JGL: Ekološka tvornica na ulazu u Rijeku – Pharma Valley

Objavio
Odgovorno
-

Svatko tko ulazi u Rijeku iz smjera Zagreba zamijetit će još iz daljine veliku građevinu oblih linija, dugačku gotovo kolika je i dolina u Svilnom, oku zanimljivu, intrigantnu,  da bi mogla biti kazalište ili fakultet, koncertna dvorana. A riječ je o industriji – novoj proizvodnoj hali tvrtke JGL, izgrađenoj 2015. Njezino prostiranje duž cijele doline potaknulo je i na specfičan naziv lokacije: Pharma Valley. Ti novi pogoni mnogo znače za JGL – po prvi puta razvoj prethodi rastu, a jaka tehnološka platforma predstavlja osnovu za budućnost i viziju održivog rasta.

Tvrtka JGL Grupa danas  ostvaruje prihode od 810 milijuna kuna i zapošljava 753 ljudi.

Tvrtka kontinuirano ugrađuje postulate društvene odgovornosti u svoje poslovanje te u interakciji s drugima nastoji biti primjer usklađivanja dugoročnog razvoja tvornica i okruženja. Dvije nagrade Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća samo su dio priznanja koja ovu kompaniju prate u podizanju vlastitih standarda razvoja i zaštite okoliša.

Odabir naprednih tehnoloških i ekoloških rješenja za Pharma Valley

Da biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obveze već pri investiranju u tehnologiju i okoliš ići iznad normi, ova je farmaceutska tvrtka pokazala upravo u izgradnji kompleksa Pharma Valley – odabirom naprednih tehnoloških i ekoloških rješenja, kao i dostizanjem razine maksimalne moguće uštede energije u radu.

U projektu su korištena mnoga ekološka rješenja koja odstupaju od konvencionalnih i iznad su zakonski propisanih, od ugradnje sustava ventilacije u sobama – „free cooling“ – koji upravlja uporabom svježeg vanjskog zraka ovisno o temperaturi, sve do energane s rashladnim tornjem velike učinkovitosti – u omjeru 1:9, pri čemu 1 Kw struje daje 9 Kw rashladne energije. Grijanje je riješeno kroz sustav plamenika pogonjen ELLU ili plinom u drugoj fazi. Većina rasvjete u cijeloj zgradi i okolišu je u regulirajućoj LED tehnici. Sve to donosi godišnju uštedu energije od 2,5 milijuna kuna, odnosno 3.641 MW/h, i značajno manju emisiju CO2 od 855 tona godišnje.

Vrijedi istaknuti i kako je vodospremi dodan bazen od 100 m3 koji skuplja čiste otpadne tehnološke vode u svrhu zalijevanja hortikulture. Druge tehnološke otpadne vode prolaze biološki pročišćivač prije ispuštanja u kanalizacijski sustav. Također, na lokaciji Svilno 1 instaliran je solarni sustav za dogrijavanje tople sanitarne vode.

Preduvjet uspješne realizacije projekta, od faze projektiranja do izvođenja, bio je odabir najboljeg tima izvođača i dobavljača koji je mogao zadovoljiti visoke standarde isporuke. U JGL-u s ponosom ističu kako je ta kvaliteta u velikoj mjeri nađena u gradu i kako je maksimalno iskorišten potencijal lokalne zajednice; arhitekturu potpisuje riječki Studio Rožić i tim suradnika, dok je glavni izvođač radova GP Krk.

Ulaganjem u napredna, nekonvencionalna rješenja u području energetske učinkovitosti, na primjeru JGL-a je postignuto značajno smanjenje troškova rada u odnosu na dosadašnje, povećanje produktivnosti i u konačnici povećanje kvalitete isporuke proizvoda i usluga kupcima i  potrošačima. Iskaz je to velike odgovornosti prema društvu i prostoru u kojem se djeluje, gradi i živi.

Jadran galenski laboratorij je dobar susjed riječkom zavičaju, veliki prijatelj i uzoran stanar naše planete Zemlje.

Dea Demić, voditeljica korporativnih komunikacija, JGL d.d.

Osvrt: Raduje sve više punionica za električne bicikle, jer su u prilog održivosti

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Električni bicikl sve je popularniji i u Hrvatskoj. Riječ je o biciklu koji ima mali motor na punjive baterije i koji je mnogo lakše voziti od običnog bicikla, što osobito dolazi do izražaja kod uspona koji vozač svladava bez umora. Stoga su takvi bicikli osobito popularni u brdovitim krajevima, ali i u gradovima. E-bicikl posebno su prigrlili oni koji žele svakodnevno putovanje do posla automobilom zamijeniti za ekološki prihvatljiv i jeftin prijevoz, a da istodobno na posao ne dođu zapuhani, znojni i bez daha.

No, gledano sa šireg aspekta – takvi bicikli će u mnogome biti uspjela alternativa motorkotačima i alutomobilima, koji su veći, teži, zahtijevaju puno materijala i transportnog prostora u fazi dopreme do kupca. Jednom rječju – koji ostavljaju dublji ekološki trag. Pa ako ih za kraće lokalne vožnje mogu odmijeniti električnni bicikli – odlično!

O popularnosti e-bicikala najbolje govori podatak da ih je u Njemačkoj prošle godine proizvedeno milijun. Danas su e-bicikli tehnološki unaprijeđeni, lagani i izgledom se gotovo ne razlikuju od običnog bicikla. S jednim punjenjem e-bicikl može prijeći oko 100 kilometara ili 6 sati vožnje po ravnom.

No, što kada poželite bicikl napuniti? Možete koristiti jednu od 129 punionica za električne automobile, koliko ih je dosad instalirano u Hrvatskoj (podaci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), ali samo ako imate odgovarajući adapter. Naime, punjač za bicikle nije dio standardne opreme punionica za električne automobile. Posebnih punionica namijenjenih upravo punjenju e-bicikala znatno je manje, a najviše ih je u Zagrebu, Velikoj Gorici i Rijeci. Stoga veseli svaka nova.

Tako je u svibnju otok Rab dobio svoju prvu punionicu za e-bicikle, a odnedavna ima je i Istra. Naime, u Poreču je u kolovozu puštena u rad prva istarska stanica za punjenje e-bicikla, koju je trećinom financirala Turistička zajednica Istarske županije, a s dvije trećine tvrtka Valamar. S obzirom da je biciklizam jedna od odrednica turističkog razvoja Istre, na tom poluotoku planirana je izgradnja punionica za e-bicikle na svakih 30 do 40 kilometara po jedna, ukupno pedesetak.

MDM

REGENERACIJA: Prikaz o održivom gospodarenju tekstilnim otpadom u Hrvatskoj i europi, 2015.

Objavio
Odgovorno
-

Održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u RH zadnjih godina stabilno napreduje, postavljena je vizija kojoj se i približavamo. Gospodarski subjekti su prepoznali svoju ulogu i priliku u tome. Aktivnijiom ulogom institucija države i zakonskom regulativom, koja se očekuje i traži, stvorit će se preduvjeti za kompletno podržavanje cirkularne ekonomije, sa stalnim mogućnosti kontinuiranog poboljšanja.

