VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: UZ SVJETSKI DAN SEOSKIH ŽENA 2016., VRIJEDNA PRIZNANJA ZA ŽENE KOJE SU OSTAVILE KREATIVNI TRAG…

Objavio
Odgovorno
-

Osam žena iz ruralnih sredina i ove su godine 2016. dobile nova društvena priznanja. Gesta je to Varaždinske županije koja podržava ravnopravnost spolova, priznaje posebnu ulogu u društvu, često tešku i nezahvalnu a neprepoznatu žene majke – domaćice – zaposlene. Podcrtava značaj i postojanje ruralnih područja u našoj svijesti i sjećanjima… I drugo.., mnogo toga.

Ne kaže se uzalud da žena nosi tri ugla kuće. U seoskim sredinama ta je tvrdnja još istinitija. Žene u selima brinu o vlastitim obiteljima, ali su i čuvarice tradicije i običaja seoskih zajednica te svetinje svakog sela – zemlje. Time doprinose i očuvanju okoliša, ali i opstojnosti sela. Seoske žene danas u svijetu čine četvrtinu populacije, sudjeluju u proizvodnji od 60 do 80 posto domaće uzgojene hrane, a posjeduju manje od 5 posto zemlje. I hrvatske su seoske žene izuzetno vrijedne, marljive, svestrane i kreativne. Mnoge su od njih i zaposlene te rade u obližnjim gradovima, a kada se vrate s posla, primaju se posla na svom domaćinstvu i u različitim udrugama koje osnivaju nastojeći za iduće generacije sačuvati što više vrijedne baštine.

Što sve mogu ženska kreativnost i vrijedne ruke, najbolje znaju u Varaždinskoj županiji čije Povjerenstvo za ravnopravnost spolova već punih deset godina dodjeljuje javna priznanja “Ženska kreativnost u ruralnom životu” onim ženama koje su se istaknule svojom osobitošću i ulogom koju imaju u društvu i zajednici u kojoj žive. Time Povjerenstvo želi senzibilizirati zajednicu o ulozi seoskih žena čiji se doprinos društvu,  nažalost, ponekad ne cijeni dovoljno.

A koji dan može biti bolji za dodjelu tih vrijednih javnih priznanja od obilježavanja Svjetskog dana seoskih žena 15. listopada. I ove godine na taj je dan bilo svečano u Županijskoj palači u Varaždinu. Okupilo se osam finalistica, žena koje svojim radom i rezultatima ostavljaju trag u svojim sredinama i utječu na poboljšanje kvalitete života u ruralnim sredinama. Priznanje je dobila Branka Makšan, predsjednica Udruge žena “Trnovečko srce”. Ove godine Povjerenstvo za ravnopravnost spolova napravilo je iznimku te je u povodu desete obljetnice priznanje dodijelilo i jednoj  ženskoj organizaciji – Udruzi žena Kelemen. Ostale finalistice – Biserka Vudrag, Josipa Fajfar, Snježana Košić, Marija Milak, Franciska Schubert i Biserka Hranić – primile su zahvalnice za sudjelovanje. Priznanja je dobitnicama uručio zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić uz predsjednicu Povjerenstva dr. sc.Ninu Begičević Ređep. Podsjetimo, kriteriji koji su se uzimali u obzir uključivali su kreativnost i inovativnost u različitim sferama društvenog života; trajni utjecaj na pojedinca i zajednicu; očuvanje i poštivanje tradicijske baštine i okoliša te iznimnu hrabrost i ustrajnost u poboljšanju ruralnog života.

– Prijašnjih sam godina gledala žene koje su dobivale priznanja i divila im se. Nisam očekivala da će me načelnik općine Trnovec Bartolovečki predložiti za priznanje pa sam se ugodno iznenadila. I ja i ostale članice Udruge “Trnovečko srce” delamo sto na uru, kako bismo mi ovdje rekli. Zaista puno radimo, pečemo kolače, izrađujemo ručne radove, plešemo, imamo i mažoretkinje, pišemo i izvodimo igrokaze i još štošta – ponosno nam je kazala Branka Makšan.

I Marina Hulama, koja je priznanje primila u ime Udruge žena Kelemen, ponosna je što su i drugi prepoznali njihov rad.

– U udruzi nas je petnaestak članica od osam do 68 godina. Bavimo se ručnim radom, heklanjem i šivanjem, izrađujemo odjeću od domaćeg platna, osmislile smo igrokaz na našem narječju, izvodimo vlastite koreografije modernog plesa, održavamo radionice u dječjim vrtićima, pečemo domaće kolače… Sve se stigne kad ima volje – uzbuđeno će Marina Hulama.

Uistinu zadivljuje što sve ove žene mogu, umiju i znaju. Priznanje koje stiže u njihove ruke poticaj je i njima samima i drugim seoskim ženama da budu što kreativnije i održe seosku tradiciju.

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE: Nagrade i priznanja 2016. za projekte, organizacije i ljude koji brinu o očuvanju prirodnog okoliša. Stiglo je 45 prijava, a nagrađenih je osam!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: jcomp - www.freepik.com

Ima i u nas vrijednih primjera ljudi, ustanova, udruga, jedinica samouprave i tvrtki koji brinu o očuvanju prirodnog okoliša – vidjelo se to dobro prigodom dodjele tradicionalnih nagrada i priznanja za dostignuća u zaštiti okoliša u 2016. godini. Ministar zaštite okoliša i prirode, sada  i energetike, Slaven Dobrović, uručio ih je predstavnicima jedinica lokalne samouprave, udruga, poslovnog sektora te pojedincima iz odgojno-obrazovnih institucija. Dobitnici nagrada i priznanja izabrani su na javnom natječaju Ministarstva na koji su se mogli prijavljivati projekti iz područja zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti i promicanja održivog razvoja.

