HEINEKEN Hrvatska primjer tvrtke kojoj su sigurnost i dobrobit zaposlenika na prvom mjestu

HEINEKEN Hrvatska nagrađen je certifikatom Poslodavac Partner nakon što je u postupku certificiranja potvrdio visoke standarde upravljanja ljudskim resursima i ostvario 94 od ukupno mogućih 100% bodova. Nezavisni tročlani tim konzultantske kuće SELECTIO, koja dodjeljuje ovo prestižno priznanje, utvrdio je da funkcija ljudskih resursa ima stratešku važnost u HEINEKENU i kao takva prati poslovnu strategiju tvrtke. Strategija tvrtke predstavljena je svim zaposlenicima, a temelji se na tri načela: održivo, prirodno i pošteno.

HEINEKEN Hrvatska novim zaposlenicima pruža dobar start nastojeći ih čim prije uhodati i osiguravajući im priliku za uspjeh i ostvarenje profesionalnih ambicija. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni odlično razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi zaposlenici uključeni su u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten, te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem.

Povećanje plaća sustavno se provodi temeljem radne uspješnosti i usporedbe s plaćama na tržištu, a svi zaposlenici uključeni su u neku vrstu varijabilnog nagrađivanja kroz sustav mjesečnih/kvartalnih stimulacija ili godišnjih bonusa. U tvrtki HEINEKEN Hrvatska veliku važnost pridaju zadovoljavanju obrazovnih potreba svojih zaposlenika, a aktivno se radi i na prepoznavanju talenata, njihovom razvoju i zadržavanju u organizaciji. Kao tvrtka koja je prisutna u 70-tak zemalja svijeta te zapošljava preko 80.000 zaposlenika, HEINEKEN potiče razvoj internacionalne karijere, dijeljenje najboljih praksi te općenito nudi dobar sustav podrške.

Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju te se od zaposlenika traže sugestije za poboljšanje svih procesa. Indeks angažmana zaposlenika je na visokom nivou  – čak 84%, pri čemu je 87% zaposlenih iznimno zadovoljno, a 94% zaposlenika navodi da su ponosni što rade u HEINEKENU Hrvatska. Osim tih podataka, ovogodišnje istraživanje klime koje je tvrtka provela pokazuje da više od 90% zaposlenika smatra da ima sve potrebne resurse kako bi svoj posao obavili na siguran način.

Sigurnost i zdravlje zaposlenika na prvom su mjestu, pa se stoga zaposlenicima omogućuju sistematski pregled, visoko kvalitetna radna oprema, dioptrijske zaštitne naočale, trening sigurne vožnje, fleksibilno radno vrijeme te sudjelovanje u različitim sportskim i volonterskim akcijama.

Boris Miloushev, predsjednik Uprave i Romina Ivančić, direktorica Sektora ljudskih resursa u tvrtki HEINEKEN Hrvatska primili su Certifikat Poslodavac Partner od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO.

 

Poziv na okrugli stol „Investicije i održivi razvoj“

kružno gospodarstvo
Foto: freepik - www.freepik.com

Sudjelovat će predstavnik Nordea banke Saša Bešlić, zastupnica u  parlamentu Federacije BiH, novinarka i producentica Sanela Prašović-Gadžo, načelnica za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandara Čilić, bivši ministar zaštite okoliša, saborski zastupnik i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Slaven Dobrović te voditelj održivog razvoja Podravke d.d. Matija Hlebar. Moderator će biti Mladen Iličković, novinar i urednik emisije na Hrvatskoj televiziji “Eko zona”.

Saša Bešlić je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja, koji već 25 godina živi u Švedskoj, gdje je postao vrhunski svjetski ekonomist, glavni direktor održivih financija švedske banke Nordea, proglašen je najboljim švedskim bankarom te je savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma.

Sanela Prašović Gadžo je uvažena sarajevska novinarka, koja je svojim istraživačkim novinarstvom došla do mnogih informacija, koje su ukazivale na spregu tajkuna i političara u BiH. Sve to odvijalo se  na štetu građana, kako ekonomsku, tako i ekološku, što ju je ponukalo da snimi film pod nazivom “Snaga je u istini i pravdi”. Danas je zastupnica u Parlamentu Fedaracije BiH.

Više informacija o okruglom stolu pročitajte na facebook stranici ovdje.

Skup o održivoj urbanoj mobilnosti

ODRAZ i mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE pozivaju prometne stručnjake, prostorne planere, predstavnike udruga, javnih poduzeća i medija te sve zainteresirane za temu održivog prometa u gradovima da se pridruže na skupu o održivoj urbanoj mobilnosti. Dođite 6. prosinca 2018. godine u 11.00 sati u HKD Napredak (Bogovićeva 1/I. kat, Zagreb), sudjelujte na panel raspravi i brojnim zanimljivim prezentacijama te upoznajte primjere dobre prakse i što Zagreb radi po pitanju održive mobilnosti. Prijave su otvorene do 30. studenog 2018.

