HEINEKEN Hrvatska predstavio postignuća u održivosti za 2017. godinu

Objavio
Odgovorno
-

Kompanija HEINEKEN Hrvatska objavila je neka od svojih postignuća na području održivosti u protekloj godini. U skladu sa strategijom „Stvaramo bolji svijet“ ostvaren je napredak u svim ključnim segmentima održivog poslovanja – bilo da je riječ o očuvanju prirode, sigurnosti na radnom mjestu, kvaliteti života lokalne zajednice ili promicanju odgovorne konzumacije alkohola.

Važan aspekt održivog poslovanja kompanije uključuje i održivu nabavu sirovina domaćeg podrijetla. Tako je 2014. godine pokrenut projekt nabave domaćeg ječma za Karlovačko pivo te se otada uspješno provodi u partnerstvu s Poljoprivredno prehrambenim kompleksom iz Nove Gradiške, Slavonija sladom te Poljoprivrednim institutom iz Osijeka. Konkretno, to znači da se za Karlovačko pivo koristi ječmeni slad proizveden od 100% hrvatskog ječma. Time se izravno podupire domaća poljoprivreda i održivost domaće proizvodnje pivarskog ječma, a to pokazuje i statistika. Od 2013./14. do 2016./17. otkupljena količina ječma gotovo se udvostručila (povećanje od čak 84%), broj OPG-ova koji uzgajaju ječam povećao se za 18%, a površina polja zasijanih pivarskim ječmom za 21%.

Nadalje, redovitim ulaganjima kompanija neprestano nastoji smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Najveća investicija u 2017. godini bilo je zeleno skladište u krugu pivovare u Karlovcu. Skladišni prostor površine 5.100 m² izgrađen je prema principima zelene gradnje, što je pomoglo da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš tijekom, ali i nakon izgradnje. Prilikom izgradnje fokus je bio na energetskoj učinkovitosti, korištenju kvalitetnih, ekološki prihvatljivih materijala te smanjenju količine otpada pa je tako objekt svrstan u energetski razred A+.

Osim toga, od kraja 2016. kompanija HEINEKEN Hrvatska u svojoj pivovari u Karlovcu koristi električnu energiju (ZelEn) dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. Od ove godine u proizvodnji piva koristit će se i solarna energija. Naime, na krovu zelenog skladišta u krugu pivovare u Karlovcu postavljeno je 1.380 solarnih panela koji će prema procjenama godišnje proizvoditi oko 395.000 kWh električne energije te doprinijeti smanjenju emisije CO₂. Inače, na smanjenju emisije CO₂ HEINEKEN Hrvatska radi konstantno – u odnosu na 2016. emisija je smanjena sa 6,3 kg na 6,2 kg/hl.

Mnogo se radi i na drugim područjima koji doprinose očuvanju okoliša: potrošnja vode smanjena je za čak 40% od 2008. godine, a nereciklirani industrijski otpad za čak 86% također od 2008. Važno je istaknuti i da je 11% više piva u 2017. prodano u povratnim staklenim bocama – ambalaži koja je ekološki prihvatljivija.

Također, HEINEKEN Hrvatska nastavlja brinuti i o zajednici u kojoj posluje pa je prošle godine u razne projekte i lokalne inicijative uloženo 983.000 kuna. Nastavljena je i podrška projektu KAkvart koji doprinosi društvenoj dobrobiti lokalne zajednice. Pokrenuo ga je Grad Karlovac, a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života građana na širem karlovačkom području, i to kroz poticanje mjesnih odbora i građana da se aktivno uključe i volontiraju u realizaciji lokalnih projekata.

Osim o zajednici, kompanija brine i o svojim zaposlenicima. Tako je u 2017. zahvaljujući internoj kampanji „Hvala što ne jurite“ smanjen broj mjesečnih upozorenja za prebrzu vožnju za čak 94% što je pivovari u Karlovcu donijelo nagradu središnjice u Nizozemskoj. Uz zaposlenike, tu su i potrošači među kojima kompanija promiče odgovornu konzumaciju alkohola. Stoga je 10% lanjskog budžeta za oglašavanje brenda Heineken® potrošeno na kampanju odgovorne konzumacije #Herowanted.

„Održivost je sastavni dio našeg poslovanja, a cilj nam je stvarati bolji svijet u svakom segmentu našeg djelovanja. Ponosna sam što, ukupno gledajući, stalno napredujemo u različitim područjima održivosti od očuvanja okoliša, odnosa prema zajednici i zaposlenicima do promicanja odgovorne konzumacije alkohola“ izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, rukovoditeljica korporativnih poslova kompanije HEINEKEN Hrvatska.

Više o postignućima kompanije HEINEKEN Hrvatska u području održivosti dostupno je u kratkom video zapisu.

Udruga CRVENI NOSOVI klaunovidoktori: klaunovi donose oboljelima nadu u bolje sutra – u sedam godina posjetili 100.000 djece! Dragocjena potpora udruzi od mnogih građana i tvrtki!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

„Nemjerljiva je vrijednost kada vratimo osmijeh na lice bolesnom djetetu“, prvo je što će vam reći u udruzi CRVENI NOSOVI klaunovidoktori. Klaunovi i klaunese sa smiješnim crvenim nosovima obilaze bolnice diljem zemlje i razveseljavaju bolesnu djecu, olakšavajući im teške bolničke dane. Posjećuju i djecu s teškoćama u razvoju, a druže se i sa štićenicima domova za starije osobe. Ne treba puno nakon što klaunovi uđu u bolesničku sobu da se napaćena lica malenih pacijenata ozare i nasmiješe. Smiješe se s njima i njihovi roditelji, ali i medicinsko osoblje, koje je vrlo brzo uočilo koliki poticaj ozdravljenju imaju CRVENI NOSOVI.

Ova humana udruga osnovana je 2010. godine na inicijativu Zorana Vukića, prvog profesionalnog klauna u Hrvatskoj. Klaunovidoktori nisu zabavljači, a njihovi nastupi u bolnicama nisu poput drugih nastupa. Oni obilaze djecu u vrlo osjetljivim i teškim trenucima, ulaze u bolesničke sobe i susreću se s tugom, strahom i suzama malih bolesnika, ali i dosadom kod dugotrajnog liječenja. Stoga je Zoran dobro procijenio da za takvu misiju treba profesionalni pristup i profesionalna organizacija. Tako je nastala udruga CRVENI NOSOVI klaunovidoktori kao partnerska organizacija međunarodne organizacije RED NOSES Clowndoctors International.