1 – SUVREMENI,  ODRŽIVI PRISTUP GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom na ekološki način podrazumijeva provođenje različitih povezanih mjera kojima se prvo nastoji smanjiti količina stvarnog otpada i njegova „problematičnost“, potom se nastoji maksimalno ponovno upotrijebiti, odnosno reciklirati otpad koji je ipak nastao, a tek se na kraju ono što se nikako nije moglo ni spriječiti, ni upotrijebiti, obrađuje ili odlaže na najmanje škodljiv način prema okolišu.

reg1

Djelatnost zbrinjavanja otpada postala je unosan posao, usluga sa zajamčenom potražnjom, naročito kada stanje postane kritično, te joj, kao i svakoj gospodarskoj grani odgovara što veće tržište i „što masovnija proizvodnja“, znači „što veća količina otpada“. Zbog toga razvoj ove gospodarske grane mora biti dobro promišljen i kontroliran s ciljem postizanja balansa između općeg interesa (održivog razvoja,  brige za zdravlje i okoliš)  te poduzetničke inicijative.

Dobro je poznato kako je nagli prodor konzumerističkog i potrošačkog društva u srednju i istočnu Europu prouzročio krizu u pogledu zbrinjavanja otpada za koju su vlade većinom bile nepripremljene te do sada nisu poduzele odgovarajuće korake kako bi riješile taj problem. Divlja (nelegalna) i legalna odlagališta bila su do sada najrašireniji način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Osim što ružno izgledaju i ispuštaju neugodne mirise, odlagališta mogu izazvati i zagađenja podzemnih voda, tla i zraka. Čak i odlagališta koja su već sanirana i imaju zaštitne slojeve mogu početi propuštati onečišćene otpadne vode nakon nekog vremena.

Činjenica je da tekstilna komponenta čini relativno mali udio u sastavu komunalnog otpada (2-3%), ali u apsolutnoj količini radi se o cca. 15 000 tona tekstilnog otpada u godini u Republici Hrvatskoj.  Važno je naglasiti da se radi o materijalu koji ima visoki stupanj mogućnosti ponovnog recikliranja i široke ponovne primjene.

Skupljanje, ponovna upotreba i recikliranje tekstila imaju pozitivne ekološke i ekonomske utjecaje (smanjuje se volumen te vrste materijala na  odlagalištima otpada i štetne emisije koje su posljedica truljenja prirodnih materijala prilikom čega se razvija metan i dugog roka razgradnje sintetičkih materijala). Osim toga, ponovnom upotrebom tekstilnih materijala štedi se energija, voda i smanjuje količina pesticida koji se koriste kod proizvodnje novih sirovina.

Izvori tekstilnog otpada su industrija i domaćinstvo. Iskorištenje industrijskog otpada je puno jednostavnije, tehnološki i organizacijski, ali zbog ukupnog stanja tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj količine su gotovo zanemarive. Najveći dio otpada stvara se u domaćinstvima. Tehnologija reciklaže te vrste otpada je složenija i skuplja, a ključni problem je nepostojanje navika, zakonske regulative i izgrađene infrastrukture za sustavno i organizirano prikupljanje.

Skupljanje tih materijala kompatibilno je sustavu prikupljanja otpada uz pomoć više kanti (organski otpad, suhi otpad za reciklažu, ostali otpad…). Uz to uspješno mogu biti organizirane i akcije skupljanja robe od domaćinstava gdje se građane poziva da staru odjeću i obuću (ona koja više nije iskoristiva za doniranje putem humanitarnih organizacija) donesu na određeno mjesto.

U Europi i širom svijeta već postoje određeni sustavi koji se bave daljnjom preradom, odnosno recikliranjem tekstilnog otpada. U Hrvatskoj se  sustavno prikupljanjem i reciklažom tekstilnog otpada bavila jedino Regeneracija i to isključivo prikupljanjem i reciklažom industrijskog otpada. Zbog smanjenja ukupnog volumena tekstilne proizvodnje u Republici Hrvatskoj i nepostojanja zakonske regulative za prikupljanje otpada iz domaćinstava aktivnosti u tom području su svedene na minimum.

Većina sirovine koju poduzeće upotrebljava u svojoj proizvodnji je tekstilni regenerat, te bi jednom dijelom svoje potrebe za sirovinom mogla zadovoljavati kao sakupljač i prerađivač tekstilnog otpada. Zbog nepostojanja učinkovitog sistema zbrinjavanja tekstilnog otpada, Regeneracija je prisiljena tekstilni regenerat nabavljati na zapadno-europskom tržištu, te potom te proizvode opet u najvećem dijelu plasirati na tržišta Europske unije. Tamo već dugi niz godina postoje poduzeća koja se uvelike bave preradom industrijskog tekstilnog otpada i istog takvog otpada nastalog u domaćinstvima.

Mišljenja smo da bi približavanjem i samim ulaskom u Europsku uniju trebali kao kompanija težiti onim uzorima koji su na jedan vrlo kvalitetan način ukomponirali svoju djelatnost u zajednicu te uz osiguranje vlastite egzistencije pružaju kvalitetan i korektan servis svojoj okolini.

reg2

2 – TEHNOLOGIJA RECIKLIRANJA TEKSTILNIH MATERIJALA

Korišteni tekstilni materijali (odjeća, kućni tekstil i industrijski otpad) imaju velike mogućnosti ponovne upotrebe. Postoje mnogi načini ponovnog korištenja čija organizirana provedba znatno smanjuje štetne utjecaje na okoliš. Važnost ponovne upotrebe iz godine u godinu je sve značajnija zbog ekonomskih i ekoloških razloga.

Na samom početku tekstilna i odjevna industrija bazirala se isključivo na preradi i upotrebi prirodnih vlakana. Porast stanovništva, rast standarda, podizanje modnih zahtjeva te posljedično ograničena dostupnost količine prirodnih vlakana i njihova visoka cijena, rezultirala je otkrićem i rastom primjene sintetičkih tekstilnih vlakana. Ta vrsta vlakana i njihova upotreba znatno je pridonijela povećanju ukupne svjetske potrošnje vlakana kroz razvoj mode i širenje područja primjene.

Razvoj tekstilne industrije općenito i porast prerađenih količina vlakana  znatno je povećao apsolutne količine otpada u industriji već sredinom prošlog stoljeća i to je u mnogim tekstilnim tvrtkama prepoznato kao ekonomski problem i prilika za smanjenje troškova.

Tekstilna tehnologija u dijelu postupanja s otpadom se razvijala u dva smjera. Prvi je stalna težnja da se primjenom novih znanja i tehnologija u osnovnim tehnološkim procesima (predenje, tkanje, pletenje, netkani tekstil i konfekcija) poveća stupanj iskorištenja sirovina , a drugi je razvoj tehnologija za recikliranje otpadnih materijala iz tih proizvodnji.

Pojednostavljeno može se reći da je recikliranje tekstilnih otpada u industriji davno prepoznato i to prvenstveno iz ekonomskih, a ne ekoloških razloga.

Razvoj industrije netkanog tekstila, kao najbrže rastućeg segmenta tekstilne industrije, doprinio je zbog svoje tehnologije koja omogućava korištenje sekundarnih sirovina za proizvode različitih tehničkih namjena znatnom povećanju udjela sekundarnih (regeneriranih) vlakana u ukupnoj svjetskoj potrošnji vlakana (oko 16%).

Globalizacijski procesi rezultirali su masovnom dislokacijom tekstilne industrije u manje razvijene zemlje, ali to nije nimalo smanjilo problem tekstilnog otpada u Europi. Naime, smanjio se industrijski otpad, ali zbog niže cijene tekstilnih proizvoda i velike kupovne moći europskog stanovništva najveći dio tekstilnih proizvoda završava na našim tržištima i nakon korištenja (čije je vrijeme sve kraće) postaje otpad. Isto tako opći porast cijena svih sirovina i nedostatak prirodnih i proizvodnih resursa u Europi recikliranje tekstila nameću kao top prioritet.

