Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2025.: Ubrzajmo napore!

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2025.
Foto: Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada široko podržavaju brojni akteri, zajedno s agencijama UN-a i pojedincima posvećenima izgradnji svijeta bez dječjeg rada. / UNFPA Azija i Pacifik

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada obilježava se svake godine, 12. lipnja. Cilj obilježavanje je skrenuti globalnu pozornost na tešku situaciju milijuna djece prisiljene na rad u ranoj dobi. Ovaj dan nije samo za prepoznavanje surove stvarnosti s kojom se brojna djeca suočavaju već i poziv da ih se hitno zaštiti.


Svako dijete ima pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu, a svako društvo ima interes u proširenju dječjih životnih mogućnosti. Pa ipak, diljem svijeta milijunima djece uskraćena je poštena prilika bez ikakvog razloga osim zbog zemlje, spola ili okolnosti u kojima su rođena.

UN

Od 2000. godine svijet je ostvarivao stalan napredak u smanjenju dječjeg rada. No tijekom proteklih nekoliko godina, krize, sukobi i pandemija gurnuli su brojne obitelji u siromaštvo. Činjenice su prilično otrežnjujuće: od 2011. godine prijavljeno je oko 215 milijuna djece radnika. Od toga je više od polovice njih bilo uključeno u opasne poslove. Danas je 160 milijuna djece uključeno u dječji rad. To je gotovo svako deseto dijete na svijetu.

Rasprostranjenost dječjeg rada

Afrika je najviše zastupljena među regijama i po postotku djece u dječjem radu (jedna petina) i po apsolutnom broju djece u dječjem radu (72 milijuna).

Azija i Pacifik su drugi najveći u oba ova pokazatelja – 7% sve djece i 62 milijuna u apsolutnom iznosu su u dječjem radu u ovoj regiji.

Regije Afrike te Azije i Pacifika zajedno čine gotovo devet od desetero djece u svijetu koja su žrtve dječjeg rada.

Preostala populacija dječjeg rada podijeljena je između Amerike (11 milijuna), Europe i Srednje Azije (6 milijuna) te arapskih država (1 milijun). Što se tiče učestalosti, 5% djece je u dječjem radu u Americi, 4% u Europi i Srednjoj Aziji te 3% u arapskim državama.

Iako je postotak djece u dječjem radu najveći u zemljama s niskim prihodima, njihov broj je zapravo veći u zemljama sa srednjim prihodima. 9% sve djece u zemljama s nižim srednjim prihodima i 7% sve djece u zemljama s višim srednjim prihodima su u dječjem radu. Statistike o apsolutnom broju djece u dječjem radu u svakoj nacionalnoj dohodovnoj skupini pokazuju da 84 milijuna djece u dječjem radu, što čini 56% svih onih u dječjem radu, zapravo živi u zemljama sa srednjim prihodima, a dodatna 2 milijuna živi u zemljama s visokim prihodima.

To je oštar podsjetnik da dječji rad nije ograničen samo na udaljena mjesta. Čak i u visoko razvijenim zemljama poput SAD-a djeca rade u opasnim okruženjima. Dakle, današnji dan je zaista poziv na učenje i djelovanje.

Napredak je jasan, ali ima još toga za napraviti: ubrzajmo napore!

Svjetski dan 2025. usmjeren je na ključnu prekretnicu: objavu globalnih procjena i trendova dječjeg rada za 2025. godinu. Ovo zajedničko izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) i Dječjeg fonda Ujedinjenih naroda (UNICEF) donosi sveobuhvatnu procjenu globalnog napretka prema iskorjenjivanju dječjeg rada. Iako detaljni podaci još nisu dostupni, utvrđene procjene i trendovi vodit će rasprave o politici i pozive na obnovljenu predanost i ulaganja.

Sada je vrijeme da iskorjenjivanje dječjeg rada postane stvarnost.