U početku u udruzi je bilo tek deset klaunova. Nije bilo lako ni nadležnima u bolnicama objasniti zašto bi u svoje prostorije trebali pustiti klaunove.

– Vrata Kliničkog bolničkog centra Zagreb – Rebro prva nam je otvorila tamošnja voditeljica pedagoških aktivnosti Ivanka Gregurinčić. Malo-pomalo o nama se pročulo, a danas nas bolnice same pozivaju da dođemo. Srećom, našu je misiju lako prepoznati, ona je jednostavna, a slika klaun-bolnica-dijete stvara jasnu vidljivost s kojom se ljudi brzo povezuju. Za naš razvoj i uspjeh ključna je bila i podrška koju nam pruža međunarodna organizacija, jer nam je ona omogućila pristup 25-godišnjem iskustvu rada klaunova u bolnicama u deset zemalja – objašnjava Mladenka Majerić, izvršna direktorica CRVENIH NOSOVA.

Danas klaunovidoktori redovito posjećuju djecu u 14 bolnica s dječjim odjelima te još četiri doma za starije i nemoćne u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru, Vukovaru i Vinkovcima. U jednom mjesecu klaunovi imaju i po 50 posjeta malim pacijentima, a kada se tome pridodaju posebni programi udruge, posjeta se skupi i po 70 u mjesec dana. U sedam godina rada klaunovidoktori posjetili su gotovo 100.000 djece. Klaunova je 25 i, premda je u početku bilo dosta volonterskog rada, danas klaunovi primaju naknadu za svoj rad u bolnicama, a direktorica Majerić kaže da će ih nastojati u budućnosti i zaposliti kako bi mogli zadovoljiti potrebe bolesnih i nemoćnih za svakodnevnom psihosocijalnom podrškom. Objašnjava također koliko je to naporan i emocionalno iscrpljujući posao. Posao klauna, koji obično nastupaju u paru, nije samo posjet bolnici, nego uključuje i pripreme, uvježbavanje umjetničkih točki, edukacije iz brojnih područja, pa tako i zdravstvene, psihološke, komunikacijske i ostale radionice, pisanje izvještaja o svakoj posjeti, supervizijske sastanke, posjete ostalim organizacijama klaunovadoktora u okviru međunarodne organizacije, te ostale aktivnosti nužne za kvalitetnu provedbu programa u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Od klaunova se očekuje da u prosjeku mjesečno posvete navednima aktivnostima oko 80 radnih sati. Ipak, najzahtjevniji je susret s malim pacijentima što njihovu poslu daje visoki emocionalni intenzitet.

Prošle godine udruga CRVENI NOSOVI ostvarila je u 612 posjeta zdravstvenim i socijalnim ustanovama te su posjetili 23.700 bolesnih i nemoćnih osoba. Godinu ranije, 2016., posjeta je bilo 440, a ove godine planiraju više od 800 posjeta. Također, otkriva nam Mladenka Majerić, nadaju se da će dobiti potporu za europski projekt programa Varijatea za starije osobe u domovima. Već su proveli pilot-projekt u Rijeci, a ljudi starije životne dobi bili su njime oduševljeni jer su, uz pomoć klaunova, oživjeli i usavršili svoje zapuštene i neprepoznate talente za sviranjem, pjevanjem, žongliranjem i drugim umjetničkim vještinama.

Osim redovitih posjeta, udruga CRVENI NOSOVI provodi i više posebnih programa. Jedan je od njih „Intenzivan osmijeh“, program osmišljen tako da klaunovi pomažu djeci da lakše podnesu invazivne medicinske procedure. Klaunovi djeci pružaju psiho-socijalnu podršku i svojom točkom im odvlače pažnju od bolne pretrage, a najveća im je nagrada dječji osmijeh umjesto straha i plača. Zanimljiv je i program „Cirkus pacijentus“, u kojemu klaunovi podučavaju djecu različitim umjetničkim vještinama, na primjer uče ih trikovima, žonglirati, vrtiti tanjurićei sl. Program traje cijeli tjedan i završava zajedničkom predstavom djece i klaunova. CRVENI NOSOVI provode i program za djecu s teškoćama „Karavan orkestar“, koji je financirala Zagrebačka banka u okviru projekta ZabaMoj start. Divno je vidjeti kada nakon polusatnog druženja ova djeca pjevaju i vesele se s klaunovima.

Dragocjene financijske potpore građana i tvrtki

Upitali smo izvršnu direktoricu Majerić kako je udruga riješila problem financiranja.

– U početku smo dosta bili usmjereni na traženje donacija tvrtki, no u tvrtkama je taj proces često dugotrajan i složen. Prva veća donacija bila je prikupljena humanitarnim koncertom u KD Lisinski, koji smo organizirali uz pomoć austrijske ambasade, jer im je bilo poznato što rade CRVENI NOSOVI u Austriji. Tada smo dobili 10.000 eura kao početni impuls za dalji rad. Počeli smo intenzivno raditi na izgradnji komunikacijske strategije i imidža udruge, pri čemu su nam uvelike pomogli mediji. Kasnije je sve bilo lakše. Naša udruga djeluje za opće dobro i stvara zdrave društvene odnose, što su prepoznali ne samo građani, nego i tvrtke. Trenutačno se dobrim dijelom, čak 82 %, financiramo donacijama građana, ali i korporativnim donacijama (16 %). Prosječna donacija građana iznosi oko 70 kuna – kaže Mladenka Majerić i dodaje: – Upravo zahvaljujući dobroti građana klaunovidoktori mogu biti svakodnevno prisutni u bolnicama i domovima. Bez takve podrške našu misiju donošenja osmijeha i životne radosti bolesnima i nemoćnima bilo bi teško, gotovo nemoguće, realizirati. Uspjeh CRVENIH NOSOVA je rezultat podrške svakog našeg donatora koji zajedno s nama stvara bolji svijet, makar u nekoliko kvadratnih metara bolničke sobe.

Pro bono usluge raznih tvrtki velika je pomoć redovitom radu i djelovanju Udruge

Ističe da bi im rad bio gotovo nemoguć i da nema pro bono usluga raznih tvrtki. Tako im konzultantska tvrtka Ernst & Young zadnje tri godine besplatno radi reviziju financijskih izvješća te savjetuje kako poboljšati procese u poslovanju. Od tvrtki Europlakat i B1 plakat te Media oglasi dobili su besplatno prostor za oglašavanje, a od Ine radni prostor u sklopu Ininog projekta SpajaLICA i „Prostor za vaše ideje“.

– To nam zaista jako puno znači, jer možemo raditi u ugodnom prostoru, a tu se okupljaju i klaunovi, održavaju radionice, sastanci, tu primamo donatore i još puno toga – govori Mladenka Majerić.