„Kako bismo omogućili održivi razvoj, bitan je angažman cijelog društva, svakog pojedinca, institucije, udruge ili poduzetnika koji će se u svom djelovanju odgovorno odnositi prema okolišu. Posebno bih istaknuo važnost djelatnika koji rade u obrazovnom sustavu i njihovu potencijalu u promicanju vrijednosti zaštite okoliša i obrazovanju za održivi razvoj“, rekao je tom prigodom ministar Dobrović.

Podsjetimo, priznanja i nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša dodjeljuju se od 1993. godine, i to u četiri područja: jedinice lokalne samouprave, udruge, pojedinci u odgojno-obrazovnim institucijama te za poslovni sektor. Poslovni je sektor podijeljen u podkategorije: upravljanje, proizvod i usluge, proces i međunarodna poslovna suradnja te dodatna kategorija – poslovanje i bioraznolikost. Finalisti za poslovni sektor imaju pravo kandidirati se i za Europsku poslovnu nagradu za okoliš. Naime, Hrvatske je članstvom u Europskoj uniji prihvatila model dodjele zajedničke europske nagrade za poslovni sektor za zaštitu okoliša (European Business Awards for the Environment, EBAE), koju je Europska komisija pokrenula još 1987. godine. Finalisti i pobjednici na nacionalnim razinama u zemljama članicama prijavljuju se za EBAE, nagradu koja se dodjeljuje na razini EU svake dvije godine.

Inače, na natječaj Ministarstva ukupno je stiglo 45 prijava u svim kategorijama. Sedmeročlano stručno povjerenstvo Ministarstva odlučilo je da ove godine priznanja i nagrade idu sljedećim pojedincima, udrugama i tvrtkama.

  1. Nagradu za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobio je Grad Prelog u suradnji s općinama Donji Kraljevec, Goričan, Sv. Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba (Međimurska županija) za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Donjeg Međimurja.
  2. Priznanje za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobila je općina Semeljci (Osječko- baranjska županija) za uspostavu odlaganja otpada u skladu s europskim standardima.
  3. Priznanje za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobio je Grad Novska (Sisačko-moslavačka županija) za uspostavu modernog sustava prikupljanja otpada.
  4. Nagrada za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja pripala je Zagrebačkom speleološkom savezu iz Zagreba za uklanjanje otpada iz podzemlja te uključivanje podataka o onečišćenim speleološkim lokacijama u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
  5. Priznanje za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja dobila je Udruga Žmergo iz Opatije za akcije čišćenja otpada i izrade karata divljih odlagališta.
  6. Priznanje za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja pripalo je Ekološkoj udruzi Krka iz Knina za uporabu igračaka u okviru Eko-knjižnice igračaka.
  7. Nagradu za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu dobila je Violeta Pranjić, dipl. učiteljica razredne nastave iz Osnovne škole Gola, područna škola Gotalovo (Koprivničko – križevačka županija) za skupljanje starog papira, čepova od plastike i promoviranje biciklizma.
  8. Priznanje za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu pripalo je profesorici Ireni Tišljar iz Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac (Koprivničko – križevačka županija) za promicanje ekologije i održivog razvoja.
  9. Priznanje za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu dobila je Valentina Jugović, učiteljica iz Osnovne škole Josipa Kozarca iz Lipovljana (Sisačko-moslavačka županija) za doprinos obrazovanju u zaštiti okoliša.
  10. Priznanje za poslovni sektor za kategoriju upravljanje dobila je tvrtka GKP – Komunalac d.o.o. iz Koprivnice (Križevačko- koprivnička županija) za unapređenje sustava upravljanja kako bi se smanjio okolišni otisak organizacije. Naime, uvođenjem novih tehnologija, aplikacija i moderniziranih implementacija u poslovanje, GKP – Komunalac značajno je pridonio očuvanju okoliša. Nabavkom dvokomornog vozila, „pametnih” spremnika za odlaganje otpada, spremnika za opasni otpad, novog roto-sita te 500 besplatnih plastičnih kontejnera napravili su značajni pomak u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša. Od 1. srpnja ove godine 276 stanova iz koprivničkog Zelenog kvarta koristi nove spremnike za otpad s tzv. otpadomjerom i RFID karticom, a svi zeleni otoci imaju senzore s dojavom o popunjenosti tri četvrtine spremnika.

Nagrađeni su dobili plakete s apstraktnim reljefnim prikazom okoliša, rad akademskog kipara prof. Želimira Janeša. Dobitnici nagrada i priznanja dobili su i povelje u zlatnoj, odnosno srebrnoj boji. No, mnogo je važnije što što su dobili dužno priznanje društva za doprinos zaštiti okoliša. Jer, oni su ti koji viziju o čistoj i očuvanoj prirodi ostvaruju u stvarnosti. Nadamo se stoga da će i drugima poslužiti kao vrijedan primjer i od srca im čestitamo!

Dobra Hrvatska – MDM

OSVRT: Što nam donosi stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimi

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Zahrin Lukman / Unsplash

4.11.2016. Povijesni dan za klimu, za opstanak čovječanstva!

– Ta srijeda, 4. studenoga 2016, bila je povijesni dan za klimu i ljude. Ne, nije to bio još jedan dan koji će ostati upamćen po razarajućem uraganu ili tsunamiju što ruši sve pred sobom ili smirivanju nekog većeg ratnog žarišta. Bio je to povijesni dan kada je na snagu stupio Pariški sporazum o klimi,  i to zahvaljujući tome što ga je brzo ratificirao dovoljan broj zemalja, njih 100, koje ukupno proizvode preko 55 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida. Podsjetimo, Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. godine.

