OSVRT: Francuski zakon o pravu na privatnost zaposlenika nakon radnog vremena

Od početka godine francuski se radnici mogu opustiti u slobodno vrijeme – njihovim šefovima i kolegama zakonski je zabranjeno da ih uznemiravaju pozivima i slanjem e-mailova izvan radnog vremena. Od 1. siječnja 2017., naime, stupio je na snagu zakon o „pravu na isključenost“, kojim su sve tvrtke s više od 50 zaposlenika obvezne da s radnicima dogovore u koje vrijeme izvan posla radnici ne moraju odgovarati na e-mailove, poruke i pozive vezane uz posao, prenosi Hina.

Dio je to paketa mjera koje su donesene još u svibnju 2016., a kojima su francuski zakonodavci nastojali liberalizirati zakon o radu. No, dok su druge odredbe, na primjer onu o lakšem otpuštanju zaposlenika, francuski radnici dočekali „na nož“, dotle je, očekivano, odredba o pravu na isključenost prihvaćena s dobrodošlicom. Jer -„vrijeme nakon službenog radnog vremena“, po mišljenju francuske javnosti, i po svakoj logici, trebalo bi ostati „službeno vrijeme odmora“. Odmor, druženje s bližnjima, rekreacija i sl. od vitalne su važnosti za svaku okrjepu, za fizičko i psihičko zdravlje. A time i za spremnost zaposlenika da poslodavcu dade svoj puni radni doprinos.

U obrazloženju zakona stoji da se njime nastoji spriječiti stres i različita oboljenja radnika zbog stalnog pritiska poslovnih obveza (takozvano izgaranje na poslu ili ‘burnout’) te se radnicima želi omogućiti bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Doduše, zakonom se ne predviđaju sankcije za poslodavce koji ga krše. I naravno, u određenim hitnim i jasno definiranim slučajevima mogla bi se uvažiti potreba poslodavca i njegovo iznimno traženje angažmana radnika i mimo službenog radnog vremena.

Iako Francuska od 2000. godine ima radni tjedan od 35 sati, mnogi radnici i nakon radnog vremena rade od kuće. Studija francuske istraživačke grupe Eleas, koja je objavljena u listopadu prošle godine, pokazala je da više od trećine francuskih radnika koriste laptope i pametne uređaje za rad izvan radnog vremena, i to svakoga dana.

Inače, neke su europske kompanije već ranije same pokušale spriječiti uznemiravanje radnika izvan radnog vremena. Tako je njemački Volkswagen još 2012. uveo blokiranje dolaska e-mailova na mobitelima radnika izvan radnog vremena, a Daimler je uveo automatsko brisanje e-mailova radnicima dok su na godišnjem odmoru. I njemačko ministarstvo rada 2014. zabranilo je menadžerima da zovu zaposlenike i šalju im e-mailove izvan radnog vremena, osim u hitnim slučajevima.

Dobra Hrvatska

NOVA TV: Potpora mnogim odgovornim društvenim projektima i kampanjama

Nova TV, kao vodeća kompanija na našoj medijskoj sceni, gradi svoj uspjeh na kvalitetnom odnosu sa zaposlenicima i klijentima te zajednicom u kojoj djeluje i prema kojoj osjeća obvezu i odgovornost. Pokreće i vodi vlastite projekte, ali se s velikim oduševljenjem i marom uključuje i pruža veliku podršku mnogim društvenim projektima koje vode drugi. Zajedno možemo mnogo, i još više!

Jedan od takvih projekata je i naše medijsko pokroviteljstvo kampanje o prevenciji raka dojke udruge Europa Donna. Cilj nam je osvješćivanje javnosti i podizanje razine odgovornosti za zdravlje. U vlastitoj produkciji snimili smo i u programu Nove TV emitirali spot u kojem glavno lice kampanje – Josipa Pavičić – poziva sve da pridonesu nabavi aparata za intraoperativno zračenje. U nastavku kampanje ulistopadu 2015. medijski smo pratili aktivnosti u Mjesecu borbe i podizanja svijesti o raku dojke, a na Dan ružičaste vrpce voditelji našeg TV Dnevnika nosili su ružičastu vrpcu i na taj način dali podršku oboljelima.

Nova TV je medijski partner i Zakladi Ana Rukavina, čija je misija širenje registra potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Već četvrtu godinu zaredom promoviramo važnost, rad, zalaganje i poruke Zaklade i pokušavamo zajedničkim snagama za to senzibilizirati najširu javnost. Godine 2014. bili smo suorganizatori koncerta “Želim život” i osigurali njegov izravan prijenos na Novoj TV te portalima dnevnik.hr i OYO. Poznata lica s malih ekrana i brojna druga prikupljala su donacije za teško oboljele u Hrvatskoj i svijetu te za daljnji rad Zaklade.

Briga za najmlađe

Posebnu pažnju u odgovornom djelovanju poklanjamo najosjetljivijima članovima društva – našima najmlađima. Već treću godinu zaredom kao medijski partner pratimo sva aktualna događanja i kampanje Hrabrog telefona. Tijekom kampanje 2013. na Novoj TV smo prikazivali njihov spot “Svaki propušteni poziv je propuštena prilika”, a u informativnom i zabavnom programu stalno pratili i obrađivali brojne teme o zaštiti djece. Godine 2015. suradnja je nastavljena u kampanji “Hrabri telefon za djecu 116 111” čije je glavno lice Ivana Tomić, reporterka i voditeljica Večernjih vijesti Nove TV. Cilj kampanje je proširiti među djecom i mladima glas o posebnoj telefonskoj liniji na kojoj mogu dobiti savjete za sve probleme koji ih muče. Producirali smo spotove u kojima Ivana Tomić, i sama majka, poziva djecu da putem savjetodavne linije  svoja pitanja upute stručnjacima. Naša je zadaća omogućiti stalnu izravnu komunikaciju mladih i stručnjaka, što može pridonijeti sretnom i zdravom djetinjstvu i odrastanju.

Neka bude pozitivno

Poznati prilog Bolja Hrvatska godinama emitiramo u sklopu Dnevnika Nove TV ponedjeljkom. U njemu iznosimo priče pojedinaca koji ne posustaju na putu do svoga cilja, uspjeha i sreće u životu, koji odišu vrlinama. Često su njihovi doživljaji vezani uz humanitarne ciljeve. Primjerice, jednom smo obradili priču o boravku tri uspješna studenta medicine iz Zagreba i Splita u državi Botswani, gdje su mjesec dana u bolnici pomagali u liječenju oboljelih od HIV-a i tuberkuloze. Zatim smo objavili priču o dvije heroine koje su s 300 vatrogasaca dragovoljno gasile požar kako bi spasile Pelješac. Ili, pak, priče o osobama s invaliditetom iz različitih zemalja koje godinama igraju na teniskom turniru čijoj organizaciji pomažu studenti, volonteri.

Svi oni zaslužuju da njihova priča bude ispričana javno, da informiramo gledatelje o pozitivnim, upornim i inspirativnim članovima društva; to ćemo promicati i dalje. Želja je naše televizijske kuće promišljati i kreirati projekte koji potiču i podržavaju dugoročne promjene, mijenjaju kvalitetu naših života, čine društvo i svijet boljim. Na tom putu i sebe vidimo boljima.

Ivana Galić, direktorica marketinga i komunikacija, Nova TV d.d.

