Plastični otpad u morima: činjenice, posljedice i nova pravila EU-a

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Catherine Sheila / Pexels

Posljedice korištenja plastike za jednokratnu upotrebu vidljive su posvuda na morskim obalama i u morima. Plastični otpad sve više zagađuje mora te bi, prema istraživanjima, do 2050. u morima moglo biti više plastike nego riba. Nova pravila EU-a, koja je 10. listopada izglasao Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) obuhvaćaju top 10 najčešće pronađenih predmeta na europskim morskim obalama i izgubljenu opremu za ribolov. Ove dvije stavke skupa čine 70% otpada u morima.

Ne samo da plastika zagađuje obale, nego i šteti morskim biljkama i životinjama koje se zapliću u veće komade plastike, a manje komade zamijene za hranu što može spriječiti normalno probavljanje hrane te dovesti do trovanja kemikalijama. Plastika ulazi u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Posljedice za ljudsko zdravlje su nepoznate.

Otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5% vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak ukazuje na potrebu za više cirkularnim pristupom.

Izvor: Europski parlament

Poziv na okrugli stol o pristupu informacijama o okolišu

Objavio
Odgovorno
-

Zelena akcija, u sklopu projekta “Poboljšanje pristupa informacijama o okolišu” (“Improving Access to Environmental Information”) organizira tri okrugla stola o iskustvima korisnika i nadležnih tijela s pristupom okolišnim informacijama: u Krapini (29.10), Zagrebu (30.10) i Karlovcu (31.10.)

Pravo na pristup informacijama o okolišu smatra se važnim instrumentom na raspolaganju svakom građaninu i građanki u nastojanju da se zaštiti okoliš. U Hrvatskoj je to pravo zajamčeno i Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o zaštiti okoliša.

No, kada zatraže podatke o okolišu, građani i građanke se u praksi suočavaju s mnogobrojnim poteškoćama, dok su tijela javne uprave suočena s dodatnim radnim opterećenjem. Zelena akcija još od 1992. godine pomaže u premošćivanju jaza između tražitelja informacija i tijela javne uprave putem svoje usluge Zeleni telefon.

Tri okrugla stola imaju za cilj pomoći da se strukturiranim dijalogom dobije jasniji uvid u prepreke koje otežavaju pristup informacijama te da se zajedno pokuša predložiti načine kako ih prevladati.

Sudjelovanje na okruglim stolovima je potpuno besplatno, a mogu se prijaviti nevladine organizacije, tijela državne uprave, aktivni građani_ke, itd., dakle svi koji žele doprinijeti boljoj i lakšoj dostupnosti okolišnih informacija građanima i građankama.

Okrugli stolovi će se održati:

  • U Krapini, 29. listopada 2018. (10:00 – 14:00 sati) u dvorani Aquatike, ul. Branka Čavlovića Čavleka 1a
  • U Zagrebu, 30. listopada 2018. (10:00 – 14:00 sati) u dvorani Zelene akcije, Frankopanska 1
  • U Karlovcu, 31. listopada 2018. (10:00 – 14:00 sati) u učionici Osnovne škole “Ljudevit Gaj”, Trg Stjepana Radića 1

Prijave slati do 22. listopada na: zeleni-telefon@zelena-akcija.hr

* Preliminarni program radionice možete naći OVDJE.

* Ovaj je projekt financiran iz Programa savjetodavne pomoći (Advisory Assistance Programme – AAP) njemačkog Federalnog ministarstva zaštite okoliša namijenjenog zaštiti okoliša u zemljama Srednje i Istočne Europe, Kavkaza i Središnje Azije te ostalim zemljama u susjedstvu Europske unije. Pod nadzorom je Njemačke agencije za okoliš (UBA). Projekt provode Zelena akcija i partnerska organizacija Unabhängiges Institut für Umweltfragen (UFU) iz Njemačke.

Izvor: http://zelena-akcija.hr/hr

Otvoren natječaj za Volonterski Oskar 2018.

