Zaposlenici GRAWE-a su ti koji čine poduzeće društveno odgovornim

Čak 54% zaposlenika GRAWE-a i ove godine spremno se odazvalo na korporativno volontiranje. Promjena kreće od nas, a ako želimo pokretati pozitivne promjene u svojoj okolini, moramo početi činiti poticajne stvari. Da bismo živjeli, stvarali i radili u kvalitetnoj zajednici naša je odgovornost učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo da svi njezini pojedinci, odnosno članovi, imaju ispunjene osnovne uvjete za život. Taj je odnos, između pojedinca i zajednice, odnosno drugih pojedinaca, uzajaman i stoga moramo preuzeti odgovornost da, makar dio onoga što nam zajednica daje, zajednici i vratimo.

U GRAWE Hrvatska d.d. svijest o pomaganju i podupiranju lokalne zajednice poprilično je razvijena. U višegodišnjem projektu Korporativnog volontiranja, u koji se svake godine uključuje sve više GRAWE zaposlenika, više se ne može odrediti je li poduzeće to koje potiče svoje radnike da dobrovoljno pridonose svojoj zajednici ili su radnici ti koji potiču poduzeće da okupi i organizira radnike, odnosno pruži logističku i financijsku pomoć u ostvarivanju ciljeva potrebitih pojedinaca u zajednici. Atmosfera, spremnost na pomoć i ozbiljan pristup, ne samo Korporativnom volontiranju, već i drugim projektima i inicijativama koje sadrže društveno odgovornu komponentu, dokaz su da poduzeće i radnici dijele iste vrijednosti i odgovornost prema društvenoj zajednici.

Volontiranje na 19 lokacija diljem Hrvatske

Ovogodišnjem korporativnom volontiranju priključilo se 54% svih zaposlenika, a volontirali su na 19 lokacija diljem Hrvatske u sklopu kojih su uređivali prostorije potrebitih udruga i ustanova iz lokalnih zajednica. Porast je to od 4% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno od 24% u odnosu na 2013. od kada se projekt korporativnog volontiranja u GRAWE Hrvatska d.d. provodi na ovakav način.

„Korporativno volontiranje u GRAWE Hrvatska d.d. inicijativa je u kojoj zaposlenici sudjeluju od samog početka. Upravo su oni ti koji daju prijedloge lokacija jer oni tijekom cijele godine osluškuju potrebe iz svojih lokalnih zajednica i najbolje znaju kome treba naša pomoć. Na taj način oni aktivno razmišljaju o volontiranju ne samo na dan volontiranja, već cijelu godinu čime dodatno razvijaju empatiju koja ih motivira da pomažu kada god se za to ukaže prilika“, rekao je g. Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska d.d.

Za promicanje volontiranja GRAWE je do sada dobio nekoliko priznanja. Volonterima iz Dubrovnika dodijeljena je Nagrada za poseban doprinos razvoju volonterstva Vijeća civilnog društva grada Dubrovnika i Savjeta za razvoj volonterstva Volonterskog centra Dubrovnik. Volonterski centar Osijek dodijelio je društvu priznanje u kategoriji “Doprinos poslovnog sektora razvoju volontiranja” za akciju u sklopu koje su zaposlenici uređivali Dom za starije i nemoćne osobe u Iloku. GRAWE Hrvatska d.d. također je i među prvim potpisnicima Povelje o priznavanju kompetencija stečenih volontiranjem čime se daje na znanje da se takve kompetencije njeguju u procesu ostvarivanja punih ljudskih potencijala naglašavajući važnost volontiranja za dobrobit pojedinca, zajednice, organizacije i cjelokupno društvo.

„Sretan sam i ponosan što naši zaposlenici čine našu kompaniju društveno odgovornom, jer svojom slobodnom voljom biraju biti upravo takvi pojedinci. Bez njih i njihove odluke da pomažu, teško da bi ikada uspjeli pokretati ovakve pozitivne promjene i ispuniti naš cilj, a to je – biti prepoznati kao društveno odgovorno poduzeće koje brine o potrebama zajednice, a istovremeno, i možda još važnije, da svojim primjerom pokrećemo i druge na pozitivne promjene. Zdrava, uspješna i zadovoljna zajednica u kojoj živimo i poslujemo odgovornost je svih pojedinaca unutar nje stoga smo sretni da imamo mogućnosti pomagati u ostvarenju tih ciljeva“, zaključio je g. Pureta.