MAMFORCE COMPANY® Standard: Korporativna obiteljska odgovornost je efikasan alat za usklađivanje privatnog i profesionalnog života

U uvjetima današnjeg gospodarstva sve je više izazova na koje kompanije trebaju odgovoriti. Ljudski kapital je pri tome jedan od glavnih alata koji osigurava dugoročnu održivost. Polovicu radne snage čine žene, a one su u posljednje vrijeme sve bolje obrazovane, no i dalje su podzastupljene u radnoj snazi, posebice na vodećim pozicijama. Unatoč svom obrazovanju žene i dalje obavljaju većinu poslova u domaćinstvu i brizi kod kuće kao neplaćeni posao. U takvim okolnostima tvrtke i države ne koriste puni potencijal svoje obrazovane radne snage. Zbog toga je pitanje usklađivanja privatnog i profesionalnog života blisko povezano s pitanjem rodne ravnopravnosti, što se može postići unutar organizacija provođenjem primjerenih mjera i korporativnih obiteljski odgovornih politika. To usklađivanje se može postići podržavajućom organizacijskom kulturom koja se temelji na međusobnom povjerenju, uvođenjem fleksibilnijih oblika rada, efikasnom organizacijom rada koja vodi računa o privatnom vremenu svojih zaposlenika, zatim uslugama za zaposlenike i njihove obitelji kojima se ispunjavaju određene potrebe.

Organizacije zainteresirane za privlačenje i zadržavanje najboljih talenata, za bolju angažiranost zaposlenika i time poboljšanu produktivnosti, aktivno rade na svom obiteljski odgovornom pozicioniranju. Preduvjet za to je razvoj primjerene organizacijske kulture koja se temelji na međusobnom povjerenju, fleksibilnosti, inkluziji i podršci. Uvođenje MAMFORCE© Standarda kao priznatog znaka kvalitete, koji potvrđuje kompetencije poslodavca u implementiranju korporativne obiteljske odgovornosti, predstavlja dokazan način sustavnog pristupa području usklađivanja privatnog i profesionalnog života te razvoju željene organizacijske kulture temeljene na obiteljskoj odgovornosti i rodnoj ravnopravnosti.

Kompanije koje prolaze kroz proces MAMFORCE audita uvode niz odgovornih politika i benefita za svoje zaposlenike kako bi im se olakšalo usklađivanje privatnog i profesionalnog života te kako bi im se osigurale ravnopravne karijerne mogućnosti bez obzira na roditeljski status ili rodnu pripadnost. Metodu procjene razvio je Institut “Zaposlena mama” prije pet godina u Hrvatskoj na temelju iskustava s američkog tržišta, gdje se potreba za obiteljski odgovornim mjerama prepoznala prije više desetljeća, te na temelju know-how iz prethodnog društvenog i ekonomskog sustava zemalja Središnje i Istočne Europe koji se temeljio na ravnopravnosti i podršci obiteljskom životu. Dosad je gotovo 20 organizacija (kompanija u privatnom i državnom vlasništvu, vladinih agencija i tijela, ministarstava i udruga) koje zapošljavaju više od 20 000 ljudi prošlo audit i ostvarilo osnovni ili puni MAMFORCE Standard. Među rastućom zajednicom nositelja promjena izdvajaju se vodeći telekomunikacijski operatori (VIPnet/Telekom Austria, Hrvatski Telekom/Deutsche Telekom), vodeće banke (Privredna banka Zagreb/Intesa Sanpaolo Group, Zagrebačka banka/UnicreditGroup), Industrija nafte (INA), Coca Cola HBC, 24 sata/Styria Media Group, Lidl, Jadranski naftovod (JANAF), Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatska elektroprivreda (HEP), Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i druge.

Institut “Zaposlena mama” i dalje aktivno razvija i poboljšava MAMFORCE metodu i certifikacijske standarde, a partnerska konzultantska tvrtka Spona Code sa svojim timom organizacijskih konzultanata direktno radi s kompanijama kako bi ih se pripremilo za MAMFORCE Standard. Doprinos zajednici je prepoznat i na razini Europske komisije. Programom Rights, Equality and Citizenship (REC), tj. Prava, jednakost, građanstvo osigurano je sufinanciranje implementacije MAMFORCE Standarda u kompanijama u državnom vlasništvu, zatim u vladinim institucijama i tijelima te u malim i srednjim tvrtkama, u okviru projekta Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje privatnog i obiteljskog života kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske.

MAMFORCE METODA® obuhvaća šest glavnih područja koja pokrivaju najvažnije politike i mjere, a koje se protežu od komunikacije sa zaposlenicima, organizacije rada, fleksibilnosti i usluga za obitelji pa sve do razvoja lidershipa i upravljanja talentima. Procjenom se pridaje jednaka važnost postojećim politikama i mjerama koje organizacija već provodi, kao i mišljenju zaposlenika o njihovoj implementaciji u život organizacije. Upravo podudarnost ili različitost organizacijskog načina upravljanja i praktičnog iskustva rada (mišljenja zaposlenika) predstavlja najbolji pokazatelj efikasnosti organizacijskih politika. Zbog toga se u procjeni koristi nekoliko izvora podataka: sustav upravljanja – politike i prakse koje omogućuju usklađenje privatnog i profesionalnog života; podaci o organizaciji – statistički pokazatelji i iskustvo kompanije; praktično iskustvo rada u kompaniji – subjektivno mišljenje zaposlenika o načinu rada u organizaciji. Rezultati se uspoređuju s MAMFORCE standardom (apsolutnim – najbolje prakse) i prosjekom tržišta (relativnim standardom). Usporedna analiza je temelj za izradu konkretnog akcijskog plana usmjerenog na promjenu s pozitivnim utjecajem na poslovanje i širu zajednicu.

Standard MAMFORCE COMPANY® dodjeljuje se organizacijama koje, bez obzira na veličinu i javnu prisutnost, zadovoljavaju standarde kvalitete u odnosima sa zaposlenicima, omogućuju zaposlenim roditeljima uvjete rada koji olakšavaju ravnotežu posla i obiteljskih obaveza te zaposlenim ženama ravnopravne uvjete razvoja karijere. Cjelokupni proces pomaže organizacijama implementirati promjene u dvije faze koje vode ostvarivanju osnovnog ili punog statusa MAMFORCE kompanije. Promjena organizacijske kulture znači promjenu ustaljenih obrazaca razmišljanja i načina rada, što je moguće postići nizom mjera koje se sugeriraju za implementaciju u narednom periodu. Za dobivanje punog Standarda najvažnija je posvećenost promjeni i sama promjena, što se prepoznaje kroz jedan od tri stupnja – CHANGE, GROW i LEAD.

Cilj cjelokupnog postupka procjene je pomoći u promjeni stavova, ukazati na stereotipe i uvesti nove oblike organizacijskog ponašanja kroz osvješćivanje važnosti provođenja mjera za usklađenje privatnih i poslovnih obaveza kako bi zaposlenici mogli razvijati profesionalnu karijeru te istovremeno biti odgovorni roditelji ili sinovi i kćeri svojim starijim roditeljima. Šira zajednica ostvaruje korist kroz više stope fertiliteta koje su u pozitivnoj korelaciji s brojem žene na tržištu rada te kroz uspješnija nacionalna gospodarstva uslijed pozitivnih rezultata primjene politika rodne ravnopravnosti. Implementacija rodno osvještenih praksi rezultira rastom poslovnih rezultata – 62 posto veći povrat na investirani kapital (ROIC), 53 posto veći povrat na kapital (ROE), 42 posto veći povrat na prodaju (ROS) . Iako je ime Standarda prvenstveno vezano uz zaposlene majke i općenito žene, efekti su znatno širi budući da se implementacijom novih politika i mjera odgovara na potrebe različitih skupina zaposlenika s obzirom na dob ili fazu u razvoju karijere.