Značajnu suradnju i podršku imaju i od NOVE TV, koja rad klaunovadoktora aktivno prati već godinama.

Prvih su godina surađivali s Henkelom, koji im je donacijama pomogao da ostvare redovite posjete bolnicama u Zagrebu, ali i Splitu i Osijeku, a također im je povećao i vidljivost u javnosti putem svojih marketinških aktivnosti. Donacije su im dale i tvrtke Colgate Palmolive, zatim Kraš, Erste Bank, a uz podršku Wiener osiguranja organizirali su radionice cirkuskih vještina Cirkus pacijentus te trenutno provode zajednički projekt marketinga za opće dobro. Tvrtka Press Clipping već osam godina šalje im medijske objave o njihovu radu, restorani Submarine Burger u protekle dvije godine dio sredstava od prodaje burgera i deserata donirali su klaunovimadoktorima skupivši 70.000 kuna. Tvrtka Infinum je udruzi izradila web stranicu, a INA im je, osim besplatnog korištenja prostora, donirala i 50.000 kuna.

Tvrtka Tommy pomogla im je u realizaciji posjeta bolnicama i domovima u Splitu, kao i tvrtka Brodosplit, a uz podršku trgovačkog lanca Sonik uveli su redovne posjete zadarskoj bolnici.

crveni nosovi – klaunovidoktori – snimio drazen bota

Odvjetnička kuća Wolf Theiss pruža im besplatnu podršku za sve ugovorne i pravne poslove, tvrtka C&A na međnarodnoj razini podržava rad CRVENIH NOSOVA, Emmezeta im je donirala namještaj za uređenje prostora, a na službenom  automobilu gume im mijenja Vulkal. Tvrtka Varius grafika je od svakog svog računa 5 kuna izdvojila kao donaciju udruzi.

Pored navedenih velikih poduzeća, veliki broj donacija stiže i od malih tvrtki, poput obrtničkih radnji ili stomatoloških ordinacija. Za razliku od donacija građana, iznos donacija malih tvrtki je veći, u prosjeku oko 350 kuna.

Mnoštvo je lijepih primjera kako tvrtke i građani mogu podržati humani rad udruge CRVENI NOSOVI klaunovidoktori, na kojima su im članovi udruge zahvalni, baš kao i mali bolesnici te starije osobe kojima svaki posjet klaunova znači trenutke istinske radosti i novu nadu u bolje sutra.

Mirela Drkulec Miletić

Sukladno metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska

Lipanj, 2018.

 

HUP projektom ‘Poduzetnici budućnosti’ nagradio održive poslovne ideje srednjoškolaca

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Čak 175 radova, u kojima su učenici uz pomoć profesora mentora obrazložili svoje poduzetničke ideje, zatrpalo je prostoriju u kojoj je žiri Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u sklopu nagradnog natječaja „Poduzetnici budućnosti“ ocjenjivao pristigle radove. Nije bilo lako procijeniti najbolje, jer sve su učeničke ideje bile zanimljive, a mnoge od njih bile su inovativne, domišljate i praktične. Učenici nisu trebali imati samo dobar „nos“ za biznis, nego su morali razraditi cijeli poslovni plan. Tako su svi prijavljeni projekti sadržavali poduzetničku ideju, ali i ciljeve, doseg tržišta te procjene mogućnosti za uspjeh i daljnji razvoj ideje, a svi su ti elementi, dakako, utjecali i na konačnu ocjenu žirija.

– Hrvatska udruga poslodavca u povodu 25. godina svoga rada željela je pokrenuti natječaj u svim srednjim školama u Hrvatskoj s ciljem snažnijeg poticanja poduzetničkog duha kod učenika, jer su mladi budućnost hrvatskog društva i garancija uspjeha hrvatskog gospodarstva. Time smo željeli potaknuti nastavnike i učenike na dodatne inicijative u svezi s poduzetništvom, što se posljedično i posredno odražava i na percepciju poduzetništva među roditeljima učenika te unutar lokalnih zajednica – kažu u HUP-u.

Natječaj je trajao od 15. ožujka do 15. svibnja, a HUP ga je proveo u partnerstvu s predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i uz suradnju medijskih pokrovitelja, a nagrade su dodijeljene 12. lipnja na konferenciji Dan poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca.

HUP je ukupno nagradio 25 projekata. Prvih pet nagrađenih timova za svoje je srednje škole osvojilo po 25.000 kuna, drugih pet po 10.000 kuna, a preostalih 15 srednjih škola nagrađeno je s po pet tisuća kuna. Među nagrađenim srednjoškolskim projektima ima sjajnih poslovnih ideja, koje bi mogle vrlo brzo biti pretočene u konkretne proizvode i usluge.

– HUP je stavio na raspolaganje financijska sredstva svojih članica – nagradni fond od ukupno 250.000 kuna. To govori o podršci koju su hrvatski poslodavci spremni dati mladim potencijalima. Uz financijsku potporu nastojali smo omogućiti i medijsku pojavnost kao i priliku za predstavljanje najboljih projekata te razmjenu kontakata na najvećem godišnjem skupu poslodavaca. Nadamo se da će biti prilike da se pojedini projekti dodatno razvijaju. Kada smo raspisivali natječaj naša je namjera i bila da, uz ostalo, potičemo škole da sredstva dobivena ovim natječajem ulažu u izvrsnost tih mladih ljudi – objašnjavaju u HUP-u.

Kakav se veliki poduzetnički potencijal krije u srednjoškolcima, vidi se i na primjeru prvih pet nagrađenih škola. Tako je Prva ekonomska škola iz Zagreba nagrađena za projekt Pollinis narukvice, odnosno pametne narukvice za mjerenje koncentracije peludi u zraku. Pametna narukvica paljenjem žute, zelene ili crvene lampice upozorava onoga tko ju nosi na koncentraciju peludi u zraku. Ako se zna da u Hrvatskoj između 7 i 10 % ljudi pati od alergije na pelud, jasno je da bi ovakva narukvica bila dobro prihvaćena na tržištu.

Tim Ekonomske škole u Velikoj Gorici osmislio je Melem kapicu, opremljenu masažerom te eteričnim uljima kako bi ljudima koje muče glavobolje i migrene olakšali te tegobe. Tim Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina domislio se kako olakšati odlaganje otpada uz pomoć senzora za kontejner, koji omogućava lako otvaranje kontejnera samo pokretom ispred senzora, bez fizičkog napora. Senzor energiju dobiva pomoću solarnih panela na poklopcu kontejnera.

Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti u Zagrebu autor je projekta sigurnosno-grijaćeg osvijetljenog pješačkog prijelaza, koji može smanjiti rizik stradavanja pješaka, ali i omogućiti vozačima motornih vozila da pravovremeno uoče pješake i bicikliste na „zebri“. Ideja je da se u dijelu habajućeg i veznog sloja kolnika ugradi modul koji u sebi sadrži rasvjetna tijela, grijače, senzore i solarne ploče.

Tim Industrijsko-obrtničke škole iz Virovitice projektirao je samonatapajući cvjetnjak, koji sadržava dovoljno vlage za rast biljaka čak i kad ih se ne zalijeva dulje vrijeme. Ovaj je projekt na međunarodnom sajmu  „Inventum“ u Iloku dobio brončanu medalju za inovativnost, a ocjenjivačka  komisija izrazila je mišljenje da je to inovacija koji ima budućnost  u proizvodnji.

Nama se, pak, čini da sve ideje mladih uz nešto dorade imaju potencijal za komercijalno korištenje. Samo im treba dati vjetar u leđa, a HUP je svojim natječajem učinio prvi korak.

Mirela Drkulec Miletić, lipanj 2018.

Globalni cilj 6 u Hrvatskoj: Bolja pitka voda zahvaljujući nastojanjima Komisije

Objavio
Odgovorno
-

Iz Kohezijskog fonda ulaže se 63,6 milijuna eura kako bi se poboljšali vodoopskrbni sustavi u 14 gradova, odnosno općina u istočnim predgrađima Zagreba. Projekt uključuje gradnju novog vodocrpilišta, novih cijevi u Kosnici i gradnju ili rekonstrukciju gotovo 400 km vodovodne distribucijske mreže, odnose dodatne doprinose realizaciji Globalnog cilja održivog razvoja 6.

Zahvaljujući ovom ulaganju EU-a, izgradit će se vodovodna infrastruktura s oko 9000 novih priključaka za kućanstva za približno 30 000 stanovnika u okolici Zagreba. Uz to, rekonstrukcijom postojećih dijelova mreže osigurat će se bolja kvaliteta vode za više od 7000 korisnika.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: „Sigurna i kvalitetna pitka voda ključna je za ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Ovaj je projekt, u širem kontekstu tridesetogodišnjih politika i mjera EU-a za osiguravanje sigurne pitke vode, savršen primjer Europe koja štiti svoje građane. Nekoliko dana prije petogodišnjice članstva Hrvatske u EU-u, to pokazuje kako EU brine za dobrobit hrvatskih građana i konkretno im pomaže.”

Projekt bi trebao biti dovršen u prosincu 2022.

Odgovorni roditelj: Kako naučiti djecu sticati i cijeniti novac?

Objavio
Odgovorno
-
djeca i novac
Foto: ilustracija Karolina Grabowska

Onaj i ona koji daju djetetu novac u zamjenu za neprovedeno vrijeme s njim, čine mu „medvjeđu“  uslugu. Onaj/ona koji ne postavljaju razumna i dosljedna pravila pred djecu u pogledu stjecanja i trošenja novca, dopuštaju proizvoljni razvoj loših navika. Djeca poštuju pravila. Mnogo im je lakše kad znaju što se od njih očekuje.

Posljedice takve prakse i navike, sagledat će se u daljoj budućnosti.  Zato – razvoj radnih navika, stvaranje i stjecanje, štednja, razmuno ponašanje s imovinom… posao je za roditelja koji kreće još od najranijeg dijetetova djetinjstva, možda već druge godine. Glavni je cilj dobrog odgoja razviti u dijeteta stav  – ako radiš i uradiš dobro, radiš za svoje dobro. Možeš ako hoćeš.

Kako biste djeci lakše objasnili vrijednost novca, uzmite u obzir njihovu dob. S djecom se može početi razgovarati o novcu čim nauče brojiti. Od tada nadalje svaki je odlazak u kupovinu, podizanje novca s bankomata ili provlačenje kartice prilika za lekciju o vrijednosti novca.

Olako davanje džeparca, dnevno, tjedno

Dogovorite li se s dijetetom da će novac dobivati za ispunjavanje zadataka i kućanskih obveza, poput održavanja svoje sobe čistom, ono će kasnije više znati cijeniti novac nego da ste mu samo davali džeparac.

Davanje povećeg džeparca djeci može biti “medvjeđa usluga” jer kasnije u životu ne znaju cijeniti vrijednost zarađenog novca, pokazala je studija Sveučilišta Sheffield na 3200 djece u dobi od 11 do 15 godina. Istraživači su otkrili da roditelji djeci te dobi u prosjeku daju od 70 do 100 kuna džeparca na tjedan, a svako povećanje džeparca može imati velik utjecaj na upravljanje financijama dijeteta u budućnosti.

Tako povećanje džeparca već od jedan posto smanjuje njegovu sposobnost uštede za 21 posto. Mnogo boljom opcijom pokazalo se davanje djeci zadataka za čije ispunjavanje dobivaju novac, zbog čega ona već u djetinjstvu shvaćaju da se novac mora zaraditi i samim time racionalno trošiti. Prema tome, stav roditelja ključan je kod formiranja odnosa prema novcu kod djece, što na jedan način određuje i njihovu financijsku budućnost, zaključili su istraživači.

Neka se upitaju u šopingu: treba li mi stvarno to? Kako ću to iskoristiti kad dodjem kući?

Djeca će o financijama mnogo naučiti i promatrajući roditelje, stoga je važno da im uvijek budete dobar uzor. Ako uoče kako nekontrolirano trošite novac i gomilate dugove, vjerojatno je da će se i ona slično ponašati kad odrastu. Morate im jasno objasniti kako nije pametno trošiti iz hira i na dug, nego bi se za svaku stvar trebali zapitati je li im doista potrebna.

Neka naprave svoj plan štednje da bi onda mogli nešto kupiti

Također, možete im pomoći da naprave plan štednje, odnosno gdje mogu smanjiti troškove kako bi si kupili, primjerice, omiljenu igračku. Dijete mora shvatiti kako za nabavu skupljih predmeta mora i nešto žrtvovati.

Novac se ne stvara na bankomatu!

Novac ne raste na drveću – no djeci se upravo tako čini kad vas gledaju da dižete novac s bankomata. Zato ih povremeno odvedite u poštu da vide i kako plaćate režije.