Objavio
Odgovorno
-

Volonterski Oskar nagrada je za volontera/ku godine koja se dodjeljuje za individualni volonterski doprinos na razini Grada Zagreba, na godišnjoj osnovi. Dodjeljivanjem Volonterskog Oskara želimo istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu. Natječaj za nagradu Volonterski Oskar provodi se u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom zasocijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Tko može biti nominiran?

Nominirana može biti svaka osoba ukoliko ispunjava sljedeće kriterije:

  • Životna dob od 15 godina na više
  • Obavljanje volonterskih aktivnosti u skladu sa Zakonom o volonterstvu (NN 58/07, 22/13)
  • Volontiranje u organizacijama koje su definirane Zakonom o volonterstvu kao organizatori
  • volontiranja (udruge, zaklade, fundacije, sindikati, vjerske zajednice, javne ustanove, turističke
  • zajednice, državna tijela i tijela lokalne i područne/regionalne samouprave), a koji provode
  • volonterske aktivnosti na području Grada Zagreba
  • Prikupljeno najmanje 80 volonterskih sati u posljednjih 10 mjeseci (od 1. siječnja 2018. do
  • 31.listopada 2018.), volontirajući za jednog ili više organizatora volontiranja na području Grada
  • Zagreba
  • Volontiranje se mora odvijati kontinuirano najmanje 4 mjeseca u tekućoj godini
  • Prednost u odabiru kandidata imat će volonteri koji su volontirali i prethodnih godina

Tko može nominirati?

Predlagatelj kandidata može biti isključivo neprofitna organizacija koja je člankom 7. Zakona o volonterstvu definirana kao mogući organizator volontiranja (udruga, zaklada, fundacija, sindikat, vjerska zajednica, javna ustanova, turistička zajednica, državno tijelo i tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave) koji provodi volonterske aktivnosti na području Grada Zagreba.

Javni poziv se nalazi OVDJE.

Više o natječaju za Volonterski Oskar možete pročitati OVDJE.

Coca-Cola HBC Hrvatska: Održivo i odgovorno poslovanje nema alternativu

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
05.10.2018., Zagreb - Coca-Cola Hrvatska predstavila je godisnje izvjesce o odrzivom poslovanju. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Od 2010. do 2017. godine Coca-Cola HBC Hrvatska potrošnju vode smanjila je za 11 %, a količinu otpada za 50 %. Izravna ispuštanja ugljikova dioksida u toj su tvrtki smanjena za 60%, a ispuštanja ugljikova dioksida u lancu vrijednosti za 48 %. Ukupna potrošnja energije po litri proizvedenoga pića u punionici je u zadnjih deset godina smanjena za 15 %. U siječnju 2017. godine tvrtka je dobila certifikat zlatne razine prema standardu Europsko gospodarenje vodama (EWS), koji izdaje Europsko partnerstvo za vode (EWP), što je prvi certifikat EWS dodijeljen u Hrvatskoj.

Ti i mnogi drugi podaci istaknuti su prilikom predstavljanja novog izvješća o održivom poslovanju za 2017. godinu Coca-Cole HBC za Hrvatsku, koje je pripremljeno u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim institutom,

– Zajednici želimo vratiti ono što smo od nje dobili. Ne želimo biti samo kompanija sa svrhom, već i brend sa svrhom – istaknula je tom prilikom Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju.

Kad je riječ o zaštiti okoliša, tvrtka je posebice usmjerena na očuvanje vodenih resursa. U sklopu projekta „Od izvora do mora“ u suradnji s udrugama i lokalnim zajednicama, Coca-Cola organizira akcije čišćenja obala mora, jezera i rijeka od ambalažnoga otpada.