Pozitivni efekti MAMFORCE METODE© prepoznati su i u Makedoniji gdje je postupak u fazi implementacije u suradnji sa Swiss Contact i Preda PLUS u sklopu programa Increasing Market Employability (IME). Također, uspostavljena je suradnja s Privrednom komorom Srbije, kao i s nezavisnim organizacijama u Bosni i Hercegovini i u Mađarskoj.

Osnivačica MAMFORCE-a Dijana Kobas Dešković dobitnica je priznanja 2016 Alumni Achievement Award od strane IEDC – Bled School of Management za svoj lidership i izniman doprinos zajednici.

Priredila Dijana Kobas Dešković

Source: Working Mother Institute and Spona code
www.mamforce.com; www.mamforce.hr

Objavljeno prethodno na portalu HUP

INTERVJU: Diana Kobas Dešković, kreatorica Mamforce Standarda, predsjednica Instituta Zaposlena mama

Diana Kobas Dešković

Postoje tvrtke s afirmativnom politikom prema obitelji, ženama, majkama te  ravnoteži posla i privatnog života i – sve više ih je i u Hrvatskoj. Koje su, kako ih se poznaje, kako se priključiti njihovom krugu, razgovaramo s osnivačicom Mamforce standarda, Dianom Kobas Dešković.

Teško je uskladiti obiteljske i poslovne obveze, svi znamo koji negdje radimo, a osobito dobro to znaju zaposlene žene koje su i majke. Iskusila je to i Diana Kobas Dešković, ali nije ju to pokolebalo. Upravo suprotno, odlučila je učiniti nešto korisno za sve zaposlene majke kao i za druge kategorije zaposlenika, ali i za društvo u cjelini. Prije pet godina osmislila je jedinstvenu Mamforce metodu te tako ujedinila svoje bogato iskustvo rada u velikoj kompaniji i u privatnoj tvrtki sa znanjem diplomirane psihologinje, koja se već na početku karijere okrenula marketingu i menadžmentu. Diana je magistrirala poslovno upravljanje na IE Business School u Madridu i prošla niz edukacija na različitim poslovnim školama, uključujući i Poslovnu školu IEDC na Bledu. Sve je to ugradila u Mamforce standard, koji je dosad steklo već dvadesetak organizacija u Hrvatskoj.

Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama, koji je nositelj Mamforce standarda – priznatog znaka kvalitete, vaše je djelo. Predstavite nam ga u brojkama, rezultatima, ciljevima, idealima.

Institut se temelji na ideji razvoja tržišta i prilagodbi organizacija obiteljskim potrebama zaposlenih i rodnoj ravnopravnosti. Cilj nam je majkama/roditeljima i ženama općenito prilagoditi radno okruženje, zbog čega će benefite ostvariti ne samo oni i njihove obitelji, nego i tvrtke u kojima rade kao i cijelo društvo. U svim zemljama u kojima zakonodavac i visoka društvena svijest podržavaju i omogućuju usklađenost privatnog i poslovnog života kao i olakšan rad žena majki pokazalo se da stope nataliteta rastu. A to je veoma važno zbog održivosti. Naravno da je za povećanje nataliteta važna i odgovarajuća porezna politika i druge mjere, ali važna je i organizacijska kultura, koju treba razvijati u smjeru veće fleksibilnosti radnog mjesta i radnog vremena. To je prepoznala i Europska unija, a Europska komisija u travnju 2017. bi trebala objaviti novi prijedlog mjera za usklađenje privatnog i poslovnog života kao preporuke zemljama članicama, što uključuje legislativne i nelegislativne mjere. Promjena organizacijske kulture jedna je od afirmativnih mjera i na tome mi radimo, dakle, pomažemo organizacijama da uvide što i kako mijenjati u svojim poslovnim politikama. Ponosni smo što smo u pet godina postojanja implementirali Mamforce metodu u 20 organizacija, koje su dobile ili su u postupku dobivanja Mamforce standarda. Naše je napore prepoznala i Europska komisija, koja nam je osigurala sufinanciranje uvođenja Mamforce standarda u javni sektor, državne tvrtke te male i srednje tvrtke.

Kako je nastala Mamforce metoda i jeste li imali uzor u nekim inozemnim iskustvima?

Zapravo, krenula sam od posve drugačije ideje. Htjela sam, po uzoru na američke primjere, našem tržištu ponuditi uslugu agencije za posredovanje u zapošljavanju za žene koje su realizirale karijeru prije majčinstva i koje više nisu spremne raditi istim tempom kao ranije, ali i dalje žele pridonositi svojim znanjem i iskustvom. Pripremajući taj projekt, počela sam razgovarati s nadležnima u organizacijama i poslodavcima, među kojima su bili i neki moji prijatelji na odgovornim pozicijama. Međutim, naišla sam na nerazumijevanje. Komentirali su da im se ne isplati uzeti nekoga tko bi radio fleksibilno, primjerice šest sati dnevno ili tri dana u tjednu, ako mogu uzeti one koji mogu i žele raditi i po deset sati dnevno. To je dominantni stav. Mene je to prvo povrijedilo jer se radio o ljudima koje osobno poštujem, ali shvatila sam kako je za fleksibilnost radnog vremena i radnog mjesta nužna promjena organizacijske kulture i time vezana promjena stavova. I iz toga iskustva  nastala je Mamforce metoda. Pri osmišljavanju, proučavala sam i najbolje preporuke međunarodnih agencija. Tim se područjem, naime, već 20 godina bavi UN s nizom svojih agencija te Međunarodna organizacija rada. Takozvana Beijing platforma UN-a od 1995. bavi se položajem žena na tržištu rada, a onda su 2015. doneseni i milenijski Ciljevi za održivi razvoj (Sustainable development goals), njih 17, od kojih se kroz tri cilja reflektira rodna ravnopravnost (Gender Equality), dostojanstveni rad i ekonomski rast (Decent Work and Economic Growth) i smanjenje nejednakosti (Reduce Inequality). Uzori su mi bili i neke slične američke metode. No, uvidjela sam da su se kod nas zadržale neke pozitivne mjere koje su bile dio bivšeg sustava u socijalizmu, samo što ih sada prepoznajemo kao mjere društveno odgovornog poslovanja.

Ali, na razvoj Mamforce metode djelovalo je i vaše osobno iskustvo dok ste očekivali svoje drugo dijete, zar ne?

