ERICSSON NIKOLA TESLA – prva hrvatska kompanija „Prijatelj bicikliranja“, istaknuta u cjelovitoj zaštiti okoliša, štednji i zamjeni energije…

Mnogi zaposlenici dolaze na posao biciklom, a kompanija im je osigurala mnoge povoljne uvjete za to. A da se u kompaniji misli „zeleno“, vidi se i iz mnogih drugih akcija kojima je cilj isti: smanjiti onečišćenje prirode, štedjeti energiju i resurse te pozitivno utjecati na poslovanje, život ljudi, ali i okoliš.

Prva tvrtka i prva ustanova – „Prijatelji bicikliranja“u RH

Ericsson Nikola Tesla prva je kompanija u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen europski certifikat “Prijatelj bicikliranja” u organizaciji Sindikata biciklista. Time se ova kompanija pridružila inicijativi društveno odgovornih kompanija u Europi koje žele smanjiti stakleničke plinove, a istodobno pozitivno utjecati na zdravlje svojih zaposlenika. Prethodno je i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu stekao isti certifikat kao prva ustanova u Hrvatskoj, pa se nadamo da će ove dvije organizacije svojim pozitivnim primjerom biti primjer i drugima kako bi se i Hrvatska priključila prilično masovnom pokretu u Europi koji zagovara i prakticira održiv oblik kretanja, odgovornost prema okolišu i zdravlju, javnom prostoru i uštedi dragocjene energije.

Koordinator za certificiranje u Hrvatskoj je Sindikat biciklista, koji u ime Europske biciklističke federacije provodi program certificiranja “Prijatelj bicikliranja”. “U današnje vrijeme kada je smanjenje utjecaja motoriziranog prometa na okoliš i zdravlje od presudne važnosti primjer prve certificirane tvrtke pokazuje pozitivan pomak prema izravnom i aktivnom djelovanju u ovom području”, kažu u Sindikatu biciklista.

Ericsson Nikola Tesla jedan je od onih poslodavaca koji je osjetljiv prema pitanjima zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja energijom te sudjeluje u različitim inicijativama.

“U kompaniji već dugi niz godina djeluje petnaestak sekcija, a među njima i biciklistička. Sve sekcije, pa tako i biciklisti, za interno informiranje koriste medijski prostor na intranetu kompanije, a pomažu im i Kompanijske komunikacije, osobito putem članaka u časopisu Komunikacije koji potiču odgovorno ponašanje prema zdravlju i okolišu. Već u lipnju 2015. kompanija se pridružila inicijativi “Biciklom na posao”, a unutar kampusa smo izgradili i uredili više parkirališta za bicikle na kojima tijekom sezone parkira i do 250 naših djelatnika. U listopadu prošle godine pokrenuta je i inicijativa za certifikaciju tvrtke kao ‘bike-friendly’ poslodavca, a postupak smo, kao prva takva komercijalna tvrtka u Hrvatskoj, uspješno završili u travnju ove godine. Certifikacija koju smo uspješno prošli dio je nacionalne kampanje “Biciklom na posao”, koja se provodi pod okriljem Ministarstva zaštite okoliša i EU programa Intelligent Energy Europe”, kažu u tvrtki Ericsson Nikola Tesla.

Cijeli projekt još nije završen, a u planu je povećanje broja parkirnih mjesta i pristupnih staza za bicikle te proširenje broja lokacija na kojima se nalaze. U tome će im pomoći i plan upravljanja prometom koji je nastao tijekom certifikacije te podaci iz opsežne samoprocjene, koja je sastavni dio procesa za dodjelu certifikata. U kompaniji ističu da im certifikat sam po sebi nije svrha, “već je samo dokaz i službeno priznanje ciljanih aktivnosti koje se sustavno provode godinama” te ističu da je “odgovoran odnos prema okolišu sastavni dio poslovne strategije i kulture Ericssona Nikole Tesle”.

ERICSSON NIKOLA TESLA – poklonik, promotor i provoditelj sustavnih aktivnosti u zaštiti okoliša od onečišćenja, štednje i zamjene energije …

Na kompanijskom intranetu objavljuju se brojni članci i informacije koje potiču zaposlenike da razmišljaju “zeleno”, a u časopisu Komunikacije jedna od stalnih rubrika posvećena je “zelenim rješenjima i tehnologijama” te odgovornom ponašanju prema okolišu. I neke interne edukacijske aktivnosti uključuju ove teme, a odnos prema okolišu uvršten je i u godišnji izvještaj o poslovanju kompanije.

„Aktivnosti vezane uz upravljanje okolišem odvijaju se i koordiniraju kroz mrežu za operativnu izvrsnost, koja je sastavni dio procesa vezanih uz razvoj i kvalitetu poslovanja. Članovi posebnog kompanijskog tima redovito i sustavno provode unutarnje i vanjske prosudbe funkcioniranja sustava upravljanja okolišem kako bi zadržali, na korporacijskoj razini stečeni, certifikat ISO 14001“, kažu u ovoj kompaniji.

Kvalitetnim upravljanjem kompanija racionalizira korištenje  resursa, a posebno ističu da na svojim ispitnim sustavima, odnosno u testnoj okolini koja je njihov najveći potrošač električne energije, postižu i do 60 posto uštede električne energije, zahvaljujući inovacijama vlastitih stručnjaka.

Od sredine 2014. godine u svom poslovanju koriste isključivo ZelEn energiju iz obnovljivih izvora. Također, optimiziraju servisne usluge te otpremu i distribuciju proizvoda, a korištenjem videokonferencija, sustava e-učenja, e-sastanaka i sl. reducirali su broj poslovnih putovanja te implementirali pametna rješenja koja štede novac i vrijeme te smanjuju onečišćenje okoliša.

Ericsson Nikola Tesla poznat je po “zelenoj tehnologiji” svojih ICT rješenja, proizvoda i usluga koji pozitivno utječu na poslovanje, život ljudi i okoliš, uključujući i klimatske promjene. Ericsson Nikola Tesla razvio je i/ili sudjeluje u razvoju i primjeni niza e/m-proizvoda i usluga poput Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH), eRecepta ili Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, što sve utječe na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Opis fotografija:

  1. Jedno od natkrivenih parkiralište za biciklistički vozni park djelatnika Ericssona Nikole Tesle
  2. Snježana Bahtijari, direktorica Marketinga i DOP-a u Ericssonu Nikoli Tesli preuzima certifikat od Tomislava Nakića-Alfirevića, predsjednika Sindikata biciklista
  3. Certifikat „Prijatelj bicikliranja“
  4. „Akcija“ na terenu, bicikliranje u prirodi

DOBRA HRVATSKA, svibanj 2017.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP-primjera

HEP OPSKRBA u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ ove godine uredila okoliš HE Zakučac

U sklopu projekta ZelEn HEP Opskrba četvrtu godinu zaredom provodi akciju „100 zelenih stabala“. Ove godine uredili su okoliš HE Zakučac, najveće hidroelektrane u Hrvatskoj.

Četvrtu godinu zaredom, zajedno sa sadašnjim i budućim  kupcima proizvoda ZelEn, zaposlenici HEP Opskrbe uredili su okoliš jedne HEP-ove hidroelektrane. Ove godine to je hidroelektrana Zakučac, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u donjem toku rijeke Cetine, pokraj Omiša.
HEP Opskrba, pridružila se proslavi 55 godina rada hidroelektrane Zakučac i manifestaciji obilježavanja Kaštelanovih dana koju provodi grad Omiš, selo Zakučac i Srednja škola Jure Kaštelan iz Omiša. Sadnjom 55 jablana za drvored „Jurini jablani“ na simboličan način obilježeni su Kaštelanovi dani, a učenici Srednje škole Jure Kaštelana izveli su prigodni recital.

U protekle tri godine, u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ uređen je okoliš i posađena su stabla oko  hidroelektrana Ozalj,  Kraljevac i Čakovec, s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i djelujemo.
Ovom akcijom HEP Opskrba, dobitnica nagrade Greenovation, za najbolji ukupni program zelenog gospodarstva, želi doprinijeti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine, pod nazivom “Milijarda zelenih djela – međunarodni pokret kojim štitimo planet i osiguravamo održivu budućnost“.