Vjerujemo kako svatko od nas može pokloniti barem dio svog vremena kako bi pomogao drugima, bilo kroz korporativno ili osobno volontiranje stoga se nadamo se će ovakvi primjeri potaknuti i druge kompanije i pojedince da se, ako već nisu, aktiviraju unutar svojih zajednica i pokrenu pozitivne promjene.

Morana Stričić, Korporativne komunikacije

Studeni, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

HEINEKEN Hrvatska – zelena kompanija s dokazom

SPECIJAL GLOBUS Karlovac, 301018. Karlovacka pivovara u vlasnistvu Heinekena smjestena u karlovackom naselju Dubovac. Na fotografiji: Karlovacka pivovara. Foto: Robert Fajt / CROPIX

Društvena odgovornost u smislu smanjenja štetnih utjecaja na okoliš strateška je odrednica mnogih velikih kompanija, ali i jedan od preduvjeta njihovog održivog poslovanja. HEINEKEN Hrvatska dokazan je primjer takve kompanije na domaćem tržištu. Potvrda toga je i nagrada Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem koju je HEINEKEN Hrvatska dobio dvije godine za redom (2017. i 2018.).

Osim brige za lokalnu zajednicu te inzistiranja na najvišim standardima na područjima kvalitete radnog mjesta, održive nabave i aktivnog promicanja odgovorne konzumacije, pivovara u Karlovcu ulaže velike napore i sredstva u zaštitu okoliša. Uz to, u sklopu svoje strategije „Stvaramo bolji svijet“ navodi nužnost zaštite voda te smanjenje emisije CO2.

Tako je HEINEKEN Hrvatska u 2017. smanjio emisiju CO2 na 6,2 kg/hl, a od kraja 2016. u svojoj pivovari koristi samo zelenu električnu energiju (ZelEn), dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. U zadnjih devet godina potrošnja vode je reducirana za čak 40%, a količina nerecikliranog industrijskog otpada za 86%. Lani je tvrtka prodala 11% više piva u povratnim staklenim bocama u odnosu na 2016., a koristi i ekološki prihvatljive hladnjake. „Zelenim“ uspjesima kompanije doprinose i zaposlenici koji udružuju snage volontirajući u ekološkim akcijama, kao što je čišćenje obala karlovačkih rijeka.

No, u proteklih 12 mjeseci posebno se ističu tri velike investicije koje su zahvaljujući implementaciji inovativnih tehnologija i odgovornog korištenja prirodnih resursa doprinijele većoj energetskoj učinkovitosti te smanjenju utjecaja na okoliš.

U studenom prošle godine HEINEKEN Hrvatska je u krugu pivovare u Karlovcu otvorio zeleno skladište za gotove proizvode površine 5.100 m2, visine 11 m i kapaciteta više od 7.000 paleta. Projekt vrijedan preko 2,5 milijuna eura realiziran je u svega 7 mjeseci prema principima zelene gradnje što podrazumijeva smanjenje utjecaja na okoliš u svim fazama izgradnje, ali i korištenja zgrade. Pritom se naglasak stavljao na energetsku učinkovitost, visokokvalitetne ekološki prihvatljive materijale pogodne za recikliranje, ali i smanjenje količine građevinskog i ostalog otpada koji nastaje u procesu gradnje. Tako je po prvi put u Hrvatskoj korištena nova tehnologija temeljenja kojom se iskopi smanjuju do 50%, a što u ovom konkretnom slučaju iznosi čak 5.000 tona manje zemlje odložene na deponij nego da se koristila klasična metoda. Vanjski zidovi i pokrov krova zgrade izrađeni su od reciklabilnih panela s izolacijskom jezgrom od negorivog materijala, a posebna pozornost stavljena je na energetski učinkovitu rasvjetu – LED svjetiljke i reflektore kojima se upravlja senzorima pokreta. Upravo zbog racionalne uporabe energije i toplinske izolacije zgrade, zeleno skladište svrstano je u energetski razred A+.