Tehnološke i tržišne mogućnosti industrije netkanog tekstila su osnova i temelj masovne upotrebe regeneriranih tekstilnih materijala, ali ne isključuju ostale mogućnosti korištenja (Re-Wear, Re-Use) već se nadopunjuju. Isto tako neizostavni dijelovi procesa su spalionice i deponiji, ali u znatno manjoj mjeri nego je to danas slučaj u Republici Hrvatskoj.

RABLJENA ODJEĆA(SECOND HAND SHOP)

reg3

U Hrvatskoj postoje ili su postojale tvrtke (komunalne, sakupljači, trgaone, proizvođač netkanog tekstila, cementare, spalionice) koje se vrlo selektivno i ograničeno bave tim poslovima, ali je osnovni problem što ne postoji organizirani i transparentni sustav gospodarenja tekstilnim otpadom. Osnovna uloga državnih institucija je da regulatornim mjerama uspostavi izbalansiran sustav koji će zadovoljiti javni interes (ekologija, zdravlje i održivi razvoj) bez gušenja privatnih poduzetničkih inicijativa. Osim toga nužno je uspostaviti učinkovit sustav nadzora koji će onemogućiti «preseljenje otpada» i zloupotrebe nekih od sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom. Profitabilnost svih sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom mora bit ostvarena kroz efikasnost i volumen njihove proizvodnje, a nikako ne na štetu ostalih sudionika u lancu ili ugrožavanjem javnog interesa.

3 – REGENERACIJI DANAS – LIDER U ODRŽIVOJ UPOTREBI TEKSTILNOG OTPADA

Regeneracija d.d. je osnovana 1954. godine kao razvrstaona tekstilnog otpada. Osnovni zadatak bio je prikupljanje tekstilnog otpada i njegovo razvrstavanje prema vrsti i kvaliteti kao priprema za ponovnu upotrebu u proizvodnji tkanina

Godine 1955. novoosnovano poduzeće dobilo je ime Regeneracija i počelo se baviti trganjem tekstilnih materijala sa ciljem proširenja mogućnosti njihovog ponovnog korištenja. Godine 1968. nastao je logotip koji je u upotrebi još i danas – dva vuka koja trgaju krpu – simbol prvog stroja za trganje stare tkanine („WOLFER“).

reg4

Slika 1: Prvi strojevi za trganje

Prva linija netkanog tekstila instalirana je 1964. godine i to je bila jedna od prekretnica u razvoju poduzeća, jer je omogućila korištenje regeneriranih tekstilnih  vlakana kao osnovne sirovine za proizvodnju netkanih tekstila različitih namjena.

reg5

Slika 2: logotip Regeneracije

Raspad bivše države, rat i društveno-političke promjene krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća  postavili su pred tvrtku velike izazove i potrebu za promjenama na koje nije odgovoreno na adekvatan način, što je ugrozilo i sam opstanak tvrtke.

Opća deindustrijalizacija koja je započela devedesetih godina prošlog stoljeća uzrokovala je gubitak tradicionalnih regionalnih prodajnih tržišta, ali isto tako zbog zatvaranja ili smanjenja proizvodnog volumena preživjelih tekstilnih tvrtki došlo je do drastičnog smanjenja raspoloživih količina industrijskog tekstilnog otpada, a time i do udaljavanja Regeneracije od temeljnih ideja osnivača.

Nažalost, teškoće u poslovanju i borba za opstanak u Regeneraciji su koincidirale s vremenom intenzivnog rasta i razvoja industrije netkanog tekstila u Europi i svijetu i dovele do tehnološkog zaostanka u odnosu na zapadnoeuropske konkurente.

Posljedica toga je da su se mnoge tvrtke naše veličine pozicionirale u profitabilnijim tržišnim segmentima netkanog tekstila (medicina, higijena i sl.).

Međutim, time je otvoren veliki tržišni potencijal na području netkanih tekstila tehničke namjene  proizvedenih iz regeneriranih tekstilnih materijala koji smo na vrijeme prepoznali i vrlo uspješno koristimo, te smo postali jedan od najvećih europskih proizvođača u toj tržišnoj niši.

Za naše buduće poslovanje ključno je, osim povećanja ukupnih proizvodnih kapaciteta budući da potražnja bitno nadmašuje naše proizvodne mogućnosti, osigurati dovoljne količine takve sirovine čija se dostupnost sve više smanjuje. Naime, potražnja za regeneriranim tekstilnim vlaknima kontinuirano raste zbog širenja područja primjene, a koje je uzrokovano rastom cijena prirodnih i sintetičkih materijala.

Temeljne odrednice budućeg uspjeha tvrtke leže u efikasnosti, inovativnosti i postizanju čim većeg udjela recikliranih materijala iz vlastite proizvodnje.

4.0 PRIMJERI POSLOVNIH MODELA RECIKLIRANJA TEKSTILNOG OTPADA  U EUROPSKOJ UNIJI

reg6

Slika 4,5,6: Procotex proizvodnja

4.1 SOEX GRUPA

SOEX je već 25 godina vodeća kompanija na području reciklaže tekstila. Soex Group je jedna od svjetski najvećih, naijiskusnijih i najinovativnijih tvrtki koje se bave reciklažom tekstila. Cilj im je dostići ideal Zero Waste.

reg7

Slika 3: logotip Soex-a

Danas se reciklira 98 % od 136 tisuća tona odjevnih predmeta koji prođu kroz njihove tvornice i gotovo da su dostigli taj cilj. Soex stalno razvija nove ideje, proizvode, tehnologije i tržišta koji će im omogućiti dostizanje ideala -Zero Waste .

Zadani cilj postižu po modelu  Re-Wear, Re-Use i Re-Cycle. Svaki od tih temeljnih blokova funkcionira samostalno u sustavu Zero Waste, a u suradnji sa ostalima omogućava kompaniji postizanje svog ideala.

SOEX grupa ima svoje ispostave u 14 zemalja svijeta na 4 kontinenta, najsofisticiraniju tehnologiju i kompleksni sustav sortiranja i gradiranja.

Dio prikupljene rabljene odjeće  prolazi kroz sustav Re-Wear te se prodaje zemljama u razvoju kao moderna i funkcionalna odjeća, drugi dio se kroz sustav Re-Cycle konvertira u nov industrijski proizvod, a treći se kroz sustav Re-Used u svojoj originalnoj formi upotrebljava na potpuno nov način.

Ni jedna druga tvrtka koja se bavi recikliranjem tekstila nije uspjela smanjiti količinu otpada na manje od 20-30 % ukupno prikupljene robe, Soex uspijeva to svesti na manje od 2 %.

Isto tako, prisutnost Soexa u određenoj okolini uvelike ima svoj utjecaj na istu. Npr., Soex otkupljuje staru odjeću, na taj način stvara prihod dobrotvornim organizacijama koje onda raspolažu tim novcem umjesto stare odjeće koju eventualno ne mogu upotrijebiti, a moraju negdje zbrinuti. Proces dostizanja Zero Waste ideala stvara radna mjesta, Soex danas ima preko 2500 zaposlenika u svijetu, te povećava lokalnu poreznu bazu, pomaže pri očuvanju prirodnih resursa.