Izvor: UN i ILO

Europska komisija je usvojila Pakt o oceanima

Objavio
Odgovorno
-
Europski pakt o oceanima
Foto: Kanenori / Pixabay

Europska komisija usvojila je u četvrtak, 5. lipnja, Pakt o oceanima. Ovaj plan usmjeren na bolju zaštitu oceana predstavljen je uoči Konferencije UN-a o oceanima koja se održava u Nici sljedeći tjedan.

Ocean oblikuje naša gospodarstva, naše prehrambene sustave, čak i zrak koji udišemo. Kako bi bolje zaštitila naš ocean, Komisija je usvojila Europski pakt o oceanima. Pakt će pomoći u promicanju uspješnog plavog gospodarstva i podržati dobrobit ljudi koji žive u obalnim područjima.

Svjetski dan oceana 2025.: Čudo – održavanje onoga što održava nas

Europski Pakt o oceanima objedinjuje politike EU-a o oceanima u jedinstveni i koordinirani okvir. To će se postići kroz suradnički pristup između zemalja EU-a, regija i dionika, uključujući ribare, inovatore, investitore, znanstvenike i civilno društvo. Šest prioritetnih područja djelovanja definirat će ovaj rad, i to:

  • zaštita i obnova zdravlja oceana podržavanjem zemalja EU-a u njihovim naporima da obnove degradirana obalna morska staništa
  • poticanje konkurentnosti održivog plavog gospodarstva EU-a, uključujući jačanje pomorske industrije EU-a i uvođenje Strategije obnove plavih generacija, kako bi se potaknuo pristup mladim stručnjacima u istraživanju mora, oceanskoj tehnologiji i održivom ribarstvu
  • podrška obalnim i otočnim zajednicama te najudaljenijim regijama predstavljanjem novih ili ažuriranih strategija za te regije i zajednice
  • jačanje pomorske sigurnosti i obrane jačanjem suradnje obalne straže EU-a i sigurnosti pomorskih granica
  • unapređenje istraživanja oceana, znanja, vještina i inovacija predlaganjem ambiciozne inicijative EU-a za promatranje oceana
  • jačanje oceanske diplomacije EU-a i međunarodnog upravljanja oceanima intenziviranjem borbe protiv nezakonitog , neprijavljenog i nereguliranog ribolova

Kako bi se postigli ciljevi Pakta o oceanima, Komisija će predstaviti Zakon o oceanima do 2027. Za praćenje napretka koristit će se nadzorna ploča EU pakta o oceanima.

Više na ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan oceana 2025.: Čudo – održavanje onoga što održava nas

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan mora i oceana 2025.
Foto: unworldoceansday.org

Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja. Cilj obilježavanja je istaknuti ključnu važnost zaštite naših oceana i morskog života.

Svjetski dan oceana nije samo dan podizanja svijesti, već i poziv na djelovanje. To je prilika za pojedince i zajednice diljem svijeta da se ujedine u naporima zaštite i očuvanja naših oceana za buduće generacije.

Oceani pokrivaju 70% površine planeta i igraju vitalnu ulogu u održavanju života. Od osiguravanja kisika za svaki drugi dah koji udahnemo do prehrane milijardi ljudi i ugostitnja 80% svjetske bioraznolikosti, ocean je ključan za naš opstanak. Međutim, oceani se danas suočavaju s neviđenim prijetnjama. Zagađenje, prekomjerni ribolov i klimatske promjene dovode morsku bioraznolikost u opasnost.

S 90% iscrpljenih populacija velikih riba i 50% uništenih koraljnih grebena, uzimamo iz oceana više nego što se može nadoknaditi. Moramo surađivati ​​kako bismo stvorili novu ravnotežu s oceanom. Ravnotežu koja više neće iscrpljivati ​​​​njegovo bogatstvo, već će mu vratiti vitalnost i omogućiti novi život.

Čudo: Održavanje onoga što održava nas

Ocean je najveće čudo našeg svijeta, naizgled beskrajan izvor hrane, potencijala, mudrosti i strahopoštovanja.

Svjetski dan oceana ove se godine obilježava pod temom „Čudo: Održavanje onoga što održava nas“. Tema ističe čudo oceana i njegovu važnost u podržavanju života na Zemlji, naglašavajući potrebu za očuvanjem i zaštitom. Također prepoznaje ulogu oceana kao izvora čuda, prehrane, potencijala, mudrosti i strahopoštovanja.

