica, a stvarni broj je vjerojatno veći“, objašnjava Mate Zec, koordinator aktivnosti usmjerenih protiv krivolova (Udruga Biom). “Iako je prepelica vrsta koja se smije loviti, prilikom lova na prepelice uobičajena je praksa da se koriste zabranjene vabilice* kojima se privlače ptice, a  umjesto nekoliko jedinki u lovu, odstrijeli se i do nekoliko stotina jedinki u krivolovu.” Osim gubitka pogodnih staništa, krivolov je najveća prijetnja za ovu vrstu u Hrvatskoj.

Svake godine u Hrvatskoj strada najmanje 200.000 ptica u krivolovu, od čega najviše prepelica!

U Biomu smatraju da su razlozi krivolova nad pticama u Hrvatskoj prvenstveno nedostatni kapaciteti nadležnih institucija za suzbijanje ovog problema, manjak svijesti građana o štetnosti ovih nezakonitih radnji te zarada koju donosi lovni turizam. Najčešća zabilježena ilegalna aktivnost u prirodi, rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj je upravo krivolov na prepelice. „Od kolovoza do listopada na desetke tisuća prepelica migrira preko naše zemlje i velik postotak njih neće preživjeti taj put zbog stotina ilegalnih vabilica koje vikendom odzvanjaju noću po hrvatskim poljima, najavljujući sutrašnji masovni odstrel,“ izjavio je Tibor Mikuška, voditelj projekata u HDZPP-u.
Biom i HDZPP se borbom protiv krivolova na ptice bave nekoliko godina. Samo u 2018. je u sklopu Biomovih antikrivolovnih terena pronađena 51 vabilica, od čega je policija oduzela njih 29, a podnijeto je i 12 prijava za krivolov. Nadalje, Biomovi djelatnici sudjeluju i u edukaciji policije na temu krivolova na ptice koja je započela na inicijativu Ministarstva zaštite okoliša i energetike u 2018., a nastavit će se i u 2019. godini.
Tijekom 2019., odnosno „Godine prepelice“, obje udruge radit će na podizanju svijesti javnosti o razmjerima i značaju problema krivolova u Hrvatskoj i važnosti zaštite ptica na njihovom euroazijsko-afričkom seobenom putu, na kojem je područje Sredozemnog mora i Hrvatske jedno od kritičnih točaka po broju ilegalno ubijenih prepelica.
Biom je jedan od partnera na projektu LIFE Against Bird Crime s ciljem provođenja strategije EU-a o očuvanju bioraznolikosti kroz podizanje svijesti i jačanje kapaciteta za borbu protiv krivolova na ptice u prioritetnim zemljama EU., Fokus će biti na jačanju suradnje s institucijama odgovornim za procesuiranje krivolovnih radnji (policija, inspekcija zaštite prirode i lovna inspekcija, državno odvjetništvo i sudstvo) te na informiranju i educiranju javnosti, a jedan od dugoročnih ciljeva projekta je i smanjenje krivolova na prepelice.

Dodatne informacije:

*Korištenje vabilica: Vabilice se po Zakonu o lovstvu smatraju nedopuštenim pomoćnim sredstvom. Za njihovo korištenje u lovu Kazneni zakon predviđa kaznu zatvora u trajanju do tri godine. Krivolovci tijekom noći puštaju zvuk glasanja ptica iz elektroničkog zvučnika, čime se dozove značajno veći broj ptica, nego što bi ih inače bilo prisutno na lokaciji. Tako ih ujutro odstrijele i do stotinu puta više, nego u slučaju lova bez korištenja nedozvoljenih sredstava.
O Udruzi Biom:
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLife-a u Hrvatskoj , najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode. Više na www.biom.hr.
O Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode:
HDZPP je nevladina i neprofitna organizacija posvećena zaštiti ptica i njihovih staništa te zaštiti cjelokupne prirode i biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Društvo provodi znanstvena istraživanja, popularizira ornitologiju te razvija amatersko i profesionalno djelovanje u cilju zaštite ptica i prirode. Društvo surađuje s brojnim vladinim tijelima, domaćim i stranim nevladinim udrugama, te drugim institucijama koji se bave zaštitom prirode. Više na www.ptice.hr.