„Naše hidroelektrane kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn, jedinstvenog  okolišno i društveno održivog proizvoda, kojeg je prepoznalo više od 60 društveno odgovornih kompanija u Hrvatskoj. Broj hrvatskih poduzeća koja odabiru električnu energiju iz obnovljivih izvora stalno se povećava i to je još jedan od načina kako svi zajedno brinemo o očuvanju okoliša. Do danas smo prodali više od 630  milijuna kWh zelene električne energije. Posebno nas veseli činjenica da se sredstva od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i to za potrebe ustanova koje skrbe za socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Još jednom zahvaljujemo svim kupcima ZelEna na iskazanom povjerenju i sudjelovanju u našoj zajedničkoj zelenoj priči.“ istaknula je, tijekom akcije, Nada Podnar, direktorica marketinga HEP Opskrbe.

Osim  zaposlenika HEP Opskrbe i  HEP Proizvodnje, ovu zelenu akciju podržali su i kupci proizvoda ZelEn. Andrija Polić iz Stelle Croatice izjavio je ovim povodom: „Kupnjom proizvoda ZelEn pokazujemo kako ulaganje u zelenu proizvodnju nije samo trošak i nova „obveza“, već i pametna investicija u održivi razvoj. Stella Croatica vodi brigu o ljudima i okolišu i na taj način integrira gospodarske, ekološke i društvene faktore u svakodnevno poslovanje. Odlukom o korištenju električne energije dobivene isključivo iz obnovljivih izvora Stella Croatica je još jednom potvrdila  opredijeljenost za kontinuiranu brigu o zajednici u kojoj posluje. Uključivanjem u projekt „100 zelenih stabala“, posebnu pažnju pridajemo očuvanju prirode.“

Henkel i NTL pomažu SOS dječje selo Ladimirevci

Velika akcija „Zajedno za SOS Dječje selo Ladimirevci i njihov čisti dom“ završena je –  predstavnici organizatora akcije – tvrtki Henkel i NTL posjetili su selo i uručili vrijednu donaciju.

Djecu i zaposlene u SOS Dječjem selu Ladimirevci nakon proljetnih praznika dočekalo je ugodno iznenađenje. Zajedničkim snagama, u akciji koja je trajala od početka ožujka do sredine travnja 2017., obje kompanije, a uz podršku svojih vjernih kupaca, ovime pomažu rad i život SOS Dječjeg sela Ladimirevci. Zahvaljujući akciji, koju je podržao svatko tko je u NTL prodavaonicama kupio Henkel proizvode za čišćenje kućanstva, SOS Dječjem selu donirana je godišnja zaliha proizvoda za čišćenje 17 SOS kuća  u Ladimirovcima i dvije SOS zajednice mladih u Osijeku.

Smijeha i veselja u ovom selu, nedaleko od Osijeka, ne nedostaje, a čak osamdesetoro djece u SOS obiteljima žive u kućama i 23 mladih u domovima u Osijeku, gdje sve odiše duhom zajedništva i sigurnosti koju pruža ovo SOS Dječje selo.

Obiteljski model dugoročne skrbi o djeci djeci pruža sigurno okruženje i odrastanje ispunjeno ljubavlju. Svaka pomoć koju pritom mogu dobiti, dobro je došla. U samim temeljima kompanija Henkel i NTL briga za zajednicu nije samo jedno od načela nego cilj kojim se s velikom pažnjom posvećuju.

„Obiteljski tip skrbi ono je po čemu su SOS Dječja sela u Hrvatskoj posebna. Djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi pružamo svu ljubav i pažnju kako bi odrastali u sretnoj zajednici, a SOS mame ključne su osobe zaslužne za sretno djetinjstvo svakog djeteta u SOS Dječjem selu. Osim što skrbe o djeci, SOS mame brinu se i za kućanstvo SOS kuće, u čemu će im uvelike pomoći ova hvalevrijedna donacija tvrtke Henkel i trgovačkog lanca NTL. Od srca hvala našim donatorima koje se radujemo ponovno vidjeti kao naše goste u Ladimirevcima“, rekao je gospodin Zoran Relić, direktor SOS Dječjeg sela Ladimirevci.

„Društveno odgovorno poslovanje predstavlja brigu o zajednici i o okolini, a djeca kao najmlađi članovi našeg društva zaslužuju najviše pažnje i pomoći. Mi smo posebno sretni i ponosni što smo danas ovdje u Ladimirevcima i što možemo pomoći da ovih 17 SOS obitelji bar malo olakšamo svakodnevicu. Smijeh i dobra atmosfera koja nas je ovdje dočekala su najbolji dokaz koliko je dobre energije uloženo u ovom SOS Dječjem selu i sretni smo što smo danas ovdje“, kazala je Maja Kukec, trade marketing manager, Henkel Adria, Laundry&Home Care.

Trgovački lanac NTL sa zadovoljstvom je prihvatio poziv za sudjelovanje u ovoj akciji. „Svi znamo da su djeca budućnost zemlje, nešto najvrednije u našem društvu i naša je obveza pomagati im u svakom pogledu. Djeca u domovima bez odgovarajuće roditeljske skrbi još su ranjivija društvena skupina te nam je obveza prema njima još i veća. Zato se društvo Narodni trgovački lanac rado odaziva svakoj dobro osmišljenoj akciji koja ima za cilj pomoći djeci. Posebno nam je drago kada to možemo učini u sredini u kojoj smo i sami prisutni, kao što su to Ladimirevci“, izjavila je Ivana Vergot, komercijalna direktorica društva Narodni trgovački lanac.

Kontakt za medije: Romana Dugandžija, public relations manager

RED agencija

romana.dugandzija@redagencija.hr

www.redagencija.hr

+385 99 238 2258

„KAKO POSLOVANJE UTJEČE NA DJECU“– tema druge UNICEF-ove radionice o pravima djece i poslovnom sektoru, 18. svibnja 2017.

Činjenica je da tvrtke svakodnevno stupaju u interakciju s djecom, na izravan ili neizravan način, a da mi odrasli ne osvješćujemo to dovoljno. Upravo će o tome biti riječi na 2. radionici programa edukacije poslovnog sektora o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje – “Djeca su naš najvažniji posao” koju zajednički organiziraju UNICEF i Hrvatska udruga poslodavaca.

RADIONICA – UVOD U DJEČJA PRAVA I POSLOVANJE – održana  6. travnja 2017.

RADIONICA –  KAKO POSLOVANJE UTJEČE NA DJECU – 18. svibnja 2017.

Program edukacije nastavlja se novim radionicama u lipnju, listopadu i studenom 2017. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Petrinja 10.7. 2015, Mala kuća – prostor koji vodi udruga osoba sa invaliditetom SMŽ
Detalj nsa zida Male kuće – rad koji su napravili korisnici programa na kreativnim radionicama

UNICEF poziva sve tvrtke u Hrvatskoj da se istraže svoju praksu, da osvijeste sve načine na koje njihovo poslovanje utječe na djecu općenito,  da svojim djelovanjem doprinesu boljoj zaštiti dječjih prava. Poslovni sektor može i ubuduće računati na UNICEF-ovu podršku, korištenje njegova višegodišnjeg iskustva i znanja na planu odgovornog poslovanja.

PRIJAVITE SE ZA NAREDNI CIKLUS RADIONICA U 2018.

Ako i u vašoj tvrtki ima interesa za sudjelovanjem u novom ciklusu radionica 2018., molimo pošaljite nam upit na lgamulin@unicef.org.

Tvrtke i ljudska prava idu zajedno!

Više

PLOVPUT IZ SPLITA: DOBRI RAZLOZI ZA DOBIVANJE NAGRADE INDEKS DOP-A 2016.

PLOVPUT-svetionik-Veli-Rat-FOTO-Boris-Kacan

Tvrtka Plovput d.o.o. iz Splita dobila je 2016-te vrijednu nagradu Indeks DOP koju tradicionalno svake godine od 2008. dodjeljuju HRPSOR i HGK . Na svečanosti nagrada je uručena direktoru Darku Meštroviću. Uspješno i inovativno izvršenje vizije i misije na dobrobit mnogih, od pomoraca i brodara, šire i uže zajednice, države Hrvatske kao vlasnika, dobavljača, okoliša, zaposlenika kojima se jamči najviša zaštita prava i bez kojih ne bi bilo moguće realizirati postavljene ciljeve i drugih, bijahu glavnim razlogom za takvo što. U misiji je „Plovputa“ osiguranje sigurnosti plovidbe na moru u svrhu očuvanja ljudskih života i imovine. Vizija je tvrtke postići razinu sigurnosti plovidbe na hrvatskom Jadranu na razini najviše internacionalne kvalitete i kvalitete uopće.

