Bilo je potrebno dosta dogovaranja da bismo za ovaj intervju „oteli“ malo vremena Angeliki Brnadi, direktorici Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini. Već pet godina, gospođa Brnada na čelu je organizacijske jedinice koja svakim danom dobiva sve veće značenje u poslovanju ove velike naftne kompanije, koja je prošle godine kroz različite projekte zajednici donirala više od dva milijuna kuna.
U Integriranom godišnjem izvješću Ine za 2017. ciljevi strategije kompanije neodvojivo su povezani uz održivi razvoj. Koliko je to promijenilo poslovanje Ine?
INA je i prije uvođenja zakonske obveze nefinancijskog izvješćivanja imala dugogodišnju praksu izvješćivanja o održivom razvoju. U Ini izvještavamo od 1997. godine i jedna smo od rijetkih kompanija koja se time može pohvaliti. Kako bismo ispunili značajne kriterije dugoročne održivosti kompanije i niske razine rizika za društvo i okoliš, uvidjeli smo da je potrebno osmisliti dugoročni plan za njihovo ostvarenje. Fokus smo stavili na šest područja – zaštita okoliša, klimatske promjene, zdravlje, sigurnost zajednice, etika, upravljanje ljudskim kapitalom. To nije neki dokument koji visi na zidu, već smo definirali vrlo konkretne programe kojima želimo unaprijediti stanje u tim područjima, a zatim i vrlo konkretne akcije te plan do kada se koja mjera mora implementirati. Svake godine određene programe unapređujemo kroz akcijske planove i pratimo postotak realizacije tih planova na kvartalnoj razini te o tome izvješćujemo. Dominantne su teme okoliša, zaštite zdravlja, zaštite od požara, ali i druge akcije poput programa Zeleni pojas. Realizacija akcijskog plana održivog razvoja za prošlu godinu iznosi 94%.
INA je dobila i nagrade za svoje izvješćivanje, zar ne?
Da, dobili smo dvije nagrade „Green Frog“ za najbolje izvješćivanje o održivom razvoju u Hrvatskoj. Educirali smo 83% menadžera za ciljeve održivog razvoja i nakon toga smo održali niz radionica na kojima su i naši zaposlenici mogli klasificirati teme održivog razvoja prema važnosti. Na taj smo način stvorili matricu materijalnosti putem koje prikupljamo podatke o temama kojima se trebamo baviti u kompaniji, ali i od relevantnih dionika izvan nje.
Koliko na vaše izvješćivanje utječu zakonske smjernice za nefinancijsko izvješćivanje?
Zakonom koji je na snazi od 1. siječnja 2017. propisuju se uvjeti nefinancijskog izvješćivanja za kompanije s više od 500 zaposlenika. Njime se stvara okvir u skladu s kojim se izvješćuje. Jasno, svaka kompanija slobodna je obraditi neka područja onako kako želi, ali propisani okvir daje transparentnost izvješćima i omogućuje njihovu usporedivost. Ti takozvani „zeleni standardi“ omogućuju da različite kompanije izvješćuju o jednakim temama na jednak način i u jednakim aspektima. To je, dakle, okvir, a kompanije u sklopu njega izvješćuju o važnim temama pazeći da su obuhvaćene sve komponente. U protivnom bi tvrtka mogla izvješćivati samo o onome što je dobro napravljeno. Zato je dobro da neovisne agencije provjere točnost podataka i daju svoje mišljenje o izvješću neke kompanije. Inino izvješće je verificirala specijalizirana kompanija Ernst & Young, a zatražili smo i mišljenje HR PSOR-a te prof. Mislava Omazića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Uvijek je dobro dobiti mišljenje nezavisnih stručnjaka o tome što se još u kompaniji može poboljšati i u sljedećem razdoblju u skladu s time uvesti poboljšanja.
Što vidite kao glavne izazove u nefinancijskom izvješćivanju u idućem razdoblju?
Okvir izvješćivanja stalno se mijenja i to nam predstavlja izazov. Primjerice, nedavno sam prisustvovala jednoj radionici i menadžeri su kao najvažniji parametar za poslovanje kompanije naveli profit, ali istodobno su na pitanje što će biti glavni pokretač u budućnosti odgovorili da će to biti balans društvenih, ekonomskih i financijskih čimbenika. Očito jača svijest o važnosti uloge kompanija u društvu, podržavanju osjetljivih kategorija ljudi pri zapošljavanju i slično. Investitori su sve svjesniji važnosti održivosti te odluku o ulaganjima u sve većoj mjeri donose i na temelju podataka o okolišnim i društvenim utjecajima kompanija koji se prikazuju u nefinancijskim izvješćima.