SKUP O ODRŽIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI

Panel rasprava “Integrirani promet” / 11.00 – 13.00

Skup ćemo započeti panel raspravom na temu integriranog prometa koju organiziramo u suradnji Udrugom gradova u RH (Nacionalna točka programa URBACT). Čut ćemo o iskustvima Zagreba, Ljubljane, Varaždinske županije i okolnih područja te iskustvima i rezultatima hrvatskih gradova koji su sudjelovali u programu URBACT, s posebnim fokusom na održivu mobilnost.

U panelu sudjeluju:

  • Ante Klečina / Varaždinska županija
  • Matic Sopotnik / Mestna občina Ljubljana
  • Damir Kapuđija / IPZP – Integirani promet zagrebačkog područja
  • Petra Grgasović / stručnjakinja za program URBACT za urbanu mobilnost

Moderatorica rasprave je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić.

Predstavljanje primjera iz prakse / 14.00 – 15.00

Nakon panel rasprave, nastavit ćemo s predstavljanjem nekoliko primjera iz prakse:

  • Grad Zagreb i održiva mobilnost – planovi i projekti / Matija Vuger, Grad Zagreb
  • Predstavljanje URBACT III programa / Marko Ercegović, Nacionalna URBACT točka/ Udruga gradova u RH
  • Projekt “CIVITAS Prosperity”/ Nebojša Kalanj, Grad Koprivnica
  • Diplomski studij “Održiva mobilnost i logistika” / Predrag Brlek, Sveučilište Sjever

Dodatne informacije pronađite ovdje.

Bolji radni uvjeti za sve: Fleksibilnost i sigurnost za nove oblike zapošljavanja

Foto: Vecteezy

Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze.

Zastupnici su dali zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno. Prema pravilima, svi novi zaposlenici, uključujući one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada.

Više o temi rekao nam je zastupnik odgovoran za izvješće Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska).

Rastuća fleksibilnost i digitalizacija na tržištu rada donijela je nove i nestandardne oblike zapošljavanja. Koje su prednosti i izazovi ovog trenda?

Nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, čak i novi koncept rada te testiraju naša tržišta rada, ograničenja i pravila zakona o radu te socijalnu zaštitu. Prednosti mogu biti brojne i nemoguće je ignorirati dolazak fleksibilnijih, maštovitijih i prilagodljivijih oblika zapošljavanja. Jasno je da Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za ove nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavamo postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike, odnosno „fleksibilnu zaštitu“.

S novim poslovnim modelima nejasno je jesu li neke osobe samozaposlene ili zaposlene. Hoće li se nova pravila odnositi na platforme kao što su Uber i Deliveroo?

Nova pravila odnosit će se na radnike koji obavljaju posao za koji su plaćeni prema uvjetima druge osobe o kojoj ovise i koja upravlja njihovim radnim uvjetima. Radnici na ovakvim platformama bit će obuhvaćeni pravilima, moglo bi se reći da su oni i potaknuli ovo izvješće. Što se tiče samozaposlenih osoba, Parlament je želio biti jasan, isključujući iz prijedloga osobe koje su dobrovoljno samozaposlene.

Što će se promijeniti u odnosu na postojeća pravila?

Nova direktiva uspostavlja općeniti minimum prava radnika u Europi, što je velika promjena. Ova prava se mogu smatrati kao početak okvira za europsko tržište rada, što je prijeko potrebno kako bi ojačali europske projekte. Konkretno, naglasio bih vremensko ograničenje za probno razdoblje koje ne bi trebalo biti duže od šest mjeseci; pravo na rad za druge poslodavce uz zabranu navedenih “klauzula o isključivosti” ili “nekompatibilnosti”; pravo na dobivanje propisane obuke besplatno i unutar radnog vremena; i pravo na posebna jamstva osiguravajući minimalnu predvidivost oblicima zapošljavanja koji po svojoj prirodi nisu vrlo predvidivi, kao u slučaju ugovora “na zahtjev”.

U vezi rada na zahtjev, Parlament želi da zaposlenici budu isplaćeni ako se ugovoreni sati otkažu prije dogovorenog roka.

Izvor: Europski parlament

„Rastemo zajedno“: Tele2 podržava projekt BORANKA – pošumljavanje opožarene Dalmacije radom mladih izviđača

Vatra iza sebe ostavlja pustoš, a priroda se sama ne može boriti protiv svega čime je ugrožavamo. Vrijeme je da joj pružimo ruku i to činimo svakodnevno.