Od morskog života koji doprinosi našem kisiku, lijekovima i hrani, do njegove prirodne infrastrukture koja veže ugljik i štiti obale, svaki raznoliki element oceana podržava čovječanstvo na mnoštvo načina. Ali umjesto da se prema oceanu ponašamo s divljenjem i divljenjem, djelovali smo s neznanjem i pohlepom. Unatoč bezbrojnim upozorenjima, svjesno smo iscrpili njegovo obilje, zagadili njegove dubine i uništili ekosustave o kojima ovisimo, kao i one koje tek trebamo otkriti. Više ne možemo uzimati ocean zdravo za gotovo. Ključno je kako bi buduće generacije imale priliku uživati ​​u njegovim čudima, umjesto da se pitaju što je izgubljeno .

Ovog Svjetskog dana oceana slavi se suštinsko čudo oceana, od svih čuda od kojih se sastoji do čuda koje izaziva. Poziva se sve donositelje odluka da poštuju čudo oceana kada odlučuju o njegovoj sudbini.

Ovogodišnji program, u organizaciji Odjela za oceanska pitanja i pravo mora Ureda za pravna pitanja Ujedinjenih naroda, u partnerstvu s neprofitnom organizacijom Oceanic Global, slavit će čuda oceana kao izvora života koji podržava čovječanstvo i sve ostale organizme na Zemlji.

Osim toga ovu 2025. godinu obilježavaju i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima i Svjetska konferencija o oceanima. Povezivanje ovih velikih događaja UN-a o oceanima velika je prilika za pojačavanje vidljivosti i zajedničkih napora za ocean.

Izvor: UN i unworldoceansday.org

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan sigurnosti hrane 2025.: Znanost u akciji

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan sigurnosti hrane 2025.

Svakog 7. lipnja obilježavamo Svjetski dan sigurnosti hrane. Cilj ovog dana je podizanje svijesti i promicanje konkretnih akcija za sprječavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima vezanim za sigurnost hrane. Time se podržava ljudsko zdravlje, sigurna trgovina, odgovorna poljoprivreda i održivi razvoj.

Svjetska zdravstvena organizacija i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu već sedmu godinu zajednički obilježavaju Svjetski dan sigurnosti hrane. Pri tome blisko surađuju s državama članicama i drugim dionicima, uključujući civilno društvo, akademsku zajednicu i druge.

Svjetski dan sigurnosti hrane prilika je za:

  • Podizaje svijest javnosti o problemima vezanim uz sigurnost hrane
  • Educiranje dionika kako se bolesti koje se prenose hranom mogu spriječiti sigurnim prehrambenim praksama
  • Istraživanje kolaborativnih pristupa za poboljšanje sigurnosti hrane u svim sektorima
  • Promicanje rješenja i načina za poboljšanje sigurnosti hrane

U lancima opskrbe hranom uključeno je više aktera: proizvođači, prerađivači, prijevoznici, distributeri, trgovci, kuhari i potrošači. U svakoj točki lanca opasnosti mogu dovesti do kontaminacije. Svi uključeni imaju ulogu i odgovornost u održavanju sigurnosti hrane.

Ovog Svjetskog dana sigurnosti hrane slavi se važna uloga koju znanost ima u donošenju informiranih odluka o hrani. Tim povodom su WHO i FAO izradili „Priručnik za početak“. Priručnik pokriva što vlade, prehrambene tvrtke, potrošači, akademici i škole mogu učiniti kako bi sudjelovali u Svjetskom danu sigurnosti hrane 2025. Mogućnosti za uključivanje uključuju sportske aktivnosti, kvizove o sigurnosti hrane, izložbe i webinare! Ovi događaji i aktivnosti su važan i zabavan načini da se osvijetli uloga znanosti u sigurnosti hrane.