U Wolfenu (Njemačka) je 1998. godine otvorena  najmodernija tvornica  za recikliranje tekstila. U tvornici je zaposleno oko 550 radnika koji uz jedan od najinovativnijih sustava logistike, sortiranja i recikliranja procesuiraju dnevno oko 300 tona rabljene odjeće. Iako je primarni posao tvrtke Soex sortiranje i ponovna prodaja rabljene odjeće (Re-Wear) , ovdje se reciklira bez gubitaka i onaj tekstilni otpad koji se više ne može upotrijebiti kao odjevni predmet. Taj otpad postaje primarna sirovina za kompjutorizirani sustav trganja tekstilnog otpada i jedinstvene proizvodnje vlakana za industriju netkanog tekstila. Mješavine vlakana proizvedene u SOEX-u se upotrebljavaju u automobilskoj te građevinarskoj industriji.

Tvrtka Soex je dugi niz godina dobavljač Regeneracije kod kojeg nabavljamo cca. 20% potrebnih  količina sirovina.

4.2 PROCOTEX

Procotex je belgijska kompanija koja svoje korijene vuče iz lanarstva. Osnovana je 1970. godine i bila je  specijalizirana za kupnju i prodaju lana te njegovih derivativa. Globalizacijske promjene su usmjerile kompaniju prema otvaranju proizvodnog pogona u Litvi u kojem se godišnje preradi oko 4000 tona lana, te je na taj način jedan od najvećih nezavisnih prerađivača lana u svijetu.

Od 1979. godine kompanija je aktivna i na tržištu recikliranih materijala, odnosno tekstilnog otpada. Ova aktivnost je bazirana na skupljanju i preradi industrijskog tekstilnog otpada za primjenu u različitim tekstilnim  industrijama.

Procotex prvenstveno reciklira različiti industrijski  otpad (iz proizvodnje tepiha, ekstruzijskih procesa, proizvodnje madraca, filčeva) budući da u okruženju postoji brojna i izuzetno razvijena tekstilna industrija.

Kompanija danas zapošljava 50 ljudi, reciklira 30,000 tona tekstilnog otpada godišnje i ostvaruje godišnje prihode u visini 29,5 mil eura.

Procotex je dugogodišnji dobavljač Regeneracije od kojeg nabavljamo cca. 10%  potrebnih  količina sirovina.

4.3 FIORAVANTI

Tvrtka Fioravanti je iz Prata u Italiji i bavi se  recikliranjem tekstilnih materijala već više  od 40 godina. Posebnost poslovnog modela Fioravantija je u tome što recikliraju tekstilni otpad iz industrije i domaćinstava. U poduzeću je zaposleno 20-ak ljudi.

Tvrtka Fioravanti je zadnjih nekoliko godina glavni dobavljač sirovine za Regeneraciju kod kojeg nabavljamo  60 % potrebnih količina i to prvenstveno zbog blizine, i najnižih troškova transporta koji čine važan udio u ukupnim troškovima.

5.0 «EKO-EKO» – RECIKLIRANJE TEKSTILNOG OTPADA U  REGENERACIJI

Projekt recikliranja tekstilnih materijala ima ekonomski i ekološki značaj i kao takav nazvan je «EKO-EKO» i vodimo ga u dvije razvojne faze.

Prva faza – EKOnomija

Cilj ove razvojne faze je osiguranje čim veće količine sekundarne sirovine za vlastitu proizvodnju (do 5000 tona godišnje), a posljedica je smanjenje vlastite emisije otpada u okoliš  i otpada drugih tekstilnih industrija.

U realizaciji ove faze uređen je prostor površine 4000 m2  sa svom potrebnom infrastrukturom i instaliranom jednom proizvodnom linijom za trganje tekstilnog otpada  kapaciteta cca. 2500 tona godišnje i 10 zaposlenih radnika.

Ukupna potrebna financijska sredstva za realizaciju ovog dijela projekta su cca. 1.5 milijuna eura, od čega je do sada realizirano približno 80%.

Preostali dio ulaganja planiramo realizirati u slijedećih godinu dana i time podignuti proizvodne kapacitete na željenu razinu, te zaposliti još 10 radnika na tim poslovima.

reg8

Slika 7 i 8: Stroj za trganje u Regeneraciji

Druga faza – EKOlogija

Cilj ove razvojne faze je prerada ukupne količine tekstilnog otpada u Republici Hrvatskoj (15 000 tona godišnje).

Potrebna sredstva za realizaciju ovog cilja procjenjujemo na iznos cca. 1 milijun eura za proširenje kapaciteta nabavom najnovije linije za trganje koja omogućava realizaciju željenog volumena prerade uz povećanje iskorištenja materijala.

Potreban broj zaposlenika u punom obimu realizacije projekta je cca. 30.

Važno je istaknuti dvije činjenice:

  1. Podjela projekta na ekonomsku i ekološku razvojnu fazu je samo uvjetna jer je jasno da su u obje faze one nezaobilazne i međusobno se ne isključuju.
  2. Regeneracija ne može samostalno i vlastitim snagama realizirati ovaj projekt. Naime,  procjenjujemo da u neorganiziranom sustavu gospodarenja tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj možemo prikupiti cca. 2000 tona godišnje, a za razliku je potrebna zakonska regulativa od strane države. Takva regulativa bi osim osiguranja navedenih količina otvorila nove mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije za potrebne investicije u iznosu od cca. 1 milijun eura (europski fondovi, Fond zaštite okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša i banke).

reg9

Slika 9: Stroj za trganje novije generacije

6.0 ZAKLJUČAK

Regeneracija ima , od svojih početaka 1954. godine, ideju recikliranja i ekologije (iako pod drugim terminima) ugrađenu u svoj genetski kod. Osim što smo osnovani s tim ciljevima, oni se danas nameću kao nužnost i uvjet opstanka.

Izvoz čini 80% naših prihoda, a 90% sirovina i usluga nabavljamo iz uvoza i u svakodnevnom smo kontaktu s tvrtkama u kojima je ekologija, efikasnost, profitabilnost i odgovorno ponašanje prema društvu i okolišu jedini način rada.

Tradicija, znanje i iskustvo daju nam pravo i obvezu da predložimo budući model postupanja s tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj, da sudjelujemo u njegovoj implementaciji i koristima koje on donosi.

Potpuna realizacija projekta daleko nadilazi naše organizacijske, logističke, tehničke i financijske mogućnosti i zato je nužno sudjelovanje mnogih tvrtki (vertikalno, horizontalno i teritorijalno) te državni institucija . Neizmjerno važnom procjenjujemo ulogu nevladinih ekoloških udruga koje su do sada dale veliki doprinos u senzibilizaciji javnosti i podizanja opće razine ekološke svijesti, a u budućnosti ih vidimo kao važnog korektora cjelokupnog procesa.

Ključnu odgovornost u organizaciji sustava ima Vlada Republike Hrvatske i to kao regulator (zakoni, pravilnici, itd.) i kontrolor provedbe sustava gospodarenja otpadom.

Na današnjem stupnju razvoja tehnologije, nivoa znanja i dostignute razine ekološke svijesti  ne postoji ni jedan objektivni razlog da tekstilni otpad bude problem. Problem su neznanje i nepoznavanje uhodanih modela postupanja s vrijednom sirovinom (tekstilni otpad), volja da se poznato u svijetu primjeni kod nas i sitni parcijalni interesi. Naši osnovni ciljevi su da se realizacijom ovog projekta pozicioniramo kao jedinstvena i najveća tvrtka u toj tržišnoj niši u Europi,  osiguranje dugoročnog profitabilnog poslovanja Regeneracije, uz davanje snažnog doprinosa očuvanju okoliša što smatramo za Hrvatsku kao zemlju s izuzetnim poljoprivrednim i turističkim potencijalom neizmjerno važnim.