Kontakt za medije:
Iva Naglić Dolić,
iva.naglic.dolic@biom.hr

 

Dobar primjer: Mala privatna tvrtka Arosa Grande inovativnim proizvodima koji štite okoliš osvojila seljake i gospodarstvenike

Na nedavnoj dodjeli nagrada HUP DOP 2018, uglednog priznanja tvrtkama za napore u području društveno odgovornog poslovanja, prisutnima je zapela za oko tvrtka dobitnica nagrade u kategoriji malih tvrtki – tvrtka Arosa Grande d.o.o. Ta mala privatna tvrtka iznenadila je ponudom inovativnih proizvoda kao rezultata domaće pameti, a koji pomažu seljacima i gospodarstvenicima u njihovu radu te istodobno štite okoliš.

Kada je Ivan Đođ 2008. godine osnivao svoju tvrtku Arosa Grande, na prvom mjestu bila mu je zamisao da stvori proizvode koji bi pomogli seljacima u zaštiti bala sijena od truljenje pod različitim vremenskim uvjetima. Osnivač i vlasnik tvrtke od svojih je prijatelja koji žive na selu i od sela doznao da je upravo to jedan od velikih problema koji ih muče. Želio je stoga osmisliti nešto što će biti dovoljno prozračno kako bi se očuvala kvaliteta sijena, a opet dovoljno čvrsto i dugotrajno kako bi moglo izdržati višegodišnje udare sunca, vjetra, kiše i snijega. I tako je nastao Arosin najprodavaniji i najtraženiji proizvod – tunelska nadstrešnica za sijeno.
Iako pri njegovu stvaranju vlasniku Arose zaštita okoliša nije bila primarni cilj, dobrobiti za okoliš proizašle su iz karakteristika samog proizvoda.

– Proizvod pomaže seljacima i gospodarstvenicima pa ne bi imalo smisla da s druge strane uništava zemlju od koje oni žive – kaže Ela Pavičić Sapor, dipl.oec., direktorica tvrtke Arosa grande.

Dotad uobičajeni način pokrivanja rolo bala sijena najlonom djelovao je vrlo štetno na okoliš. Folija kojom su se bale prekrivale razgrađivala se šibana vjetrom i kišom. Rastrgani komadići plastične folije letjeli su posvuda, a dobar bi dio tih komada plastike završio zaoran u poljima. Kao što je poznato, najlon se razgrađuje više od stotinu godina, pa plastika zaorana u tlo lagano ispušta otrovne kemikalije, koje iz tla dospijevaju i u rijeke, jezera i mora. Tlo više nije pogodno za ekološki uzgoj te zbog zaustavljanja protoka kisika ono postaje neplodno. Prilikom same razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično hranu i vodu. Sve ove štetne posljedice neprikladnog pohranjivanja bala sijena mogu se spriječiti korištenjem čvrstih i otpornih tunelskih nadstrešnica za njihovo spremanje.
Osim toga, pravilnim skladištenjem sijena u tim se tunelskim nadstrešnicama čuvaju se i vrijedni hranidbeni sastojci sijena te se postiže njegova bolja kakvoća, poboljšava se miris i okus sijena pa u prehrani stoke treba manje dodataka što u konačnici rezultira povećanom proizvodnjom mlijeka do 40%, a ono je i puno kvalitetnije. U Arosi Grande izračunali su da dobra pohrana sijena u njihovim tunelima seljacima donosi uštedu i do 150 eura po grlu stoke preživača u godini dana.

Vrlo brzo Arosa Grande proširila je asortiman proizvoda i na nadstrešnice za spremanje i prosušivanje drveta, a potom su došli na red i drugi proizvodi – višenamjenska skladišta za spremanje poljoprivrednih strojeva, repromaterijala, radnih strojeva, uređaja, vozila i ostaloga, a zatim i staje te poljske nadstrešnice za stoku.

– Do danas smo podigli velik broj naših objekata, a kupci nam se vraćaju s narudžbama za nove objekte. I preporučuju nas drugima, a to je najbolja promidžba – objašnjava direktorica E. Pavičić Sapor.

Kao najveće prednosti svojih proizvoda, u Arosi Grande ističu zaštitu budžeta investitora uz istodobnu zaštitu okoliša, čime u toj tvrtki pokazuju da te dvije odrednice ne moraju isključivati jedna drugu. Tako na primjer nadstrešnice za drvo pružaju korisnicima uštedu na energentima, jer se drvo prirodno prosušuje, a dobre su i za okoliš jer nema izgaranja fosilnih goriva i zagađivanja zraka. Kao dodatne prednosti svojih proizvoda u Arosa Grande ističu jednostavnost i brzinu montaže, dugotrajnost objekata i jednostavnost njihove upotrebe.