Nagrada Indeksa DOP-a za javna poduzeća u 2016. godini koju je tvrtka dobila na 8. Konferenciji o društveno odgovornom poslovanju u prosincu 2016. godine, odraz je rada svih zaposlenika i verifikacija uspješnosti djelovanja po svim aspektima vrednovanja. Takva nagrada raduje i motivira, a istovremeno i obvezuje na novi rast razine uspješnosti po svim aspektima poslovanja tvrtke na zadovoljstvo mnogih dionika

Dvjesto je godina

U lipnju 2018. godine slavimo 200 godina organizirane svjetioničarske službe – jer početci organizirane svjetioničarske službe sežu u davnu 1818. godine kad je izgrađen prvi pomorski svjetionik na Savudrijskom rtu. Godine 1833. izgrađen je i drugi, pomorski svjetionik Porer u blizini Pule pa treći 1839. – pomorski svjetionik Struga na otoku Lastovu, četvrti je bio 1849. svjetionik Veli rat na Dugom otoku… i tako dalje do 1899. kada je izgrađen posljednji takav u „seriji“ jadranskih svjetionika tog doba, svjetionik Rivanjske sestrice. Kamena lijepa zdanja, ukras su svojih otoka i čitavog Jadrana. Svjetionici su najvažniji i najveći objekti sigurnosti plovidbe na moru koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu određenim morskim područjem. Izgrađeni su na najistaknutijim i/ili najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. Danas je u funkciji 46 pomorskih svjetionika, od čega sa svjetioničarskom posadom njih 17, a bez posade 29. Svi svjetionici su automatizirani i nadzirani putem sustava daljinskog nadzora kojim ostvarujemo permanentni uvid u stanje opreme i uređaja na najvažnija 103 objekta pomorske signalizacije za sigurnost plovidbe na moru, kako bi se, prvenstveno,  u slučaju pogašenja svjetla osigurala žurna intervencija i svjetlo vratilo u funkciju sigurnosti plovidbe.

Odgovorna društvena uloga Plovputa

„Plovput“ trenutno skrbi o ukupno 1091 objektu pomorske signalizacije na 6278 km hrvatskog dijela Jadrana. Povećanje broja novoizgrađenih objekata pomorske signalizacije definira se Planom izgradnje objekata pomorske signalizacije koje odobrava Ministarstvo, a sukladno utvrđenim prioritetima s lučkim kapetanijama diljem Jadrana i investitora na morskoj infrastrukturi.

Obavljanje poslova pomorske radijske službe je pored pomorske signalizacije, važan segment temeljene djelatnosti i obavlja se kroz permanentnu službu bdijenja na frekvencijama za pogibelji i sigurnost putem triju obalnih radijskih postaja: Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio. Obalne radijske postaje se nalaze u sklopu istoimenih plovnih područja. Preko obalnih radijskih postaja odašilju se redovne i izvanredne važne pomorsko sigurnosne poruke, od vremenskih izvješća, meteoroloških prognoza, navigacijskih upozorenja do poruka brodovima vezanih za akcije traganja i spašavanja. Cilj je da pravovremena i korisna informacija dođe do krajnjih korisnika – pomoraca. „Plovput“ permanentno radi na modernizaciji pomorske radijske službe, odnosno službe bdijenja na frekvencijama za pogibelj i sigurnost u svrhu zaštite ljudskih života i imovine na moru.

„Plovput“ u svojoj floti ima četiri velika radna broda (dvije betonare), sedam brzih radnih brodica i jednu radnu brodicu.

Obavljanje važne djelatnosti – na odgovoran način!

Jedan od parametara uspješnosti „Plovputa“ mjeri se po visokim međunarodnim standardima koje propisuje svojim preporukama Međunarodna organizacija svjetioničarskih  službi – IALA (International Association of Lightouse Authorities). Radi se o minimalnoj dostupnosti objekata pomorske signalizacije koja se izračunava u razdoblju od jedne godine prema preporukama IALA-e  (IALA preporuka O-130), a minimalna preporučena dostupnost objekta pomorske signalizacije ovisi o stupnju kategorizacije. Dostupnost se mjeri po formuli: ukupno vrijeme trajanja rada objekta pomorske signalizacije minus ukupno vrijeme pogašenja, kroz ukupno vrijeme trajanja rada svjetla, izraženo u postotku. Konkretno za 2016. godinu preporuka IALA-e za objekte I. kategorije je iznosila 99,8%, a „Plovput“ je postigao dostupnost za spomenute kategorije (kojih je ukupno bilo 264) 99,99%.

U ovom trenutku „Plovput“ na 6.278 km obale skrbi ukupno o 1.091 objektu pomorske organizacije, od toga je 906 sa svjetlosnom karakteristikom.

Jedan od najvažnijih parametara uspješnosti „Plovputa“ je smanjenje broja pogašenja objekata pomorske signalizacije. Konkretno, u odnosu na 2011. godinu „Plovput“ je zaključio 2016. godinu sa smanjenjem broja pogašenja objekata pomorske signalizacije za dva i po puta. Naime, krajem 2011. godine ukupnoj je skrbio za 1034 objekta pomorske signalizacije, od čega 855 sa svjetlosnom karakteristikom. Tada su ukupno evidentirana 154 pogašenja.

Kraj 2016. godine „Plovput“ je zaključio s 1091 objekta pomorske signalizacije od toga 906 sa svjetlosnom karakteristikom. Zabilježeno je samo 61 pogašenja što je smanjenje broja pogašenja za više od dva i pol puta, ne uzevši u obzir značajno povećan broj objekta pomorske signalizacije u odnosu na 2011. godinu.

Vrijedno je istaknuti da je „Plovput“ u siječnju 2016. godine, vlastitim sredstvima u splitskom škveru izgradio novi radni brod i time značajno povećao i osnažio svoje tehničke kapacitete koji će omogućiti izgradnju potrebnog broja novoizgrađenih objekata pomorske signalizacije u cilju podizanja razine sigurnosti plovidbe na moru, sukladno utvrđenim prioritetima lučkih kapetanija od Pule do Dubrovnika. Novi motorni radni brod  je projektiran za izgradnju najsloženijih hidro-građevinskih objekata na moru. Motorni brod „Plovput Split“ popularno nazvan „Betonara“ izgrađen je prema projektno-tehničkoj dokumentaciji koju je izradio „Brodarski institut“ d.o.o. i koju je odobrio Hrvatski registar brodova koji je ujedno vršio nadzor nad gradnjom broda.

Zaposleni, kolegice i kolege iz Plovputa, od sjevera do krajnjeg juga našeg lijepog Jadrana ponosni su na činjenicu da je kuma broda bila gđica Adriana Batušić (19), nekadašnja štićenica Doma za djecu “Vladimir Nazor” iz Karlovca (dom za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi). Prethodno je „Plovput“ u zajedništvu s tvrtkom “Odašiljači i veze”, u koordinaciji i suradnji sa Zakladom “Vaša pošta” osigurao policom životnog osiguranja koja joj daje životnu i metarijalnu sigurnost tijekom dvije godine, po izlasku iz doma u njezinoj 19. godini

Bitne odrednice svakodnevnog poslovanja i što treba posebno istaći – na financijskom planu tvrtka je likvidna, solventna i sve svoje obveze podmiruje u zakonski predviđenom roku.

Tvrtka Plovput ističe se zalaganjem i praksom u mnogim područjima društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja;  i to je uistinu svrstava u poklonike i promotore takvog načina djelovanja. Jednako se to veže i za odnos prema zaposlenicima, dobavljačima i partnerima, kao i na plodnu suradnju s akademskom zajednicom i društvom uopće, sve do dugog niza konkretnih akcija u lokalnoj zajednici, filantropiji i sl.

„Plovput d.o.o.“ je trgovačko društvo u 100% vlasništvu RH, čija je temeljna djelatnost obavljanje poslova sigurnosti plovidbe na moru objedinjena kroz dva aspekta: pomorska signalizacija i pomorska radijska služba. Sabor Republike Hrvatske 1997. godine donio je Zakon o Plovputu, Split, kojim je „Plovput“ postao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću skraćenog naziva ”Plovput d.o.o. Split”.