Sigurnost hrane: Znanost u akciji

Ovogodišnja tema „Sigurnost hrane: Znanost u akciji“ ističe vitalnu ulogu znanosti u osiguravanju sigurnosti hrane koju jedemo. Bez znanosti ne bi bilo moguće održavati sigurnost hrane duž lanaca opskrbe, koji se često protežu diljem svijeta i prelaze više granica.

Od jednostavnog nestanka struje kod kuće do trovanja hranom u restoranu, dobrovoljnog povlačenja kontaminiranih proizvoda ili izbijanja zaraze povezane s uvezenom hranom, incidenti u vezi sa sigurnošću hrane mogu se dogoditi u različitim razmjerima i imati različite posljedice.

U cijelom prehrambenom lancu – od farme do stola – milijuni ljudi oslanjaju se na strogo pridržavanje najboljih praksi, standarda i procesa utemeljenih na znanstvenim dokazima. Znanost nam pomaže razumjeti kako i zašto se hrana može kontaminirati i uzrokovati bolest te pruža alate za njezino sprječavanje.

Znanstvenici procjenjuju poznate i nove rizike, savjetuju vlasti, poduzeća i potrošače te podržavaju informirano i odgovorno donošenje odluka. Bez njihovog rada, održavanje sigurnosti hrane u današnjim globalno povezanim lancima opskrbe bilo bi nemoguće.

Na ovaj Svjetski dan sigurnosti hrane slavimo središnju ulogu znanosti kao temelja sigurnosti hrane i kao ključnog saveznika u zaštiti zdravlja ljudi i dobrobiti naših društava.

I baš zato slogan Svjetskog dana sigurnosti hrane i dalje glasi: Sigurnost hrane je briga svih!

Izvor: WHO

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan zaštite okoliša 2025.: Pobijediti zagađenje plastikom #BeatPlasticPollution

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zaštite okoliša 2025. #BeatPlasticPollution
Svjetski dan zaštite okoliša 2025.: Pobijediti zagađenje plastikom #BeatPlasticPollution

Svjetski dan zaštite okoliša najveći je međunarodni dan za okoliš. Oslanja se na Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i obilježava se svake godine još od 1973. godine. Danas je to najveća globalna platforma za djelovanje u području zaštite okoliša. 

Ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša usredotočen je na okončanje onečišćenja plastikom. Obilježava se točno dva mjeseca prije sastanka INC 5.2 u Ženevi. Nastavak je to pregovora o globalnom sporazumu o okončanju onečišćenja plastikom.

Desetljećima je onečišćenje plastikom prodiralo u svaki kutak svijeta. U vodu koju pijemo, u hranu koju jedemo i u naša tijela. Zagađenje plastikom danas je ozbiljan globalni problem koji zahtijeva hitan međunarodni odgovor svih relevantnih aktera na različitim razinama.

Problem plastičnog zagađenja

Plastično zagađenje pogoršava smrtonosne utjecaje trostruke planetarne krize:

  • krize klimatskih promjena,
  • krize gubitka prirode, zemljišta i bioraznolikosti te
  • krize zagađenja i otpada.

Globalno se procjenjuje da 11 milijuna tona plastičnog otpada svake godine odlazi u vodene ekosustave. Godišnji društveni i ekološki trošak plastičnog zagađenja kreće se između 300 i 600 milijardi američkih dolara.

Prošle godine svijet je generirao otprilike 400 milijuna tona plastičnog otpada. Ova bujica boca za vodu i šampon, spremnika za doziranje, poliesterskih majica, PVC cijevi i drugih plastičnih proizvoda sastavni je dio krize onečišćenja plastikom.

Danas je plastika važan dio modernog svijeta, koristi se u svemu, od automobilskih dijelova do medicinskih uređaja. Istraživači procjenjuju da je od 1950-ih čovječanstvo proizvelo 9,2 milijarde tona plastike, od čega je oko 7 milijardi tona postalo otpad.