­Ali, nisu u Coca-Coli brižni samo prema okolišu. Kao primjer brige za zajednicu istaknuli su višegodišnji projekt podrške mladima. Njime je u prošloj i ovoj godini obuhvaćeno 1000 mladih koji više nisu u sustavu obrazovanja, ali još nisu zaposleni, a kojima je Coca-Cola omogućila besplatne dodatne edukacije za stjecanje znanja i vještina koje su tražene na tržištu i s kojima će imati mnogo veće mogućnosti za pronalazak posla. Sljedeće godine planira se u projekt uključiti 1700 mladih. U povodu 50 godina poslovanja u Hrvatskoj, Coca-Cola je mladima u zajednici poklonila i tri suvremeno uređena i tehnološki vrhunski opremljena prostora za učenje i rad na javnim sveučilištima u Dubrovniku, Puli i Osijeku.

05.10.2018., Zagreb – Coca-Cola Hrvatska predstavila je godisnje izvjesce o odrzivom poslovanju.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

– Od 2012. do 2016. godine Coca-Cola HBC Hrvatska uložila je više od 9 milijuna kuna u projekte koji podupiru lokalnu zajednicu. U 2016. godini u zajednicu je uloženo 1,3 milijuna kuna, a u 2017. godini više od 2,6 milijuna kuna, što je 5,8 % dobiti prije oporezivanja – kazala je Tomić Fontana.

Coca-Cola je ujedno i jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a najbolje zaposlenike privlači i zadržava poticajnim radnim uvjetima te plaćama koje su u 2017. godini bile gotovo 23 % više od prosječne bruto plaće u industriji proizvodnje pića u Hrvatskoj (prosječna bruto mjesečna plaća u 2017. iznosila je 11.708 kuna).

Inače, Coca-Cola HBC Hrvatska svoje je prvo izvješće o održivome poslovanju objavila još 2003. godine kao jedan od pionira održivog i društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Grupa Coca-Cola HBC ubraja se među europske i svjetske predvodnike u održivom poslovanju, što potvrđuje višegodišnja prisutnost u samome vrhu Dow-Jonesova indeksa održivosti u industriji pića i uključenost u indeks FTSE4Good.

Nakon predstavljanja izvješća održana je i panel-rasprava o važnosti nefinancijskoga izvješćivanja i informiranja dionika o usklađenosti poslovanja pojedine tvrtke s ciljevima održivosti i načelima društveno odgovornog poslovanja, na kojoj su uz Ružu Tomić Fontanu, sudjelovali i Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa i Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK-u, Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSOR-a, dr. sc. Mislav Ante Omazić, izvanredni profesor na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu te Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider. Sudionici su zaključili da održivo i odgovorno poslovanje nema alternativu te da tvrtke moraju pratiti promjene i očekivanja potrošača i zajednice.

– Tvrtke moraju biti svjesne svoje široke odgovornosti i svoj utjecaj iskoristiti za dobrobit svih dionika, ne samo svojih dioničara – zaključila je Ruža Tomić Fontana.

MDM

HEINEKEN Hrvatska nabavom hrvatskog ječma podržava domaću poljoprivredu

Objavio
Goran Tudor
-

Često čujemo da u Hrvatskoj ne postoji povezanost poljoprivredne i prerađivačke industrije te da se u domaćim prehrambenim proizvodima koristi strano voće ili povrće, dok hrvatski primarni proizvođači naglašavaju kako nemaju kome prodati plodove svog rada. Takva neusklađenost jedan je od uzroka problema u domaćoj poljoprivredi, a brojni se stručnjaci slažu kako se njezina održivost krije upravo u povezivanju proizvođača i prerađivača te stvaranju proizvoda s dodatnom vrijednošću.

100% hrvatski ječam za Karlovačko

Kompanija HEINEKEN Hrvatska svjesna je da su dugoročna poslovna održivost i potencijalno povećanje tržišnog udjela usko vezani uz snažniji doprinos razvoju domaćeg gospodarstva. Osim toga, održiva nabava kvalitetnih, lokalno uzgojenih namirnica jedno je od područja u sklopu održivog i društveno odgovornog poslovanja kompanije te njene strategije „Stvaramo bolji svijet“. Dakako, kvalitetni sastojci potrebni su za proizvodnju vrhunskog piva, a HEINEKEN Hrvatska vjeruje u potencijale hrvatske poljoprivrede te pažljivo bira sirovine koje koristi za proizvodnju piva. One moraju biti u skladu sa specifikacijama i visokim standardima te proći stroge kontrole kvalitete. Pored vode, hmelja i kvasca, jedan od četiri glavna sastojka piva je ječam, odnosno ječmeni slad.