Arosa Grande i u samoj proizvodnji posvećuje veliku brigu zaštiti okoliša, pa se svi viškovi materijala u proizvodnji recikliraju, a sama proizvodnja u skladu je s visokim standardima prema EN ISO 14001:2004, te EN ISO 9001:2008. Arosa Grande u svoje je poslovanje uključila i druge elemente društveno odgovornog poslovanja poput brige za zaposlenike i za zajednicu. U tvrtki ističu da „strogo poštuju“ prava radnika, koji ostvaruju i natprosječna primanja u odnosu na hrvatski, a i prosjek Zagreba. „Želja nam je motivirati zaposlenike i omogućiti im financijsku sigurnost i stabilnost, a ne pogoršavati postojeću crnu statistiku iseljavanja. Hrvatska može bolje, ali treba ustrajno raditi i nagraditi vrijedne radnike“, poručuju u Arosi Grande.

Također, Arosa Grande svim svojim dobavljačima redovito i na vrijeme podmiruje sve obveze, a sponzorira i vrijedne sportske i kulturne projekte, osobito one koji se odnose na mlade i djecu.
Proizvodi Arose Grande nose i prestižnu oznaku Hrvatski proizvod, a svoje proizvode tvrtka i izvozi te neprestano osvaja nova tržišta.

Kvaliteta, domišljatost i razumijevanje potreba kupaca uz stalnu brigu za okoliš dovelo je tvrtku Arosa Grande i do nagrade HUP DOP za 2018. godinu, koja je samo još jedan dokaz da su na dobrom putu.

DOBRA HRVATSKA / MDM

Siječanj 2019.

Priređeno sukladno metodologiji oblikovanja primjera DOP DH

Glasam za Europu – radionica za razradu projektnih ideja u sklopu programa Europa za građane

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske organizira radionicu za razradu projektnih ideja u sklopu programa Europa za građane 2014.-2020., koja će se održati u utorak, 22. siječnja u Kući Europe, Ulica Augusta Cesarca 4, s početkom u 10 sati.
Svrha radionice je da se sudionike i sudionice upozna s prioritetima programa za 2019. godinu te im pruži savjetodavnu potporu u razradi projektnih ideja, s ciljem što kvalitetnije pripreme projektnih prijedloga na predstojeće natječaje, s naglaskom na 1. veljače i 1. ožujka 2019. godine.
Prijaviti se možete isključivo putem prijavnice, najkasnije do petka, 18. siječnja do 12h.

Važno: Uvjet za sudjelovanje na radionici je da nacrt vaše projektne ideje u formi ispunjenog e-obrasca ili, ukoliko ga još niste ispunili, u formi Word/PDF dokumenta sa sljedećim stavkama: naziv prijavitelja, naziv partnera i zemalja iz kojih dolaze, period trajanja projekta, odabrana mjera, odabrani prioriteti, ciljevi projekta, kratki opis aktivnosti s pojedinačno nabrojanim aktivnostima (vrijeme i mjesto održavanja svake), pošaljete e-mailom na europazagradane@udruge.vlada.hr nakon popunjavanja prijavnice za radionicu.
Na radionicu se mogu prijaviti maksimalno dvije osobe iz iste organizacije. Troškove prijevoza i eventualnog smještaja snose sudionici, dok Ured za udruge Vlade RH osigurava materijale i osvježenja tijekom radionice. Kontakt za dodatne informacije: europazagradane@udruge.vlada.hr, tel 01/45 99 810.

Dobra Hrvatska, Izvor: udruge.gov.hr

Siječanj 2019.

Možete li se ODREĆI KUPNJE nove odjeće? Širi se pokret nekupovanja.