Nemojte misliti da djeca ne mogu shvatiti račune

Objasnite djeci koliko nešto stoji, a to možete učiniti i vodeći ih u “štednu” turu po vlastitu domu. Ona nisu svjesna da će, primjerice, račun za struju biti veći ako su im istodobno uključeni kuhalo, računalo i televizor, ali shvatit će ako im objasnite i pokažete kako to utječe na brojilo koje se vrti.

Ograničite im pristup TV – reklame najviše ispiru mozak baš najmlađima 

Djeca su podložna utjecaju reklama, stoga ih svakako smanjite. Gledajte televiziju s njima ili im prebacite program kad počnu reklame.  Ili, umjesto gledanja televizije, ponudite im nešto drugo, vrednije. Ako ih pustite da „bulje“ satima u televizor, da biste vi dobili toliko potrebni mir, problem se počinje stvarati. Osvijestite da mnoge tvrtke smišljeno privlače najmlađe – s ciljem da im stvoje želju i potrebu. A sljedeću fazu posla – nagovaranje roditelja na kupnju prepuste djeci.

Naučite djecu “pametnoj” kupovini

Djeca uče promatrajući te ih povedite u kupovinu namirnica. Tako će vidjeti da kupujete samo ono što je u tom trenutku potrebno te da se između dva slična proizvoda često odlučujete.

Radom se najbolje uči cijeniti novac

Potaknite stariju djecu na rad jer će tako naučiti cijeniti vrijednost novca. Ako su dovoljno odgovorni, mogu pričuvati mlađu braću ili dijete vaše prijateljice, oprati pod ili auto, a zarađeni novac neka potroše na ono što žele, bila to nova igrica ili komad odjeće koji već dugo gledaju u izlogu.

Ako i ne razumiju sve o novcu, znat će što je štednja

Osim razgovora o novcu, važan je i način na koji razgovarate. Tako, umjesto: “Ne možemo si to priuštiti” kad vas dijete traži skupu igračku, recite: “Ne možemo kupiti sve što želimo nego ono što nam zaista treba”. Iako dijete vjerojatno neće biti najsretnije zbog toga, shvatit će o čemu govorite. No objasnite djetetu da može štedjeti kako bi si kupilo stvari koje mu nisu nužne.

Za kupnju treba novac, novac se zarađuje na poslu

Djeca starosti od tri do pet godina mogu shvatiti da je za kupovinu potreban novac, da se novac zarađuje tako da se odlazi na posao, ali i da postoji razlika između onoga što trebate i onoga što želite. U dobi od šest do deset godina mogu razumjeti da je potrebno odlučiti što će se kupiti za zarađeni novac jer se ne može kupiti sve što vam padne na pamet, ali i da je dobro usporediti cijene istih ili sličnih proizvoda u nekoliko trgovina. Djeca od 11 do 13 godina bez problema će shvatiti da je mudro za štednju odvojiti dio od svega što zaradite. A djeci starijoj od 14 godina može se objasniti što je kreditna kartica, te koliko se više troši ako predmet kupuje “na dug”, da je nešto skupo ako se ne može odjednom sve platiti gotovinom, kao i da se od plaće odvaja dio novca za porez.

I budžet je metoda učenja

Odredite budžet unutar kojeg se djeca mogu sama kretati. Ako stalno traže nešto, možete im dati 50 kuna i reći im da to potroše kako god žele, ali da do idućeg tjedna (…) neće dobiti više ništa. Tako će početi razmišljati na što će potrošiti novac.

I bake i djedovi sudjeluju u učenju – uskladite lekcije među starijim u obitelji

Djeca će katkad radije poslušati drugog člana obitelji nego vlastite roditelje. Ako dijete puno vremena provodi s bakom i djedom, usuglasite novčane lekcije koje želite da nauči kako ne bi bilo zbunjeno različitim informacijama. Dijete će brzo osjetiti tko je „mekši“, kako užicati nešto.

Štednja, ali i investicijsko ulaganje

Štednju podignite na viši nivo – raspitajte se o raznim investicijskim fondovima jer djeca srednjoškolske dobi već mogu shvatiti novčano tržište.

Redoviti tjedni sastanak o financijama – financijski kružok

Jedanput na tjedan održite obiteljski financijski sastanak. Zapišite potrebe i želje pa odredite prioritete kako bi se dijete naučilo planiranju troškova. Osim što će naučiti raspolagati novcem, dijete će tako lakše shvatiti zašto nešto ne može dobiti, a zašto se nešto mora kupiti.

Želiš li odmah u kupnju ili ćeš pričekati rasprodaju?

Ako dijete nešto silno želi, upitajte ga je li sigurno da želi potrošiti novac istog trenutka ili će radije pričekati rasprodaju te mu objasnite da će na rasprodaji moći kupiti više stvari. Tako će se naučiti promisliti o onome što želi umjesto da manijakalno kupuje, a shvatit će i koncept rasprodaje.

Promisli treba li ti pa onda kupi (Imaš već tri igračke, što će ti četvrta!)

Učite djecu da čak i ako si nešto mogu priuštiti, prvo promisle hoće li im to dugoročno biti korisno. Ako je odgovor ne, onda im ta kupnja neće pričinjavati užitak, a novac će biti uzalud potrošen. Objasnite im zašto kupnja nije pametna – primjerice, imaš tri takve igračke doma, ne treba ti još jedna.

Neka dijete ima svoj budžet, kasicu prasicu i s njome raspolaže

Nabavite mu/joj štednu kasicu, stavite unutra početni ulog i poučite o prilikama kad će ubaciti neki novčić unutra. Ne zaboravite – to je njegova imovina, neka je potroši kako hoće. Naravno, uz vaše nježno vođenje – da ne baci novac „u vjetar“. Ali i to će mu biti škola.

Morate biti dosljedni u pridržavanju pravila.

Pridržavajte se razumnih pravila, jednako prema svoj dvojoj djeci, dosljedno u svim situacijama. Vrludate li, počinje razvoj krivih navika.

Ima još. Pokušajte i sami nešto dopisati u ovaj niz dobrih roditelsjkih postupaka.

Korišten izvor: business.hr

Dobra Hrvatska, lipanj 2018.

Ericsson Nikola Tesla nagrađen za WaterQ projekt

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Voda je u današnjem svijetu jedan od najdragocjenijih resursa, a procjenjuje se da više od milijardu ljudi nema pristup dovoljnoj količini pitke vode. Stoga je svako poboljšanje u boljoj opskrbi vodom vrijedno pozornosti.