SPECIJAL GLOBUS
Karlovac, 301018.
Karlovacka pivovara u vlasnistvu Heinekena smjestena u karlovackom naselju Dubovac.
Na fotografiji: Nova proizvodna linija.
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Svega šest mjeseci nakon toga, kompanija je napravila novi iskorak u održivom poslovanju i zaštiti okoliša te je počela ostvarivati dio svoje misije – koristiti sunčevu energiju u proizvodnji piva. U svibnju 2018. na krovu zelenog skladišta postavljeno je 1.380 solarnih panela koji će godišnje proizvoditi oko 395.000 kWh električne energije. Ista brojka ujedno predstavlja godišnju uštedu jer će se za taj iznos smanjiti količina energije preuzeta od HEP-a. Iako se električna energija proizvedena pomoću solarnih panela troši za potrebe pivovare, radi se o integriranoj solarnoj elektrani kod koje je eventualni višak proizvedene energije moguće predati u javnu mrežu. Uz to, količina električne energije koju će proizvesti solarni paneli utjecat će na smanjenje emisije CO₂ od 118,5 tona na godišnjoj razini. Solarna elektrana površine 4.430 m2 sadrži 20% domaćih komponenti, a očekuje se da će se u potpunosti isplatiti nakon sedam i pol godina, pod uvjetom da cijena struje na tržištu ostane jednaka.

Potom je sredinom ljeta u pogon puštena nova kombinirana linija za punjenje piva koja je uvelike povećala energetsku učinkovitost procesa te doprinijela sigurnosti na radu. Konkretnije: tvrtka je modernizirala i spojila dvije odvojene linije za punjenje – jednu za povratnu staklenu ambalažu i drugu za nepovratnu – u jednu kombiniranu liniju na kojoj je moguće istovremeno puniti pivo u sve vrste staklene ambalaže. Budući da su prijašnje linije za punjenje morale raditi naizmjence, riječ je o ulaganju koje je unaprijedilo cijeli proces te povećalo energetsku učinkovitost i sigurnost zapsolenika koji rade na liniji za punjenje. Tako novo postrojenje, visokih sigurnosnih standarda, troši manje struje, vode i toplinske energije.

Helena Radić Bosanac

Dobra Hrvatska

Studeni, 2018.

Dodjela godišnje nagrade za volontera/ku godine

Volonterski centar Zagreb 30.11.2018. organizira godišnju nagradu za volontera/ku godine u Staroj Gradskoj Vijećnici, Ulica Ćirila i Metoda 5.

Na svečanosti u gradskoj skupštini proglasit ćemo DOBITNICU OSKARA – volonterku s najviše glasova građana te okupiti sve nagrađene Oskarovce iz prethotnih 10 godina. Glasovanje za naše finalistice je otvoreno do 27.11. na http://www.oskar.vcz.hr/oskar/. Ovogodišnje finalistice – zvjezde naše zajednice finalistice su: Milena Štimac, Blaženka Eror Matić i Marija Vujeva.

Volonterski Oskar je godišnja nagrada za volontera/ku godine koja se dodjeljuje za individualni volonterski doprinos na području Grada Zagreba. Dodjeljivanjem Oskara želimo istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu te potaknuti što više ljudi da budu aktivni u svojim zajednicama. Natječaj za nagradu Volonterski Oskar provodi se u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Kontakt: promoviraj@vcz.hr, 098373672

Program pronađite ovdje.

I Hrvatska obilježila Svjetski dan WC-a

Odvodnja Samobor d.o.o. organizirala je 19. studenog 2018. predavanje povodom obilježavanja Svjetskog dana WC-a. Cilj je ovog predavanja bio osvješćivanje građana o važnosti izgradnje održivog sustava odvodnje koji je u skladu s našim ekosustavom. Projekt je realiziran u suradnji s gospodinom Krešimirom Vebleom iz TCC-a Danubius – centra za obuku i kompetentnost za sektor otpadnih voda u podunavskoj regiji.