ROBERT BOSH: Tradicija pomoći i posjeta SOS DJEČJEM SELU LEKENIK potvrđena i ove godine

Objavio
Odgovorno
-
SAMSUNG CSC

Ima li boljeg načina za uspješno i lijepo završiti radni tjedan od druženja s prijateljima i dugogodišnjim partnerima? Upravo takav petak dogodio se 9. rujna 2016. u SOS Dječjem selu Lekenik gdje su se i ove godine susreli domaćini iz Sela i prijatelja iz tvrtke Robert Bosch d.o.o..

„Poučeni ostavštinom našeg osnivača Roberta Boscha naše se odgovorno poslovanje proteže izvan granica samog poduzeća. Treću godinu u nizu sudjelovati u ovome projektu kruna je odgovornog poslovanja na koje smo izrazito ponosni. Naše je poduzeće ovom posjetom potvrdilo bliskost sa stanovnicima SOS Dječjeg sela u Lekeniku što je sad postalo dio dobre Boscheve tradicije“, istaknula je Mirsada Kudrić, direktorica kompanije Robert Bosch d.o.o za Hrvatsku i Sloveniju.

Po samom dolasku čelne ljude i uvijek drage goste iz tvrtke Robert Bosch d.o.o. dočekao je direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, Mario Čović.

Nakon svečane primopredaje donacije u iznosu godišnjih režijskih troškova jedne SOS obitelji, druženje se nastavilo u SOS kući Ruža gdje su goste dočekala djeca i SOS mama Mirjana. Proveli su zajedno sijelo prijepodne, izmijenili uspomene s mora i  početka nove školske godine.

Na kraju druženja svi su imali prilike vidjeti kako najmlađi stanovnici SOS Dječjeg sela Lekenik provode svoje vrijeme u Maloj igraonici.

‘Suradnja između tvrtke ‘Robert Bosch’ i SOS Dječjeg sela uspješno traje već godinama i na nju smo iznimno ponosni. Mi se uvijek iznova veselimo prijateljima kad nam dođu u posjete“. Posebno smo zahvalni na tradiciji, vjernom partnerstvu koje traje“, rekao je direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, Mario Čović.

Lekenik, 120915. Sos Djecje selo, Bosch

Grupa Bosch vodeći je svjetski dobavljač tehnologija i usluga. Zapošljava oko 375.000 zaposlenika diljem svijeta (podaci od 31. prosinca 2015.). Tvrtka je ostvarila prodaju od 70,6 milijardi eura u 2015. godini. Djelatnosti grupe podijeljene su u četiri poslovna područja: Mobility Solutions, Industrial Technology, Consumer Goods i Energy and Building Technology. Grupa Bosch sastoji se od tvrtke Robert Bosch GmbH i otprilike 440 podružnica i regionalnih društava u oko 60 zemalja. Boscheva globalna mreža proizvodnje i prodaje te prodajni i servisni partneri tvrtke pokrivaju oko 150 zemalja. Osnova rasta tvrtke u budućnosti njezina je snaga inovacije. Bosch zapošljava 55 800 zaposlenika u istraživanju i razvoju na približno 118 lokacija diljem svijeta. Strateški je cilj Grupe Bosch osmisliti rješenja za povezani život. Inovativnim i inspirativnim proizvodima i uslugama Bosch unapređuje kvalitetu života diljem svijeta. Ukratko, Bosch proizvodi „Tehnologiju za život“.

Tvrtku je 1886. godine u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861.-1942.) kao „Radionicu za preciznu mehaniku i elektrotehniku“. Posebna struktura vlasništva tvrtke Robert Bosch GmbH jamči poduzetničku slobodu Grupe Bosch i omogućuje joj dugoročno planiranje i poduzimanje značajnih početnih investicija s ciljem osiguranja budućnosti tvrtke. Ukupno 92 % udjela u tvrtki Robert Bosch GmbH u vlasništvu je dobrotvorne zaklade Robert Bosch Stiftung GmbH. Većinu prava glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkcije poduzetničkog vlasništva izvršava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasništvu je obitelji Bosch i tvrtke Robert Bosch GmbH.

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama http://www.bosch.com, http://www.bosch-press.com, http://twitter.com/BoschPresse.

VELADRION i ORYX Grupa pomažu studentima s invaliditetom – raspisan natječaj već drugu godinu!

Objavio
Odgovorno
-

U sklopu donatorske akcije “Igraj srcem” poslovno turistički kompleks Veladrion prošle godine priredio je prvi adventure golf turnir te pod geslom “Sudjelovati znači pomagati” te u suradnji s partnerima akcije prikupio dostatna sredstva za pomoć specifičnoj društvenoj skupini – studentima s invaliditetom kako bi im donekle olakšali studentske dane i svakodnevni život. Provedena akcija rezultirala je osiguranim stipendijama za ukupno deset studenata s invaliditetom kojima su stipendije za akademsku godinu 2015. – 2016. uručene na svečanom prijemu u nazočnosti Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

„Svaki mladi čovjek u Republici Hrvatskoj ima pravo na jednake prilike i mogućnosti, na jednake uvjete  života te na društvenu i profesionalnu afirmaciju. Usvajanje novih znanja i vještina, učenje i usavršavanje cilj je kojem svaka mlada osoba treba imati pristup i čemu treba težiti, a na svima nama je zadatak promicanja razvoja društva u kojem svi imaju jednake mogućnosti. Osjetljivost prema potrebitima u društvu, čini samo društvo boljim mjestom za život. Naša je dužnost promicati i stvarati društvo koje cijeni i uvažava različitosti, ali i u svakoj osobi, svakome od nas otkrivati jedinstvene vrijednosti. Samo takvim promišljanjima i ulaganjem u obrazovanje naših mladih možemo dugoročno očekivati razvitak našeg gospodarstva i prosperitet naše zemlje. Pozdravljam ovaj projekt budući je osmišljen po načelima društveno odgovornog poslovanja od strane organizatora i sponzora, kojeg su prepoznale i druge domaće tvrtke“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović, izrazivši zadovoljstvo što je ovaj humanitarni projekt uspješno pokrenut i što ima priliku upoznati i pozdraviti desetero stipendista i stipendistica kojima je osigurana akademska budućnost.

Podizanjem svijesti i oživljavanjem kulture humanitarnog djelovanja među poslovnim subjektima i gospodarstvenicima te željom da se na konkretan i adekvatan način pomogne ovoj izoliranoj društvenoj skupini, generalni pokrovitelj akcije ORYX Grupa i ove godine odlučio je podržati akciju čiju važnost su prepoznale i velike hrvatske tvrtke: AutoZubak, M SAN Grupa te Žito grupa. Akcija se i ove godine odvija pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će, uz brojne osobe iz javnog i profesionalnog života, osobno sudjelovati na adventure golf turniru u Žrnovnici 02. rujna.