Ekepresna ratifikacija, u samo godinu dana!

Njime se nastoji zauzdati porast prosječne globalne temperature na manje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a u drugoj fazi na najviše 1,5°C.

Skeptici će reći – premalo. Uistinu jest premalo kada se zna kakve razorne posljedice ima dosadašnji porast globalne temperature. Ali, gledajući u odnosu na sve prethodne dogovore o klimi, to je itekako puno i predstavlja veliki napredak za čovječanstvo. Pa ipak, vijesti o klimatskim dogovorima rijetko su kad udarne vijesti u svjetskim medijima. Svijet opterećen izbjegličkom krizom, političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, Brexitom i drugim turbulentnim zbivanjima kao da zaboravlja da svi ti događaji postaju nebitni ako izgubimo jedino mjesto za život koje imamo – planet Zemlju. Eto, zato je stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimi povijesni događaj. On postavlja nultu točku kada se sva industrija, zakonodavstvo i razvojne strategije svih zemalja moraju okrenuti prema upotrebi takozvane čiste energije. Ovo je prvi pravno obvezujući globalni sporazum kojim se države svijeta, bogate i siromašne, opredjeljuju da smanje emisije stakleničkih plinova, usmjere se na niskougljični razvoj i time ograniče trend globalnog zatopljenja. A znamo da staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Nije zanemariv ni utjecaj iskrčivanja šuma. Zbog deforestacije, naime, nastaje oko 20 posto ukupne emisije ugljičnog dioksida.

Uznemirujuće najnovija izvješća

Uznemirujuće zvuče najnovija izvješća stručnjaka. Do 2030., izvijestio je UN-ov program za okoliš, godišnje emisije stakleničkih plinova bit će 12 do 14 milijardi tona ugljičnog dioksida više od željenih 42 milijarde tona. K tome, upozoravaju klimatolozi, godina na izmaku mogla bi biti najtoplija ikad. Globalno zatopljenje, kažu, donijet će temperature kakve su vladale tijekom interglacijalne ere, koja je završila prije 115 tisuća godina, kada je razina mora bila viša od 6 do 9 metara nego danas.

Od Kyota do Pariza – osam godina!

Uistinu, krajnji je čas za akciju. Stoga potpisi čak 195 zemalja na Pariškom sporazumu o klimi, uključujući i najveće svjetske „proizvođače“ ugljičnog dioksida SAD i Kinu, te munjevita ratifikacija toga sporazuma nakon samo 11 mjeseci od potpisivanja (za usporedbu, sporazumu iz Kyota za isto je trebalo osam godina), pružaju nam tako potrebnu nadu da je čovječanstvo naučilo lekciju. Zato je i izjava UN-ove glavne tajnice Konvencije o klimi Patricie Espinose zvučala tako dramatično: “Čovječanstvo će gledati na 4. studenoga kao na dan kada su države zatvorile vrata neizbježnoj klimatskoj katastrofi.“

Recimo još i to da je u svemu veoma važnu ulogu odigrala Europska unija. Zemlje članice EU još su se u ožujku prošle godine obvezale da će smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. u usporedbi s 1990. godinom. Europski parlament je Pariški sporazum ratificirao u listopadu ove godine što je omogućilo da on stupi na snagu 4. studenoga. No, svaka će država članica EU pojedinačno ratificirati Pariški sporazum. A gdje je u svemu Hrvatska? Očekuje se da će Hrvatska ratificirati Pariški sporazum početkom 2017. godine. Također, u izradi je dokument Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a u pripremi je i Strategija prilagodbe na klimatske promjene do 2040. s pogledom prema 2070., koja bi svjetlo dana trebala ugledati do konca iduće godine.

Dugačak, ali ustrajan hod ljudi do Pariškog sporazuma – 50 godina!

Nije na odmet prigodno se prisjetiti i dalek put koji smo prešli do povijesnoga Pariškog sporazuma. Podsjetimo se nekih značajnijih datuma. Godine 1968. na Glavnoj skupštini UN-a prvi se put raspravljalo o zaštiti okoliša. Nešto kasnije, 22. travnja 1970., diljem SAD-a dvadesetak milijuna ljudi prosvjedovalo je protiv zagađenja (22. travnja stoga je proglašen svjetskim Danom planeta Zemlje). Slijedile su konferencije koje su vrlo sporo mijenjale svijest društva, a – očekivano – najsporije svijest (i djelovanje) industrijskih i političkih elita. Nizale su se Konferencija o ljudskom okolišu 1972. u Stockholmu, prva svjetska klimatska konferencija u Ženevi 1979., konferencija u Rio de Janeiru 1992. kada 160 zemalja donosi Konvenciju o klimi, treća konferencija Konvencije o klimi 1997. u Kyotu (SAD je nikad nisu ratificirale), konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2010. u Kopenhagenu, u meksičkom ljetovalištu Cancunu 2011. itd.

Bilo je tu mnogo zasjedanja, i na najvišim razinama, mnogo katastrofičnih upozorenja, a vrlo malo djelovanja. Trebamo li, onda, vjerovati u Pariški sporazum?

Vjerujemo u taj sporazum, vjerujemo u budućnost, vjerujemo u razum Razum svih, pa i u Trumpa!