Upravo zbog toga, ali i prethodno navedenih razloga, HEINEKEN Hrvatska je 2014. pokrenuo projekt nabave domaćeg pivarskog ječma za svoje najpopularnije pivo – Karlovačko. Kompanija je uspostavila suradnju sa Slavonija sladom, proizvođačem ječmenog slada, te s Poljoprivredno prehrambenim kompleksom (PPK) Nova Gradiška koji otkupljuje ječam. Znanstvenu komponentu projektu osigurao je Poljoprivredni institut Osijek kroz sjemenarstvo, oplemenjivanje ječma i vlastite sorte. Četiri ključna dionika potpisala su 2014. pismo namjere i krenuli u realizaciju projekta.

Dvije godine kasnije, PPK i HEINEKEN Hrvatska pokrenuli su i Klub proizvođača ječma Karlovačko, čiji su osnovni ciljevi povećanje konkurentnosti kroz povećanje prinosa i kvalitete ječma, unapređenje sljedivosti te pružanje stalne podrške proizvođačima kroz edukaciju i razmjenu iskustava. Klub također dodjeljuje nagrade najuspješnijim proizvođačima ječma.

Osim potpore domaćoj poljoprivredi i održivosti domaćeg uzgoja ječma, ovim je projektom Karlovačko dobilo posebno mjesto na domaćem pivskom tržištu. Radi se o domaćem pivu napravljenom od prirodnih sastojaka – vode, hmelja, kvasca i slada dobivenog isključivo od domaće uzgojenog ječma. Uz to, projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede RH te Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Konkretni rezultati

Domaći otkupljivači i prerađivači osnaženi su suradnjom s kompanijom HEINEKEN Hrvatska jer imaju siguran otkup i plasman poljoprivredne kulture koju uzgajaju. Od 2013./14. do 2016./17. otkupljena količina ječma u Hrvatskoj gotovo se udvostručila (povećanje od čak 84%), broj OPG-ova koji uzgajaju ječam porastao je za 18%, dok je površina polja zasijanih pivarskim ječmom porasla za 21%. Uz to, 2017. je zabilježen rekordan otkup ječma u novijoj hrvatskoj povijesti – 66.500 tona.

Iako HEINEKENOV projekt nabave domaćeg ječma možda nije jedini faktor koji je utjecao na navedena povećanja, njegov pozitivan utjecaj nije upitan. Doprinos lokalnoj zajednici i gospodarstvu jedno je od glavnih područja društveno odgovornog poslovanja kompanije HEINEKEN Hrvatska.

O kompaniji

HEINEKEN Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva. Tradicija proizvodnje piva u pivovari u Karlovcu seže u davnu 1854. godinu. U svom portfelju HEINEKEN Hrvatska ima vrhunske proizvode napravljene od kvalitetnih sastojaka. Pored Karlovačkog svijetlog piva i članova Karlovačko obitelji, u portfelju su i međunarodni brendovi Heineken, Heineken 0.0, Amstel Premium Pilsener, specijalna piva poput Affligema te regionalni brendovi piva, cidera i jabukovače.