“Velika nam je čast drugu godinu zaredom biti generalni pokrovitelj ove izvrsne inicijative. Imao sam priliku i čast osobno upoznati devet od ukupno deset prošlogodišnjih dobitnika stipendije te moram priznati da nisam ostao nimalo ravnodušan. Vidjeti te mlade ljude, čuti njihova razmišljanja i osjetiti ambiciju unatoč očitim otežavajućim životnim okolnostima, uistinu je nešto posebno. Ne traže nikakav poseban tretman već samo priliku da ravnopravno sudjeluju sa svima ostalima u svim životnim aktivnostima. Ako im mi ovom inicijativom barem djelomično olakšamo put ka tome, mislim da možemo reći da smo uspjeli. Nadam se da smo dosadašnjim djelovanjem već potaknuli i druge gospodarske subjekte u Hrvatskoj da prepoznaju ovu specifičnu ciljnu skupinu te da se pridruže ili pokrenu slične inicijative koje će dići kvalitetu života ovih vrijednih mladih ljudi na višu razinu”, istaknuo je gospodin Ivan Zubak, predsjednik Uprave ORYX Grupe.

Akcija “Igraj srcem” osmišljena po načelima socijalno osviještenog i društveno odgovornog poslovanja, uz promicanje civilnog društva i filantropije, poprima tradicionalni karakter te postaje platforma putem koje se nastoji senzibilizirati javnost o problemima i potrebama mladih ali perspektivnih osoba s invaliditetom.

“Prošle godine dobila sam stipendiju zahvaljujući akciji “Igraj srcem” za studente s invaliditetom. Iznimno sam zahvalna organizatoru koji nam je to omogućio. Shvatila sam to kao pomoć da se uklopim u društvo, a isto tako danas-sutra kao obrazovana osoba da djelujem u istom. Samim time što nam je stipendije uručila naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osjećala sam se tako ponosno i važno. Stipendija mi je pomogla da si lakše priuštim neke sitnice, a da ne opterećujem stalno roditelje. Doživjela sam je kao plaću koju sam na neki način zaradila. Hvala svim dobrim ljudima koji su mi to omogućili, shvatila sam da ima osoba sa puno težim problemima od mojega i da bez obzira na sve životne okolnosti  svaki čovjek svojim trudom i radom može doći do cilja. Netko na malo lakši način, a ja na malo teži naći, ali ipak zadovoljna s ovim što mogu i imam“, izjavila je prošlogodišnja stipendistica Matea Petričević.

Sa željom da se potaknu pozitivne promjene, podigne društvena svijest o invalidnosti uz promicanje i stvaranje društva jednakih mogućnosti, javni natječaj za stipendije u akademskoj godini 2016. – 2017. biti će otvoren od 05. rujna i na njega će se moći javiti svi studenti s invaliditetom s područja Republike Hrvatske zaključno s 30. rujna.

Kontakt za medije:

Ivan Mioč | Impressum komunikacije
m: 098 9578 784 | @: ivan.mioc@impressum.hr

HRVATSKO DRUŠTVO ZA ALERGOLOGIJU I JGL u širokoj akciji podrške građanima – “Alergični na alergije”

Objavio
Odgovorno
-

Održiv svijet je onaj koji je čovjeku dobar. Dobar je kad smo zdravi, uvijek je naša prva misao. I zato je važno ovdje istaknuti i dalje afirmirati široku akciju koja ima za cilj smanjiti tegobe velikoj skupini stanovništva u Hrvatskoj koja pati od alergija na pelud biljaka, posebno na agresivnu ambroziju.

Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s tvrtkom sponzorom, domaćom farmaceutskom  tvrtkom Jadran galenski laboratorij ovog ljeta provodi široku javnozdravstvenu akciju „Alergični na alergije“. U okviru akcije razvijena je mobilna aplikacija za mapiranje staništa ambrozije pod nazivom “Alergični“.

„Alergije pogađaju više od trideset posto stanovništva, a čak dvadeset i pet posto mladih ima neku od alergijskih bolesti, što znači da samo u Republici Hrvatskoj više od 1,2 milijuna ljudi pati od posljedica izloženosti alergenima“, naglasila je prof.dr.sc. Asja Stipić Marković, predsjednica Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju.

Ravnatelj Specijalne bolnice za plućne bolesti prim. Marinko Artuković, dr.med., podsjetio je kako je pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena: „Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi su primjerice crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži“.

Vanja Mrša, voditeljica brendinga za bezreceptni program JIE u tvrtki JGL, podsjetila je kako ova riječka tvrtka, u skladu sa strategijom društveno odgovornog poslovanja, rado sudjeluje u aktivnostima koje doprinose općem boljitku društva : “Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju godinama radi na podizanju svijesti o opasnostima alergena. Kao društveno odgovorna tvrtka, svjesni smo da uvjet opstanka suvremenih poduzeća u tržišnoj utakmici postaje pružanje veće vrijednosti za društvo, a to je moguće ostvariti primjenom društveno odgovornih poslovnih praksi. Rado smo podržali inicijativu i odlučili pomoći građanima koje muče alergije. Vjerujemo kako će aplikacija Alergični u sklopu javnozdravstvene akcije “Alergični na alergije” dugoročno imati pozitivan utjecaj na živote građana”.

Aplikacija korisnicima omogućuje da fotografiraju i prijave stanište ambrozije, koje će zatim biti prijavljeno nadležnoj jedinici lokalne i regionalne samouprave. Korisnici pametnih telefona na Android i iOS platformama aplikaciju mogu besplatno skinuti i instalirati na svoje uređaje. Korištenje je iznimno jednostavno – dovoljno je da korisnik fotografira područje pod ambrozijom, a aplikacija će fotografiju s točnom geolokacijom ucrtati na kartu. Svaki korisnik aplikacije „Alergični“ koji prijavi deset lokacija dobiva poklon paket sponzora akcije, tvrtke JGL, s proizvodima Aqua Maris 4Allergy, Vizol S Allergy i Pantexol Repair.

Sve fotografije lokacija zaraslih ambrozijom bit će vidljive u aplikaciji, ali i na interaktivnoj karti Hrvatske objavljenoj na službenoj web stranici akcije – www.alergicni.com.

Uz to, na www.alergicni.com korisnici mogu pronaći zanimljive informacije o alergijama, vijesti o borbi protiv ambrozije, peludni kalendar, kao i informacije o proizvodima JGL-a iz linija Aqua Maris, Vizol S, Pantexol i Normia koji pomažu u borbi protiv alergijskih simptoma.

CEMEX HRVATSKA: Društvena odgovornost – strateška sastavnica u svim aspektima poslovanja, u svim dijelovima tvrtke !

Objavio
Odgovorno
-
Maslinici trvornice cementa Cemex 170410

CEMEX Hrvatska,vodeći proizvođač građevinskog materijala, dobro razumije kakvu ključnuulogumože imati urješavanju izazovavezanih uzrast svjetskog stanovništva ipovećanuurbanizaciju ipotrebezaštitedragocjenihprirodnihresursa i osiguranjakvalitete života. Toje razlog zaštoje tvrtkauključilaodrživeprakse u svoje svakodnevne aktivnosti, u radne proceseidonošenje odluka

CEMEX-ovi projekti usmjereni ka društvenoj odgovornosti i kompanijskoj održivosti najčešće su dugotrajni, a cilj im je trajno stvaranje dodane vrijednosti za društvo, okoliš i gospodarstvo.

Jedan od najboljih primjera za to je njegov projekt “Lintar”, projekt sanacije i rekultivacije površina rudnika na južnim obroncima planine Kozjak. Nakon skoro stotinu godina eksploatacije, sanacijom rudnika rekultivirano je više od 200.000 četvornih metara površine na kojoj je eksploatacija završena. Osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na tom je prostoru, na površini od 35.000 četvornih metara, zasađen i maslinik o kojem se kroz zadrugarski rad brinu branitelji, većinom naši zaposlenici. “Lintar” je prvo maslinovo ulje u Hrvatskoj proizvedeno na rekultiviranim površinama rudnika i već je dobilo brojne nagrade za kvalitetu, a cijeli je projekt prepoznat i na međunarodnoj razini – godine 2011. dobio je međunarodnu poslovnu nagradu Stevie Award kao najbolji europski projekt okolišne odgovornosti.