„Upravljanje održivim razvojem, koji je strateško pitanje i korporativna odgovornost, provodi se na najvišoj upravljačkoj razini,“ navodi se u Ininom izvješću. Određuje li Uprava politiku i praćenje održivosti?
U strukturi naše kompanije, dakako, na čelnoj je poziciji Uprava, a odmah ispod nje je Savjet za održivi razvoj koji analizira podatke i informacije od vanjskih evaluacija, komunicira s dionicima, priprema izvješća i prijedloge za operativni Odbor za zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša i Upravu. Savjet obuhvaća menadžere visoke i srednje razine, koje predstavljaju operativni direktor Korporativnih poslova, direktori Održivog razvoja, zaštite zdravlja i okoliša, Korporativnih komunikacija, Upravljanja i razvoja ljudskih resursa, Odnosa s vanjskim subjektima, Centralni kontroling i odnose s investitorima te voditelj Održivog razvoja. Savjet također podržava, provjerava i kontrolira izvješća o održivosti na razini INA Grupe u skladu s vanjskim standardima i smjernicama. Tu se donose odluke na višoj razini, daju se prijedlozi o nekim budućim programima, postupanjima, izazovima. Na lokalnoj razini, ako govorimo o različitim Ininim biznisima i ovisnim društvima, imamo službe održivog razvoja, zaštite zdravlja i okoliša te organizacijske jedinice koje provode akcije vezane za održivi razvoj, ali i radne grupe. Zadaća Uprave jest nadzor svih rizika i novih poslovnih mogućnosti, pa tako i onih vezanih uz održivost, politike i strategije, odnosno društveno odgovorno poslovanje na razini INA Grupe.
Kako su kupci zadovoljni vašim proizvodima i uslugama? Ocjenjujete li svoje proizvode i usluge održivima?
Kakvoća naših proizvoda i usluga kontinuirano se provjerava u svim točkama lanca proizvodnje i prodaje. Prošle godine unaprijedili smo ponudu goriva uvođenjem novih visokokvalitetnih Class Plus goriva, kao odgovor na sve strože tehničke zahtjeve europskih direktiva, automobilske industrije i zaštite okoliša. Nedavno smo pokrenuli i projekt prikupljanja otpadnog jestivog ulja na određenim Ininim maloprodajnim mjestima, kojim smo omogućili kupcima da na Ini ne samo natoče gorivo nego i odlože otpadno ulje, koje mi potom prikupljamo i obrađujemo na propisani način. Također, analizirali smo što kupcu treba i pokušali smo na maloprodajnim mjestima, kojih je u regiji gotovo 500, kupcima omogućiti i druge usluge. Na mnogim smo postajama otvorili FreshCorners posebnom ponudom svježe hrane i pića. U ponudi je i mogućnost kupnje domaćih proizvoda s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zatim usluga Aircash slanja novca putem posebne aplikacije, poštanske usluge, mobilno plaćanje, plaćanje na rate. Uveli smo i besplatnu aplikaciju za mobilne uređaje koja kupcima otkriva gdje je najbliže Inino maloprodajno mjesto, ali nudi i neke druge informacije, npr. cijene goriva i informacije o stanju u prometu. Imamo i besplatnu telefonsku liniju gdje kupci mogu reći svoje mišljenje, pohvale, primjedbe i prijedloge, koje potom analiziramo i poduzimamo korake za poboljšanje usluge. Vidljivo je povećanje zadovoljstva kupaca.
Vode su od posebnog interesa za društvo. Koliko je smanjeno tzv. zahvaćanje voda na ulazu i kakva je situacija na ispuštenim vodama? Vjerojatno imate značajna ulaganja i akcije na tom planu kao naftna industrija.