Helena Radić Bosanac, stručnjak za korporativne poslove i brend PR, HEINEKEN Hrvatska

Listopad, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Objavljen puni program konferencije o održivosti u Dubrovniku

Objavio
Odgovorno
-

Dana 22. listopada 2018. godine, u hotelu Excelsior u Dubrovniku, održat će se velika cjelodnevna konferencija na temu održivog razvoja, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Global Compact mreže Hrvatska, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Konferencija će u hotelu Excelsior u Dubrovniku okupiti predstavnike Vlade Republike Hrvatske, državnih institucija i poslovnog sektora, te goste iz Ujedinjenih Naroda i preko 30 Global Compact mreža iz Europe, Sjeverne Amerike i s Bliskog Istoka. Lideri u području održivog razvoja govorit će o budućnosti rada i održivog poslovanja, dobrim praksama i inovativnim rješenjima poslovnog sektora za zaštitu okoliša, te o važnoj ulozi investicija u postizanju održivog rasta i razvoja cjelokupnog gospodarstva. Predviđeno trajanje konferencije je do 14 sati, nakon čega će uslijediti prigodni domjenak.

Večer prije konferencije, 21. listopada 2018., održat će se prijem za sve sudionike konferencije i uvažene goste iz UN-a.

Puni poziv pronađite ovdje.

Puni program konferencije možete preuzeti ovdje.

Svoj dolazak na konferenciju 22. 10. i prijem 21.10. molimo potvrdite na mail: hup@hup.hr.

EU želi čišća vozila na cestama do 2030.

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Smanjenje emisija CO2 iz novih automobila trebalo bi se smanjiti za 40% do 2030. godine, dok tržišni udio električnih i hibridnih vozila treba ubrzati, izjavili su eurozastupnici u srijedu. U nacrtu zakona o kojem se ovaj tjedan glasovalo zastupnici Europskog parlamenta predložili su postavljanje višeg cilja za smanjenje emisija štetnih plinova u EU za nove automobile za 40% do 2030. godine (u usporedbi s 30% Europske komisije do 2021.), s ciljem od 20% do 2025. Slični ciljevi postavljeni su za nove kombije.

Proizvođači čija prosječna emisija CO2 nadilazi te ciljeve plaćat će novčanu kaznu, a ta će se sredstva koristiti za dodatno obučavanje radnika koji su pogođeni promjenama u automobilskom sektoru. Proizvođači automobila također će morati osigurati da vozila s nultim i niskim emisijama – ZLEVs – (električni automobili ili vozila koja emitiraju manje od 50g CO2/km) imaju tržišni udio od 35% u prodaji novih automobila i kombija do 2030. i 20% do 2025.

Pravo testiranje emisija do 2023.

Parlament poziva Europsku komisiju da u roku od dvije godine napravi planove za pravo tesitranje emisija CO2 pomoću prijenosnog uređaja, poput nedavno uvedenog za NOx. Do tada emisije CO2 moraju se mjeriti pomoću podataka o potrošnji goriva automobila. Eurozastupnici dodaju kako ispitivanje stvarnih emisija u vožnji mora biti pokrenuto od 2023. godine.

Društveni utjecaj dekarbonizacije

Zastupnici priznaju da društveno prihvatljiva i pravedna tranzicija prema mobilnosti bez štetnih emisija zahtijeva promjene u cijelom automobilskom lancu vrijednosti, uz moguće negativne društvene utjecaje. EU bi stoga trebala promicati razvoj vještina i preraspodjelu radnika u tom sektoru, posebice u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Eurozastupnici također pozivaju na pružanje podrške europskoj proizvodnji baterija.

Označavanje i životni vijek emisija

Do kraja 2019. godine, Europska komisija morat će predložiti zakonodavni okvir za pružanje točnih i usporedivih informacija o potrošnji goriva, emisiji CO2 i onečišćujućim tvarima novih automobila.

Životni ciklus emisija

Nakon 2025. godine proizvođači automobila morat će prijaviti životni ciklus emisija CO2 novih automobila stavljenih na tržište, koristeći zajedničku metodologiju.

Izvor: Europski parlament

INA podupire razvoj hrvatske umjetnosti i kulture

Objavio
Odgovorno
-

U zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, 3. listopada je otvorena izložba „Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja“ čiji je INA generalni sponzor.