Foto: Ksenia Chernaya / www.pexels.com

Blagdani su završili, a s njima je zabilježen i jedan rekord: građani Hrvatske u prosincu su potrošili rekordnih milijardu kuna više nego prošle godine, odnosno 14,85 milijardi kuna! To je 7,1 posto više u odnosu na isto razdoblje lani kada je prosinačka potrošnja iznosila 13,79 milijardi kuna. K tome, još traju siječanjska sniženja koja i dalje mame novac iz novčanika građana.
Građani u Hrvatskoj troše oko 7 posto kućnog budžeta na odjeću i obuću dok europsko kućanstvo troši 4,9 posto (podatak Eurostata za 2017. godinu). To je ipak manje nego što troše Britanci, koji na odjeću godišnje spiskaju čak 1000 funti i među vodećim su europskim ljubiteljima nove odjeće, obuće, kozmetike i modnih dodataka. Ipak, upravo ondje, ali i u drugim zemljama u Europi i svijetu sve se više širi takozvani „no-buy“ pokret ili pokret nekupovanja.
Svjesni ogromnog (lošeg) utjecaja modne industrije na okoliš, neki od blogera, vlogera i utjecajnih ljudi u online svijetu mode mijenjaju trendove i propagiraju nekupovanje odjeće i obuće. Ideja je jednostavna: umjesto da kupujete novu odjeću ili kozmetičke proizvode, obvezujete se koristiti ono što već posjedujete. Neki od sljedbenika ovog pokreta zagovaraju na primjer “godinu bez kupnje” i na blogovima dokumentiraju svoj napredak u nekupovanju jednako kao što su nekad pratili svoje kupnje. Drugi se obvezuju da neće kupovati nove proizvode nekoliko tjedana ili mjeseci ili se odlučuju za opciju “low-buy” s ograničenjem potrošnje. Portali, videozapisi i blogovi koji nude savjete i podršku onima koji ne žele kupovati nove proizvode imaju sve više pratitelja i pretplatnika.
“Društveni mediji vrše pritisak na ljude da troše novac koji nemaju”, objasnila je novinarka Katherine Ormerod, autorica knjige “Zašto društveni mediji uništavaju vaš život”, razloge zašto se i ona odlučila priključiti novom pokretu. Nedavno je započela svoj četverotjedni „no buy“ program o kojem pratitelje redovito izvještava putem videozapisa na usluzi YouTube.
Možemo se samo nadati da je “no-buy” pokret više od pomodnog trenda te da će ga objeručke prihvatiti i domaći ljubitelji modnih „krpica“. Učinit će dobro ne samo vlastitu budžetu nego i planetu koji nas sve hrani.

Dobra Hrvatska, MDM

Siječanj 2019.

 

Tiče li se ovo i mene? Gubitak leda na Antarktici šest puta je veći nego prije 40 godina . Novo dramatično upozorenje!

Foto: Pexels.com

Kad je Davor Rostuhar osvajao Južni pol u siječnju 2018.potvrdio je i ovo što ćete u tekstu nadalje pročitati:
Zagrijavanje mora na Antarktici ubrzava topljenje ledenjaka, čak i mnogo više nego što se dosad mislilo. Antarktički ledeni sloj gubi čak šest puta više leda svake godine nego što ga je gubio 1980-ih godina, a tempo topljenja ledenog pokrivača se ubrzava. Pokazala je to jedna od dosad najopsežnijih studija utjecaja klimatskih promjena na taj kontinent, koji je financirala NASA.
Globalno gledajući, razina mora porasla je oko 1,4 cm od 1979. godine, donosi studija, a prenosi britanski list The Independent. Ako se nastavi sadašnji trend, razina mora mogla bi se povisiti čak za nekoliko metara, pokazuje NASA-ina studija koja je koristila zračne fotografije, satelitske podatke i klimatske modele od 1970-ih godina naovamo u 18 antarktičkih regija kako bi znanstvenici dobili dosad najcjelovitiju sliku utjecaja promjene klime.
Utvrđeno je da je između 1979. i 1990. Antarktika svake godine izgubila u prosjeku 40 gigatona (40 milijardi tona) svoje mase. Između 2009. i 2017. godine izgubila je prosječno 252 gigatona godišnje. To je povisilo razinu mora 3,6 mm svakog desetljeća ili oko 14 mm od 1979. godine, pokazuje studija.
“To je samo vrh ledenog brijega”, kaže profesor Eric Rignot sa Sveučilišta u Kaliforniji, koji je i glavni autor studije objavljene u časopisu Nature Geoscience. “Dok se ledena ploča Antarktike i dalje topi, očekujemo višekatni porast razine mora s Antarktike u nadolazećim stoljećima.”
Nova analiza daje pregled kako su se gubici leda u različitim sektorima Antarktike promijenili i pomaže u rješavanju zbrke koju su proizvele neke ranije studije koje su tvrdile da gubitak leda u zapadnom dijelu Antarktike poništava povećanje ledenog pokrivača u istočnom dijelu Antarktike.
“Sektor Wilkes Landa istočne Antarktike je, općenito, uvijek bio važan sudionik u gubitku mase, počevši od 1980-ih godina, kako su pokazala naša istraživanja”, rekao je profesor Rignot. “Ova regija je vjerojatno osjetljivija na klimu nego što se pretpostavljalo, a to je važno znati jer upravo ona sadrži više leda nego zapadni Antarktik i Antarktički poluotok zajedno.”

Dobra Hrvatska,

Sijecanj 2018.

Izvor: The Independent

 

NAJČITANIJE