Međunarodni Bledski festival vode usmjeren je na inovativne i revolucionarne projekte, proizvode i usluge u području upravljanja vodama. Festival je i odlična platforma za povezivanje različitih javnih i privatnih organizacija te stručnjaka vezanih uz tematiku očuvanja i održivog korištenja voda. Na festivalu su dodijeljene i nagrade najboljim inovacijama i praksama u vezi vode u kategorijama korporativnih, nacionalnih i pojedinačnih projekata. Nagrada za velike tvrtke pripala je kompaniji Ericsson Nikola Tesla za projekt WateQ, o kojemu smo pisali, a koji promiče dostupnost pitke vode i zaštitu prirodnih resursa te njihov održivi razvoj.

Projekt je pripremljen i odvija se u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, tvrtkom Telemetris te start-up tvrtkom Freewa, a zasnovan je na aktivnom uključivanju znanosti i sudjelovanju javnosti koja koristi suvremene tehnologije masovnog mapiranja te dvosmjernog komuniciranja na jedinstven način u cilju zaštite okoliša i vodnih resursa.  Ukratko, senzori razvijeni na FER-u putem mobilne veze omogućuju automatsko prikupljanje niza okolišnih podataka o vodi koje onda analizira, obrađuje i prezentira napredna ICT platforma eOkoliš, koju su razvili stručnjaci Ericssona Nikole Tesle. Tvrtka Telemtris usmjerena je na razvoj proizvoda temeljem prototipa senzora, koji će u finalnoj verziji biti integriran u Freewa bocu dok istoimena mobilna aplikacija omogućuje uključenost stanovništva u proces prikupljanja i korištenja podataka, a Zavod za javno zdravstvo odgovora za algoritme i meritornu interpretaciju rezultata te procjenu eventualnih rizika.

Nagradu je predao i nagrađenima čestitao Mario Gajić, organizator i utemeljitelj neprofitne organizacije Bled Water Festival. Preuzimajući nagradu, Karlo Guštin, menadžer za nova područja i strateške inicijative u Ericssonu Nikoli Tesli, posebno je naglasio važnost koordiniranog djelovanja institucija javnog zdravstva, znanosti i poduzetništva te njegov veliki potencijal za nova partnerstva i budući razvoj, što je pridonijelo da ova domaća inicijativa bude prepoznata te visoko vrednovana i izvan hrvatskih granica.

Više o projektu WaterQ možete na www.waterq.info.

MDM

Tele2 u Hrvatskoj i zaklada Reach for Change već tri godine pridonose ostvarenju UN-ovog cilja održivog razvoja 17

Objavio
Odgovorno
-

Na Summitu o održivom razvoju održanom  25. rujna 2015. godine, države članice Ujedinjenih naroda (UN) usvojile su 17 ciljeva održivog razvoja usmjerenih ponajviše na iskorjenjivanja siromaštva, borbu protiv neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja klimatskih promjena do 2030. godine (Agenda 2030).

Sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Prema posljednjim pokazateljima, Republika Hrvatska najlošije rezultate pokazuje upravo u provedbi Cilja 17 „Partnerstvom do cilja  – Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj“.

Ciljevi održivog razvoja usvojeni na ranije spomenutom Skupu su unapređenje i nadgradnja Milenijskim ciljevima razvoja. Milenijski ciljevi razvoja predstavljaju osam ciljeva borbe protiv siromaštva koji su se trebali postići prije 2015. godine. Usvojeni su 2000. godine, a unatoč postignutom značajnom uspjehu pri ispunjavanju Milenijskih ciljeva, siromaštvo nije u potpunosti iskorijenjeno jer se napredak u njihovom ostvarenju nije odvijao ujednačeno diljem svijeta.

Dok su Milenijski ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, novi koncept, odnosno Globalni ciljevi su univerzalni, primjenjivi na sve zemlje i nacionalne politike, a obvezuju na stvaranje bolje budućnosti za ljude i planetu. Globalni ciljevi usvojeni su nakon procesa konzultacija koji je trajao tri godine i za čiju je provedbu neophodno da svaka zemlja pridonese vodeći računa o razini razvoja zemlje, kao i lokalni kontekst.

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Uspjeh ostvarenja Globalnih ciljeva podrazumijeva snažna partnerstva između države, poslovnog sektora i civilnog društva.  Neki od definiranih podciljeva podrazumijevaju utjecaj na sistemske promjene. Ovdje posebno možemo izdvojiti podciljeve 17.16, 17.16.1 i 17.17 koji ističu značaj partnerstava između različitih dionika. Partnerstva između poslovnog sektora, države i civilnog društva mobiliziraju dijeljenje znanja, iskustava, stručnosti, tehnologije i financijskih resursa na način koji snažno podupire ostvarivanje Globalnih ciljeva.

Tele2&Reach for Change – Partnerstvo za promjene

Tele2 na globalnoj razini je jedan od osnivačkih partnera zaklade Reach for Change koja trenutno djeluje u 18 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj svoje djelovanje Reach for Change započinje 2015. godine zahvaljujući suradnji s Tele2 u Hrvatskoj. Ugovorom o suradnji između Tele2 Hrvatska i Reach for Change je Tele2 osigurao financiranje kako za operativan rad Zaklade tako i za fond za podršku društvenim poduzetnicima. Pored toga, Tele2 u Hrvatskoj je na raspolaganje ove suradnje stavio niz svojih operativnih kapaciteta kako bi podržao Zakladu i društvene poduzetnike kroz programe volontiranja zaposlenika, mentorstvo i savjetovanje društvenim poduzetnicima. Tele2 Hrvatska do sada je uložio preko 3.000.000 kuna financijskih sredstava u ovu suradnju. Nefinancijska podrška Tele2 varira kroz vrijeme ovisno o potrebama društvenih  poduzetnika i operativnih potreba Zaklade pa stoga nije moguće ovdje ponuditi procjenu njezine vrijednosti.

Suradnja između Tele2 i Reach for Change jedan je od tek nekoliko primjera usmjerenosti na ostvarenje Cilja 17, posebice podciljeva 17.16, 17.16.1 i 17.17.

Upravo o tome bilo je riječi na skupu pod nazivom „Partnerstvo za promjene“ koji su 29. svibnja 2018. godine u Zagrebačkom tehnološkom parku organizirali Reach for Change i Tele2. Na skupu koji je moderirao novinar Robert Zuber su pored predstavljanja Izvješća o socijalnom utjecaju zaklade Reach for Change u Hrvatskoj za proteklu godinu održana i dva okrugla stola. Teme o kojima se govorilo na okruglim stolovima vezane su uz društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, način mjerenja socijalnog utjecaja koji ostvaruju društveni poduzetnici, te o tome kako suradnja poslovnog sektora i civilnog društva u ovom konkretnom slučaju pridonosi realizaciji SDG17 u Republici Hrvatskoj.