Briga za okoliš posebno je važna za CEMEX kao proizvodnu industriju te stoga kontinuirano ulažemo znatna sredstva u modernizaciju pogona te zaštitu okoliša u što je u zadnjih desetak godina uloženo više od 900 milijuna kuna.

U svom poslovanju CEMEX se, u suradnji s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, snažno zalaže za promociju održive, zelene gradnje te i sam pokreće inicijative poput projekta CEMGRA, gradnje niskoenergetskih domova inovativnim betonskim rješenjima, koje donose znatne uštede kućanstvima. I u izgradnji infrastrukture tvrtka se snažno zalaže za korištenje održivih materijala, poput betona, promovira gradnju betonskih kolnika koji predstavljaju održivije i ekonomičnije rješenje od asfaltnih zbog veće trajnosti i nižih troškova održavanja.

CEMEX vodi stalnu brigu o optimiranju vlastitoga održivog otiska radeći na smanjenju emisija, povećanju energetske učinkovitosti operacija, korištenju zamjenskih umjesto tradicionalnih fosilnih goriva, upravljanju otpadom i vodama te promoviranju obnovljivih izvora energije.

Kontinuirano ulaže napore da osigura sigurno radno mjesto za zaposlenike, nastojeći ostvariti cilj: “nula ozljeda na radu”, kao i najbolje uvjete za njihov profesionalni razvoj. Zahvaljujući tome, u 2014. godini zabilježeno je smanjenje stope bolovanja na samo 1,6 posto, što je jedna od najnižih stopa u kategoriji industrijskih tvrtki u Hrvatskoj. Napokon, ali ne i manje važno, CEMEX želi biti i najbolji susjed i pridonositi razvoju i kvaliteti života zajednice u kojoj posluje. U zadnje dvije godine donirao je 4,3 milijuna kuna za društveno odgovorne projekte i inicijative.

CEMEX-ov trud na području društvene odgovornosti priznali su i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj koji su mu u sedam godina, 2008.-2015. dodijelili čak pet nagrade Indeks DOP-a.

Godine 2014. tvrtka je dobila i nagradu Hrvatske udruge poslodavaca za najbolju praksu društveno odgovornog poslovanja u svim oblastima poslovanja, prezentiranu kroz opise čak 10 primjera.

Sve svoje aktivnosti CEMEX je predstavio u Izvještaju o održivom razvoju dostupnom na stranici www.cemex.hr.

Martina Tadin

Koordinator za odnose s medijima

Objava u ediciji Učinkoviti menadžer i uspješni tim 2016

CEMEX HRVATSKA: 2016. – dobiveno još jedno priznanje Poslodavac Partner, sporazumom osigurana još veća materijalna prava za radnike!

Objavio
Odgovorno
-

U 2016. godini tvrtka CEMEX Hrvatska još jednom je primio priznanje za kvalitetno upravljanje ljudskim resursima, certifikat Poslodavac Partner. CEMEX iz godine u godinu u procesu recertificiranja ostvaruje sve bolje rezultate te je ove godine osvojio izvrsnih 98 posto mogućih bodova što ga svrstava u sam vrh kompanija u Hrvatskoj po kvaliteti strateškog upravljanja zaposlenicima.

CEMEX Hrvatska ponovno odličan poslodavac – Poslodavac Partner !

Predsjednik Uprave CEMEX-a, Trpimir Renić te Direktor ljudskih resursa, Ivan Bartulović, primili su Certifikat od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO koja dodjeljuje certifikat.

„Kad smo prije devet godina primili prvi certifikat Poslodavac Partner, bili smo u samom začetku stvaranja strateškog pristupa ljudskim resursima u našoj tvrtki. Učili smo i trudili se stvoriti standard upravljanja surađujući s kolegama diljem naše grupe i preuzimajući CEMEX-ovu dobru praksu. Danas smo ponosni jer ne samo da smo dostigli one ciljeve koji su još prije samo nekoliko godina djelovali nedostižni, već i zato što smo u određenim segmentima postavili i nove standarde te redefinirali poimanje strateškog pristupa upravljanju ljudskim resursima. Ovaj certifikat je rezultat napora uloženih u unapređenje liderstva u ljudskim resursima, kao i jasne strategije tvrtke koja želi i uspijeva biti „korak ispred“, izjavio je Ivan Bartulović, Direktor ljudskih resursa CEMEX Hrvatska.

U CEMEX-u je ostvarena transparentna povezanost sustava procjene radne uspješnosti sa sustavom nagrađivanja te sa strategijom i razvojem zaposlenika. Individualni ciljevi radnika proizlaze iz poslovnih ciljeva tvrtke, a razvojni planovi definiraju se na temelju jaza između postojeće i željene razine kompetencija, poslovnih potreba tvrtke i karijernih ciljeva samih zaposlenika.

Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Trenutno je 36 nositelja certifikata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji.

Poslodavac i Sindikat potpisali novi aneks kolektivnom ugovoru – zaposlenicima Cemexa veća materijalna prava !

Nezavisni sindikat Dalmacijacementa i CEMEX Hrvatska potpisali su u 2016.  aneks Kolektivnog ugovora koji osigurava veća materijalna prava za zaposlenike.

Potpisivanjem dvogodišnjeg Kolektivnog ugovora u lipnju prošle godine, socijalni su se partneri između ostalog dogovorili i da se u prvom kvartalu 2016. razmotre rezultati i planovi temeljem kojih će se odlučiti i o mogućnosti povećanja plaća koje ugovor uređuje. Slijedom ovog dogovora, aneks Kolektivnog ugovora zaposlenicima jamči povećanje osnovice božićnog bonusa sa 2.500 kuna u 2015. godini na 5.000 kuna bruto u 2016. godini.

„Ovim sporazumom s našim socijalnim partnerima stavljamo dodatan naglasak na ostvarenje naših strateških ciljeva te još jednom potvrđujemo predanost efikasnosti kao trajnom cilju nužnom za našu dugoročnu konkurentnost. Inovativni model kojeg smo razvili omogućuje direktno povezivanje individualnih ciljeva svakog pojedinog radnika sa strateškim ciljevima tvrtke, omogućujući na taj način da, usred ostvarenja ciljeva, radnici povećaju svoja ukupna primanja.“, izjavio je Ivan Bartulović, direktor sektora ljudskih resursa u CEMEX Hrvatskoj.

„Kolektivni ugovor potpisan s CEMEX-om ne samo da je zadržao beneficije koje su bile osigurane zaposlenicima i u kriznim vremenima, nego je i osigurao mogućnost svima da vide izravnu vlastitu korist u stvaranju nove vrijednosti. Ovim aneksom tvrtka pokazuje da vrednuje svoje ljude i rezultate koje oni ostvaruju i da nastoji očuvati svoju najveću vrijednost, stručne i predane zaposlenike“, rekao je Mladen Radić, predsjednik Nezavisnog sindikata Dalmacijacementa.

Božićni bonus integrira božićnicu i regres, a prema ovom je ugovoru povezan s financijskim rezultatom tvrtke i osobnom izvedbom pojedinca. Ovakav način nagrađivanja jedinstven je u Hrvatskoj te omogućuje svim zaposlenicima CEMEX-a da ravnopravno i izravno sudjeluju u ostvarivanju ciljeva i postizanju rezultata tvrtke te budu dodatno nagrađeni za svoj doprinos.