Većina požara može se ugasiti čašom vode u prvoj minuti, u drugoj minuti nam treba vjedro vode i pomoć druge osobe, dok je već u trećoj potrebna oprema za gašenje i ekipa vatrogasne postrojbe. Uz to što je požar koji nastaje u šumi ponekad teško zapaziti na vrijeme,  požari na otvorenom ovise o vjetru, pa se tako može proširiti čak i brzinom od par metara u sekundi. Sva ova saznanja te poražavajuće brojke koje govore kako je od 1. lipnja do 31. kolovoza prošle godine u priobalju buknulo više od 1300 požara koji su zahvatili površinu od gotovo 60 000 hektara, bio je i više no dovoljan razlog da se Tele2 aktivno uključi u akciju BORANKA.

Jedna od temeljnih vrijednosti Tele2 je stvari raditi otvoreno i odgovorno, pa je tako društveno odgovorno poslovanje dio naše poslovne strategije. Već drugu godinu preveniramo požare DRONacijom – donacijom dronova vatrogasnim društvima, a aktivno smo uključeni i u Boranku, projekt pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije, u organizaciji Saveza izviđača. Drago nam je što smo dio projekta gdje svakodnevno imamo priliku svjedočiti sve većem broju ljudi koji se uključuje, volontira i donira svoje vrijeme.

Priroda je nemoćna sama se obraniti i brzo obnoviti, zato treba nas. U volontiranju na projektu Boranka sudjeluju učenici i studenti, planinari, sportski klubovi, članovi lokalnih DVD-ova i svi ostali zainteresirani građani i organizacije. Zahvaljujući projektu BORANKA sudjelujemo u   pošumljavanju opožarenih područja Dalmacije sadnjom novih stabala te tako čuvamo prirodne ljepote Lijepe naše. Kao društveno odgovorna kompanija koja vodi brigu o zajednici u kojoj radi i djeluje, simbolično smo zasadili svoje drvo na obroncima Mosora i silno smo ponosni što smo dio ovog projekta. Naravno, kontinuirano pozivamo i svoje korisnike ali i sve građane da se uključe pa smo, dodatno, svim Tele2 korisnicima omogućili besplatno surfanje na stranici boranka.hr, točnije, internet promet im se na toj stranici ne naplaćuje.

Zahvaljujući ovoj kampanji svi se možemo aktivno uključimo u spašavanje šuma, neovisno o tome gdje se nalazimo. U velikim požarima, koji sve češće haraju hrvatskom obalom i priobaljem, stradavaju izrazito velike površine šuma, a to se zajedničkim trudom može spriječiti. Cilj svih koji su uključeni u ovaj projekt je podići svijest građana, a posebice djece, o važnosti šuma, zaštiti prirode te prevenciji požara. Osobnim primjerom želimo potaknuti mlade na volontiranje i aktivno uključivanje za dobrobit zajednice u kojoj žive. Samo zajedno i u što većem broju možemo doprinijeti obnovi opožarenih područja u Hrvatskoj koja se, u protivnom, ne mogu sama obnoviti.

Vjerujemo kako će do kraja studenog biti i premašena očekivana brojka od 30.000 posađenih novih stabala. Ponosni smo što imamo priliku svojim sponzorstvom i aktivnostima podržati ovaj hvalevrijedan projekt. Nadamo se da će i svi građani prepoznati važnost i vrijednost akcije te nam se pridružiti.

Tele2 je ponosni sponzor ove vrijedne akcije i poziva sve svoje korisnike da se priključe kampanji donacijama, a i samom sadnjom. Tako, iz pepela izgorene šume, nastaju nove zelene koje vraćaju boju i život Dalmaciji.

Tele2

**

Studeni, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Knjiga „DOBRA HRVATSKA / Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI“ 79 primjera i 65 organizacija – po prvi put zajedno u pridobivanju društva za više održivosti!!

Postoji dobra Hrvatska!

Knjiga DOBRA HRVATSKA / Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI / Hrvatski doprinosi Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030., takva prva i cjelovita, prikazuje dosege društveno odgovorne prakse u Hrvatskoj u posljednje četiri godine i svojevrsna je kronika, trajni zapis ovog vremena Hrvatske.

Cilj joj je promovirati dobre organizacije, afirmirati društvenu odgovornost, ali i umrežiti dobre ideje – ljude – projekte i tvrtke u novo javno djelovanje, „provocirati“ rast nove društvene socijalne  iekološke svijesti. Knjiga je vrijedna i važna i po tome što prikazuje usmjerenost hrvatske odgovorne prakse s Globalnim ciljevima održivog razvoja UN 2030. Zahvaljujući suradnji niza organizacija, ova će knjiga ostvariti trajni doprinos u osvještavanju javnosti o dobrim poduzećima, pozitivnoj Hrvatskoj i održivom razvoju u nas. S druge strane, poslužit će jednako tako i edukaciji studenata i zaposlenika te prijenosu iskustava kroz benchmarking među tvrtkama.