Društveno odgovorno poslovanje je ugrađeno u politiku kvalitete kojoj je mjera uspješnosti realizacija postavljanih ciljeva, odnosno zadovoljstvo krajnjih korisnika usluge, a to su pomorci i brodari. „Plovput“ d.o.o. temelji društveno odgovorno poslovanje na strateškom upravljanju tvrtkom sukladno Strategiji razvoja Plovputa d.o.o. 2014. – 2018., godišnjim planovima poslovanja, Antikorupcijskom programu, Kodeksu korporativnog upravljanja, Strategiji upravljanja rizicima, Mapi/knjizi poslovnih procesa, Sustavu upravljanja kvalitetom i drugim poslovnim dokumentima, kojima se postiže uspješnost, ali i transparentnost poslovanja.

Fotografija svjetionika Veli rat na Dugom otoku: autor Boris Kačan

Dobra Hrvatska, travnja 2017.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera za portal www.odgovorno.hr

PILOT-PROJEKT: Procjena ekološkog zdravlja urbanih potoka grada Zagreba – dobiveni su prvi rezultati!

Gradom Zagrebom protiče 30-ak lijepih potoka. U kakvom su stanju, jesu li u svom donjem toku i dalje lijepi i čisti?

Prošle godine započeo je pilot-projekt procjene ekološkog stanja urbanih potoka u gradu Zagrebu. Projekt provode biolozi zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Istraživanjem se razmatraju glavni fizikalno-kemijski i biološki pokazatelji izloženosti zagrebačkih potoka različitim pritiscima gradskih djelatnosti i infrastrukture, u svrhu procjene razmjera utjecaja tih pritisaka na potočne ekosustave.

Ispitivanje kvalitete vode u potocima Bliznecu i Črnomercu

zagrebački potoci 2017 Črnomerec (Veliki potok) – Fallerovo šetalište

Tokom 2016. uzeti su uzorci vode i bioloških pokazatelja (beskralježnjaka, među kojima su najbrojnije ličinke kukaca i račići) na istraživačkim postajama duž dva potoka izložena različitim urbanim utjecajima: Bliznecu i Črnomercu (Velikom potoku). Oba potoka izviru u Parku prirode Medvednica, podno Sljemena, te u gornjem toku teku kao planinski šumski potoci. U srednjem i donjem toku nastavljaju teći različitim dijelovima Zagreba, pri čemu je izražen rastući stupanj urbanizacije prema središtu grada. Na naseljenom gradskom području većim su dijelom regulirani (popločeni i kanalizirani) te povremeno zakopani ispod prometnica. U podsljemenskoj zoni teku uz kućanstva s okućnicama, a u središtu grada okruženi su zgradama, vrlo gustim prometom i sportsko-rekreacijskim sadržajima poput šetnica i igrališta. Bliznec na izlazu iz parka prirode teče uz poučnu šumsku stazu na dohvat izletnicima. Donji tok obilježava okruženje Parka Maksimir i poljoprivrednih dobara Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Črnomerec je više izložen utjecaju industrije. Središtem grada teče nadzemno u većem dijelu nego Bliznec, pri čemu prolazi i kroz tvornički okrug farmaceutskog istraživačkog instituta „Pliva Hrvatska d.o.o.“. Još jedno bitno obilježje ovog potoka jest da u gradskim naseljima uzvodno od Črnomerca tok nije reguliran i još ne postoji kanalizacijski kolektor, pa uslijed velike količine oborinske vode i septičkih ispusta potok izaziva snažnu eroziju obala koja ugrožava obližnja kućanstva. Sanacija klizišta i izgradnja kolektora čeka na realizaciju. Oba potoka završavaju svoj put u rijeci Savi: Črnomerec u blizini Gredica, a Bliznec putem odvodnog kanala na Žitnjaku.

Onečišćenja, ali ne i zabrinjavajuća!

Analiza uzoraka prikupljenih u istraživanju još nije dovršena, no prema prvim rezultatima, utjecaj gradske sredine je prisutan, iako ne već i zabrinjavajuć. Uočene su promjene u gotovo svim mjerenim pokazateljima na dijelovima toka izloženim pritiscima gradske sredine. One su bile veoma slične duž Blizneca i Črnomerca. Fizikalni (temperatura) i kemijski parametri vode (pH, količina kisika, nitriti, nitrati, fosfati, metali…) rasli su sa stupnjem urbanizacije. Ovakav porast tipičan je za urbane potoke, u koje se ispiru razne kemijske tvari s gradskih i poljoprivrednih površina, a povišena temperatura zraka i uklanjanje obalne vegetacije (čime se smanjuje zasjenjenost potoka) uzrokuju zagrijavanje vode i razvoj algi. Koncentracije mjerenih onečišćujućih tvari (nitrita, nitrata, fosfata, metala) nisu, međutim, prelazile dopuštene granice u vodi za piće, a nisu primijećeni niti drugi znakovi alarmantnog onečišćenja. Uz to, kao specifična značajka ovih tokova istaknula se velika nestabilnost i promjenjivost. Tijekom toplih ljetnih dana Črnomerec je u središtu grada potpuno presušio, dok je nakon kiša izuzetno bujao. Materijal erodiran bujicama dodatno doprinosi nestabilnosti korita, zatrpavajući prirodne meandre i taložeći se kao nestabilan sediment dna. Što se tiče bioloških pokazatelja, potoci su bujali životom na svim promatranim postajama što je dobar znak, no sastav vrsta se razlikovao u pojedinim dijelovima toka. Na urbanim dijelovima, crvolike životinjice koje podnose onečišćenje bile su brojnije, dok su vrste beskralježnjaka vrlo osjetljive na onečišćenje (pojedine vrste rakova i kukaca obalčara), poznate kao dobri pokazatelji kakvoće vode, bile pronađene u manjem broju ili su u potpunosti nestale.

Opći ugrožavajući činitelji na ekološko stanje zagrebačkih potoka

Rezultati za sad ukazuju na relativno dobro ekološko stanje promatranih potoka, no potencijal da ono u budućnosti bude još bolje, ali na žalost i lošije. U Zagrebu se, naime, neprestano gradi nova infrastruktura i gradski sadržaji, prenamiienjujući zelene površine u npr. „neophodne“ šoping centre, pa čak i umjetne „vodene oaze“ okružene betonskim stazicama. S obzirom da su  materijali poput betona vodonepropusni, takve površine utječu na vodni režim podzemnih i površinskih voda. Na samom potoku Črnomercu predloženo je natkrivanje dijela toka ispod nove prometnice ispod okretišta Črnomerec, što je još jedan korak unazad. Umjesto otkrivanja zatrpanih dijelova zagrebačkih potoka, koji bi svojom punom dužinom predstavljali prirodne koridore u obliku šetnica od Medvednice prema Savi te pružali nova staništa biljnim i životinjskim vrstama, potoci se još više „sakrivaju“. Navedene prakse, kao i činjenica da se onečišćujuće tvari u organizmima mogu nakupljati kroz vrijeme te u određenoj koncentraciji uzrokovati nepoželjne posljedice, prijetnja su ekološkom zdravlju potoka u budućnosti. Kako se takav scenarij ne bi ostvario, nužna je prevencija onečišćenja i neprimjerenih zahvata. Time će se zdravlje potoka održati na trenutnoj razini, a moglo bi se i dodatno poboljšati rješavanjem trenutnih nedostataka: izgradnjom kanalizacijskih sustava, primjerenim uređenjem dostupnih dijelova tokova i redovitim praćenjem ekološkog stanja.

Važnost očuvanja ekološkog zdravlja urbanih potoka

Vodotoci bitno doprinose kvaliteti života u gradu. U kontekstu vodotoka kao dijela veće prirodne cjeline, oni su poput žila u našem tijelu. Potok transportira tvari i hranjiva te njima opskrbljuje nizvodna obalna područja ili vodeno tijelo u koju se ulijeva. Također, on može „sanirati“ manje onečišćenje, sprječavajući da se onečišćivač koncentrira na jednom mjestu. Vodene površine uz to održavaju gradsku mikroklimu. Uz njih je ljetna žega manja, a zime toplije. Iznimno su važni za očuvanje biološke raznolikosti. Jedna od glavnim funkcija koja stoji na usluzi građanima je voda za piće i poljoprivredne djelatnosti. Također, radije ćemo prošetati ili istrčati jutarnji trening uz potok nego uz glasnu i zagušljivu prometnicu, a čista voda koja žubori niz kaskade je primamljiva opuštajuća oaza u gradskoj vrevi.  Znanstveno je dokazano da plave i zelene urbane površine pozitivno utječu na smanjenje stresa, poboljšanje raspoloženja te fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi. Na posljetku, potoci su dio identiteta grada, posebice četvrti kroz koje prolaze.