Ujedinjeni narodi odredili su 19. studeni kao Svjetski dan WC-a (World Toilet Day) radi poduzimanja različitih mjera za osiguranje sigurnog zahoda do 2030. Jedan od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda je cilj 6: osiguravanje dostupnosti i održivog upravljanja sanitarnom vodom i vodom.

Ovim je projektom Odvodnja Samobor željela skrenuti pozornost na rastući svjetski problem: oko trećine svjetske populacije živi bez sanitarno ispravnih zahoda i nuždu obavlja na otvorenom. Čak 1.8 milijardi ljudi koristi izvor vode koji je možda kontaminiran ljudskim izmetom, 892 milijuna ljudi prakticira obavljanje nužde na otvorenom a 62,5 % ljudi diljem svijeta nema pristup sigurnom zahodu. Proljev uzrokovan kontaminacijom pitke vode ljudskim fekalijama jedan je od najvećih uzročnika smrtnosti djece u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog proljeva uzrokovanog zagađenom vodom i lošim higijenskim uvjetima svake dvije minute umire jedno dijete mlađe od pet godina, što bi se moglo spriječiti čistom vodom, korištenjem zahoda i pranjem ruku sapunom nakon obavljanja nužde. Utjecaj izloženosti ljudskom izmetu ima razoran utjecaj na javno zdravlje, životne uvjete, prehranu, obrazovanje i ekonomsku produktivnost širom svijeta.

Podsjetimo, u Republici Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 2011., čak 68 tisuća stanova nema kupaonicu, a 38 tisuća kućanstava, odnosno oko 180.000 ljudi živi u kućama bez riješene sanitarne odvodnje.

U Samoboru je oko 85 % kućanstava priključeno na 222 kilometra javne kanalizacije. Evidentirano je samo 800 od gotovo 3.000 korisnika pražnjenja sabirnih i septičkih jama, što znači da još uvijek veliki broj građana svoje fekalne vode ispušta direktno u okoliš, bez pročišćavanja. To za posljedicu ima zagađenje većine izvora vode u Samoboru i okolici koliformnim (fekalnim) bakterijama.

Glavni problem odvodnje u Samoboru je što otpadne vode ne prolaze kroz proces pročišćavanja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sagrađen je 1983., a licenciran 1987. godine. Zbog problema u radnom procesu, rad postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u potpunosti je zaustavljen 2006. godine. Prema Direktivi Vijeća o postupanju s komunalnim otpadnim vodama, Grad Samobor i Odvodnja Samobor d.o.o. imaju rok za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s tercijarnim postupkom do kraja 2020., što bi se trebalo riješiti spajanjem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zajarki u Zaprešiću.

Zbog činjenice da otpadne vode nisu pročišćene, naš je posao podizanje javne svijesti o onome što se ne smije baciti u kanalizacijski sustav. To je najmanje što možemo učiniti da bismo vodu održali čistima i nezagađenima. Očuvati naš okoliš za buduće generacije možemo jedino zajedničkim radom jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih isporučitelja usluge javne vodoopskrbe i odvodnje i svih građana. Tim smo povodom izradili informativne letke za građane s informacijama o stvarima koje je zabranjeno bacati u kanalizaciju i bitnim informacijama o ispravnim sabirnim i septičkim jamama.

Odvodnja Samobor jedina je tvrtka u Hrvatskoj, možemo reći i u regiji koja na pravi način, edukacijom, obilježava Svjetski dan WC-a, čime postaje generator ekologije samoborskog kraja. Budući da smo u projektu koristili službene promotivne materijale UN-a, ostvarili smo kontakte s njima, prijavili događanje i dobili zahvalu za angažman na kampanji i obećanje da će nas uključiti u svoju anketu kako bi u budućnosti mogli pružiti potporu našim potrebama.