Umjetnički paviljon u Zagrebu ove godine slavi svojih 120 godina postojanja i djelovanja. Inicijator osnutka Umjetničkog paviljona bio je upravo slavni hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Zbog toga Umjetnički paviljon ovu obljetnicu proslavlja velikom izložbom, posvećenom Vlahi Bukovcu i Alexanderu Cabanelu, važnome francuskom slikaru kod kojega je Bukovac u Parizu, na École des Beaux-Arts, studirao slikarstvo.

Izložba će objediniti više od 140 slika kroz koje će biti obuhvaćene sve faze Bukovčevog stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Uz Bukovčeva djela bit će izložena i djela njegova pariškog profesora Alexandera Cabanela, koja do sada nisu bila izlagana u Hrvatskoj.

Izložba će u Umjetničkom paviljonu biti postavljena tri mjeseca, do 6. siječnja 2019., a više informacija dostupno je ovdje.

HEINEKEN Hrvatska nedavnom investicijom unaprijedio proces punjenja piva

Objavio
Odgovorno
-
GLOBUS Karlovac, 200717. Valentina Belavic, direktorica Sektora lanca opskrbe u Heinekenu, fotografirana u Karlovackoj pivovari u Karlovcu. Na fotografiji: Valentina Belavic u punionici pive. Foto: Robert Fajt / CROPIX

Kompanija HEINEKEN Hrvatska nedavno je unaprijedila proces punjenja piva u svojoj pivovari u Karlovcu, u kojoj je modernizirala i spojila dvije odvojene linije za punjenje – jednu za povratnu staklenu ambalažu i drugu za nepovratnu staklenu ambalažu – u jednu kombiniranu liniju na kojoj je moguće istovremeno puniti pivo u sve vrste staklene ambalaže.

Dio za punjenje piva u nepovratnu ambalažu je osuvremenjen i prilagođen novoj izvedbi linije, dok je dio za povratnu ambalažu u potpunosti nov. Nova linija troši manje struje, vode i toplinske energije što ju čini energetski učinkovitijom, a zahvaljujući novopostavljenim strojevima zadovoljava i najviše sigurnosne standarde.

„Novom investicijom unaprijedili smo proces punjenja piva u našoj pivovari, ali i značajno doprinijeli drugim aspektima našeg održivog poslovanja, poput veće energetske učinkovitosti i sigurnosti na radnom mjestu. Ovo je još jedan važan korak za održivost našeg poslovanja. Podsjećam, krajem prošle godine smo po principima zelene gradne izgradili zeleno skladište koje je svrstano u energeski razred A+, a proljetos smo postavili 1.380 solarnih panela na krov tog skladišta te počeli koristiti sunčevu energiju u proizvodnji piva”, rekla je Valentina Belavić,  direktorica Sektora lanca opskrbe u HEINEKENU Hrvatska.

Značaj i prednosti modernizirane linije istaknuo je i rukovoditelj Odjela punjenja i održavanja Mladen Damjanović. „Nova kombinirana linija ima nominalni kapacitet punjenja od 30.000 boca na sat, odnosno u sat vremena pivom se može napuniti čak 1.500 gajbi od kojih svaka ima 20 boca od 0,5 l. Takvoj učinkovitosti sigurno su doprinijele nove komponente, poput dijela za povratnu ambalažu, robota za paletizaciju i depaletizaciju, ispakivača i upakivača, vezačice paleta s gotovim proizvodom, stroja za pranje boca, punjača, ali i inspektora praznih i punih boca te napunjenosti gajbi.“

Na novoj liniji također se nalazi modificirana modularna etiketirka koja sada može lijepiti i samoljepive, plastične i papirnate etikete. Uz to, spojena i unaprijeđena linija pruža nove tehnološke mogućnosti, jednostavniju dijagnostiku i održavanje. Tako je u slučaju potrebe za tehničkom podrškom, koju pruža servisni centar u Njemačkoj, moguće napraviti dijagnostiku na daljinu što olakšava i ubrzava proces održavanja. Podešavanje i testiranje nove linije, kao i proizvodnju potrebne opreme, obavila je njemačka tvrtka Krones.