Povećanjem broja gradskog stanovništva i širenjem urbanih zona, gradovi su postali najveći izvori onečišćenja. Uz problem buke, zagađenja zraka i tla te svjetlosnog zagađenja, najčešće se ističe upravo problem pitkih voda. Osim što se onečišćuju, urbani vodotoci često se reguliraju ili zatrpavaju, a već sama prisutnost gradske infrastrukture koja ih okružuje – nepregledne površine prekrivene vodonepropusnim betonom, mostovi, gradnja na samim obalama, promjena u mikroklimi svojstvena većim gradovima (poglavito povišenje temperature zraka) – znatno mijenja prirodni vodni režim i karakteristike tokova.

U nastojanju da zaštitimo okoliš, potaknemo održivi razvoj i stvorimo „zelene“ gradove, očuvanje zdravlja vodotoka ističe se kao jedan od prioriteta. Oni pomažu u promociji zdravog načina života i prevenciji bolesti. Očuvanjem njihovog prirodnog izgleda u najvećoj mogućoj mjeri, izgradnjom zadovoljavajućih kanalizacijskih i drugih sustava odvodnje, smanjenom „betonizacijom“ i upotrebom štetnih kemijskih sredstava koja izravnim unosom ili ispiranjem dospijevaju u vodu, kao i očuvanjem i primjerenim uređenjem obalne zone, pomažemo u ostvarenju navedenih ciljeva.

Marta Mikulčić

Osvrt za portal www.odgovorno.hr , na temelju diplomskog rada

CROCON D.O.O. I UDRUGA GS ACADEMY: Gluma i dramska rekreacija za sve dobi Riječana!

Tvrtka Crocon d.o.o  iz Kastva, njezino vodstvo i zaposlenici i nekolicina entuzijasta – prijatelja, preuzeli su prije nekoliko godina na sebe radosnu obvezu promicatelja pozitivizma i amaterskog kazališnog stvaralaštva u riječkoj lokalnoj zajednici i susljedno tome osnovali udrugu pod „logičnim“ nazivom – HAPPY THINGS ACADEMY ili skraćeno GS ACADEMY.

Sve je počelo u vijeme proslave 20-og rođendana Crocona, 2013-te, kad su  izvedena i dva cabaret performancea, s glumcima amaterima podržanim od „profesionalaca“ iz Riječkog teatra. Prva predstava, na hrvatskom jeziku, bila je namijenjena domaćim prijateljima i partnerima, a druga, na engleskom, bila je za strane partnere. Nakon stišavanja aplauza pala je velika ideja: osnovat ćemo udrugu koja će promicati kazalište i predstave. Htjeli smo time dati i novu priliku glumačkoj ekipi koja je izvela performance, nagraditi njihov izuzetan potencijal, posebno motivirati neke od glumaca koji su godinama bez posla, na birou, s visokom stručnom spremom. Tako su pozitivci-entuzijasti; Linda, Nataša, Dragana, Ana, Denis i cijeli Crocon u ruke uzeli instrumente u kojima su uvijek najvještiji: ruksak hrabrosti, pučinu mašte, balone optimizma, šljokice ljubavi prema zajednici, istraživačke naočale. „Novčanu injekciju“ na početku daje tvrtka Crocon, a support dolazi i od poslovnih partnera, pa i nekih stranih, i poletno krećemo u osmišljavanje programa. U okviru GS Academy danas uspješno i aktivno djeluju tri programa – za djecu, mlade i odrasle, a razmišlja se i o tečaju glume za „penziće“. Pođimo redom kroz sekcije i predstave 2014.-2016.:

HAPPY THINGS ACADEMY – Škola glume za djecu od 6 – 16 godina, okuplja mlade ljubitelje kazališta i kazališnog izražavanja i teče usporedo sa školskom godinom, od listopada do lipnja. Probe od najmanje dva sata na tjedan nauče djecu mnogo o kazalištu i glumi. Druga izvedba HAPPY THINGS ACADEMYIJE – Ljetni tečaj glume za djecu 6 – 16 godina odvija se tijekom ljetnih praznika i prilika je za one koji ljeto provode u Rijeci, željni druženja i učenja. Kroz dramsku vježbu, dva puta tjedno po 60 do 90 minuta, stiču se vještine glumačkog nastupa, razvijanja karkatera i uloge.

I treća izvedba akademije je Dramska rekreacija za odrasle 18+ okuplja sve odrasle u kojima čuči „malo dijete“ željno smijeha i zafrkancije! Na vježbama razgibavamo tijelo i glas, istražujemo kazališne forme i uloge… Posredni učinak dramske rekreacije za odrasle je razvoj vještina javnog i poslovnog nastupa što nekima u poslu može biti jako korisno. I još nešto, što vjerojatno znate: gluma = antistres terapija!

OSTVARENE PREDSTAVE ZA DJECU I ODRASLE NA KOJE SMO PONOSNI – 2014. / 2016.

Prva predstava bila je „Mudra knjiga“ imala je premijeru u 2014. Radnja se zasniva na temi dječjeg „filozofiranja“ o knjigama, o naslovima prema kojima djeca imaju najjaču emociju. Druga predstava „Momo“ praizvedena je u 2015. U radnji predstave, tzv. sivi agenti navode druge da u brzini prođu kroz život, radeći svašta, radeći sve više, družeći se sve manje. Naredna predstava „Retrica“ prvi put se igrala 2015. na temu glazbe od njezinih početaka do danas“. U radnji Obitelj Retrica uče glazbi dvojicu zločestih koji su okupirali radio i puštaju samo njima znanu glazbu sa svega nekoliko zvukova…Predstava „Šašavi dvor“ – premijera 2016. – napravljena je prema scenariju naše nagrađivane autorice Ane Ogrizović   u kojem je baš sve šašavo i naopako. I to jednom davno iza sedam galaksija i bezbroj sunca bilo jednom jedno zrnce prašine na kojem se smjestilo Kraljevstvo čudno. I na koncu, predstava „Babe Roge i babci Rogci“, premijerno izvedena 2016., stvarana je prema istoimenom tekstu Irene Kolar Vudrag koji nam jednostavno pokazuje da se svi pomalo možemo naći u tom naslovu. Mali Miro prisjeća se djetinjstva kada se često susretao s babama rogama i bapcima rogcima.

Svi koji su gledali naše zadnje predstave u lipnja i listopadu 2016-e izjavili su: „Fenomenalno!“

A mi iz Udruge i Crocona sve dobro znamo: oduvijek je samo fenomenalno!

Linda Poščić Borovac, direktorica Crocon d.o.o.

VELIKI PREOKRET – prvi put jeftinija je solarna i energija vjetra od energije dobivene od fosilnih goriva

Naftnim je lobistima nestao jedan od glavnih argumenata u zagovaraju energije dobivene iz fosilnih goriva – niže cijene takve energije. ALI, TO VIŠE NE VRIJEDI! Njihov je argument otpuhao vjetar i otopilo Sunce. Naime, po prvi puta energija dobivena iz obnovljivih izvora Sunca i vjetra jeftinija je od tradicionalne energije dobivene iz fosilnih goriva. I TO U 30 ZEMALJA SVIJETA, IZVIJESTIO JE SVJETSKI EKONOMSKI FORUM. Stručnjaci procjenjuju da bi ta činjenica mogla dovesti do velikog preokreta i borbu protiv klimatskih promjena prometnuti u profitabilan oblik poslovanja energetskih tvrtki.

Stanje je ovakvo:

  • Prije samo deset godina proizvodnja električne energije putem solarnih panela koštala je 600 dolara po MWh, a ona dobivena putem ugljena i prirodnog plina 100 dolara.
  • Danas je cijena električne energije iz obnovljivih izvora uvelike pala, pa solarna košta 100, a ona iz vjetroelektrana 50 dolara po MWh.

Dakako, niža je cijena dovela i do veće potražnje, pa se na primjer u SAD-u svake minute instalira 125 solarnih panela, prema podacima Udruženja industrije solarne energije, dok su investicije u obnovljive izvore u 2015. dosegle 286 milijardi dolara, što je za 5 posto više nego u 2014. godini.

I pored toga ulagači i energetske tvrtke još su oprezni i ne ulažu svim silama u „zelena“ rješenja unatoč tomu što im cijena stalno pada.

Sto je to još tpremalo da se brzo zaustavile katastrofalne posljedice klimatskih promjena pa i postignu ciljevi zadani Pariškim klimatskim sporazumom.