Vjerujemo čak i sada, kada se nad Pariškim sporazumom o klimi nadvio crni, prijeteći oblak – najava  izabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će opozvati sudjelovanje SAD-a u tom sporazumu. Vjerujemo da do toga neće doći, jer očuvanje planeta iznad je bilo koje i bilo čije administracije. Uostalom, i predsjednik Obama obećava da će učiniti sve da se crni scenarij ne ostvari, a na stranu klimatskog sporazuma stale su čak i multinacionalne kompanije, koje su o tome obavijestile Trumpa.

Zato su predstavnici 197 zemalja, koji su se od 7. do 18. studenoga okupili u živopisnom marokanskom gradu Marrakechu na 22. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN o promjeni klime, uistinu imali o čemu raspravljati. Najvažnije je bilo dogovoriti detalje o tome kako implementirati Pariški sporazum. Ipak, na marginama susreta dosta je riječi bilo i o Trumpovoj prijetnji. I upravo zato treba jasno reći: čovječanstvo nema izbora – mora se okrenuti održivim izvorima energije i završiti dugu eru intenzivnog korištenja fosilnih goriva i agresivnog iskorištavanja prirodnih bogatstava. Golem je to pothvat, ali na kocki je budućnost našeg planeta i opstanak života na Zemlji.

VETROPACK STRAŽA: Važna karika u kružnoj ekonomiji staklene ambalaže u RH

Objavio
Odgovorno
-

Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli jedina je tvornica staklene ambalaže u Hrvatskoj, utemeljena još 1860. godine. Od 1996. u sastavu je švicarske grupe Vetropack koja tvornice stakla ima još u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i Italiji. U našoj tvornici se na godinu proizvede oko 250.000 tona ambalažnog stakla (više od milijardu staklenih jedinica), od čega oko 75 posto ide u izvoz. Poduzeće ostvaruje ukupni prihod od 818,76 mil. kn. (2015.) i zapošljava 610 radnika.

Vetropack Straža kroz svoju proizvodnju godišnje reciklira oko 80.000 tona staklene ambalaže godišnje, od čega, nažalost, većinu uvozi jer u Hrvatskoj nisu još dovoljno razvijeni ni svijest o nužnosti recikliranja ni sustav prikupljanja starog stakla. Pri tome sve prikupljene količine u RH sustavom povratne naknade ili „zelenih otoka“ završavaju u Vetropacku.

Obveze Hrvatske prema Europskoj uniji

Kao članica EU-a, Hrvatska je preuzela obveze po Direktivi o otpadnoj ambalaži i ima cilj: reciklirati 60% mase upotrebljene staklene ambalaže. No prema podacima FEVE-a (Europsko udr. proizvođača stak. ambalaže) recikliramo 57% pa zaostajemo i prema prosjeku EU28 (73%) i osobito prema Sloveniji (87%) i Švicarskoj (96%). S obzirom da reciklirano staklo možemo upotrebiti u cjelosti, 100% , Vetropack predstavlja prvu i zadnju kariku cirkularne ekonomije staklene ambalaže u nas.

Prednosti stakla – razlog za veću upotrebu i 100% reciklažu

Staklo je vrijedan i plemenit pakirni materijal koji ima prednosti koje se danas sve više vrednuju. Zbog svojstava stakla kao materijala (mješavina je triju prirodnih materijala – pijeska, sode i kalcita), staklena ambalaža ne mijenja niti utječe na prirodna svojstva i svježinu proizvoda koji se u nju pohranjuju (hrana, napici, lijekovi…). Stoga je osobito preporučljiva za osjetljive živežne namirnice i za dulje skladištenje. Osim za ljude, staklena ambalaža je prihvatljiva i za okoliš. Staro staklo se može pretaliti bezbroj puta, a da pritom ne gubi na kvaliteti. Od jedne tone starog stakla, uz dodatak energije, dobije se tona novih staklenih boca. Što se više puta staklo reciklira, to je specifični utrošak energije i sirovine manji, manje je onečišćenja zraka i emisija CO2. O uporabi stakla govore činjenice:

  • štedi se prirodna sirovina (upotrebom 1000 kg starog stakla uštedi se 700 kg pijeska, 200 kg kalcita, 200 kg sode);
  • štedi se i energija (trošak energije pada za 2-3 posto za svakih 10 posto udjela starog stakla u smjesi). Recikliranjem jedne boce uštedjet će se toliko energije koliko je potrebno žarulji od 60 W da svijetli četiri sata, računalu da radi 30 minuta, a televizoru 20 minuta;
  • korištenjem starog stakla smanjuje se potrošnja primarnih sirovina i produljuje životni vijek staklarske peći;
  • smanjuje se onečišćenje okoliša, štedi prostor za odlagališta.

Pred Hrvatskom je, dakle, obveza povećati stupanj reciklaže stakla, na što upućuju i kaznene odredbe EU-a, u primjeni od 2018. Radi promicanja svijesti o prednosti staklene ambalaže, FEVE je pokrenuo platformu „Friends of Glass“ koja je dostupna i na hrvatskom, na adresi http://www.friendsofglass.com/hr/ te facebook stranicama https://www.facebook.com/FriendsOfGlassHrvatska. Više informacija o recikliranju stakla može se pronaći na našim stranicama http://recikliranje-stakla.com i facebook profilu Recikliranje stakla.