 

Ilirija Biograd: Uloga kontrolinga i IT potpore u nefinancijskom izvještavanju

Objavio
Odgovorno
-

Godine 2018., u izdanju naklade Veble, objavljena je knjiga Uloga kontrolinga i IT potpore u nefinancijskom izvještavanju – studija slučaja autora Osmanagić Bedenik, Nidžara; Prebežac, Darko; Strugar, Ivan; Barišić, Petra.

U ovom radu se radu istražuje najbolja poslovna praksa u području izvještavanja o održivom poslovanju najvećih hotelskih kuća.

Primarni cilj rada je otkrivanje najbolje poslovne prakse te otkrivanje uloge kontrolinga i IT potpore u pripremi i objavljivanju nefinancijskih izvješća. Na temelju istraživanja nefinancijskog izvješća Ilirije d.d. želi se pružiti potpora i potaknuti druge hotelske kuće u objavljivanju izvješća o održivom poslovanju.

Važnost publikacije očituje se u činjenici kako na jednostavan i pregledan način otkriva najbolje poslovne prakse te ulogu kontrolinga i IT potpore u pripremi i objavljivanju nefinancijskih izvješća najvećih hotela u Hrvatskoj, od čega se posebno ističe slučaj Ilirije d.d. iz Biograda.

Hotelska industrija predstavlja financijski dio turističkog sektora te ima širok i sveobuhvatan utjecaj na cijelo društvo. Značajnost hotelske industrije posebno se istaknula u razdoblju kontrakcije ekonomskih aktivnosti, pri čemou se održivost poslovanja i pozitivan financijski rezultat pokazao kao preduvjet budućeg rasta i razvoja sektora, ali i nacionalne ekonomije.

Prema rezultatima istraživanja, između 30 najvećih hotela u Hrvatskoj mjereno vrijednosti ukupnog prihoda, samo su tri hotela u 2017. godini objavila izvješće o održivom poslovanju, i to:

  • Ilirija d.d., Biograd
  • Jadranski luksuzni hoteli d.d., Dubrovnik
  • Valamar Riviera d.d., Poreč.

Na poseban poziv tima istraživača jedino se odazvala tvrtka Ilirija d.d. Studija slučaja objavljena je kao zaseban dio knjige.

O Iliriji d.d., izvadak iz knjige DOBRA HRVATSKA (uskoro iz tiska)

Tijekom šest desetljeća poslovanja, “Ilirija” je izrasla u vodeći gospodarski subjekt na lokalnoj razini, potom u jednu od tri vodeće turističke kompanije na području svoje regije te 15 vodećih turističkih kompanija u Republici Hrvatskoj.  Svjesna svoje društvene odgovornosti Ilirija je, iako nije zakonski obveznik, javno objavila Godišnji izvještaj o društveno odgovornom poslovanju za 2017. godinu i, u odnosu na prethodna dva izvještaja, u nj aktivno uključila svoje dionike. Godišnji izvještaj o DOP-u za 2017. naš je treći nefinancijski izvještaj, a ujedno i prvi usklađen s međunarodnim GRI Standardima, u kojem se navodi osam ključnih dionika: dioničari, kupci/gosti, zaposlenici, država, financijske institucije, lokalna zajednica i dobavljači.

Živa komunikacija s državnom i lokalnom zajednicom odvija se našim sudjelovanjem i zalaganjima, radom u 13 stručnih i profesionalnih udruženja, podnošenjem prijedloga i mišljenja na nacrte zakona, inicijativama koje utječu na poslovanje turističkih kompanija i  konkurentnost hrvatskog turizma. Na konferencijama, predavanjima i aktivnostima udruženja potvrđujemo ulogu angažiranoga sudionika. Još je jedno važno načelo održivog poslovanja i preduvjet uspjeha – lokalno postojanje i djelovanje. Najvažniji neizravan ekonomski utjecaj tvrtke na ovaj kraj vidimo u zapošljavanju lokalnog stanovništva iz grada Biograda na Moru koje čini 46 % udjela u ukupnom broju zaposlenika. Čak 99 % naših zaposlenika je iz regionalne zajednice Zadarske županije. Također, u dijelu nabave 95,53 % naših dobavljača su iz Hrvatske, čime potičemo nacionalnu ekonomiju i gospodarstvo. Kao vodeći turistički gospodarski sustav u Biogradu na Moru potičemo razvoj ukupne turističke ponude grada i oklice.