Intervju s dr. sc. Mirjanom Matešić, ravnateljicom HR PSOR-a

Jubilej Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) – 20. obljetnica njihova predanog rada na promicanju društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja te na približavanju ovih tema hrvatskim gospodarstvenicima bio nam je poticaj za razgovor s ravnateljicom HR PSOR-a, dr. sc. Mirjanom Matešić.

HR PSOR je osnovan 1997. godine i dio je globalne mreže Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD).

Koji su bili gospodarski uvjeti kada je HR PSOR osnovan 1997. godine? Koliko ste dugo vi na čelu HR PSOR-a? 

U HR PSOR-u sam 13 godina. Treba reći da je inicijativa za osnivanjem HR PSOR-a pokrenuta još 1995., iako službeni početak bilježimo 1997. godine kada je osnovana organizacija sa sadašnjim statutom. Kao zaposlenica Kraša koji je u to vrijeme bio član HR PSOR-a, svjedočila sam počecima organizacije. Rekla bih da je to vrlo zanimljiv i vizionarski pristup, neočekivan i neuobičajen s obzirom na gospodarske okolnosti u Hrvatskoj. U to smo vrijeme bili zemlja koja je tek izašla iz rata. HR PSOR su osnovale velike i jake firme koje su preživjele turbulencije 90-ih godina, ojačane mladim konzultantskim firmama koje su se bavile zaštitom okoliša i koje su prepoznale da je odgovornost prema okolišu budućnost gospodarstva. Treba reći da je održivi razvoj u tim ranim godinama bio percipiran kroz odgovornost prema okolišu, dok su društvene teme došle tek kasnije.

Koja je bila vaša osobna motivacija za rad u HR PSOR-u?

Obrazovana sam za zaštitu okoliša i cijelu svoju dotadašnju karijeru razvijala sam u području zaštite okoliša tako da mi je bilo logično da iz implementacije prijeđem u ono što je zapravo korak ispred, a to je suradnja i odgovornost u kreiranju javnih politika. Jedna od osnovnih zadaća HR PSOR-a je da predstavlja glas gospodarstva u stvaranju javnih politika koje će biti poticajne za održivi razvoj. HR PSOR sudjeluje kao partner u pregovorima u kreiranju zakona, strategija i politika koje imaju veze u najširem smislu s održivim razvojem. U stvarnosti se to najčešće odnosi upravo na zaštitu okoliša.

Imate 40-ak članova. Jesu li to samo velike tvrtke ili ima i malih?

Naše članstvo čini trećina malih, trećina srednjih i trećina velikih tvrtki. Male tvrtke su uglavnom konzultantske tvrtke koje pružaju usluge iz područja održivog razvoja, IT-a, zaštite okoliša, dok su srednje i velike uglavnom proizvođači, dakle tvrtke koje primjenjuju ta načela u proizvodnim procesima.

Koji su oblici djelovanja HR PSOR-a?

Mi smo organizacija koja okuplja struku, možemo se nazvati i ‘think tankom’ (oblik neprofitne organizacije čiji se članovi bave istraživačkim i obrazovnim radom, op.a.), okupljamo znanje i pružamo informacije, odnosno zagovaramo društvene promjene. To je prvi dio naših aktivnosti koji je orijentiran prema kreatorima javnih politika, dakle, prema državnim institucijama kod kojih  predstavljamo glas gospodarstva. S druge strane, imamo i edukativnu ulogu. Kroz okupljanje, dijeljenje znanja, rasprave i stručne skupove i publikacije učimo jedni od drugih, prenosimo znanje onih koji su napredniji u nekom području onima koji imaju više prostora za napredovanje. Bilo bi pretenciozno reći da mi educiramo gospodarstvo; mi zapravo učimo od gospodarstva i prenosimo znanje drugima i jačamo kapacitete za primjenu održivog razvoja. Kroz okupljanja članovi se dobro upoznaju, stvaraju se i bliska poznanstva, pa se lakše ugovaraju i poslovi, iako to naravno nije naša primarna misija.

Što vam donosi članstvo u svjetskoj mreži za održivi razvoj?

Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) nastao je inicijativom nekolicine poslovnih lidera koji su promovirati tu ideju. Svjetski poslovni savjet ima 200-tinjak članica multinacionalnih korporacija  koje su izravni članovi, a putem nacionalnih organizacija, kakva je i HR PSOR, zapravo umrežuje nekoliko tisuća kompanija. Cijela mreža sudjeluje u kreiranju  politika, u stvaranju novih mogućnosti s naglaskom na razvoju inovacija, stvaranju novih ideja i implementaciji naprednih rješenja kako bismo svi zajedno usmjerili gospodarstvo prema održivom razvoju. To što je HR PSOR član Svjetskog poslovnog savjeta pruža nam mogućnost da preuzmemo znanje, učimo i prenosimo trendove i nova dostignuća u hrvatsko gospodarstvo te da prenosimo važne dokumente i publikacije.

Mi smo i član CSR Europe (poslovne mreže za društveno odgovorno poslovanje). CSR prati rad Europske komisije i donošenje direktiva dok su još u procesu, što i nama osigurava rane informacije o budućim europskim direktivama te sudjelovanje kroz konzultativni proces u njihovoj izradi. Tako smo unazad nekoliko godina bili uključeni u proces donošenja Direktive o nefinancijskom izvještavanju, koja je danas prenesena i u hrvatsko zakonodavstvo i predstavlja obvezu za neke naše članice. Kroz CSR Europe možemo sudjelovati i u mnogo projekata koje financira Europska komisija. Trenutačno smo uključeni u tri takva projekta u kojima smo mi jedan od partnera.

Koja su to tri projekta?

Jedan je Povelja o raznolikosti (Diversity Charter), koju ćemo ove jeseni predstaviti našoj javnosti jer se još izrađuje. Imamo radnu skupinu, planirana je i javna rasprava te druge aktivnosti kako bi taj dokument bio proizvod zajedničkog promišljanja svih zainteresiranih dionika. Drugi projekt je Europski sporazum za mlade (European Pact for Youth), u sklopu kojeg ćemo izraditi prijedlog aktivnosti za poboljšanje podrške poslovnog sektora obrazovanju mladih s ciljem bolje prilagodbe mladih tržištu rada za vrijeme procesa obrazovanja. Treći je projekt STEM, odnosno podrška uključivanju žena u zanimanja koja obuhvaćaju znanost, tehnologiju i matematiku. Taj je projekt zapravo već počeo, ali naš dio aktivnosti započet ćemo tek iduće godine.

Vaš je vjerojatno najpoznatiji projekt nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja, koji ste pokrenuli 2008. Je li on danas prepoznat u gospodarstvu i kao stvar prestiža?

Zapravo on i jest prestiž, ali u užem krugu rukovodećih kompanija koje su prepoznale društveno odgovorno poslovanje. Vjerujem da će posvećenost DOP aktivnostima u narednim godinama uistinu biti pitanje prestiža. Inicijativu za osnivanje Indeksa DOP-a pokrenuli smo još 2006. godine. Ona je nastala povezivanjem promišljanja Zajednice za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) i HR PSOR-a o potrebi razvijanja kriterija koji će evaluirati kompanije ne samo po financijskom kriteriju, kako je to Komora tada radila, nego i po nefinancijskim pokazateljima. HR PSOR su u ovome motivirale dvije stvari. Prvo, DOP se u javnosti uglavnom poistovjećivalo s doniranjem, dakle s filantropijom. Željeli smo razbiti tu predrasudu i „raskrinkati“ kompanije koje su donacijama sebe pozicionirale u medijima kao društveno odgovorne, jer smo smatrali da je to štetno. Shvatili smo, naime, da su se iza te navodne društvene odgovornosti znale kriti i razne neodgovorne prakse. Željeli smo da status društveno odgovorne kompanije bude zaista rezultat promišljanja te kompanije o svojim nefinancijskim utjecajima kroz sve aspekte, a ne samo kroz doniranje potrebitih u zajednici ili ulaganje u okoliš. Uz pomoć donacije Akademije za obrazovni razvoj (Academy for Educational Development) okupili smo grupu stručnjaka iz svih područja održivog razvoja kako bismo na temelju metodologije britanske organizacije BITC (Business in the Community) razvili vlastitu razrađenu metodologiju kao online upitnik koji kompanije same popunjavaju. Nismo jednostavno prenijeli britansku metodologiju – svaki smo kriterij promišljali u odnosu na primjenjivost u hrvatskim uvjetima, a postavili smo niže zahtjeve od britanskih.