Kolektivni ugovor na snazi već je četrnaesti u nizu koji je CEMEX potpisao sa svojim socijalnim partnerom. On sadrži beneficije poput dopunskog zdravstvenog osiguranja, jubilarnih nagrada, dara djeci, božićnog bona, prijevoza za zaposlenike, a iznos osiguran kao naknada za novorođenu djecu u ovom je razdoblju podignut je na 4.000 kuna neto.

BJELE RODE – još veća briga za njihov nesmetan život u krajevima RH – novi dogovori i potpisani sporazumi

Objavio
Odgovorno
-

Bijele rode, simbol sklada i mira, ljepote prirode i naših ukupnih života dobile su ljetos novu potporu svom nesmetanom životu u hrvatskim krajevima. Tome pridonosi i novi Sporazum o suradnji za trajnu zaštitu rode u Republici Hrvatskoj, potpisan od predstavnika 16 institucija u lipnju 2016. u selu Čigoč, prvom proglašenom Europskom selu roda.

Bijela roda je strogo zaštićena vrsta, a njezin život i opstanak su neizostavno vezani za seosku sredinu i ljude. Rode se gnijezde na krovovima kuća, gospodarskih objekata, električnim stupovima, i zato je iznimno važno provoditi mjere kojima ćemo ih zaštititi i očuvati njihova gnijezda. Projektima koji se provode i pripremaju štite se bijele rode, ali se istovremeno stvaraju i bolji uvjeti za razvoj ekološkog turizma u ruralnim područjima, čime Hrvatska može postati još prepoznatljivija u Europi, kao turistička destinacija s posebno očuvanim prirodnim vrijednostima.

„Sporazum o suradnji za trajnu zaštitu rode u Republici Hrvatskoj“ potpisali su zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg, direktor HEP ODS-a Željko Šimek, ravnatelj parka prirode Lonjsko polje Ivor Stanivuković, te predstavnici županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Sporazumom su obuhvaćene županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostimaiz Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke, Međimurske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.

 „Uvjeren sam da ćemo zajedničkom suradnjom svih dionika na provođenju ovog Sporazuma dodatno pridonijeti suživotu bijele rode i ljudi na ovim prostorima. Posebno mi je zadovoljstvo što mogu istaknuti da je upravo ovog tjedna Ministarstvo putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguralo sredstva za isplatu naknada za očuvanje gnijezda. Vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode i ove će se godine isplatiti naknade u iznosu od 700 kuna. Projekt očuvanja gnijezda roda ukupno je vrijedan 449 tisuća kuna, a naknade će se isplatiti za ukupno 642 gnijezda u 12 županija koje sudjeluju u provedbi projekta“ – rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg.

 „Na stupovima distribucijske mreže gnijezdi se više od polovice bijelih roda na području Hrvatske. Briga za rode koje dolaze u doticaj s mrežom HEP ODS-a tako je postala dio svakodnevnih poslovnih aktivnosti naših radnika, koji trenutno brinu za gotovo 1.000 gnijezda bijelih roda diljem Hrvatske“ – rekao je Željko Šimek, direktor HEP – Operatora distribucijskog sustava.

Sporazumom o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacija i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode će se definirati prava i obveze potpisnika o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste, bijele rode (Ciconiaciconia L.), zbog osiguranja povoljnih uvjeta gniježđenja na dijelovima nadzemne distribucijske elektroenergetske mreže na kojima se utvrdi pojavljivanje ove vrste.

Sporazum će sadržavati plan aktivnosti, mjere zaštite i uvjete zaštite prirode za provedbu monitoringa i prstenovanja ptica, te odgovornosti kod izvanrednih događanja.

„Za rode u selu Čigoč i ostalim naseljima Parka prirode Lonjsko polje ovakva suradnja znači učinkovitiju zaštitu i provedbu aktivnosti na praćenju i prstenovanju mladih roda. I do sada smo imali vrlo dobru suradnju sa HEP-om koji po našem pozivu dostavljaju vozilo i postavljaju podloške na električne stupove. Iako je gotovo dvije trećine  gnijezda u parku prirode Lonjsko polje na krovovima kuća i gospodarskih zgrada, za što vlasnici objekata primaju naknadu od 700 kn po gnijezda, možemo reći da je ove godine bila “velika potražnja” za stupovima. Tako je npr. Elektra iz Novske imala čak tri intervencije za postavu podložaka za gnijezda i čak 2 intervencije ELektre iz Sunje. Također korisitimo priliku zahvaliti se Elektri Sisak koja je i prije potpisivanja ovog nama značajnog sporazuma donirala 3 dana vozilo za prstenovanje mladih roda u parku“ – rekao je Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne Ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Izvor – više: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH

NOVE INICIJATIVE! „Otpad“ iz proizvodnje hrane – korisna sirovina! Prehrambeno-tehnološki fakultet – u krugu finalista!

Objavio
Odgovorno
-
glass bulb on a ground full of vegetation with a background of clouds and a plant inside it. 3d render

Dosadašnji otpad iz proizvodnje hrane sve više postaje vrijedna sirovina za nove proizvode. Inicijativa na tom planu sve je više, održivi razvoj dobiva sve noviju i noviju potporu. Tako je s kominom grožđa iz proizvodnje vina ili sirutke iz proizvodnje sira i mnogočime ostalim.

Naši projekti dobivaju nagrade!

Projekt Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu je postao jedan od 23 finalista u izboru za RegioStars nagradu EU 2016. Finalisti dolaze iz 14 zemalja članica Europske unije, a ukupno je nominirano 104 projekta.

Riječ je o projektu koji razvija tehnološke načine da se iz organskog otpada (komina) koji nastaje pri preradi grožđa u vino izdvoje bioaktivni spojevi koji se u daljoj preradi mogu iskoristiti kao kvalitetna sirovina za stvaranje novih proizvoda u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Industrijski partner PBF-u u projektu je Agrolaguna, članica Agrokor koncerna. Naime, cilj je projekta jačati spregu znanstvenog i poslovnog sektora te kroz transfer tehnologije komercijalizirati rezultate istraživanja, što je predviđeno u sljedećoj fazi. Projekt ima velik ekološki potencijal (bio-otpad će se prerađivati umjesto da onečišćuje okoliš), a i financijski (vinari izdvajaju velika sredstva za zbrinjavanje bio-otpada). Očekuje se da će ova znanstvena rješenja vrlo skoro naći svoju primjenu u proizvodnji ne samo u hrvatskim tvrtkama i OPG-ovima, već i onima iz regije.

Inače, program RegioStars nagrađuje dobre prakse – originalne i inovativne regionalne projekte koji se provode uz potporu kohezijskih fondova EU-a, a koji i drugima mogu poslužiti kao inspiracija. Pri tome su osnovni kriteriji izbora inovativnost, utjecaj, održivost i partnerstvo.

Projekt PBF-a nazvan „Primjena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih spojeva iz organskog otpada u proizvodnji vina“ ušao je u uži izbor RegioStars nagrada u kategoriji „Održivi rast: kružno gospodarstvo“. Završna ceremonija i proglašenje pobjednika održat će se 11. listopada u Bruxsellesu.

Više na: http://www.pbf.unizg.hr/vijesti_i_najave/nas_projekt_je_nominiran_za_regiostars_nagrade_za_2016_godinu

1...170171172...182Stranica 171 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z