Sveobuhvatni pregled hrvatske prakse zadnjih godina – knjiga DOBRA HRVATSKA

Na stranicama ove knjige svoje primjere DOP-a prikazalo je 65 organizacija koje predstavljaju i najveći dio hrvatske predvodničke skupine na planu zalaganja za održivost i izlaganja pred javnošću. No znamo kako u Hrvatskoj, nasreću, postoje još i tisuće drugih organizacija koje imaju rezultate, ponose se svojim ekonomskim, socijalnim i okolišnim ostvarenjima.

Prema kriteriju nacionalne klasifikacije djelatnosti, zastupljenost organizacija u knjizi je sljedeća: Proizvodnja i proizvodne usluge – 17; Turizam – 6; Proizvodnja i distribucija električne energije – 3; Trgovina – 8; Bankarske usluge i osiguranje – 6; Civilno društvo – 8; Ostale usluge – 9, itd.

Prema kriteriju veličine najzastupljenije su velike organizacije – njih je 25 (38,5 %). Srednje velikima pripada 20 subjekata (30,74 %), koliko je i malih i mikro organizacija – 20 (30,76 %).

Tvrtke koje posluju izravno na tržištu, a u knjizi ih je predstavljeno 48, ostvarile su u 2017. godini 63 milijarde ukupnog prihoda.

Na stranicama knjige prikazano je ukupno 79 primjera dobre prakse razvrstanih u tri osnovna područja ostvarivanja DOP-a i održivosti: Dobrobit za zajednicu – 45 primjera; Dobrobit za okoliš – 24 primjera te Dobrobit za zaposlenike – 10 primjera.

Svaki od prikazanih primjera referira se na jedan ili više njih od ukupno 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja, što je važna značajka knjige Dobra Hrvatska. Najčešće su navedeni sljedeći ciljevi: Cilj 11. (Održivi gradovi i zajednice) spominje se u 27 primjera, Cilj 17. (Partnerstvom do ciljeva) – u 20; Cilj 12. (Odgovorna potrošnja i proizvodnja – u 14 te Cilj 4. (kvalitetno obrazovanje) – u 12 primjera. itd.

Društveni značaj knjige DOBRA HRVATSKA

Knjiga je nastala u skladu s novim potrebama hrvatskog društva. Naime, već desetak godina hrvatska praksa društveno odgovornog ponašanja / djelovanja / poslovanja raste i obogaćuje se. Mnoge su organizacije, poslovni sektori i segmenti društva krenuli u najvažniju promjenu uopće – da spoje sebe, zajednicu i okoliš u jednu novu ravnotežu, sklad, u ono što zovemo – održivošću. I žele na tome raditi organizirano, sustavno i planski. Komuniciranje svega tog u javnosti – u tim uvjetima – ubrzano postaje sve važnije. Informirati javnost i raspravljati o svemu tome u javnosti u takvim uvjetima ubrzano postaje sve važnije.

Vidljivost društveno odgovorne prakse, koju ova knjiga tako svesrdno i široko  podržava, presudan je etapni cilj današnje Hrvatske na putu prema održivosti. Stanje od prije nekoliko godina, kad je vidljvost bila stisnuta i povučena u usku „zeleni kutak“ kojim se kretala grupa od tek nekoliko tisuća “profesionalaca”, pojedinaca i tvrtki, poklonika i promotora DOP-a, bila je odraz ne samo slabe vidljovosti, već i malog broja organizacija koje su DOP pokušava uklopiti u svoju poslovnu strategiju . Osnaženom vidljivošću, potaknutom na razne načine – na primjer, publiciranjem primjera dobre prakse, sumornih ali i ohrabrujućih podataka o eko stvarnosti, izjavama i intervjuima, nagradama i priznanjima… – potaknut će će se dovođenje sintagmi poput “društveno odgovorno”, “održivo zalaganje”, “zalaganje za opće dobro”, “odgovornost prema budućim naraštajima” s periferije u središte društvene komunikacije i svijesti. Tek onda možemo očekivati da će se akcija na planu održivog razvoja probuditi. Dok se nova građanska i društvena svijest ne elablira među elitom, političkom, akadmeskom, gospodarskom i financijskom, ne treba ni očekivati da će DOP postati „moderan“. Ž u tom svijetlu, ova je knjiga i izuzetan doprinos viljvosti hrvatskoig DOP-a  u javnosti.

Gobalni ciljevi  – akcija naša, ovdje, hrvatska !

Uvažavajući globalne i nacionalne trendove te potrebe društva, objava prve hrvatske knjige primjera dobre prakse DOP-a usmjerila se na doprinose naših organizacija Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030. Naime, svaki se primjer referira na određeni Globalni cilj.