Petra Drenški, Služba sigurnosti, zdravlja, okoliša (sukladno metodologiji Dobra Hrvatska, Učinkoviti menadžer 2017)

JGL PHARMA VALLEY NAJBOLJA VELIKA PROIZVODNA INVESTICIJA U HRVATSKOJ U IZBORU LIDER INVEST

Objavio
Odgovorno
-

Tvartka JGL dobitnica je Lider invest nagrade za najbolju veliku proizvodnu investiciju u Hrvatskoj i potvrda vrijednosti do sada najvećeg investicijskog projekta JGL-a. Projekt Lider invest pokrenula je izdavačka kuća Lider Media.

Dva ključna cilja projekta – osigurati preduvjete i kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju za realizaciju dugoročnih planova rasta tvrtke i objediniti sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednome mjestu – u potpunosti su realizirana. U izgradnju novih proizvodnih pogona, skladišta i ostalih sadržaja na lokaciji Svilno 2, do sada je uloženo 358 milijuna kuna. Investicija je kamen međaš razvoja kompanije koja postoji već četvrt stoljeća, ali i temelj njezine budućnosti. Iz JGL-ovih pogona, naime, proizvodi se izvoze diljem svijeta, a njihova kvaliteta ključ je jačanja pozicije na postojećim tržištima, odnosno otvaranja novih tržišta.

“Priznanje stručnog odbora koji je našoj kompaniji dodijelio Lider Invest nagradu za najbolju veliku proizvodnu investiciju još je jedna potvrda ispravnosti odluke o pokretanju projekta Pharma Valley, čija je prva i najzahtjevnija faza dovršena sredinom 2015. godine. Zajednički je to uspjeh svih naših zaposlenika, bivših i sadašnjih, koji su svoj trud, rad i inovativnost utkali u razvoj JGL-a”, izjavio je prilikom primanja nagrade Lider Invest za najbolju veliku proizvodnu investiciju u Hrvatskoj Mate Poropat, mag. pharm., izvršni direktor JGL-a za Farmaceutsko tehničke operacije.

I dodao:

„Pronaći i zadržati tržišne pozicije u izuzetno kompetitivnom poslovnom okruženju nije moguće bez ulaganja u najsuvremenije tehnologije, koje su okosnica cjelokupne investicije u Svilnom. Riječ je o integriranom pristupu u kojemu smo spojili najbolje prakse u upravljanju proizvodnim procesima, najnovije tehnologije u farmaceutskoj proizvodnji i primjenu najviših standarda u zaštiti okoliša. Vjerujemo kako je to jedini ispravan pristup za kompanije koje žele postaviti dugoročno održiv poslovni model“.

Uz snažnu prisutnost na tržištima Ruske federacije i Jugoistočne Europe, JGL je ove godine prve količine proizvoda izvezao u Španjolsku, a suradnjom s renomiranim partnerima, otvorena su tržišta regije zemalja ASEAN-a, od Tajlanda, preko Vijetnama, do Singapura i Malezije, na koja su izvezeni prvi proizvodi iz linije Aqua Maris.

Povijesni dan: Stupio na snagu Pariški sporazum o klimi, 4.11.2016.

Objavio
Odgovorno
-

Globalni klimatski sporazum, poznat kao Pariški sporazum, stupio je na snagu 4. studenoga te je odmah proglašen povijesnim danom. To je prvi univerzalni, pravno obvezujući globalni klimatski sporazum kojim se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na znatno manje od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

„Danas je značajan dan za cijeli svijet, pa tako i za nas u Hrvatskoj, jer svi osjećamo posljedice klimatskih promjena i samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo doprinijeti njihovom ublažavanju i sprječavanju. Pariški sporazum treba nam biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema niskougljičnom, održivom razvoju i zelenim tehnologijama“, izjavio je tom prilikom ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Pariški sporazum usvojilo je 195 zemalja na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. godine. Pariškim sporazumom nastoji se smanjiti emisija stakleničkih plinova kako bi se rast globalne temperature ograničio na znatno manje od 2°C u odnosu na predindustrijsku razinu, a u drugoj fazi je predviđeno da rast globalne temperature bude do 1,5 °C. Europska unija i njezine države članice bile su prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. godine predstavila svoje planirane nacionalne doprinose, kojima se obvezuju na smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine u usporedbi s 1990. godinom.

Europski parlament je 4. listopada 2016. godine odobrio ratifikaciju Pariškog sporazuma te je time omogućeno njegovo stupanje na snagu na dan 4. studenoga 2016. godine. Naime, uvjet za stupanje na snagu sporazuma bio je da ga prizna 55 zemalja svijeta koje emitiraju 55% CO2. Najveću emisiju ima Kina , pa SAD, a treća je EU kao zajednica.

Istodobno, države članice Europske unije će, svaka pojedinačno, ratificirati Pariški sporazum u skladu sa svojim nacionalnim procedurama. Pariški sporazum do sada je ratificiralo 86 država, a Republika Hrvatska je pokrenula postupak ratifikacije.

INA i udruge obilježili prvi rođendan projekta SpajaLICA

Objavio
Odgovorno
-

Obilježen je prvi rođendan projekta Spajalica koji je već dosad spojio mnoge: kompaniju INU i šest udruga, zaposlenike INE i štićenike udruga, kooperatne INE… Davanjem svojih nekretnina na korištenje udrugama, bez naknade,  INA je zauzela mjesto pionira u ovoj vrsti  društveno odgovornog djelovanja, na dobrobit mnogih, ponajprije štićenika udruga – osoba s posebnim potrebama. Zato je prigodna svečanost u Ininoj zgradi u centru Zagreba u Medulićevoj 34, u petak 4. studenog, prerasla u veselo druženje predstavnika svih uključenih.

Inin projekt spajaLICA može postati model ponašanja kojeg će, vjeruje se, slijediti i mnogi drugi.