Zaista puno ulažemo u infrastrukturu za zaštitu voda. Na primjer, u Rafineriji nafte Rijeka izgradili smo egalizacijske bazene i poboljšali dva separatora, a radimo na renoviranju retencijskih bazena, kontinuirano saniramo kanalizaciju zbog zaštite od potencijalnih curenja. Velika su i ulaganja u prevenciju onečišćenja mora, od nadzora, postavljanja brana, ugovora s ovlaštenom tvrtkom koja stalno kontrolira stanje. U riječkoj rafineriji 83% ukupno zahvaćene vode koja se koristi kao rashladni medij za turbogeneratore dolazi iz mora. Zahvaćena morska voda vraća se u more u istom volumenu u kojem je zahvaćena, što predstavlja visoki stupanj iskoristivosti vode pri čemu kvaliteta vode ostaje nepromijenjena. Kod istraživačkih radova, pri istraživanju nafte i plina imamo dugu tradiciju proizvodnje tehnološke vode. Godišnja količina proizvedene vode je oko tri milijuna metara kubnih. Tako proizvedena voda dijelom se troši interno za tehnološke potrebe prilikom procesa bušenja, a dijelom se isporučuje u distribucijske sustave kupcima.Tražimo mogućnosti da vodu uštedimo recikliranjem i ponovnom uporabom gdje god je to moguće. Pored toga, ispuštanje vode zakonski je regulirano tako da sve vode prije ispuštanja u prirodu tretiramo u skladu s propisima. To uopće nije diskutabilno. Radimo i na drugim projektima za uštedu voda i pri tome uvažavamo i sve prijedloge zaposlenika. Redovito održavamo infrastrukturu kako bismo spriječili nekontrolirano istjecanje na spojevima, racionalno koristimo vodu i pratimo njezinu potrošnju na mjesečnoj razini.
Smanjili ste emisije stakleničkih plinova, naročito u Rafineriji nafte Rijeka. Svoje vozače učite eko vožnji. Možete li obrazložiti.
Naše bih ekološke napore podijelila u tri dijela. Jedan dio čine ulaganja u smanjenje emisija raznih plinova, krutih čestica i sl., koji su dio naših okolišnih dozvola. Prema Direktivi o industrijskim emisijama imamo jasne zahtjeve i moramo se držati propisanih graničnih vrijednosti, a u posljednjih nekoliko godina u projekte zaštite okoliša uloženo je više od 500 milijuna kuna.
Drugi dio čine ulaganja koja proizlaze iz toga što smo uveli certificirani sustav upravljanja energijom ISO 50001. To su, primjerice, projekti za smanjenje gubitaka na cjevovodima pare.
Kao treće, već godinama organiziramo treninge sigurne vožnje kod ovlaštenih tvrtki za poboljšanje sigurnosti vozača što je rezultiralo značajnim smanjenjem prometnih ozljeda po kilometru vožnje. Održavamo i treninge ekološke vožnje, jer poznato je da ispravnim načinom vožnje možemo utjecati na smanjenje emisije štetnih plinova.
INA ima zakonske obveze za ulaganja za sukladnost s okolišnom dozvolom. Riječ je o velikim i vrlo zahtjevnim ulaganjima, koja stalno unapređujemo. Recimo, kod istraživanja i proizvodnje nafte i plina razvili smo napredni projekt utiskivanja CO2 s vodom u bušotine čime povećavamo iscrpak nafte i plina, a istodobno utiskujemo u zemlju ono što bi bilo emitirano u zrak pa tako smanjujemo i svoj ekološki otisak. Od 2014. do 2039. godine očekuje se da će se utisnuti oko 5,4 milijuna CO2. Također, kupili smo 32 nova kamiona s ekološki učinkovitim motorima čime također utječemo na manje emisije štetnih plinova.
Utječu li Inini zeleni projekti na promjenu shvaćanja brenda i percepciju javnosti u odnosu na Inu kao industriju nafte?
Sigurna sam da utječu. I nekim svojim akcijama, poput Zelenog pojasa, potičemo lokalnu zajednicu na predlaganje projekata koji će rezultirati poboljšanjima u području zaštite okoliša, od sadnje bilja do čišćenja otpada. Investicije koje smo dosad proveli i broj projekata koje smo podržali podižu svijest ljudi, ali i percepciju o našoj kompaniji koja u zaštitu okoliša ulaže i više od zakonskog minimuma. K tome, riječ je o projektima koji su zaživjeli i donijeli dobrobit lokalnoj zajednici. Uz financijsku pomoć, naši volonteri svojim radom pomažu realizaciju tih projekata.
Koliko su žene uključene u upravljačke strukture i što kompanija čini kako bi se ženama olakšao balans privatnog i poslovnog?