U jedno se zalaganje svijeta, naime, ovdje povezuju Globalni ciljevi održivog razvoja UN i konkretna praksa hrvatskih organizacija, tvrtki – od velikih i do malih i mikro, javne uprave i civilnog sektora,

Globalni ciljevi održivog razvoja stoga su odabrani kao svojevrstan zajednički nazivnik cjelokupne ideje. Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) univerzalni su ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih Naroda koristiti kao polazne točke u kreiranju svojih politika sve do 2030. U suprotnom, pozitivni scenariji nisu izgledni. Kao što njihov sam naziv govori, oni su globalni, sveobuhvatni – primjenjivi na sve dijelove svijeta, sve zajednice i sve sektore. Koristeći ih kao smjernice, svaka zemlja i svaka organizacija postaje dijelom globalnog djelovanja koje nastoji ostvariti bolju budućnost za sve.

KAZALI SU O KNJIZI DOBRA HRVATSKA

Iz uvodne riječi urednika

Pred svima onima svima onima koji prednjače u praksi DOP-a i zalaganjima za održivost – liderima, menadžerima, tvrtkama..,  stoji sada i novi izazov, . Pred njima je zadaća da uspješnijim komuniciranjem vlastite dobre prakse u javnosti postanu uzor, da budu oni koje će slijediti javnost i druge organizacije. Na njima je, onima dobrima, da preuzmu novu odgovornot – odgovornost za društveno okruženje, svijest, klimu društva. U skladu s time trebat će napuštati one stare obrase, samonametnute ograničenja, predrasude i stigme – kako da je svako isticanje dobre prakse tek “najobičnija reklama” ili “greenwashing”. Ne treba se bojati i bježati od “reklame DOP-a”. Ako netko i zlorabi takvo što, plaća PR agencije za stvaranje „zelenog imidža“, na dušu mu, i neće zadugo. Stići će ga oni koji stvarno prevode DOP, vjeruju u bolji svijet, i njih ima već mnogo, i vide se i na stranicama ove knjige.

Što reći o očitovanjima i tolikim svjedočanstvima dobrote čovjeka, pojedinaca i organizacija? Nitko tko s pažnjom bude listao i čitao ove stranice, a njih će vjerujem biti mnogo, neće ostati ravnodušan. Možda bismo knjizi mogli pridodati i još jedan podnaslov – “Hrvatska bajka”. A bajke oraspoložuju, slave svjetlo i vrline, u njima na kraju uvijek dobro nadvlada zlo. Nenadano, dobili smo knjigu punu optimizma, stvaralaštva, “pozitive”.

Goran Tudor, urednik, menadžer Poslovne inicijative Dobra hrvatska, M.E.P. d.o.o

—————–

Iz predgovora

Biti odgovoran nije fiksno, nepromjenjivo stanje, već je to proces kontinuiranog redefiniranja društvenog ugovora između poduzeća i njegovih dionika. Biti odgovoran odnosi se na volju, kapacitiranost i spremnost menadžmenta da realizira svoju viziju kroz boljitak mreže dionika koja ga okružuje…. Osnovni cilj modernih poduzeća je optimizacija profita i njegova ravnoteža s okolišnim i društvenim elementima utjecaja. U knjizi Dobra Hrvatska, na primjerima uspješnih poduzeća, može se vidjeti kako je društvena odgovornost mnogo više od donacija i sponzorstava i da predstavlja koncepciju strateškog upravljanja resursima poduzeća kroz ravnotežu ekonomskih, društvenih i okolišnih ciljeva…. To je vrijedan poduhvat i hvale vrijedna inicijativa ne samo zbog nade da će neki od tih primjera motivirati menadžere već i zbog jasnog dokaza kako u Hrvatskoj postoje menadžeri koji na pravi način anticipiraju tihe signale sa tržišta i imaju jasnu viziju budućnosti.

Postoji Dobra Hrvatska, što ova knjiga navještava i u vedrini podcrtava!

Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Zagreb

—————–

Iz uvoda

Hrvatska udruga poslodavaca nositelj je UN-ove inicijative za održivi razvoj u Hrvatskoj te tako, upravljajući Global Compact mrežom Hrvatska, jača djelovanje poslovnog sektora u Hrvatskoj u području društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja… Ciljevi održivog razvoja rezultat su vjerojatno najsveobuhvatnijega, najuključivijeg procesa u povijesti Ujedinjenih naroda te održavaju doprinose svih sektora društva u svim dijelovima svijeta. Ako uzmemo samo UN Global Compact, više od 1500 tvrtki sudjelovalo je u njihovoj izradi. Svih 17 ciljeva održivog razvoja i 169 s njima povezanih podciljeva globalne su naravi, univerzalno primjenjivi i uzajamno povezani. Sve zemlje, razvijene i one u razvoju, dijele odgovornost za ostvarenje ciljeva… Ova knjiga, prva takva zbirka u Hrvatskoj, sadrži inspirativne hrvatske primjere odgovornog poslovanja, usmjerenog ispunjenju ciljeva za dobrobit zajednice, ljudi i okoliša, prema boljem sutra.