Ovu kampanju nastavit ćemo i narednih godina pod sloganom Svjetskog dana WC-a, Kad priroda zove, moramo slušati i djelovati! jer, ako nitko ne progovori o problemima i ne počne ih rješavati, oni se sami sigurno neće riješiti.

Mirna Čuček, Odnosi s javnošću

Studeni, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Održana deseta konferencija o društveno odgovornom poslovanju

Deseta konferencija o društveno odgovornom poslovanju u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom okupila je predstavnike poslovne zajednice i stručnjake iz područja održivog razvoja.

Desetu obljetnicu održavanja konferencije o društveno odgovornom poslovanju obilježila je tradicionalna dodjela nagrada Indeksa DOP-a, a drugog dana konferencije desetak novih tvrtki potpisom su se pridružile Povelji o raznolikosti Hrvatska, koja već okuplja četrdesetak hrvatskih organizacija.

Dinamični program konferencije obuhvatio je četiri okrugla stola na različite teme, od uloge društveno odgovornog poslovanja u oblikovanju dodane vrijednosti za poduzeća, preko implementacije Ciljeva održivog razvoja UN-a u poslovne i javne strategije do raznolikosti kao temelj za stvaranje inovativnih, fleksibilnih i uključivih organizacija.

Doprinos ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN-a i ove je godine bio u fokusu konferencije, s obzirom na rastući interes gospodarstvenika za ovu temu, ali i potrebe da se ubrza napredak, ostvari snažniji angažman i suradnja svih sektora s nadležnim institucijama. Na što je upozorio akademik Ivo Šlaus koji je podsjetio na upozorenje znanstvenika na katastrofalne posljedice ignoriranja očuvanja ljudskog i prirodnog resursa te istaknuo kako je ispunjavanje Ciljeva održivog razvoja važan zadatak i ako ga ne prihvatimo, naša civilizacija neće preživjeti. „U toj priči nema predvodnika, svi moramo sudjelovati: sve države, sve kulture i sve profesije“, izjavio je akademik Šlaus.

Skandinavske zemlje prepoznate su kao one koje su ostvarile najveći napredak u doprinosu ostvarivanja tih ciljeva, a veleposlanica Kraljevine Švedske Diana Madunic predstavila je švedsku perspektivu i napore koje ova članica Europske unije ulaže u implementaciju Ciljeva održivog razvoja. Kraljevina Švedska već provodi svoj akcijski plan doprinosa ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja UN-a te je švedska vlada donijela i pravilnik o društveno odgovornom poslovanju u kojem jasno objašnjava što se očekuje od švedskih poduzeća. Istaknula je kako društveno odgovorno poslovanje nije filantropija i donacije već implementiranje održivosti u osnovnu djelatnost i način poslovanja. “Kada govorimo o održivom poslovanju, ne govorimo o dodatnom trošku, već o drugačijem načinu poslovanja. Pametnijem načinu poslovanja“, zaključila je Diana Madunic.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u sklopu konferencije dodijelilo priznanja Poslodavac prijatelj obitelji poduzećima MAI MA.PO d.o.o., u kategoriji mikro, MEGATREND poslovna rješenja d.o.o., u kategoriji malih, Poslovna inteligencija d.o.o., u kategoriji srednjih te Ericsson Nikola Tesla d.d., u kategoriji velikih poduzeća.

I ove je godine u sklopu konferencije predstavljeno tridesetak stručnih radova iz raznih područja društvene odgovornosti, kroz sekcije o ulaganju u društveni kapital, strateškom pristupu zaštiti okoliša i upravljanju procesima za održivi razvoj. Svi prezentirani radovi obuhvaćeni su u zborniku radova konferencije.

Dodijeljene nagrade Indeks DOP-a

U hotelu Esplanade Zagreb 20. studenog 2018. održana je jedanaesta dodjela nagrade Indeks DOP-a u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore koja se dodjeljuje za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

Nagrade su dodijeljene prema sljedećim kategorijama:

U kategoriji Velikih poduzeća

Dobitnik nagrade je: AD PLASTIK d.d.

U kategoriji Srednjih poduzeća

Dobitnik nagrade je: HiPP Croatia d.o.o.