Koliko se kompanija odazvalo prve godine?

Prvi smo put proveli evaluaciju 2008. i prijavilo se 32 kompanije. Nagrade smo tada dodijelili svima koji su imali više od 70 posto ostvarenih bodova. Želim napomenuti da mi ne objavljujemo rang-listu prema broju bodova nego najbolje kompanije dobivaju nagradu, a sve ostale sudionike objavljujemo abecednim redom i tako ih štitimo u slučaju loših rezultata. Smatramo, naime, da već samo sudjelovanje ima svoju vrijednost jer može poslužiti kompanijama da provjere koliko su dobre u društveno odgovornom poslovanju i što mogu popraviti. Po nama, sve kompanije koje ispunjavaju ovaj upitnik predstavljaju lidere u DOP-u. Hrabrost da se uđe u ispunjavanje jednog tako kompleksnog upitnika predstavlja odgovornost samu po sebi. Upitnik je zahtjevan, ima 119 pitanja za velike i srednje kompanije, nešto je kraći za male kompanije, a napravili smo i verziju za javna poduzeća.

U koliko se kategorija dodjeljuju nagrade?

Dodjeljujemo nagrade za velika, srednja, mala i javna poduzeća, a s vremenom smo dodali i neke sektorske nagrade jer smo htjeli istaknuti odgovornost prema okolišu, radnoj okolini i lokalnoj zajednici. Postoji i nagrada za najveći napredak, kojim nagrađujemo tvrtku koja je u odnosu na prošlu godinu ostvarila veliki napredak.Indeks DOP-a ove godine ćemo dodijeliti deseti put. No, ne radi se samo o procesu nagrađivanja nego mi s kompanijama radimo tijekom cijele godine, nudimo im podršku u evaluaciji ispunjenog upitnika, komunikaciji o tome što trebaju poboljšati, organiziramo radionice za Indeks DOP-a i pokušavamo kroz cijeli proces poboljšati nefinancijski utjecaj kompanija. Željeli bismo da i potrošači iskoriste podatke koje nudi Indeks DOP-a pri odabiru odgovornih poduzeća od kojih žele kupiti proizvode. No, do toga još nismo došli, ali i to je jedan od naših ciljeva.

Kada će biti raspisan ovogodišnji natječaj za Indeks DOP-a?

Budući da se Indeks DOP-a temelji na financijskim rezultatima za proteklu godinu, tek sada sastavljamo popis onih kompanija kojima ćemo poslati poziv za sudjelovanje. Dakako, ne šaljemo poziv na svih 70.000 poslovnih subjekata koji su registrirani u Hrvatskoj, nego samo najuspješnijima po financijskim rezultatima. Ali, i sve druge kompanije se mogu prijaviti na natječaj za Indeks DOP-a, koji će biti raspisan u rujnu. Uvjet je da su pozitivno poslovali u protekloj godini za koju se evaluiraju podaci i dodjeljuje nagrada. Smatramo, naime, da je ekonomska odgovornost dakle da je kompanija poslovala pozitivno,primarna odgovornost svakog poslovnog subjekta.

Hoće li ove godine biti kakvih novosti u dodjeli Indeksa DOP-a?

Da, ove godine dodat ćemo novo poglavlje, poglavlje o ljudskim pravima. Još smo prošle godine eksperimentalno dodijelili posebnu nagradu za ljudska prava, a ove ćemo godine ubaciti i set pitanja o ljudskim pravima kao posebno poglavlje u Indeksu DOP-a. Odabrali smo formu posebnog poglavlja kako ne bismo remetili kontinuitet praćenja Indeksa DOP-a koji nam otkriva trendove. Na temelju naših saznanja iz međunarodnih organizacija uviđamo da odnos poslovnog sektora prema ljudskim pravima postaje veoma važno pitanje u Europskoj uniji, koja čak potiče zemlje članice na izradu nacionalnih akcijskih planova o provedbi Smjernica o poslovnom sektoru i ljudskim pravima.

Koliko je kompanija prošle godine sudjelovalo u Indeksu DOP-a?

Tijekom svih ovih godina iskristaliziralo se 200-tinjak kompanija koje nas prate. Doduše, ne sudjeluju svake godine. Taj broj odgovara i nekim istraživanjima o tome koliko kompanija u Hrvatskoj prepoznaju i rade na društvenoj odgovornosti. Puno smo kompanija izgubili u vrijeme recesije zbog financijske nelikvidnosti, ali uočavamo trend rasta i tome se veselimo. Inače, prošle je godine sudjelovalo 71 kompanija. Maksimalan broj kompanija koji je sudjelovao u jednoj godini bio je 105.

Ove je godine na snagu stupio zakon koji velike kompanije obvezuje na nefinancijsko izvještavanje. Obraćaju li vam se tvrtke za pomoć?

HR PSOR već više od deset godina potiče nefinancijsko izvještavanje, a preveli smo i Smjernice Globalne inicijative za izvještavanje. Zakon obuhvaća relativno ograničen broj poduzeća, 70-ak kompanija koje su obvezne raditi nefinancijske izvještaje, no mogu ih raditi i ostale kompanije. HR PSOR pruža edukaciju i tehničku podršku u pripremi i razumijevanju smjernica. Osobito nam je važno da kompanije shvate da je ovo strateški alat. Promišljanje nefinancijskih utjecaja mora biti dio strateškog promišljanja, inače cijela stvar gubi smisao.

Čini se da su Ciljevi održivog razvoja dali vjetar u leđa održivosti i rješavanju gorućih društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova, zar ne?

Najveći utjecaji na održivost u ekološkom smislu zaista se događaju u onom dijelu ciklusa koji pripada poslovnom sektoru, jer poslovni sektor uzima resurse iz prirode, prerađuje ih i nudi ih kao proizvod. Ipak, ne treba zanemariti da i potrošači imaju golemu odgovornost jer smo mi ti koji odabirom proizvoda možemo utjecati na to što će i kako će gospodarstvo proizvoditi. S druge strane, poslovni lideri smatraju da je ostvarenje ciljeva održivosti posao država, odnosno vlada. Zapravo je istina i s jedne i s druge strane. Jer, vlade država ne mogu propisati stroge standarde ako gospodarstvo inovacijama ne razvija nove, napredne tehnologije koje imaju manji utjecaj na okoliš. To je zatvoreni krug  i rješenja treba tražiti u međusobnom dijalogu i kompromisu. Uostalom, cilj 17 i jest partnerstvo za razvoj.

Ipak, i dalje se događa da su najveće svjetske kompanije i najveća opasnost za održivi razvoj, dok istodobno pišu formalna izvješća, uključuju se u akcije doniranja i slično. Kako to komentirate?

Kreatori politika i zakona moraju razumjeti praksu, odnosno što gospodarstvo može i koliko se visoko mogu postaviti ciljevi. Jer, ako su ciljevi previsoki, svi će pokušati loviti u mutnom. Gospodarstvo krši standarde onda kada ih ne može ostvariti. To najbolje pokazuje primjer Volkswagena i skandal s varanjem na emisijama CO2. Radi se o nemogućnosti Volkswagena i drugih proizvođača konvencionalnih vozila da postignu tako niske emisije CO2 s postojećim motorima. Od gospodarstva se, naime, očekuje dramatično smanjenje emisija, a tehnologije su takve da to ne mogu omogućiti. I u takvim se slučajevima pokušava varati. Očito, došli smo do trenutka preokreta kada treba razmišljati o drastično novim tehnologijama. A da bi gospodarstvo u to krenulo, mora imati siguran i jasan signal države da će mu se to u konačnici isplatiti. Jer, ako neka tvrtka uloži milijarde u promjenu tehnologija i napuštanje fosilnih goriva, a na koncu ispadne da i one kompanije koje posluju na stari način nitko ne sankcionira, onda je kompanija koja je uložila u nove tehnologije u stvari gubitnik.Dramatične promjene u smislu smanjenja utjecaja na okoliš moguće su samo kroz čvrste i bliske pregovore između gospodarstva i zakonodavca za što su potrebni i veliki preokreti u tehnološkim procesima.

Kojie su manijestacije otpora i nerazumijevanja koristi i nužnosti društveno odgovornog poslovanja? Nailazite li i vi na otpor i nerazumijevanje?