Vali Marszalek, Hrvatska udruga poslodavaca,  direktorica Global Compact mreže Hrvatska

————–

Devet mjeseci rada , 90 članova tima – najveći napor hrvatskog nakladništva !

Pokretači i nositelji projekta su Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i tvrtka M.E.P. d.o.o. u suradnji s Global Compact mrežom Hrvatska.

Knjigu predstavlja daleko najveći zajednički napor u našem stručno-popularnom nakladništvu, posebno onome usmjerenom na problematiku održivog razvoja. Rad na njoj trajao je od veljače do listopada 2018. Godine. Članke – opise primjera pisala su 82 koautora, sukladno jedinstvenoj metodologiji koji je definirao Naknadnik.

Upravljanje projektom, njegovu izvedbu i logistiku potpisuje M.E.P. d.o.o. iz Zagreba.

Goran Tudor, urednik knjige

DOBRA HRVATSKA

__________

Knjigu putem webshopa možete naručiti ovdje, ili je pak kupiti osobno u Hrvatskom centru poslovne knjige u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 226G.

Hrvatska osvješćuje problem SIROMAŠNE DJECE: SOS kampanja

Podatak o tome da svako peto dijete u Hrvatskoj odrasta u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti uznemirio je svakoga tko je za njega doznao. Posebno je uznemirio ljude koji se i profesionalno bave djecom koja su od početka života upoznala život bez roditeljske skrbi udrugu SOS Dječje selo Hrvatska. Kako bi upozorili i osvijestili javnost o toj bolnoj činjenici, SOS Dječje selo Hrvatska početkom listopada pokrenulo je i ovih dana okončalo akciju “#vidime – za djetinjstvo jednakih prilika”.

Završena prva kampanja „#vidime za djetinjstvo jednakih prilika“

Tijekom listopada u sklopu toga projekta, koji je financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, uz medijsku kampanju i rad u školama, održana su i tri stručna skupa u Zagrebu, Osijeku i, završni, u Hrvatskoj Kostajnici.

A kako je sve počelo? Kroz SOS mobilne timove SOS Dječjih sela u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u udruzi  SOS Dječje selo Hrvatska uočili su veliki problem siromašna djeca nemaju jednake šanse, u školi su stigmatizirana, a često im nisu dostupne ni predškolske ustanove. Kampanjom “#vidime – za djetinjstvo jednakih prilika” pokušali su takvu djecu učiniti vidljivom te ukazati na potrebu da se na njihove probleme reagira i pomogne im se.

Upitali smo Gordanu Daniel, direktoricu razvoja nacionalnih programa SOS Dječjeg sela Hrvatska, je li kampanja postigla svoj cilj.

Medijska kampanja, kao jedna od aktivnosti projekta „#vidime – za djetinjstvo jednakih prilika“, u potpunosti je postigla svoj cilj, a to je ukazivanje na problematiku siromaštva djece i senzibilizaciju javnosti za potrebe djece koja odrastaju u uvjetima siromaštva. Uz medijsku kampanju održali smo i tri stručna skupa na različitim lokacijama, ali s istim ciljem progovaranja o problemu koji pogađa svako peto dijete u našoj zemlji.

Pokretanje medijske kampanje u projektu socijalnog značaja s ograničenim i skromnim budžetom bio je hrabar, čak i rizičan potez. Tema o kojoj smo željeli govoriti i na nju ukazati nije nimalo lepršava niti zabavna, nema u njoj senzacionalizma već gole i teške stvarnosti. Odlučili smo krenuti u javnost s kratkim videom kao poticajem za razmišljanje i osvještavanje da tu, pokraj nas neko dijete ima neostvarene želje, ostaje nevidljivo u životnoj svakodnevici… Javno objavljivanje videa, stručni skupovi, pojavljivanje na TV i radio postajama, članci u tiskovinama, objave i rasprave na društvenim mrežama, sve to je uspješno realizirano i pridonijelo je ostvarenju cilja kazala je Gordana Daniel.

Zašto je SOS društvena kampanja započela u SOS  Dječjem selu?

Nije ni čudo da je projekt potekao baš iz SOS Dječjeg sela Hrvatska. Kroz dječja sela oni skrbe za 160-ero djece bez roditelja i roditeljske skrbi, pružajući im ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo. Djeci koja u SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci žive i školuju se uz pomoć stručnog tima valja pridodati i djecu starijeg uzrasta koja žive u SOS Zajednici mladih, pa SOS Dječje selo Hrvatska zapravo brine o 240-ero djece. Ondje djeci pristupaju vrlo brižno, smatrajući da svako dijete, bez obzira na rasnu, vjersku ili nacionalnu pripadnost, zaslužuje dostojan život i jednake prilike za odrastanje. Kroz sustav im pomažu sve dok se ne osamostale, a svaki njihov uspjeh je i uspjeh ove humane organizacije.