Da, iako to tada nisam shvaćala. Moja je namjera bila da se vratim svojoj struci, psihologiji, i da je spojim s marketingom, leadershipom, menadžmentom i drugim područjima kojima sam se bavila. Već i ranije sam se bavila područjem kvalitete života koja je globalno tih godina postala vruća tema. Osobno su mi se nakon rođenja drugog djeteta djelomično promijenili prioriteti jer uz dvoje djece više nisam stizala napraviti sve kao i ranije. Uočila sam potrebu za većim usklađenjem privatnog i poslovnog dijela života kako nitko ne bi bio zakinut – ni obitelj ni posao. I tako sam došla do shvaćanja o važnosti fleksibilnosti koja nam na tržištu rada nedostaje. Ipak, tek sam kasnije spoznala da je okidač za promjenu u mom načinu razmišljanja bila situacija kada sam kao poduzetnica u privatnoj tvrtki bila diskriminirana kao trudnica. Naime, u visokoj trudnoći išla sam na poslovne razgovore koji se nisu pokazali uspješnima jer mahom muškarci s druge strane stola nisu imali povjerenje dati posao timu kojeg vodi trudnica. Uz to samo mjesec dana prije nego što sam drugi put postala majka moj je dugogodišnji klijent prekinuo ugovor s mojom tvrtkom zbog moje trudnoće, jer nije imao povjerenja da će moja tvrtka ispuniti sve poslovne obveze prema njemu. Bilo je to u jesen 2008. kada nam je i kriza zakucala na vrata i ja sam se našla pred zatvorenim vratima s 12 zaposlenika i dvoje djece. Bilo je to zaista nehumano, a iz pozicije društvene odgovornosti i neodgovorno prema dobavljaču s kojim postoji dugogodišnji poslovni odnos.

Koja je tvrtka prva ušla u sustav vrednovanja obiteljske politike Mamforce?

Prve dvije tvrtke koje su dobile Mamforce standard u isto vrijeme bile su Privredna banka Zagreb i Vipnet.  One su u proces standardizacije ušle još 2013., a Mamforce status dobile su oko šest mjeseci kasnije, početkom 2014. godine.

Je li bilo teško doći do kompanija i prezentirati im važnost Mamforce standarda?

Da, bilo je jako teško, osobito u početku. Morala sam im prezentirati nešto što im je bilo nepoznato i naravno da sam se susretala s nerazumijevanjem. No, sve je krenulo nabolje kada smo uspjeli pridobiti prve tvrtke koje su prepoznale benefite ove metode. To nam je otvorilo vrata i ostalih kompanija – Coca-Cole, Zagrebačke banke, Hrvatskog telekoma, Lidla, Janafa…

Koje su organizacije sada u postupku dobivanja Mamforce statusa?

Trenutno su u postupku Hrvatska udruga poslodavaca, HAKOM, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, HEP, a upravo započinjemo proces i s Ministarstvom rada. Iskon je u završnoj fazi te uskoro planiramo objavu njegova Mamforce statusa. INA je upravo ovih dana završila proces i dobila potvrdu statusa u kategoriji GROW, što ih svrstava uz bok dosadašnje dvije kompanije punog statusa. U postupku potvrde statusa su još i HT i Zagrebačka banka.

Jeste li zadovoljni tim rezultatima?

Bit ću sretna kad uđemo u svaku organizaciju. To je šala, ali nije daleko od istine. U vrijeme kada smo već ostvarili prve Mamforce standarde, iz jednog članka u Financial Timesu doznala sam da sličan standard odgovornosti prema obitelji, Berufundfamilie, postoji u Njemačkoj, kojega  je preuzela Slovenija gdje se naziva Družini prijazno podjetje. U četiri godine u Sloveniji je implementiran u 160 organizacija, za što su Slovenci povukli i europska sredstva za sufinanciranje projekta. Eto, to bismo i mi htjeli, a slovenski primjer pokazuje da standard može biti puno zastupljeniji u organizacijama. Ipak, želim reći da je naš standard globalno jedinstven jer objedinjuje obiteljsku odgovornost i rodnu ravnopravnost koju smatram izuzetno važnim dijelom procesa osvještavanja područja koja je potrebno mijenjati.

Među 20 organizacija s Mamforce statusom vidljiva je većinska zastupljenost velikih i poznatih tvrtki (PBZ, ZABA, HEP, Lidl, 24 sata, neka ministarstva i agencije). Gdje su u tome male i srednje tvrtke?

Naša metoda je prilagođena politikama i procedurama koje zahtijevaju malo veći poslovni sustav. No, imamo i manje tvrtke. Prva takva je Poslovna inteligencija, tvrtka iz IT sektora s 80 zaposlenih. IT sektoru je jako važna implementacija obiteljski odgovorne prakse jer tako privlače kadrove, koji lako dobivaju posao bilo gdje u svijetu. Javila nam se i jedna mikro organizacija sa samo troje zaposlenih. Oni su Mamforce prepoznali jer im povećava šanse da uspiju na svjetskim natječajima, u kojima je jedno od uobičajenih pitanja je li tvrtka potpisnik Global Compacta i koje odgovorne prakse provodi. Zbog njih sada razvijamo tzv. light metodu Mamforce prilagođenu vrlo malim tvrtkama.

Jamčite li da tvrtke s Mamforce standardom osiguravaju zaposlenicima obiteljski odgovorne uvjete rada i jednake mogućnosti napredovanja za muškarce i žene?

Dodijeliti nekome standard, a ne nadzirati njegovo provođenje bilo bi kao da ništa nismo napravili. Prije dodjele standarda razgovaramo sa zaposlenicima u organizaciji, provodimo i kvantitativno istraživanje kako bismo dobili povratnu informaciju i na temelju toga dajemo preporuke organizaciji na čemu treba poraditi. Nakon godinu, dvije ili tri radimo ponovni uvid. Primjerice, nedavno nas je zvao sindikalni predstavnik iz organizacije koja ima Mamforce status i upozorio da se u jednom dijelu taj standard ne provodi dosljedno. Dakle, prepoznati smo kao partner i zaduženi smo da pratimo provođenje standarda u organizaciji.

Koliko traje i kako teče proces dodjele standarda?

Za osnovni status proces traje od tri do šest mjeseci. Najprije putem upitnika provjeravamo kakve su postojeće politike i prakse u organizaciji. Tu su nam glavni oslonac osobe iz ljudskih potencijala i menadžment, a riječ je o njihovoj samoprocjeni o stanju u šest područja. Potom o tim istim područjima razgovaramo sa zaposlenicima i provjeravamo kako politike zaista „žive“ u organizaciji. Ako organizacija ima više od 100 zaposlenika provodimo i kvantitativno istraživanje pomoću ankete među zaposlenima. Radimo složenu statistiku po dobi, spolu, obrazovanju, duljini rada u organizaciji, sektoru u kojem zaposlenici rade i slično. Tako jasno vidimo koliko je različita praksa u odnosu na postojeće politike koje kreiraju službe ljudskih potencijala i menadžment.  Na temelju toga organizaciji dajemo povratnu informaciju o razlikama između stvarnih, postojećih politika i toga kako su one implementirane u organizaciji. Ondje gdje je odmak najveći, tu je i najveći prostor za poboljšanje.

Imaju li organizacije dovoljno vremena da to poprave?

Imaju. Svoju analizu prezentiramo organizaciji, a zatim imamo radionicu na kojoj radimo na konkretnom akcijskom planu i konkretiziramo mjere koje organizacija treba provesti u svakom području idućih godinu dana. Za godinu dana provjeravamo što su napravili i potvrđujemo im standard. To je osnovni standard. Za godinu dana organizacija može dobiti status Change, Grow ili Lead. Prvi, Change status znači da su posvećeni promjenama, Grow znači da su dostigli određene ciljeve ali da ima još prostora za poboljšanje, a Lead znači da su lideri u praksama obiteljske odgovornosti i rodne ravnopravnosti i da već kapitaliziraju na prednostima.

Je li neka organizacija već postala lider?