Prve dvije lokacije na kojima je projekt Spajalica zaživio su Inina zgrada u Medulićevoj 34 u samom centru Zagreba, popularno nazvana Inina kuća udruga, te prostor u Sesvetama. Sa pet partnerskih udruga (udruga Ljubav na djelu, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, udruga za promicanje kulture i umjetnosti Ja BIH…, udruga Crveni nosovi klaunovidoktori te udruga Dar) potpisan je trogodišnji ugovor te su se tijekom rujna 2015. uselile u svoje prostore Medulićevoj, dok se lokacijom u Sesvetama koristi udruga Krila – terapijsko jahanje, udruga osoba sa cerebralnom i dječjom paralizom, na osnovu ugovora na deset godina. U rujnu ove godine svečano je predstavljeno i novo vanjsko jahalište koje je za udrugu izgradila INA s partnerima kroz akciju „Dodajmo još jedno pero u njihova Krila“.

Na ovaj način udruge su dobile adekvatan prostor za rad, mogu doprijeti do više korisnika i šire svoje aktivnosti u koje se redovno uključuje i INA Klub volontera: tijekom prve godine projekta čak 166 volontera sudjelovalo je u osam akcija u koje su uložili 744 sata. Svaka od udruga tijekom godine provodi vlastite projekte, a kroz projekt Spajalica ostvarena je i dodana vrijednost kroz suradnju udruga na zajedničkim projektima kao što su primjerice kreativna filmska radionica udruga Ja BIH… i Dar provedena u sklopu festivala „5 dana Sarajeva u Zagrebu“ ili nedavno održana dječja edukativna predstava koju su pripremili Crveni nosovi i Savez Dodir kako bi djecu naučili toleranciji i prihvaćanju različitosti.

INA je ovim projektom postala pionir u Hrvatskoj u području društveno odgovornog upravljanja nekretninama, za što je dobila i vrijedna priznanja. Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) dodijelila je projektu nagradu GrandPRix kao najboljem komunikacijskom projektu u kategoriji društveno odgovornog poslovanja za 2015. godinu, dok je u lipnju 2016. godine Spajalica osvojila i Golden Barrel Award, prvu poslovnu nagradu MOL Grupe, i to u kategoriji „uključenost zaposlenika“ 

***

Projekt Spajalica dio je šire inicijative „Prostor za vaše ideje“ pokrenute u rujnu 2014. godine u sklopu Ininog društveno odgovornog rada s ciljem da se odabrane nekretnine koje su u vlasništvu kompanije, a ne koriste se, ustupe na korištenje udrugama i pojedincima koji će svojim radom nastaviti doprinositi kvaliteti života i društvenom razvoju lokalne zajednice.

Više o prvoj godini projekta pogledajte u videu.

O INA Grupi

INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu. Prerada nafte odvija se u Ininim rafinerijama nafte; RN Rijeka i RN Sisak, dok se regionalna maloprodajna mreža sastoji od 495 benzinskih postaja u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.

PR          

Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb

Tel:  01 6450 552|Fax: 01 6452 406| @: pr@ina.hr

NACIONALNI PARKOVI: izuzetna priča s 260 zadovoljnih i uspješnih volontera u 2016.

Objavio
Odgovorno
-

Volontiranje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode jedan je od onih vrijednih i kompleksnih projekata sa najširom paletom dobrobiti za pojedince i društvo. Rad za opće dobro, razvoj radnih navika, boravak u prirodi.. pretvara se u doživljaj koji ne zaboravljamo. A parkovi dobivaju podršku i pomoć….

***

Jeste li ikad sanjali o tome da u prekrasnoj prirodi Kopačkog rita promatrate ptice? Ili da na obroncima Učke od prirodnih materijala izrađujete umjetničke instalacije na otvorenom? Ili možda da se okušate u tradicijskom vrtlarstvu u Lonjskom polju, da od otpada čistite plaže i skrivene uvale na Mljetu i Lastovu, brinete se o planinskom bilju u botaničkom vrtu na Sjevernom Velebitu, prebrojavate vodozemce i kornjaše na Medvednici ili pazite na magarce na planini Biokovo?

Za mnoge je to i dalje samo san. Ali, za 260 volontera, koji su u 2016. sudjelovali u nekom od programa volontiranja u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, bilo je to ostvarenje snova. Naime, suradnjom Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) te osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode osmišljen je 31 program volontiranja u nacionalnim i parkovima prirode. Svi su programi navedeni i detaljno opisani na posebnoj internetskoj stranici MZOIP-a: http://volonteri.parkovihrvatske.hr/hr/. Zainteresirani će ondje pronaći i obrazac za prijavu.

U većini je programa volonterima osiguran besplatan prijevoz, smještaj i hrana. Volonteri rade od četiri do sedam sati dnevno uz jedan slobodan dan tjedno, pa imaju dovoljno vremena za šetnje i uživanje u prirodi, kupanje, čitanje i druženje. Stoga su mnogi volonteri, osobito oni koji su volontirali tijekom ljeta, u ovim programima pronašli idealan odmor.

Jedan je od njih i 25-godišnji Filip Flauder, student novinarstva i sociologije iz Osijeka. Filip je volontirao u dva programa.