U SOS Dječjem selu Hrvatska zadovoljni su kampanjom, a kako nam je izjavila Gordana Daniel, kroz razne medijske kanale primili su velik broj pozitivnih i podržavajućih reakcija građana i struke, niz upita kako se konkretno može pomoći, inicirane su javne diskusije i rasprave o potrebi poduzimanja mjera za uklanjanje problema siromaštva djece… Uspjehu projekta uvelike je pridonio i mladi kreativni tim koji napravio upečatljiv video (donosimo ga u nastavku).

Ne možemo a da se na kraju ne upitamo hoće li nakon napora uloženog u osvještavanje problema uslijediti i konkretne mjere za pomoć djeci u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Javno progovoriti o problemu, približiti ga ljudima kroz pisanu riječ i sliku putem medija u našem se projektu pokazalo dobrim putem za osvještavanje i formiranje slike javnosti o prisutnom problemu dječjeg siromaštva. Svjesnost i poznavanje problema preduvjet je drugom koraku, a to je konkretno poduzimanje aktivnosti i mijenjanje postojeće situacije. Zaključci s održanih stručnih skupova daju nam nadu da će uključeni stručnjaci, svaki sa svog područja djelovanja, napraviti korak dalje u konkretiziranju mjera pomoći i rješavanja postojećeg problema. Nadamo se da će naše poruke doprijeti i do razina na kojima se donose odluke i zakonski okviri. Ono što SOS Dječje selo Hrvatska, kao organizacija posvećena dobrobiti djece, može i hoće učiniti je da kroz svoje sadržaje i aktivnosti preventivnih programa jačanja obitelji nastavimo pomagati obiteljima i djeci koja žive u uvjetima siromaštva i socijalne isključenosti kao i da još jače zagovaramo prava djece na djetinjstvo jednakih prilika kazala je na kraju Gordana Daniel.

Mirela Drkulec Miletić

Sukladno metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska
Studeni, 2018.

 

Ozonski omotač se oporavlja

Najnovija objava iz Ujedinjenih naroda (UN) donosi novu nadu za budućnost našeg planeta. Naime, ozonski omotač pokazuje znakove kontinuiranog oporavka od štete prouzročene ljudskim djelovanjem, a očekuje se da će se u potpunosti obnoviti do 2060. godine, prenosi britanski list „The Guardian“.

Mjere poduzete za popravak štete na ozonskom omotaču također će imati važan blagotvorni učinak na klimatske promjene. Poznato je, naime, da aerosolni plinovi koji su doveli do toga da se na nekim mjestima ozonski omotač uvelike stanjio, a na nekima i potpuno nestao, pridonose i zagrijavanju atmosfere. Ograničavanjem emisije tih plinova može se izbjeći čak 0,5°C zagrijavanja u ovom stoljeću.

Oporavak ozonskih rupa i stanjenoga ozonskog omotača napredovao je od oko 1 do 3% po desetljeću počevši od 2000. godine. Prema procjenama, ako ograničenje emisija tih kemikalija ostane na ovoj razini, ozonski omotač iznad sjeverne hemisfere i srednje geografske širine trebao bi potpuno zacijeliti do 2030-ih godina. Iznad južne hemisfere i u najproblematičnijim polarnim područjima oporavak će trajati dulje – do sredine ovog stoljeća, odnosno u polarnim područjima do 2060-ih godina.

Ovi su dobri rezultati predstavljeni javnosti u 5. studenoga nakon četiri godine praćenja i procjena oporavka ozonskog omotača. To je rijedak primjer koji pokazuje da se globalna šteta po okoliš zajedničkim djelovanjem svih vlada ipak može zaustaviti.

Oštećenja ozonskog omotača nad Antarktikom u rujnu 2000. (lijevo) i u rujnu 2018. godine Fotografija: Nasa/AP

Inače, prvi je put znanstveni dokaz o oštećenjima ozonskog omotača na Antarktiku publiciran 1985. godine, a već 1987. potpisan je Montrealski protokol, koji obvezuje svjetske vlade da smanje upotrebu štetnih kemikalija za koje je dokazano da oštećuju ozonski omotač. No, u međuvremenu su nastali i drugi, po okoliš još razorniji plinovi. Stoga će početkom iduće godine na snagu stupiti amandman Kigali Montrealskog protokola, kojim će se nastojati ograničiti upotreba HFC-plinova, koji se uglavnom koriste u hlađenju, a koji imaju učinak zagrijavanja desetaka tisuća puta veći od ugljičnog dioksida.

Djelatnici Wiener osiguranja aktivno se uključili u projekt pošumljavanja opožarenih područja

U projekt Boranka, najveće volontersko pošumljavanje opožarenih područja organizirano u Hrvatskoj uključili su se i zaposlenici Wiener osiguranja VIG koji su ispod Zvjezdanog sela Mosor sadili stabla. U akciji je sudjelovalo 130 zaposlenika, a tijekom subote ukupno je zasađeno oko 2000 sadnica. Akciju su pokrenuli Savez izviđača Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja i Hrvatske šume. Kako organizatori akcije napominju, iznimno je važno da se u pošumljavanje aktivno uključi i šira zajednica.