Imamo ih nekoliko koje su blizu toga. Teško je dobiti taj status jer on uključuje punu fleksibilnost radnog vremena i radnog mjesta i punu rodnu ravnopravnost, dakle, jednaku zastupljenost žena i muškaraca na svim pozicijama. Primjerice, većina dobrih organizacija poštuje pravilo rodne ravnopravnosti do nivoa uprave, a onda zapnu. HT ima upravu koja je blizu pune ujednačenosti. I Zagrebačka banka ima dovoljno žena u upravi. Važno je razbijati predrasude, poput one o ne-ženskim zanimanjima. Ako žene ne počnu razbijati tradicionalne obrasce već od osnovne škole i ne počnu se razvijati u novim, steam tehnologijama, uskoro neće uopće biti na tržištu rada jer budućnost leži u tom području.

Vide li tvrtke svoj poslovni interes u Mamforce standardu?

Apsolutno. Statistika to potkrepljuje: u tvrtkama s većom obiteljskom odgovornošću prema zaposlenicima veće je zadovoljstvo zaposlenih, veći je njihov angažman, pa onda i produktivnost, i do 20 posto. To je pokazalo istraživanje u Sloveniji, a i mi pripremamo slično istraživanje. I implementacija rodno osviještenih praksi rezultira rastom poslovnih rezultata: 62 posto veći je povrat na investirani kapital, 53 posto veći je povrat na kapital, a 42 posto veći je povrat na prodaju. McKinsy je izračunao da se u SAD zbog veće participacije žena na tržištu rada američki BDP povećao za 25 posto u razdoblju od 1970. do 2011. Europska unija ima kalkulaciju koja pokazuje da bi BDP u EU porastao 2,5 posto ako uspijemo u ostvarenju ciljeva Europske komisije da na tržištu rada imamo 10 posto više žena nego sada (trenutačno je prosjek EU 65 posto). Pomislite samo koliko bi to značilo za Hrvatsku.

Jeste li mjerili zadovoljstvo zaposlenika tvrtke nakon implementacije standarda?

Da. Primjerice u INA-i, imamo kvantitativne pokazatelje koji pokazuju da su zaposlenici sada zadovoljniji, da se zaista nešto napravilo u godinu dana i po pitanju radnih uvjeta i po pitanju odnosa menadžmenta. Naime, pratimo i kako se menadžment odnosi prema ovim pitanjima jer je to važna odrednica korporativne kulture.

Što ste prepoznali kao najzastupljenije obiteljske mjere u tvrtkama s Mamforce standardom?

U mnogim je našim tvrtkama prepoznata kategorija kliznog radnog vremena, a ustaljena je i praksa da roditelji djece s posebnim potrebama mogu raditi pola radnog vremena kada se vrate s roditeljskog dopusta jer postoji takvo uporište u zakonu. Ali, za Mamforce standard to nije dovoljno, mi tražimo fleksibilno radno vrijeme u punom smislu te riječi. Naravno, prethodno treba definirati na kojim radnim mjestima i pod kojim se uvjetima može raditi skraćeno ili preraspodijeliti radno vrijeme tako da se odradi ukupna satnica, sukladno potrebama zaposlenih i mogućnosti radnih procesa.  To uključuje i mogućnost da se dio posla odradi kod kuće, naravno u dogovoru s menadžerom i uz sustav koji to prati te uz mjerenje učinkovitosti toga rada. Ili mogućnost da roditelj nakon šest mjeseci rodiljnog koristi opciju da pola radnog vremena radi, a pola radnog vremena i dalje bude na roditeljskom dopustu. Tu mogućnost dopušta čak i naš zakon, ali je koriste tek malobrojni roditelji. INA je odličan primjer da se sve to može postići, čak i uz ograničavajuću legislativu

Smatrate li da bi mnogo od mjera koje promovira Mamforce standard trebalo ugraditi u radno zakonodavstvo?

Nemoguće je ugraditi ih sve, ali bi svakako radno zakonodavstvo trebalo olabaviti. Ono je zastarjelo i ne prati promjene u radnom okruženju. Danas živimo u potpunoj digitalizaciji, pa se većina poslova može raditi bilo kada i s bilo kojeg mjesta.

Može li tvrtka biti društveno odgovorna ako je „bezbojna“ prema obitelji?

Tvrtka može biti društveno odgovorna kroz razne perspektive. Najprije, time što je profitabilna i podmiruje svoje obveze. Zatim je tu odgovornost prema zaposlenima, odgovornost prema zajednici i odgovornost prema okolišu. Odgovornost prema zaposlenicima je vrlo važna, a osim isplaćivanja plaća, ulaganja u zaposlene, omogućavanja razvoja zaposlenih, uključuje i obiteljsku odgovornost. Pitanje nataliteta pokazalo se ključnim u našem društvu, a natalitet se neće povećati ako, uz ostale mjere, ne podržavamo obiteljsku odgovornost i fleksibilnost rada u organizacijama jer upravo one zemlje u kojima su radni uvjeti prilagođeni ženama i obitelji imaju i održive stope nataliteta.

Kakav je vaš stav o nedjelji kao danu za obitelj?

Ja sam pobornik toga da se jedan dan u tjednu ne radi jer je to važno za pojedinca kao i za obitelj, a za to su se desetljećima borile i međunarodne organizacije rada. Postoje razlozi u zašto je važno da poštujemo pravilo o osam sati sna, osam sati rada i osam sati slobodnog vremena. Problem rada nedjeljom i prekovremenog rada je kod onih poslodavaca, obično manjih, koji prolaze ispod radara i koji ne poštuju zakone. Ako netko radi nedjeljom, po zakonu mora dobiti dodatne slobodne dane ili veću plaću, što u trgovačkom sektoru veliki poslodavci poštuju jer su podložni inspekcijama i nadzoru. Ali, veliki dio tržišta čine mali poslodavci koji ne provode te mjere. Prof. Akrap je radio istraživanje o fertilitetu i vidio da je najviše pogođena populacija žena koje rade u trgovini. Zaista mislim da bi trebalo naći način da se taj rad nedjeljom regulira. I mi pojedinci imamo odgovornost da se organiziramo tako da sve što nam je potrebno nabavimo unutar regularnog radnog vremena, što je opet vezano uz našu organizaciju radnog vremena koja također treba biti u granicama normalnog i održivog. Kad bi se realno pogledale brojke i odnos uloženog u održavanje sustava i prodaje nedjeljom, čini mi se da to nije isplativo. Veliki broj trgovaca radi nedjeljom samo zato što radi i konkurencija, a promet im je realno nedovoljno visok za održivost sustava. Hoću reći i njima je ta opcija skuplja.

Prošao je Dan žena, 8. ožujka, a u svibnju dolazi Majčin dan. A tu je i obiteljski blagdan Božić. Koliko ste tada aktivni u javnosti?

Institut uvijek planira upravo tijekom ožujka kao mjeseca koji je posvećen ženama i Božića proglašenje kompanija koje su prošle proces usvajanja Mamforce standarda. Ove godine smo potvrdili status Ini 31. ožujka na događaju o različitosti i uključenju, koji je sama INA organizirala za svoje zaposlene – pod nazivom #svismoOK, a s ciljem osvještavanja o razlikama i njihovu uvažavanju. Medije shvaćamo kao suradnike, pa nam je važno da im ponudimo neka događanja u ono doba godine kada oni mogu biti otvoreni prema ovoj temi. Upravo za Dan žena otišla sam u Europski parlament u Bruxelles gdje sam vidjela da europske institucije pridaju veliku pozornost ovim temama, za razliku od naših. Uostalom, u Europskom parlamentu je 37 posto žena zastupnica, a u hrvatskom Saboru ih je tek 19 posto, što je najmanji broj zastupnica u posljednjih petnaestak godina.