Najvažnija postignuća suradnje Reach for Change i Tele2 su da je tijekom 2017. godine u Hrvatskoj podržano 819 djece, kao i 431 odrasla osoba koja radi s djecom. Nadalje, 71% društvenih poduzetnika proširilo je svoj tržišni udio, a 71% je ostvarilo  i pozitivne financijske rezultate. Broj volontera u podržanim projektima se udvostručio.

Pored domaćih stručnjaka iz područja održivosti i društvenog poduzetništva poput dr. Mirjane Matešić, izv.prof. Mislava Ante Omazića, na skupu je sudjelovala i Annica Johansson iz Reach for Change koja je predstavila način na koji Reach for Change mjeri društveni utjecaj. Svoja iskustva podijelili su i neki od društvenih poduzetnika koje podržavaju Reach for Change i Tele2 – Petar Reić i Ksenija Benaković. Na skupu su sudjelovali i njegova ekselencija Lars Schmidt, Veleposlanik Kraljevine Švedske i Sofia Breitholtz izvršna direktorica Zaklade. Skup je zaključio Viktor Pavlinić, Predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska citatom kojim je naglasio značaj ove suradnje za Tele2, ali i istaknuo srž Cilja 17 pozivom na afričku poslovicu: „Ako želiš ići brzo, idi sam, a ako želiš dospjeti daleko, idi u paru!“

Izazov ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” pomaže Savezu društava multiple skleroze Hrvatska, sudjelujte i vi!

Objavio
Odgovorno
-

GRAWE Hrvatska četvrtu godinu zaredom otvara izazov ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” s ciljem prikupljanja 100.000 kilometara koje će to osiguravajuće društvo ‘pretvoriti’ u donaciju od 50.000 kuna za Savez društava multiple skleroze Hrvatske na GRAWE noćnom maratonu 25. kolovoza na zagrebačkom jezeru Bundek. Svi trkači koji žele učiniti dobro djelo i poticati svijest o zdravim životnim navikama od danas mogu skupljati trkačke kilometre na aplikaciji Endomondo pod PoKRENI izazovom. Također, danas počinju i prijave za peti GRAWE noćni maraton, a najluđi noćni trkački spektakl, kako ga trkači od milja zovu, ove će godine pratiti krilatica “Fly me to the moon”. Utrku organiziraju Atletski klub Sljeme i GRAWE Hrvatska, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na linku za prijave. Trkačkom izazovu priključit će se i poznate hrvatske ultramaratonke Veronika Jurišić, Paola Vrdoljak, Antonija Orlić i Adrijana Šimić.

Cilj trkačkog izazova ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” je pokretanje promjena i poticanja na usvajanje zdravih navika koje su temelj za kvalitetniju budućnost svakog pojedinca.

“Inicijativom PoKRENI nastojimo podići svijest naših sugrađana o nužnosti uvođenja zdravih navika radi poboljšanja kvalitete života. Kao osiguravajuće društvo, na vrh ljestvice prioriteta stavljamo život i zdravlje te je naša odgovornost da svima pružimo potporu i motivaciju u ostvarenju pozitivnih promjena. Do sada smo inicijativom “PoKRENI” prikupili više od 500 tisuća kilometara i donacijama pomogli trima udrugama, tako da smo ove godine odlučili ići u istom smjeru i  donaciju od 50.000 kuna donirati Savezu društava multiple skleroze Hrvatske”, rekla je Sanja Gržetić, voditeljica Odjela za korporativne komunikacije i marketing GRAWE Hrvatska d.d.

Prvi korak u svakom životnom izazovu najčešće je najteži, naročito bez potpore okoline. Međutim, potpora najčešće ne dolazi sama, već za nju tražimo motivaciju i inspiraciju, poručuju iz te osiguravajuće kuće i ističu da se upravo zato u izazov može uključiti svatko i time pružiti primjer drugima i motivirati ih da se PoKRENU, a uz to i učine dobro djelo. Dovoljno je preuzeti besplatnu aplikaciju Endomondo za praćenje treninga na pametnim telefonima, prijaviti se na PoKRENI izazov i koristiti je prilikom trčanja te tako registrirati prijeđene kilometre.

“Iznimno smo sretni što je GRAWE Hrvatska odabralo upravo naš Savez u toj zaista hvalevrijednoj inicijativi. Osobama od multiple skleroze nužna je stalna pomoć i podrška, a mi kao Savez trudimo se iskoristiti svaku financijsku pomoć za promicanje liječenja, rehabilitacije, istraživanja i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti. Unaprijed se zahvaljujemo svima koji će sudjelovati u izazovu jer vjerujemo kako pozitivnim akcijama zajedno možemo pomoći unaprjeđenju kvalitete života onih kojima je to najpotrebnije”, izjavila je Branka Lukić, predsjednica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.

Sudionici prikupljene kilometre i sudjelovanje u inicijativi mogu podijeliti na društvenim mrežama uz korištenje službenih hashtagova #pokreni, #poklonisvojekilometre i #mozemosve.

Iz AK Sljeme i GRAWE Hrvatska, poručuju da će i ove godine zagrebački Bundek i nasip uz Savu u kolovozu osvijetliti 2.000 trkača jer utrka nije namijenjena samo uvježbanim sportašima već svima koji žele PoKRENUTI pozitivnu promjenu na sebi i motivirati druge. GRAWE noćni maraton upravo zato osim standardnih disciplina od deset kilometara, polu-maratona (21 km), 3/4 maratona (32 km) te maratona (42 km) nudi i disciplinu desetinka, duljine četiri kilometara za sve one koji žele istrčati svoju prvu utrku i motivirati druge svojim uspjehom.

Prijave za noćni trkački spektakl uvijek se popune vrlo brzo, pa organizatori pozivaju sve zainteresirane da se prijave na vrijeme i tako budu dio jedne od najočekivanijih utrka sezone.

Kraš novi član Poslovne inicijative Dobra Hrvatska

Objavio
Odgovorno
-

U lipnju 2018. djelovanju Poslovne inicijative Dobra Hrvatska pridružio se istaknuti lider u razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Kraš Hrvatska. Kao i drugi članovi inicijative, i ova je kompanija odlučila udružiti znanja, kompetencije i utjecaj kako bi zajedničkim snagama sudjelovala u kontinuiranom ulaganju u poslovni uspjeh, gospodarski razvoj te odgovoran odnos prema zaposlenicima, zajednici i okolišu.