Ne bih rekla da nailazimo na otpor, jer se oko HR PSOR-a okupljaju napredne kompanije koje su prepoznale da je to pravi put. Predsjednik Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj mi je baš prošli mjesec rekao da se vodi rat između onih koji žele napredak i onih koji mu se opiru, ali na kraju je ustvrdio da ćemo mi koji želimo napredak pobijediti. I oni iz suprotnog tabora su toga svjesni, ali kupuju vrijeme, jer se ne znaju prilagoditi pa pokušavaju što dulje održati stari način ponašanja i poslovanja.

Koliko činite kako bi mladi, kao nositelji budućnosti, razvili svijest o nužnosti održivog razvoja?

Moram priznati da se HR PSOR kao organizacija nije puno bavila mladima, ali uočavamo da je uključivanje mladih u održivi razvoj trend koji dolazi. U tom smislu pokušavamo promicati osnivanje kolegija, pa čak i obrazovnih smjerova i specijalističkih studija koji se bave pitanjem društveno odgovornog poslovanja, odnosno održivog razvoja. Takve studije imaju gotovo sva europska sveučilišta i visoke škole. Zasad su naši napori rezultirali uvođenjem u neke poslovne škole kolegija o DOP-u, ali nismo uspjeli uvesti specijalistički studij održivog razvoja. Doduše, u Hrvatskoj imamo stručnjake za održivi razvoj, ali unutar pojedinih struka, npr. strojarstva, ekonomije, biologije i slično. Po mom mišljenju, obrazovanje za održivi razvoj mora ujediniti sve struke kroz multisektorski pristup. Tek onda ćemo imati vrijednosni pomak.

Koji su planovi HR PSOR-a u ovoj i idućoj godini?

Trudit ćemo se i dalje se baviti vrućim temama i temama koje predstavljaju trend u društvu. I dalje ćemo ulagati napore u nova znanja, koja ćemo dijeliti s gospodarstvom. Ujesen ćemo objaviti i Povelju o raznolikosti, koja se bavi ravnopravnošću prvenstveno na radnom mjestu, jednakim mogućnostima žena i drugih manjina koje su na tržištu rada često zanemarene zbog svojih specifičnih obilježja. Druga velika tema kojom ćemo se baviti su ljudska prava kao odgovornost koju kompanije imaju ne samo unutar svog procesa, nego i unutar cijelog dobavljačkog lanca. Bavit ćemo se i nadalje izvještavanjem te biti na izvoru svih novih relevantnih informacija.

Intervju vodila Mirela Drkulec Miletić

Dobra Hrvatska, travnja 2017.

UNICEF i HRVATSKE TVRTKE: ciklus radionica Djeca su naš najvažniji posao. Tvrtke i ljudska prava ZAJEDNO!

Veliki je interes vodećih hrvatskih tvrtki za temu uključivanja prava djece u poslovne politike pa i akcije koje se u tom smislu poduzimaju. Na mnogo načina tvrtke utječu na djecu i njihova prava, a da mi odrasli u poslovnom sektoru i politici nismo to dovoljno osvijestili ni istakli. Odnos prema roditeljima, usklađivanje poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje usmjereno na djecu ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, tek je početak dugog niza izravnog i neizravnog djelovanja tvrtki na djecu. I stoga poslovni sektor itekako može zaštiti djecu i poboljšati njihove živote. Na drugoj strani, može zanemariti ili čak i ugroziti interese djece i njihovu budućnost.

Zajedničkim radom možemo napraviti puno za dobrobit djece, ali i poslovanja!

Time se rukovodio UNICEF kada je odlučio pozvati poslovni sektor da se priključi CSR Akademiji koja će se u zajedništvu s tvrtkama provoditi tijekom 2017.

U suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca UNICEF je pokrenuo prvi nacionalni program edukacije poslovnog sektora o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje – “Djeca su naš najvažniji posao”. Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti i prava djece ova edukacija pruža razna stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu. Nudi i praktične alate i smjernice kako sve to radom ostvariti –  da se briga o dječjim pravima uključi  u poslovna načela, poslovne prakse i organizacijsku kulturu.

U program su se uključili: Addiko banka, Avon, Bina Istra, Deloitte, Dukat, HUP, INA,

IDOP, Jarolinija, Junior Chamber International, Kaufland Hrvatska, Nova TV,

Podravka, Tele 2, Unikredit Zagrebačka banka, Valamar, Zagrebačka burza, a pristupaju novi..

Ciljevi i sredstva programa edukacije

Kroz promoviranje društveno odgovornog poslovanja, modela i prakse, poslovanja koje poštuje i podržava prava djece na radnom mjestu, na tržištu i u zajednici, UNICEF želi podići svijest korporativnog sektora o tome kako njihove poslovanje i odluke mogu utjecati na djecu i njihova prava.

Prva radionica u okviru ove edukativne aktivnosti održana  je u travnju 2017., a inovativan pristup i zanimljiva tema naišli su na velik interes mnogih vodećih hrvatskih tvrtki. Sudionici su imali priliku doznati što su dječja prava i zašto su važna za poslovanje, upoznati se s 10 načela o pravima djece i poslovanju, s međunarodnim okvirima i standardima koji se odnose na prava djece te doznati koje korake i praktične postupke tvrtke mogu poduzeti kako bi se ispunila korporativna odgovornost poštivanja prava djece.

“Sve što sam naučila na ovoj radionici za mene je bilo izuzetno korisno, ali ujedno i izazovno. Metoda rada mi se jako sviđa i dobila sam vrlo dobar koncept i okvir za ono što je moguće napraviti po pitanju uključivanja dječjih prava u naše poslovne politike i procese”, rekla je Nikolina Bogati, direktorica marketinga i odnosa s javnošću Raiffeisen banke.

UNICEF će u sklopu ove edukacije pružati podršku tvrtkama – kroz usvajanje znanja o dječjim pravima i utjecajima poslovanja na djecu te posebno o procesima dubinske provjere (eng. due diligence) sa stajališta dječjih prava. Tvrtke ovime dobivaju pristup brojnim materijalima o dječjim pravima, praktičnim alatima i smjernicama te primjerima dobre prakse.

Jednako tako, UNICEF će pružati tvrtkama podršku u nefinancijskom izvještavanju i komunikaciji o provedenim aktivnostima usmjerenim na dječja prava.

Poslovni sektor može ubuduće računati na UNICEF-ovu podršku, korištenje njegova višegodišnjeg iskustva i znanja na planu odgovornog poslovanja. Bazu UNICEF-ova znanja čine metode, činjenice, spoznaje, procedure i sl. koje su prikupljane dugo godina u različitim zemljama svijeta, u suradnji s brojnim poduzetnicima i menadžerima te civilnim društvom i vladama.

Program edukacije „Djeca su naš najvažniji posao“ nastavlja se novim radionicama svibnju, lipnju, listopadu i studenom 2017. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Tvrtke i ljudska prava idu zajedno!

Program edukativnih radionica za 2017.

Tijekom 2017. održat će se pet radionica i to:

  1. radionica (6. travnja 2017.): UVOD U DJEČJA PRAVA I POSLOVANJE
  2. radionica (18. svibnja 2017.): KAKO POSLOVANJE UTJEČE NA DJECU
  3. radionica (8. lipnja 2017.): ANALIZA UTJECAJA POSLOVANJA NA DJECU
  4. radionica (listopad 2017.): UKLJUČIVANJE PRAVA DJECE U POSLOVNI PROCES
  5. radionica (studeni 2017.): PRAVA DJECE U RAZVOJU I PROVEDBI POSLOVNIH POLITIKA I IZVJEŠTAVANJE

Radionice su prvenstveno  namijenjene upravama i voditeljima koji rade na poslovima upravljanja, voditeljima korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću, marketinškim stručnjacima, stručnjacima za održivi razvoj, stručnjacima za ljudske potencijale i dr.

UNICEF poziva sve tvrtke u Hrvatskoj da se istraže svoju praksu, da osvijeste sve načine na koje njihovo poslovanje utječe na djecu općenito,  da svojim djelovanjem doprinesu boljoj zaštiti dječjih prava.

POZIV:

Ako i u vašoj tvrtki postoji interes za sudjelovanjem u programu 2017 , molimo pošaljite nam upit na lgamulin@unicef.org.

Autori fotografija: Foto 1 , slaganje kocki – UNICEF/V.Kljajo, Foto 2 – dječji crtež UNICEF/M.K.Barišić

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera  DOBRA HRVATSKA

Travnja 2017.

NAJČITANIJE