Vaša završna poruka. Koliko je mjesta za optimizam? Ima li hrvatsko društvo ipak pozitivnu povijest korektnog odnosa prema obitelji, ženama i majkama te privatnom životu zaposlenika? Nije li ovo prvi put da se poslodavci javljaju sami da ih se ocijeni i uputi?

Uvijek samo optimizam, drugačije nije moguće s temama koje većini donositelja odluka nisu prioritetne. Kao što sam navela ranije, korijene vučemo iz društva koje je bazirano na ravnopravnosti u svakom pogledu i upravo zahvaljujući bivšem društvenom i ekonomskom uređenju možemo zahvaliti npr. dostatan broj vrtića u urbanim sredinama što nije slučaj u većini drugih europskih zemalja. Povijesno je položaj obitelji, žena i majki bio vrlo blizu onoga što se sada ističu kao najbolje svjetske prakse kao npr. u skandinavskim zemljama. Zadnjih dvadesetak godina smo uslijed tranzicije i povratka tradicionalnim vrijednostima počeli zaostajati za onima koji aktivno rade na poboljšanjima. Najbolje kompanije su svjesne što je važno za konkurentnost i okreću se sve više zaposlenicima kao  izuzetno važnim resursima na putu k boljoj produktivnosti i uspješnijem poslovanju. Jer zadovoljni  zaposlenici su i  produktivni zaposlenici. Zato nam se i same javljaju kako bi ponudile najbolje moguće uvjete rada u svojim radnim okruženjima.

Intervju vodila Mirela Drkulec Miletić

Dobra Hrvatska, travnja 2017.

INA ODRŽALA #svismoOK dan !

U skladu s temeljnim kompanijskim vrijednostima, 31. ožujka  2017., u Ini je održan prvi otvoreni dan za zaposlenike, pod nazivom   #svismoOK.

INA – Industrija nafte, d.d. u kroz svoje svakodnevno poslovanje gradi kulturu raznolikosti, kulturu ravnopravnosti u raznolikosti i njezina potpunog uključivanja, s posebnim ciljem – privlačenja, angažiranja i zadržavanja talenata i svih svojih radnika.

U kompaniji postoji svjesnost da gradeći kulturu u kojoj se većina osjeća prihvaćeno, poštovano, uključeno i povezano, osiguravamo veći kompanijski i individualni učinak svakog zaposlenika te pozitivno, uspješno i poticajno radno okruženje.

Tijekom #svismoOK dana u Ininoj upravnoj zgradi na adresi Avenija Većeslava Holjevca 10 u Zagrebu održavao se cjelodnevni bogati program koji je započeo sa svečanom dodjelom PUNOG MAMFORCE COMPANY© STANDARDA i panel raspravom na temu „Od raznolikosti do uključivanja”. U panelu su sudjelovali: Nataša Novaković – moderatorica panela, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Višnja Ljubičić – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Tvrtko Perković, operativni direktor Korporativnog centra Ine, Jasna Pipunić – članica Nadzornog Odbora Ine i predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva – SING, Viktor Gotovac, predsjednik Etičkog povjerenstva INA Grupe i sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Mislav Ante Omazić – sveučilišni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Diana Kobas Dešković – osnivačica metode Mamforce, Anamaria Sluganović – predsjednica studentske udruge eSTUDENT.

INA 2017 RADINICA SVI SMO MI ISTI

Program se nastavio sajmom projekata kroz koje su se predstavile Inine raznovrsne interne inicijative i pogodnosti koje stoje na raspolaganju Ininim djelatnicima poput: INA akademije, projekata beneFIT & FORa, INA volonterskog kluba i mnogih drugih. Zaposlenici su imali priliku sudjelovati i na radionicama iz područja  poslovnih „soft“ vještina usmjerenih na podizanje svjesnosti o različitostima, njihovih poštivanja te unaprjeđenje međuljudskih odnosa kao i na zanimljivim radionicama kojima je bio cilj predstaviti kulturne raznolikosti Ininih djelatnika.

U okviru Ininog #svismoOK dan organizirano je: svečanu dodjelu nagrade, panel sa 7 govornika, 3 radionice te sajam 7 projekata na kojima je sudjelovalo oko tristotinjak Ininih #OK radnika:-)

Na fotografiji, s lijeva na desno:

  • Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Niko Dalić, član Uprave Ine
  • Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima Ine
  • Tvrtko Perković, operativni direktor Korporativnog centra Ine
  • Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale u Hrvatskoj udruzi poslodavaca
  • Diana Kobas Dešković, osnivačica metode Mamforce

VRIJEDAN JUBILEJ – 20. obljetnica HR PSOR-a.

Dvadeset godina u promicanju društvene odgovornosti i održivog razvoja.

Čestitamo!

Samozatajno i predano, već punih 20 godina Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) izgrađuje nov pristup poslovnom sektoru koji poslovni uspjeh ne mjeri samo opipljivim brojkama, tonama proizvedenih i prodanih proizvoda, porastom izvoza i dobiti i sličnim pokazateljima već i doprinosom neke tvrtke boljitku društvene zajednice i svih dionika. HR PSOR osnovan je 1997. godine sporazumom sa Svjetskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (WBCSD), postavši tako članom globalne mreže. Kako kaže njegova ravnateljica, dr.sc. Mirjana Matišić, „HR PSOR je nastao kako bi promovirao primjenu održivog razvoja u gospodarstvu, zagovarao politički i regulatorni okvir za održivi razvoj, jačao kapacitete gospodarstva za razumijevanje održivog razvoja te prenosio i razvijao praksu koja promiče održivi razvoj.“

Trideset i devet članova HR PSOR-a, koji dolaze iz gospodarskog sektora, udružuju svoje znanje, inovativnost i odgovornost u ovoj neprofitnoj ustanovi kako bi u svojim sredinama poticali uravnoteženje poslovnog uspjeha, društvene dobrobiti i zaštite okoliša.

„Kroz godine zastupali smo interese gospodarstva u izradi politika zaštite okoliša i održivog razvoja te u mnogo slučajeva pridonijeli kvaliteti propisa. Razvili smo niz edukativnih modula, proveli mnogo međunarodnih i domaćih projekata koji su za cilj imali upoznati gospodarstvo i širu javnost s alatima i metodologijama koje promiču održivost. Preveli smo na hrvatski jezik pojam CSR (Corporate Social Responsibility) kao društveno odgovorno poslovanje (DOP), promovirali njegovu primjenu, a s HGK i razvili smo vlastitu metodologiju procjene DOP-a u poduzećima, Indeks DOP-a, koji se razvio u najprestižniju nagradu za DOP u Hrvatskoj i koju ove godine dodjeljujemo deseti put.

Prevodimo, tumačimo i pomažemo primijeniti Smjernice za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje, provodimo treninge o izvještavanju te pružamo nezavisnu verifikaciju za izvješća rađena po ovoj metodologiji. Također smo izradili, napisali ili preveli i objavili niz publikacija ove tematike.

Nositelj smo i organizator nacionalnih godišnjih konferencija o DOP-u, koje smo razvili pod brendom dop.hr. Istovremeno provodimo više projekata koji su tematski uvijek vezani uz DOP ili održivi razvoj. Uz mnoge inicijative, trenutačno razvijamo Povelju o raznolikosti koju ćemo objaviti na jesen“, kaže dr. sc. Mirjana Matišić.