U kategoriji Malih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Media Val d.o.o.

U kategoriji Javnih poduzeća

Dobitnik nagrade je: EKO – MURVICA d.o.o.

 

Dobitnici nagrada za pojedina područja su:

Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini

Dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.

Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Dobitnik nagrade je: dm-drogerie markt d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava

Dobitnik nagrade je: Valamar Riviera d.d.

Nagrada za najveći napredak dodijeljena je poduzeću: GALEB d.d.

Tvrtkama Privredna banka Zagreb d.d., Hartmann d.o.o., Končar – Institut za elektrotehniku d.d. te Ericsson Nikola Tesla d.d., Hauska & Partner d.o.o. i Vetropack Straža d.d. dodijeljeno je posebno priznanje za predanost projektu Indeks DOP-a. Priznanje je dodijeljeno poduzećima koja su se u posljednjih deset godina istaknula po kontinuitetu i ustrajnosti popunjavanja upitnika.

“Povećanje broja sudionika u Indeksu DOP-a nas posebno veseli jer potvrđuje jačanje interesa gospodarstva u Hrvatskoj za svoju odgovornost u području nefinancijskih utjecaja. Kompatibilnost metodologije s UN-ovim Globalnim ciljevima održivog razvoja s druge strane pokazuje relevantnost i aktualnost Indeksa DOP-a koji više nego ikad može sudionicima ponuditi informacije o materijalnosti utjecaja i prostoru za razvoj. Na kraju, veseli nas što u klub najboljih i ove godine ulaze neke nove, do sada ne prepoznate kompanije, čime klub jača i širi se.  Nadamo se da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i narednih godina ojačani obvezom ostvarenja Ciljeva održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

„Tvrtke koje nagrađujemo kroz Indeks DOP-a svojim su primjerom, ugrađivanjem društveno odgovornih praksi u svoje poslovne strategije, predvodnici napretka u gospodarstvu i društvu. Naš daljnji zajednički izazov na nacionalnoj razini je usklađivanje politika, strateških i planskih dokumenata s ciljevima održivog razvoja. Kako bismo to postigli i kako bismo kreirali održivo gospodarstvo i društvo, nužno je podići razinu svijesti o Ciljevima održivog razvoja te održivost i društvenu odgovornost učiniti opće prihvaćenim načinom poslovanja. Zajedničkom inicijativom i angažmanom gospodarskog sektora poput ovoga kojemu danas svjedočimo možemo biti pokretač pozitivnih promjena u zemlji,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.

Indeks DOP-a poduzećima omogućava objektivno upravljanje, praćenje, mjerenje i interpretiranje vlastitih specifičnih utjecaja. Koristeći ovaj alat, poduzećima je vidljivije ono što se radi dobro u odnosu na zainteresirane strane te ukazuje na moguća područja unapređenja. Kako bi osigurale vlastitu održivost i razvoj, poduzeća u svim aspektima svog poslovanja i svim odnosima moraju pokazivati kontinuirano dobre rezultate.

HEINEKEN Hrvatska primjer tvrtke kojoj su sigurnost i dobrobit zaposlenika na prvom mjestu

HEINEKEN Hrvatska nagrađen je certifikatom Poslodavac Partner nakon što je u postupku certificiranja potvrdio visoke standarde upravljanja ljudskim resursima i ostvario 94 od ukupno mogućih 100% bodova. Nezavisni tročlani tim konzultantske kuće SELECTIO, koja dodjeljuje ovo prestižno priznanje, utvrdio je da funkcija ljudskih resursa ima stratešku važnost u HEINEKENU i kao takva prati poslovnu strategiju tvrtke. Strategija tvrtke predstavljena je svim zaposlenicima, a temelji se na tri načela: održivo, prirodno i pošteno.

HEINEKEN Hrvatska novim zaposlenicima pruža dobar start nastojeći ih čim prije uhodati i osiguravajući im priliku za uspjeh i ostvarenje profesionalnih ambicija. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni odlično razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi zaposlenici uključeni su u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten, te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem.