Pridruživanjem Poslovnoj inicijativi Dobra Hrvatska Kraš se dodatno uključuje u misiju koja predstavlja doprinos bržem i širem razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj organiziranim i zajedničkim djelovanjem poslovnih subjekata, jednako unapređenjem aktivnosti u tvrtkama, kao i osvješćivanjem široke poslovne i opće javnosti o društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju.

Znajući kako društveno odgovorno poslovanje nije cilj, nego putovanje, Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska okuplja uspješne i dobre poslovne subjekte, osobito u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga, kao i sve one koji primjenjuju načela društvene odgovornosti u svojem djelovanju. U njezinom se djelovanju tvrtke potiču na sustavnost u unapređenju i nova vlastita iskustva u DOP-u, networking te kontinuirano učenje s ciljem stvaranja novih primjera dobre prakse.

Dodatne informacije o ciljevima Poslovne inicijative čitajte ovdje.

Ako se i Vi želite uključiti u rad inicijative, kontaktirajte nas ovdje.

Značajan iskorak Hrvatske pošte i velika podrška lokalnoj proizvodnji hrane

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: Hrvatska pošta - https://www.posta.hr/en/yellow-click/6644

Domaći med ili džem, zimnica ili izvrsno dalmatinsko i istarsko maslinovo ulje donosi vam poštar na kućna vrata. Zvuči sjajno, a oni koji koriste novu internetsku trgovinu Hrvatske pošte Žuti klik uvjerili su se da i jest sjajno. Hrvatska pošta, naime, u ponudu je svoje internetske trgovine Žuti klik uvrstila novu kategoriju izvornih hrvatskih proizvoda „Klikni na domaće – proizvodi naših sela“ te kupcima omogućila da vrlo lako, iz naslonjača u svom domu, naruče izvrsne domaće proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Trenutačno se na Žutom kliku nudi šest kategorija domaćih proizvoda: med i džemovi, čajevi, prirodna kozmetika, pakirani prerađeni proizvodi, zimnica i maslinovo ulje, a iz Hrvatske pošte uvjeravaju nas da će se ponuda i dalje širiti.

– Hrvatska pošta, kao društveno odgovorna tvrtka, svjesna je svoje važne uloge u zajednici. Projektom suradnje s OPG-ovima Hrvatska pošta približava male poljoprivredne proizvođače kupcima diljem Hrvatske, potiče ruralni razvoj te pomaže OPG-ovima u plasmanu domaćih proizvoda. Također, to je i specifična tržišna niša u on-line prodaji u kojoj vidimo vlastitu priliku za obogaćivanje ponude Žutog klika i profiliranje u odnosu na konkurenciju. Svim OPG-ovima nudimo kompletno rješenje za internetsku prodaju (Žuti klik) i distribuciju (Hpekspres) proizvoda te korisničku podršku. Tako se mali poljoprivrednici mogu usredotočiti na ono što najbolje znaju – proizvodnju vrhunskih domaćih proizvoda – kaže Rosa Stojnić, voditeljica Odjela za razvoj i upravljanje digitalnim uslugama i e-platformama.

Trenutačno kupci na Žutom kliku mogu kupiti proizvode 12 OPG-ova i jedne poljoprivredne zadruge, no ponuda će se širiti jer Hrvatska pošta pregovara s novim malim poljoprivrednim proizvođačima. Plan im je nastaviti i s obogaćivanjem ponude u postojećim kategorijama i uvođenje novih potkategorija domaćih proizvoda OPG-ova, poput kvalitetnih vina i sl., potvrđuju u Hrvatskoj pošti.

A kakvi su dosadašnji rezultati? U Hrvatskoj pošti kažu da su zadovoljni.

– S obzirom da smo tek krenuli u jesen 2017. godine rezultati su zadovoljavajući, prodaja raste, a asortiman kontinuirano proširujemo. Kategorija OPG proizvoda također je vrlo brzo prepoznata i prihvaćena što potvrđuje da kupci sve više traže kvalitetne domaće proizvode. Putem Žutog klika kupcima olakšavamo pristup, a OPG-ovima plasman domaćih proizvoda. U ovoj početnoj fazi još nismo radili anketu među kupcima u vezi kategorije OPG proizvoda. Povratne informacije nakon promotivne kampanje i na društvenim mrežama su, generalno, pozitivne. Ljudi podržavaju ovakvu inicijativu i zanima ih koje sve proizvode mogu kupiti. Javljaju ju nam se i vlasnici OPG-ova zainteresirani za poslovnu suradnju – objašnjava Rosa Stojnić.

Ovim projektom Hrvatska pošta približava male poljoprivredne proizvođače kupcima čime potiče ruralni razvoj te pomaže obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u plasmanu domaćih proizvoda. Kao što je poznato, mnoga obiteljska gospodarstava nemaju internetske stranice, a ako i imaju uglavnom nemaju mogućnost online prodaje te proizvode većinom prodaju osobno, telefonom ili na sajmovima. Istodobno, Hrvatska pošta ima mrežu od 1016 poštanskih ureda diljem Hrvatske te brojne poštare koji svakodnevno dostavljaju pošiljke na razne adrese.

Spojiti jedno i drugo korisno je za sve: potiče se kupnja domaćih proizvoda pa tako i razvoj lokalnih zajednica, a kupcima se osigurava jednostavna kupnja lokalno uzgojene hrane. Kupovati domaće znači brinuti se i o okolišu, jer hrana uvezena iz dalekih zemalja starija je, a prevozi se kamionima ili zrakoplovima i drži u skladištima prije nego što stigne do tanjura kupaca. K tome, lokalna hrana čuva i genetsku raznolikost jer manji lokalni proizvođači često uzgajaju različitije, a često i autohtone sorte usjeva. Lokalnu se proizvodnju i potrošnju mora i treba podržavati na svaki mogući način, stoga je svaki korak na tome putu – ispravan.

Mirela Drkulec Miletić

Lipanj, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

1...138139140...182Stranica 139 od 182

NAJČITANIJE

Međunarodni dan muzeja

Međunarodni dan muzeja 2026.: Izgradnja mostova kroz kulturu

Odgovorno -
Međunarodni dan muzeja obilježava se globalno 18. svibnja u koordinaciji ICOM-a. Cilj obilježavanja je istaknuti kulturni značaj muzeja.  Muzeji više nisu tiha spremišta prašnjavih relikvija;...
Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Svjetski dan pčela 2026.: zajedno za ljude i planet

Svjetski dan pčela 2026.: Zajedno za ljude i planet

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Ptice, ptići, vrijeme gniježdenja. A gnijezdo – to veliko malo ispleteno...

Svjetski dan pčela

Svjetski dan pčela 2025.: Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve...

Promotori DOP-a od A-Z