Dana 12. travnja HR PSOR će svečanom sjednicom Skupštine i proslavom za uzvanike svečano obilježiti 20. obljetnicu svog postojanja i rada. Čestitamo malom, ali vrijednom timu HR PSOR-a i želimo im da i dalje pomiču granice u području društvene odgovornosti i održivog razvoja!

OSNOVNA ŠKOLA JOSIP BENKOVIĆ dobila hrvatsku titulu NAJ-FILANTROP 2016.

Osnovna škola JOSIP BENKOVIĆ iz Dugog Sela u ožujku 2017. osvojila je titulu NAJ -FILANTROP, kao najuspješnija između 40 drugih uspješnih osnovnih škola u Hrvatskoj koje provode najrazličitije filantropske aktivnosti, razvijajući u učenika plemenitu svijest o zajedništvu, humanosti i solidarnosti.

Povijest filantropije u OŠ IVAN BENKOVIĆ – kao i povijest škole, od 2010.

Osnovna škola „Ivan Benković“ je „nova“ škola  u Dugom Selu koja je 2010. godine otvorila vrata svojim učenicima. Jedna od velikih prednosti kolektiva je mladost koje sve radi s mnogo entuzijazma, a  što je pridonijelo realizaciji tako brojnih ideja i projekta kroz ovih sedam godina postojanja škole. Od samog osnivanja učenici i učitelji kontinuirano organiziraju i provode  različite filantropske aktivnosti:

Posjećujemo staračke domove, sakupljamo hranu za pučku kuhinju, sudjelujemo u akcijama UNICEF-a, odazivamo se humanitarnim akcijama u organizaciji Caritasa, organiziramo prodajne izložbe radova naše školske zadruge „Martinovac“. Teško je i nabrojati sve provedene aktivnosti od 2010. godine.

Projekt „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“ i humanitarna akcija škole „Boca sreće“

U šk. god. 2016./2017. uključili smo se u projekt Regionalne zaklade za lokalni razvoj ZAMAH i projektnih partnera Slagalice i udruge Blank „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“ koji je dobio potporu EU programa IPA 2012. Glavni cilj uključivanja naše škole u projekt je bilo stvaranje zajedništva i empatije među našim učenicima te osvještavanje njihovih velikih potencijala za pozitivne promjene u lokalnoj zajednici.

Projekt „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“ sve nas je ujedinio u plemenitom cilju. Odlučili smo sakupljati plastične boce kako bi prikupljenim novčanim sredstvima pomogli korisnicima Dnevnog centra Stančić u Dugom Selu čiji su korisnici osobe s intelektualnim teškoćama, a dio prikupljenih sredstava smo namijenili učenicima slabijeg imovinskog statusa naše škole. Cilj je bio jasan, pomoći ranjivim skupinama u našem društvu te potaknuti lavinu dobrih dijela u našoj lokalnoj zajednici. Uključili su se svi, 754 učenika, svi djelatnici, učitelji, kuharice, domari i roditelji, ujedinjeni u filantropskoj akciji „Boca sreće“. Akcija je trajala od listopada do Božića 2016. godine. Na Međunarodni dan volontera, 5.12. službeno smo osnovali „Klicu sreće“ – naš filantropski klub. Najveća nagrada projekta je zajedništvo koje smo postigli u školi i to što smo potaknuli mlade da osvijeste svoje potencijale za pozitivne promjene u svojoj okolini. Posebno je važno istaknuti doprinos naših učenika koji su bili aktivni kroz cijeli projekt, osmišljavali su aktivnosti, držali predavanja o filantropiji, poticali se međusobno na sudjelovanje, osmišljavali identitet cijele akcije, poticali članove lokalne zajednice da nam se priključe u akciji. U akciji „Boca sreće“ sakupljeno je 14 000 boca. Od prikupljenog novca 3500 kn su donirane korisnicima Dnevnog centra Stančić u Dugom Selu, a 3500 kn nalazi se u fondu za učenike slabijeg imovinskog stanja naše škole.

Imali smo široku podršku zajednice – vjerojatno i to je pomoglo!

Tijekom pripreme i odvijanja projekta javljale su se i nove ideje pa je tako odlučeno, a na poticaj upravitelja Zaklade Zamah Drage Vručinića, tražiti od različitih tvrtki potporu za provođenje projekta. Neki su nas podržali kroz donaciju svojih proizvoda i usluga – PIK Vrbovec, KTC, Podravka, 2i Film, Foto studio Time; donirani proizvodi darovani su u 17 najpotrebitijih obitelji učenika škole. Potpora je uslijedila i od lokalne zajednice, a u akciju su se uključili i Grad Dugo Selo, Turistička zajednica Dugog Sela, Društvo Naša Djeca Dugo Selo. U akciji je prikupljeno ukupno cca 12 600 kn – kroz povrat ambalaže, donacije proizvoda, usluga i novca.

Akciju su podržali i mediji Dugoselska kronika, Narodni radio, Radio Martin, Zagrebačka panorama i Hrvatski radio koji su omogućili da šira javnost bude informirana o akciji i priključi joj se.

Najuspješniji razred u akciji nagrađen je odlaskom u kino, uz pomoć donacije ulaznica 2i Filma.

Osnovna škola Josip Benković preuzela je laskavu titulu NAJ-filantrop škole u Hrvatskoj na završnoj svečanosti projekta „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“ koja se održala 17.ožujka 2017. Posebno priznanje dobilo je tada još 10 škola.

Izjava jedne učenice:

Ponosni smo na ovo priznanje, na naš Filantropski klub – njegovu voditeljicu Nenu i sve članove tima i veselimo se svim novim akcijama u kojima ćemo sudjelovati kako bismo nastavili biti pokretači dobrih promjena u našoj zajednici.
Katarina Kramer, 7. c

U akciju „Boca sreće“ svi zajedno uložili smo puno truda i energije, a puno više smo i dobili. Potaknuli smo pozitivne promjene u našem gradu te dokazali da kroz zajedništvo možemo postići velike ciljeve i djelovati na opće zadovoljstvo svih.

Naša sreća je bila golema! Kao, vjerujemo, i radost onih potrebitih ljudi kojima je sreću u dom donijela naša školska akcija „Boca sreće“, izjavili su za portal odgovorno.hr voditelji i promicatelji projekta – Nena Franić, socijalna pedagoginja i Branko Goleš, ravnatelj škole.

Na uvidnoj fotografiji su, s lijeva na desno:

Franco Enio Todorović i Magdalena Gradečki, učenici, te Branko Goleš, ravnatelj i Nena Franić, socijalna pedagodinja

Dobra Hrvatska, Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera na portalu www.odgovorno.hr, ožujka 2017.

AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE RH potvrdila status u krovnoj europskoj udruzi za osiguravanje kvalitete, u krajnju korist razvoja održivog društva znanja

Agencija za znanost i visoko obrazovanje u ožujku 2017. i službeno je položila vrijedan „europski ispit“. Agencija je jedina institucija u Hrvatskoj koja se bavi osiguravanjem kvalitete u ovim, za razvoj države, ključnim područjima. Društvo znanja, održivo društvo, imaju svoj izvor najprije u kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanosti.

Povjerenstvo europske krovne udruge za kvalitetu u visokom obrazovanju (ENQA-e) zaključilo da je rad AZVO-a od utemeljenja 2005. godine doveo do velikih poboljšanja u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja i znanosti i razvoja svijesti o važnosti unutarnjeg i vanjskog osiguravanja kvalitete.