Povećanje plaća sustavno se provodi temeljem radne uspješnosti i usporedbe s plaćama na tržištu, a svi zaposlenici uključeni su u neku vrstu varijabilnog nagrađivanja kroz sustav mjesečnih/kvartalnih stimulacija ili godišnjih bonusa. U tvrtki HEINEKEN Hrvatska veliku važnost pridaju zadovoljavanju obrazovnih potreba svojih zaposlenika, a aktivno se radi i na prepoznavanju talenata, njihovom razvoju i zadržavanju u organizaciji. Kao tvrtka koja je prisutna u 70-tak zemalja svijeta te zapošljava preko 80.000 zaposlenika, HEINEKEN potiče razvoj internacionalne karijere, dijeljenje najboljih praksi te općenito nudi dobar sustav podrške.

Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju te se od zaposlenika traže sugestije za poboljšanje svih procesa. Indeks angažmana zaposlenika je na visokom nivou  – čak 84%, pri čemu je 87% zaposlenih iznimno zadovoljno, a 94% zaposlenika navodi da su ponosni što rade u HEINEKENU Hrvatska. Osim tih podataka, ovogodišnje istraživanje klime koje je tvrtka provela pokazuje da više od 90% zaposlenika smatra da ima sve potrebne resurse kako bi svoj posao obavili na siguran način.

Sigurnost i zdravlje zaposlenika na prvom su mjestu, pa se stoga zaposlenicima omogućuju sistematski pregled, visoko kvalitetna radna oprema, dioptrijske zaštitne naočale, trening sigurne vožnje, fleksibilno radno vrijeme te sudjelovanje u različitim sportskim i volonterskim akcijama.

Boris Miloushev, predsjednik Uprave i Romina Ivančić, direktorica Sektora ljudskih resursa u tvrtki HEINEKEN Hrvatska primili su Certifikat Poslodavac Partner od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO.

 

Poziv na okrugli stol „Investicije i održivi razvoj“

kružno gospodarstvo
Foto: freepik - www.freepik.com

Sudjelovat će predstavnik Nordea banke Saša Bešlić, zastupnica u  parlamentu Federacije BiH, novinarka i producentica Sanela Prašović-Gadžo, načelnica za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandara Čilić, bivši ministar zaštite okoliša, saborski zastupnik i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Slaven Dobrović te voditelj održivog razvoja Podravke d.d. Matija Hlebar. Moderator će biti Mladen Iličković, novinar i urednik emisije na Hrvatskoj televiziji “Eko zona”.

Saša Bešlić je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja, koji već 25 godina živi u Švedskoj, gdje je postao vrhunski svjetski ekonomist, glavni direktor održivih financija švedske banke Nordea, proglašen je najboljim švedskim bankarom te je savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma.

Sanela Prašović Gadžo je uvažena sarajevska novinarka, koja je svojim istraživačkim novinarstvom došla do mnogih informacija, koje su ukazivale na spregu tajkuna i političara u BiH. Sve to odvijalo se  na štetu građana, kako ekonomsku, tako i ekološku, što ju je ponukalo da snimi film pod nazivom “Snaga je u istini i pravdi”. Danas je zastupnica u Parlamentu Fedaracije BiH.

Više informacija o okruglom stolu pročitajte na facebook stranici ovdje.

Skup o održivoj urbanoj mobilnosti

ODRAZ i mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE pozivaju prometne stručnjake, prostorne planere, predstavnike udruga, javnih poduzeća i medija te sve zainteresirane za temu održivog prometa u gradovima da se pridruže na skupu o održivoj urbanoj mobilnosti. Dođite 6. prosinca 2018. godine u 11.00 sati u HKD Napredak (Bogovićeva 1/I. kat, Zagreb), sudjelujte na panel raspravi i brojnim zanimljivim prezentacijama te upoznajte primjere dobre prakse i što Zagreb radi po pitanju održive mobilnosti. Prijave su otvorene do 30. studenog 2018.