­– Bilo je to prekrasno i poučno iskustvo kojeg ću se rado sjećati cijeli život. Najprije sam dva tjedna proveo u NP Sjeverni Velebit gdje sam radio kao njegovatelj planinskog bilja u botaničkom vrtu na Zavižanu. Plijevili smo korov, okopavali i zalijevali biljke. Bili smo smješteni u preuređenoj pastirskoj kolibi, a hranili smo se zdravom hranom toga kraja. Nije mi bilo teško raditi jer volim rad na zemlji, a u slobodno sam vrijeme čitao, meditirao i šetao. Odmah nakon toga otišao sam u NP Mljet gdje sam tjedan dana radio kao čistač uvala. Pet-šest sati na dan obilazili smo uvale kanuima i čistili smeće koje morska struja donosi iz Albanije i Crne Gore. Nas je petero prikupilo 200-tinjak velikih vreća smeća – ispričao nam je Filip.

I Maja Dujlović ovog je ljeta tjedan dana volonterski čistila mljetske plaže. Maji to nije bilo prvo volontersko iskustvo – već je volontirala na festivalima, u humanitarnim organizacijama i slično, a zaposlena je u PR agenciji.

– Odličan je to spoj druženja sa zanimljivim ljudima, ugodnog ljetovanja na predivnom Mljetu i korisnog rada – kaže Maja, koja je puna riječi hvale za organizaciju volonterskog programa i koordinatora programa Damjana Aljinovića.

Studentica agronomije Maja Vidić u srpnju je volontirala na Biokovu. Zadatak joj je bio informirati turiste o Biokovu, ali i brinuti se za magarce.

– To je bilo predivno iskustvo. Osim prekrasnih pejzaža, mira i bogatstva flore i faune koja Biokovu daje posebnu čar, oduševili su me i ljudi koje sam upoznala – od stanovnika Podgore i obližnjih sela podno Biokova do zaposlenika Parka. Briga o magarcima bila je i odlična prilika za primjenu znanja naučenog na fakultetu – u dahu nam je rekla Maja.

Lucija Libernjak, studentica molekularne biologije, svoje je volontersko iskustvo obogatila cjelomjesečnim volontiranjem u PP Medvednica kao istraživačica vodozemaca.

– Bilo je vrlo zanimljivo, ali i korisno. Na fakultetu nemamo terensku nastavu, pa sam na Medvednici, na primjer, naučila određivati koordinate na terenu. Svakog tjedna jedan smo dan s rendžerom i djelatnicom parka išli na teren. Tražili smo vodozemce, određivali im vrstu, starost, spol, stanište i sve smo to zapisivali – priča Lucija, koja iduće ljeto želi provesti volontirajući na Mljetu.

***

Projekt volontiranja nacionalnim i parkovima prirode nastao je kao dio Projekta integracije u Natura 2000, a predstavljen je krajem 2015. godine. Učinjeno je to simbolično upravo na Međunarodni dan volontera, koji se obilježava svake godine 5. prosinca.

– Ovo je prva godina za koju su prijave volontera zaprimane preko jedinstvene web stranice i kroz sustav 31 volonterskog programa, koje su zajednički razvili Ministarstvo i parkovi. Proteklih godina također je bilo upita za volontiranjem te mnogobrojnih volonterskih akcija, ali ovo je prva godina otkako je uveden cjelovit sustav volontiranja – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Volonteri su na volonterskim poslovima u parkovima u prosjeku ostajali tjedan dana. No, bilo je i jednodnevnih ili dvodnevnih poslova, a poneki su u parkovima ostajali i cijeli mjesec. U Ministarstvu potvrđuju iznimno velik interes za ovim programom, a zaprimili su nešto više od 1000 prijava.

– Najčešće su se prijavljivale mlađe osobe te osobe srednjih godina, ali bilježimo i određeni broj osoba starije životne dobi. Napomenimo da se za neke programe traži dobra tjelesna kondicija, za neke znanje stranih jezika, a za neke specifična znanja, npr. agronomija. Većina, čak dvije trećine, prijavljenih bile su žene, a omjer onih koji su dobili priliku volontirati u parkovima je otprilike 3:5 u korist volonterki. Inače, najveće zanimanje zabilježili smo za volontiranjem u NP Mljet, za koji se prijavila svaka četvrta osoba – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Među prijavljenima bilo je i više stranaca, iz cijele Europe i susjedstva, a dvoje od njih je i volontiralo – državljanka Republike Srbije te državljanka Francuske.

Nisu samo volonteri zadovoljni volontiranjem u parkovima, već i stručne službe parkova. U PP Medvednica zadovoljni su volontiranjem svojih osam volontera te kažu da će i iduće godine nastaviti s postojećim programima. Također, razmatraju i mogućnost za „kreiranje višednevnog volonterskog programa za koje je bilo mnogo upita“.

– Za volontera je najvažnija motivacija, a zatim i obrazovanje jer se za neke programe traži određeni tip obrazovanja. Svaki volonterski program ima specifične zahtjeve navedene u opisu samog projekta, a volonteri sami biraju projekte. Kada odlučimo o datumu i vremenu izvođenja nekog programa, obavještavamo prijavljene volontere. Iako ima puno zainteresiranih, mnogima ne odgovara termin ili se prijave prekasno. Volonteri koji su zainteresirani za suradnju redovito su obavještavani o našim programima te ćemo sigurno naći način da ih uključimo u naš rad. Zahvalni smo svakom volonteru koji radi s nama, koji s nama dijeli posao i napore u očuvanju prirode – kaže mr. sc. biologije Snježana Malić-Limari, ravnateljica JU PP Medvednica.

Ona je i sama počela raditi u PP Medvednica kao volonterka, a volontirala je gotovo godinu dana. Tada se i „zaljubila u svaki segment rada“ u parku, prisjeća se. „Definitivno svakom preporučujem volontiranje. Koje su prednosti? Ogromna mogućnost učenja, realizacija vlastitih ideja, razvoj i upoznavanje sebe na poslu, stvaranje svoje mreže kolega u Hrvatskoj i izvan nje“, poručuje ravnateljica Malić-Limari.