Ovime je završen zahtjevan postupak međunarodne akreditacije temeljem kojeg je obnovljeno članstvo Agencije u Europskoj udruzi za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA-i) i Europskom registru agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR-u).

Važno je to, ne samo za Agenciju, nego i sve građane Hrvatske, kao i strane studente koji se žele obrazovati na hrvatskim visokim učilištima. Naime, da bi akreditacija hrvatskih visokih učilišta bila važeća u Europi, a naše diplome priznate izvan Hrvatske, agencija koja provodi vrednovanje mora biti međunarodno akreditirana.

Sve europske agencije, pa tako i AZVO, dužne su proći međunarodno vrednovanje jednom u pet godina i dokazati da je njihov rad usklađen sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. AZVO je to uspješno dokazao – kroz dokument Samoanalize i posjet međunarodnog stručnog povjerenstva pod predsjedanjem prof. dr. sc. Jürgena Kohlera, profesora prava na Sveučilištu Greifswald i bivšeg predsjednika njemačkog Akreditacijskog savjeta.

Povjerenstvo je Agenciju posjetilo u listopadu 2016. godine i obavilo niz sastanaka – s predstavnicima AZVO-a, Akreditacijskim savjetom, recenzentima, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Rektorskim zborom, Vijećem veleučilišta i visokih škola i predstavnicima visokih učilišta, predstavnicima studenata, dionicima iz gospodarstva itd.

Posebnu pozornost posvetili su nezavisnosti rada AZVO-a u provođenju operativnih aktivnosti i donošenju odluka o ishodima procesa vrednovanja iz svog djelokruga rada. Provjeravani su i prostorni, financijski te ljudski resursi. Potvrđeno je kako je AZVO priznata i uređena nacionalna agencija u Hrvatskoj.

Prijava za Prvu konferenciju o korporativnom volontiranju

Sazvana je Prva nacionalna konferencija o volontiranju i prva izložba volonterskih akcija hrvatskih udruga – Sajam volontiranja. Vidjet će se mnoga – višestruko korisna – djela volonterskih lidera, tvrtki i udruga. Ova će konferencija potaknuti mnoge da se priključe…

Volonterski Centar Zagreb, u suradnji s Volonterskim centrima iz Osijeka i Splita te Mrežom za razvoj korporativnog volontiranja pozivaju Vas na prvu hrvatsku konferenciju i sajam volontiranja „Korporativno volontiranje“, koje organizira kako bi što veći broj tvrtki iz cijele Hrvatske upoznali s konceptom korporativnog volontiranja i potaknuli ih na njegovo uvođenje kao dijela društveno odgovornog poslovanja, čime doprinose izgradnji i povezivanju  tvrtke, zaposlenika i zajednice u kojoj djeluju.

Program konferencije donosi zanimljiv pregled postojeće prakse iz perspektive organizatora volontiranja i tvrtki, iz Hrvatske i inozemstva, prezentaciju istraživanja provedenog u 2016. godini, te brojne zanimljive goste  koji će podijeliti svoja iskustva korporativnog volontiranja.

Tijekom cijelog dana, uz konferencijski dio bit će organiziran i sajam volontiranja na kojem će neprofitne organizacije imati izložene materijale koji prikazuju njihov rad te opise volonterskih aktivnosti u koje se može uključiti poslovni sektor.

Očekujemo dolazak brojnih predstavnika korporativnog sektora te brojne predstavnike neprofitnih organizacija iz svih krajeva Hrvatske.

PRIJAVE I DETALJI PROGRAMA

 

INA IMA FORa-u! Od siječnja 2017. u INI u primjeni fleksibilni oblici rada!

INA, d.d. je 1. siječnja 2017. godine za svoje radnike u izvansmjenskom radu uvela mogućnost fleksibilnih oblika rada, tzv. FORa-u koja uključuje sljedeće pogodnosti: Fleksibilno radno vrijeme (FlexiTime) i Fleksibilno mjesto rada (FlexiPlace). Radi se o jednoj od najraširenijih svjetskih praksi u području ljudskih resursa koja doprinosi ostvarenju strategije kompanije, čime se INA svrstala uz bok svjetskih kompanija.

Radnici mogu koristiti dva fleksibilna oblika rada:

  • Fleksibilno radno vrijeme- FlexiTime – radno vrijeme s promjenjivim vremenom početka i završetka rada unutar osnovnih, prethodno definiranih pravila. Flexitime mogu  koristiti svi radnici koji rade puno radno vrijeme u izvansmjenskom radu uz obvezu pridržavanja propisanog mjesečnog fonda sati.
  • Fleksibilno mjesto rada – FlexiPlace – oblik rada koji radnici mogu povremeno koristiti na vlastiti zahtjev, a uključuje obavljanje posla od kuće onda kada to okolnosti i vrsta posla omogućavaju.

Uvođenje fleksibilnih oblika rada u Ini je započelo tijekom srpnja 2016. godine kada je pokrenut pilot projekt u trajanju od pet mjeseci. Visoko zadovoljstvo radnika koji su sudjelovali u pilot projektu značilo je dobru osnovu za širenje dostupnosti projekta na sve radnike kojima vrsta posla i raspored radnog vremena to omogućuju.

Projekt fleksibilnih oblika rada podržan je zanimljivom i interno razvijenom IT aplikacijom FORa, koja uvelike olakšava korištenje ovih pogodnosti, a koja je ujedno i važan dio  beneFIT platforme – jedinstvene platforme na Ininom intranetu koja na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o širokoj paleti pogodnosti koje stoje na raspolaganju radnicima INA Grupe.

Fleksibilni oblici rada uvedeni su i u Plavi tim, tvrtku za informatičke usluge, koja je u stopostotnom vlasništvu Ine. Uskoro se očekuje implementacija FORa-e i u  društvima INA Grupe: Top Računovodstvo Servisi d.o.o., STSI d.o.o., INA Maziva d.o.o. i Crosco d.o.o.

Fleksibilnim oblicima rada osigurana je

  • Bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života Ininih radnika
  • Veća produktivnost, motiviranost i zadovoljstvo pa i cjelokupno zdravlje radnika
  • Pozitivna korporativna kultura

Anketa o zadovoljstvu radnika uvedenim FORa pogodnostima, provedena na završetku pilot projekta, dala je odlične rezultate:

  • 94% radnika izrazilo je zadovoljstvo fleksibilnim oblicima rada,
  • 99% radnika potvrdilo je da fleksibilnost povećava ravnotežu između privatnog i poslovnog života,
  • 96% radnika potvrdilo je da fleksibilni oblici rada povećavaju produktivnost i motiviranost.

Izjava jedne zaposlenice

Za kraj, izdvajamo izjavu korisnice FORa pogodnosti, Jelena Kelam iz Ininog Sektora pravnih poslova koja o fleksibilnim oblicima rada kaže:

„Smatram da je projekt FlexiTime i FlexiPlace jedan od najboljih projekata i stvarnih benefita otkada sam u Ini. Naime, ovakvi benefiti omogućili su mi da na bolji način rasporedim svoje vrijeme i ukupne obveze, što mi je kao majci malog djeteta jako važno.“

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima, ožujka 2017.

Sukladno Metodologiji opisa DOP-primjera DOBRA HRVATSKA i portala www.odgovorno.hr

Autor fotografije: Željko Sović

NAJČITANIJE