 „Wiener osiguranje prepoznalo je važnost projekta Boranka i pridružilo se kao jedan od partnera projekta. I sami smo odlučili zasukati rukave i posaditi prava stabla na Mosoru. Ponosni smo što smo ovog vikenda imali priliku svojim aktivnostima podržati ovaj hvalevrijedan projekt. Nadamo se da će i građani prepoznati važnost akcije i priključiti se donacijom ili u akciji pošumljavanja na terenu“, izjavila je Alina Radusin iz Službe za marketing i korporativne komunikacije Wiener osiguranja VIG.

Wiener osiguranje kontinuirano podržava projekte od društvene vrijednosti za zajednicu te tako od 2015. godine surađuje i s udrugom CRVENI NOSOVI klaunovidoktori kojoj donira dvije kune od svake kupljene police dopunskog ili dodatno zdravstvenog osiguranja. Također, aktivan je sudionik projekta „Stablo znanja“ u sklopu kojeg je obnovio jednu od prostorija Studentskog centra koja se koristi kao centar za tehnologiju za studente i mlade, a edukatori Wiener osiguranja održali su i predavanje studentima o financijskoj pismenosti.

Projekt „Više znamo, bolje razumijemo“ kojeg je pokrenula Hrvatska gospodarska komora također je prepoznat kao hvalevrijedan od strane brojnih Društava iz financijskog sektora pa tako i Wiener osiguranja čiji edukatori često imaju gostujuća predavanja u srednjim školama i na fakultetima diljem zemlje kojima nastoje mladima objasniti važnost osiguranja i upravljanja osobnim financijama.

Wiener osiguranje profiliralo se u jednog od vodećih osiguratelja na hrvatskom tržištu osiguranja te kao takvo prepoznalo važnost svoje uloge u promicanju osigurateljne kulture u Hrvatskoj, kao i utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo.

Kao dio odgovornosti prema društvu već sedmu godinu zaredom Wiener osiguranje provodi „Social active day“ koji za cilj ima potaknuti zaposlenike da se makar na jedan dan uključe u razne volonterske aktivnosti. Zaposlenici su do sada imali priliku volontirati u dječjim domovima diljem Hrvatske; pružati podršku socijalno ugroženim obiteljima i umirovljenicima, a najnoviji projekt (O)siguran online ima za cilj skrenuti pozornost roditelja i nastavnika na opasnosti kojima su izložena djeca osnovnoškolske dobi u online svijetu.

Zaposlenici Wienera, osim što se uključuju u društveno odgovorne aktivnosti na korporativnoj razini, volontiraju i u slobodno vrijeme doprinoseći zajednici. Matična kuća Vienna Insurance Group svake godine dodjeljuje nagradu za privatni volonterski angažman zaposlenika iz svih zemalja članica Grupe. Zaposlenici nominiraju jedni druge na temelju volonterskih aktivnosti i pozitivnog djelovanja na svoju okolinu. Na taj način u Društvu se stvara pozitivna percepcija volontiranja, što rezultira sve većim brojem uključenih zaposlenika u društveno korisne aktivnosti.

Okrugli stol: Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije

Foto: vincent callebaut architectures

Institut za društveno odgovorno poslovanje organizira okrugli stol pod nazivom Inovacije u održivim gradovima, poduzećima i zajednicama za postizanje kružne ekonomije. Okrugli stol održat će se 14.12.2018. s početkom u 09:30 sati u Tehnološkom parku Zagrebačkog Velesajma. Partner u organizaciji eventa je Zagrebački inovacijski centar – Zicer.

Više od 50% svjetskog stanovništva (3,5 milijarde) živi u gradovima, a procjenjuje se da bi se do 2030. godine taj broj mogao popeti na 60%. Gradovi zauzimaju samo 3% zemljine površine, a odgovorni su za 60-80% potrošnje energije i 75% emisije ugljičnog dioksida.

Kako bi gradovi u budućnosti bili održivi i mogli se nositi s povećanjem broja građana, potrebno je konstantno raditi na inovacijama i dijalogu. Upravo su inovacije i dijalog teme okruglih stolova, na kojem će sudjelovati lokalna poduzeća, stručnjaci iz područja urbanog razvoja i urbane mobilnosti, članovi lokalne zajednice te organizacije civilnog društva.

Za sudjelovanje na okruglom stolu možete se prijaviti na linku.

Za dodatna pitanja o okruglom stolu molimo obratite se na e-mail ured@idop.hr.

Dodatne informacije pronađite ovdje.

Izvor: idop.hr

NAJČITANIJE