I ravnatelj JU PP Kopački rit Damir Opačić smatra ovaj program vrlo pozitivnim.

– To je zaista dobra stvar za sve koji imaju afiniteta za volontiranjem, a i nama u parku je dobrodošla pomoć. Svakako ćemo i u buduće nastaviti s ovim programom – kaže ravnatelj Opačić.

U većini parkova programi za ovu godinu su zatvoreni. Kako doznajemo u Ministarstvu, prijaviti se još možete na programe u PP Medvednica („Medvednički anketar“) koji je u tijeku te u Kopačkom ritu za program „Pticopazitelja“, koji će se održavati početkom 2017. godine. No, već krajem ove godine primat će se prijave za programe za iduću, 2017. godinu.

Copyright DH – MDM

BERNARDA: I ove godine tradicionalno druženje Bernardinih djelatnika – izlet Kraljevska Mađarska, listopad 2016.!

Objavio
Odgovorno
-

Duga je tradicija izleta Bernardinih zaposlenika i još jedan način njegovanja zajedništva i prisnosti. Mnoge su lokacije u Hrvatskoj već obiđene, a mnoge zemlje upoznate. Izvrsna praksa na višestruku korist zaposlenika i poslodavca. A kad su u zadovoljni svi u Bernardi i kupci će sigurno dobiti više…

Čim odmakne vrijeme godišnjih odmora i rezultati se polako počnu sumirati direktorica Bernarda Cecelja počinje razmišljati kuda odvesti djelatnike i nagraditi ih za marljiv rad i predanost poduzeću. Ove godine odluka je pala na kraljevsku Mađarsku.

Jednodnevan izlet obuhvatio je nekoliko gradića susjedne nam Mađarske. Prvi u nizu bila je drevna je prijestolnica mađarskih kraljeva i krunidbeni grad u kojem su okrunjeni i pokopani prvi mađarski kraljevi, odnosno Zékesfehérvár  (Stolni Biograd). Gotovo 150 zaposlenih djelatnika Bernarde imalo je priliku vidjeti  ostatke bazilike sv. Stjepana uništene za vrijeme Turaka te uži centar grada koji neodoljivo podsjeća na naš Varaždin.

Nakon razgledavanja Zékesfehérvára put nas je odveo u bivšu prijestolnicu Mađarskog, a kasnije i  Hrvatsko-ugarskog  kraljevstva – Ostrogon (Esztergom)  u kojem se nalazi najveća mađarska crkva – božanstvena katedrala Blažene Djevice Marije. Malo tko je odolio popeti se na 71,5 metara visoku kupolu katedrale s koje seže prekrasan pogled na Dunav.

Po uzoru na mađarskog kralja Belu IV. iz Ostrogona uputili su se Visegrád. Prvo na ručak poslužen u obliku renesansne gozbe na renesansnom posuđu od osoblja kostimiranog u renesansne kostime uz renesansnu glazbu, a zatim na razgled srednjovjekovne utvrde i ljetnog dvorca Hrvatsko-Ugarskog kralja Matije Korvina s kojeg se pruža zadivljujuć pogled na bespuća Dunava.

Za kraj ove avanture razgledali su barokni gradić mediteranskog šarma – Sentandrea, a nije propuštena ni prilika za noćnu panoramsku vožnju jednim od najljepših gradova Europe  – Budimpeštom.

Druženje je završeno zajedničkom večerom u tradicionalnoj čardi Fogado.

I zna se – nakon dobrog rada i poslovanja koje nam predstoji u 2017. slijedi i nova lokacija i novo druženje.

ODRAZ: Novi angažirani – edukativni film „Građani znaju najbolje – sudjelovanje građana u odlučivanju”!

Objavio
Odgovorno
-

Od 28. listopada 2016. dostupan je novi edukativni film čija je funkcija osvješćivanje građana o potrebi i nužnosti preuzimanja odgovornosti za stanje i budućnost društva – aktivnim uključivanjem u donošenje društvenih odluka.

Film na jednostavan način prikazuje kako se problemi u zajednici mogu rješavati zajedno. Obavještavanje građana, prikupljanje mišljenja i prijedloga te savjetovanje kroz javnu raspravu i dijalog, otvaraju mogućnost dogovora o najboljim rješenjima – jer građani znaju najbolje!

Što motivira građane na sudjelovanje – financije, ideologija, vjera? Ili ih motivira nešto drugo – problemi i pitanja o kojima ovisi budućnost zajednice u kojoj žive? Imaju li građani pravo sudjelovati u donošenju odluka koje će utjecati na njihov život?

Sudjelovanje građana je proces putem kojeg građani utječu na javne odluke koje se tiču njihova života i života drugih građana – čini one koji odlučuju pouzdanijima, a donošenje odluka transparentnima. Građani trebaju imati mogućnost ukazivanja na probleme i izražavanja mišljenja, a vlasti bi stavove građana trebale uzimati u obzir.

Režiju, ilustraciju, animaciju i glazbu filma potpisuje ODRAZ-ov dugogodišnji suradnik Natko Stipaničev. Scenarij za film napisali su, pored Natka Stipaničeva, Lidija Pavić-Rogošić i Višnja Jelić Műck iz ODRAZ-a te Zlata Műck Sušec.

Film pogledajte na https://www.youtube.com/watch?v=QZOIFfqpbVk&feature=youtu.be

izvor: www.odraz.hr

 

1...168169170...182Stranica 169 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z