“Ilirija” je tijekom 2017. intenzivno djelovala, pokretala i akcije i u smjeru  razvoja i prepoznatljivosti turističke destinacije, u svojoj organizaciji i financiranju, poput: Biograd Boat Show-a, Bike&Wine – Ravni kotari Tour, Aquatic centra i Arsenala.

Upravljanje ljudskim potencijalima je područje stalnog zalaganja za održivost. U “Iliriji” je koncem 2017. radilo 227 stalnih zaposlenika, a u sezoni 444. Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu uvijek su prioriteti, što je u 2018. okrunjeno priznanjem “Tvrtka prijatelj zdravlja”. U edukativnim programima Ilirijine Akademije poslovne izvrsnosti i u drugim oblicima u 2017. zaposlenici su proveli prosječno 32 sata, na trošak kompanije. “Ilirija” se zalaže za toleranciju različitosti i razmijevanje među ljudima.  Naša je tvrtka potpisala Povelju raznolikosti, a predsjednik Uprave jedan je od njenih pet ambasadora raznolikosti u Hrvatskoj. U top menadžmentu žena je 67 %, a među svim zaposlenima na kraju poslovne godine 49 %.

Naposljetku, naš je cilj edukacijom osvijestiti i unapređivati odnos zaposlenika i gostiju prema očuvanju prirode i okoliš, održivo zahvaćati i vraćati u prirodu sve vrste sirovina, vode i energije, s trajnom obvezom smanjenja vlastitih negativnih utjecaja na prirodu koje smo dio.

*Studija slučaja: Poduzeće Ilirija d.d., Biograd na moru*

Poduzeće Ilirija d.d. – Biograd na moru osnovano je 1957. godine i jedno je od vodećih turističkih tvrtki u Zadarskoj županiji te među 15.tak vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. U svom poslovanju ovo poduzeće objedinjuje hotelijerstvo, nautiku i kamping. Turistički objekti poduzeća smješteni su na najatraktivnijim i najprestižnijim lokacijama okrunjenim plavom zastavom i s prekrasnim pogledom na Pašmanski kanal. U neposrednom okruženju čak četiri nacionalna parka te tri parka prirode Biograd predstavlja idealnu destinaciju za upoznavanje svih prirodnih i kulturnih ljepota Hrvatske. U svojoj viziji poduzeće naglašava pružanje kvalitetne i vrhunske usluge i doživljaja gostima u njihovim objektima, konstantno ulaganje u ljudske resurse, poštivanje načela održivog razvoja koji se očituje u prepoznavanju i zadovoljavanju potreba turista, zaštiti i obnovi prirodne i kulturne baštine i očuvanju okoliša.

Značajne napore i aktivnosti poduzeće ulaže u prilagodbu i implementaciju standarda, procedura i propisa Europske unije po svim aspektima zaštite okoliša (zaštita mora, obale, voda, zraka, tla) i gospodarenja otpadom. Na operativnoj razini vodi se briga o procesima upravljanja zaštitom okoliša s ciljem i obvezom usklađivanja sa zakonskim propisima, sprečavanje onečišćenja okoliša, smanjenja količine i štetnosti proizvedenog otpada, smanjenja emisija onečišćujućih tvari u vodu, tlo i zrak te obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za zaštitu okoliša. U 2013. godini implementiran je sustav upravljanja kvalitetom prema normi HRN EN ISO 9001:2008 u hotelski, kamping i nautički sektor. Ilirija je u srpnju 2014. godine završila s procesom implementacije i certifikacije sustava upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001.

Cjelokupnu studiju slučaja preuzmite ovdje.

1...137138139...188Stranica 138 od 188

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z