INA je dobila certifikat „Mamforce“ koji dokazuje da smo puno učinili po tom pitanju. Osobito smo ponosni na uvođenje fleksibilnog radnog vremena i fleksibilnog mjesta rada, što je važno ne samo za žene nego za sve zaposlenike. Postotak žena na upravljačkim pozicijama povećao se na 35% što predstavlja napredak. Tako, na primjer, u Rafineriji nafte Rijeka direktorica proizvodnje je žena, a imamo i dosta žena u vatrogasnim postrojbama. Iznimno nam je važna politika raznolikosti i uključivanja koja se uspješno implementira u procese upravljanja ljudskim potencijalima.
Što ćete novo činiti kao potpisnik Povelje o raznolikosti 2017.? Poznata je vaša manifestacija Jednakost u različitosti – SVI smo OK.
U fazi smo dovršenja politike raznolikosti na razini kompanije. Kao i drugim sustavima i ovome pristupamo strukturirano. Već smo uvrstili klauzulu raznolikosti i uključivanja u sve dokumente u području upravljanja ljudskim resursima, a uključit ćemo ih sustavno, kroz naše procedure, u cjelokupno poslovanje. INA je vrlo otvorena kompanija i ima raznoliku strukturu.
INA je poželjan poslodavac s dobrim plaćama zaposlenika. Kako povećavate zadovoljstvo zaposlenika i kako to utječe na poslovanje?
Prosječna plaća u Ini je veća od prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj. Zaposlenici su i dodatno nagrađeni u skladu sa svojim doprinosom kompaniji, tako da uz fiksni dio plaću čini i varijabilni dio koji ovisi o ostvarenju rezultata. Tu su i druge koristi za zaposlenike, liječnički pregledi, medicinski programirani aktivni odmor i sl. Putem „beneFIT“ platforme nudimo oko 200 pogodnosti za zaposlenike, od teretana do popusta na određene usluge. Zato treba gledati kompletan paket, koji uključuje i edukacije, mogućnost napredovanja i sl., a ne samo plaću. Provodimo i program Growww za zapošljavanje mladih pripravnika koji pokazuje odlične rezultate. Time pomlađujemo kompaniju, ali i zadržavamo mlade stručnjake u Hrvatskoj koji u Ini imaju mogućnost razvijati se i napredovati u velikom i dobro organiziranom sustavu.
Oni koji prate društvena ulaganja znaju za vaš ponos projektima kao što su SpajaLICA i Zeleni pojas. Vidite li mogućnost za dalje širenje tih projekata?
Projekt spajaLICA vrlo je važan jer smo nekretnine koje nismo aktivno koristili ustupili na korištenje udrugama koje promiču društvene vrijednosti. Nakon tog projekta napravili smo iskorak s projektom spajaLICA HUB, platformom za dijeljenje znanja putem koje s partnerima organiziramo besplatna predavanja za udruge. Projekt Zeleni pojas raste svake godine, a dosad smo sufinancirali 65 različitih zelenih projekata s više od 1,3 milijuna kuna i uz sudjelovanje 1230 Ininih volontera.
Nakon svega slijede i nagrade. Nagrađivani su vaši projekti spajaLICA, INA Akademija, FORa – Fleksibilni Oblici Rada, nagrađeni ste priznanjima Grand Prix za DOP, Deloitteovom nagradom Green Frog za najbolje nefinancijsko izvješće, SJAJ za digitalnu vidljivost DOP zalaganja. Koju biste nagradu izdvojili?
Drago nam je što su naš trud i rad prepoznati. Svaka nagrada i priznanje daju nam dodatni poticaj za još predaniji rad, a isto su tako potvrda da INA brine o društvenoj odgovornosti. Izdvojila bih inicijative koje smo napravili na području projekta spajaLICA, ali i INA Akademiju, platformu za interno dijeljenje znanja u kompaniji. Postali smo i prvi službeni partner europske Agencije za sigurnost i zdravlje na radu u kampanji za zdrava radna mjesta. Naravno, draga nam je nagrada za izvješće o održivom razvoju, Grand Prix, ali i sve druge.
Mirela Drkulec Miletić
Lipanj 2018, Dobra Hrvatska
Bubamara, udruga osoba s invaliditetom, osnovana je 1984. godine kako bi promovirala izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom kroz efikasan i kvalitetan sustav usluga. Jedna je od najvećih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj koja ima više od 1400 članova i više od 120 zaposlenih 20 stalnih volontera. Jedinstvena je i s obzirom na činjenicu da obuhvaća sve vrste invaliditeta – tjelesne i/ili intelektualne prirode odnosno mentalne.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.