SKUP O ODRŽIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI

Panel rasprava “Integrirani promet” / 11.00 – 13.00

Skup ćemo započeti panel raspravom na temu integriranog prometa koju organiziramo u suradnji Udrugom gradova u RH (Nacionalna točka programa URBACT). Čut ćemo o iskustvima Zagreba, Ljubljane, Varaždinske županije i okolnih područja te iskustvima i rezultatima hrvatskih gradova koji su sudjelovali u programu URBACT, s posebnim fokusom na održivu mobilnost.

U panelu sudjeluju:

  • Ante Klečina / Varaždinska županija
  • Matic Sopotnik / Mestna občina Ljubljana
  • Damir Kapuđija / IPZP – Integirani promet zagrebačkog područja
  • Petra Grgasović / stručnjakinja za program URBACT za urbanu mobilnost

Moderatorica rasprave je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić.

Predstavljanje primjera iz prakse / 14.00 – 15.00

Nakon panel rasprave, nastavit ćemo s predstavljanjem nekoliko primjera iz prakse:

  • Grad Zagreb i održiva mobilnost – planovi i projekti / Matija Vuger, Grad Zagreb
  • Predstavljanje URBACT III programa / Marko Ercegović, Nacionalna URBACT točka/ Udruga gradova u RH
  • Projekt “CIVITAS Prosperity”/ Nebojša Kalanj, Grad Koprivnica
  • Diplomski studij “Održiva mobilnost i logistika” / Predrag Brlek, Sveučilište Sjever

Dodatne informacije pronađite ovdje.

Bolji radni uvjeti za sve: Fleksibilnost i sigurnost za nove oblike zapošljavanja

Foto: Vecteezy

Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze.

Zastupnici su dali zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno. Prema pravilima, svi novi zaposlenici, uključujući one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada.

Više o temi rekao nam je zastupnik odgovoran za izvješće Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska).

Rastuća fleksibilnost i digitalizacija na tržištu rada donijela je nove i nestandardne oblike zapošljavanja. Koje su prednosti i izazovi ovog trenda?

Nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, čak i novi koncept rada te testiraju naša tržišta rada, ograničenja i pravila zakona o radu te socijalnu zaštitu. Prednosti mogu biti brojne i nemoguće je ignorirati dolazak fleksibilnijih, maštovitijih i prilagodljivijih oblika zapošljavanja. Jasno je da Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za ove nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavamo postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike, odnosno „fleksibilnu zaštitu“.

S novim poslovnim modelima nejasno je jesu li neke osobe samozaposlene ili zaposlene. Hoće li se nova pravila odnositi na platforme kao što su Uber i Deliveroo?

Nova pravila odnosit će se na radnike koji obavljaju posao za koji su plaćeni prema uvjetima druge osobe o kojoj ovise i koja upravlja njihovim radnim uvjetima. Radnici na ovakvim platformama bit će obuhvaćeni pravilima, moglo bi se reći da su oni i potaknuli ovo izvješće. Što se tiče samozaposlenih osoba, Parlament je želio biti jasan, isključujući iz prijedloga osobe koje su dobrovoljno samozaposlene.

Što će se promijeniti u odnosu na postojeća pravila?

Nova direktiva uspostavlja općeniti minimum prava radnika u Europi, što je velika promjena. Ova prava se mogu smatrati kao početak okvira za europsko tržište rada, što je prijeko potrebno kako bi ojačali europske projekte. Konkretno, naglasio bih vremensko ograničenje za probno razdoblje koje ne bi trebalo biti duže od šest mjeseci; pravo na rad za druge poslodavce uz zabranu navedenih “klauzula o isključivosti” ili “nekompatibilnosti”; pravo na dobivanje propisane obuke besplatno i unutar radnog vremena; i pravo na posebna jamstva osiguravajući minimalnu predvidivost oblicima zapošljavanja koji po svojoj prirodi nisu vrlo predvidivi, kao u slučaju ugovora “na zahtjev”.

U vezi rada na zahtjev, Parlament želi da zaposlenici budu isplaćeni ako se ugovoreni sati otkažu prije dogovorenog roka.

Izvor: Europski parlament

NAJČITANIJE