Zagađenje plastikom u brojkama

  • Očekuje se da će svijet 2025. godine potrošiti 516 milijuna tona plastike.
  • Predviđa se da će do 2060. godine godišnja globalna potrošnja plastike dosegnuti preko 1,2 milijarde tona.
  • Plastično zagađenje prisutno je posvuda, od Marijanske brazde (najdublje točke oceana) do Mount Everesta (najvišeg planinskog vrha).
  • Procjenjuje se da 11 milijuna tona plastike godišnje dospije u vodene ekosustave.
  • Oko 13 milijuna tona plastike godišnje se nakuplja u tlu.
  • Plastika se razgrađuje na mikroplastiku i nanoplastiku, koje mogu ući u prehrambeni lanac i uzrokovati štetne učinke na zdravlje.
  • Mikroplastika je pronađena u ljudskim arterijama, plućima, mozgu – pa čak i u majčinom mlijeku.

Rješenja su dostupna #BeatPlasticPollution

Nagrade za rješavanje onečišćenja plastikom su velike: čišći oceani i kopna, zdraviji ljudi i ekosustavi, veća otpornost na klimatske promjene i jača gospodarstva.

Kružno gospodarstvo za plastiku nudi održivi put naprijed. To znači da treba preispitati način na koji se dizajnira, proizvodi, koristi i reciklira plastiku. Proizvodi moraju biti dizajnirani za višekratnu upotrebu i za recikliranje na kraju svog životnog vijeka. Ova promjena mora uključivati ​​sve dionike u cijelom lancu vrijednosti plastike. Pravedna tranzicija ključna je za zaštitu sredstava za život sakupljača otpada i pogođenih zajednica, osiguravajući socijalnu jednakost i ne ostavljajući nikoga iza sebe.

Globalni ugovor nudi priliku za okončanje onečišćenja plastikom i zaštitu ljudi i planeta 

Na Skupštini UN-a za okoliš održanoj 2022., države članice složile su se započeti pregovore o međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu o reguliranju onečišćenja plastikom, uključujući i morski okoliš. Od tada su se zemlje sastale na pet sjednica Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC) o onečišćenju plastikom kako bi radile na postizanju sporazuma.

INC-5: Samit nije uspio postići globalni ugovor o plastici, razgovori se nastavljaju sljedeće godine

Sada, u trećoj godini pregovora, drugi dio pete sjednice INC-a (INC-5.2) održat će se u Ženevi u Švicarskoj od 5. do 14. kolovoza 2025. Ovo označava ključnu prekretnicu – jedinstvenu priliku u generaciji za osiguranje globalnog ugovora koji redefinira naš odnos s plastikom i štiti zdravlje ljudi i okoliša.

Dobra Hrvatska

EU i šest država članica ratificirali su UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora

Objavio
Odgovorno
-
UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora
Foto: wirestock / Freepik

Europska unija i šest njezinih država članica formalno su u srijedu, 28. svibnja, u New Yorku ratificirali UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora.

UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora ima potencijal donijeti značajnu promjenu u globalnim naporima za očuvanje oceana. Ovaj međunarodni sporazum smatra se ključnom prilikom za zaštitu dijelova oceana koji se nalaze izvan nacionalnih pomorskih granica. Najnoviji val ratifikacija dolazi uoči značajne Konferencije UN-a o oceanima, koja bi se trebala održati u Nici u Francuskoj početkom lipnja.

Ratifikacija znači da su EU i šest pojedinačnih država članica formalno pristale da ugovor postane obvezujuće međunarodno pravo. To obično uključuje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s onim što je ugovorom utvrđeno.

Povjerenik EU za ribarstvo i oceane, Costas Kadis, opisao je taj potez kao „povijesni korak prema zaštiti svjetskih oceana i očuvanju osjetljive ravnoteže ekosustava našeg planeta“.

Područja izvan nacionalne jurisdikcije – uključujući otvoreno more i morsko dno – pokrivaju gotovo dvije trećine svjetskih oceana. Ta se područja suočavaju sa sve većim prijetnjama od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.

Trenutno je zaštićeno samo oko 1 posto otvorenog mora.

Nakon godina pregovora, u ožujku 2023. postignut je globalni konsenzus o potrebi zaštite otvorenog mora. Tekst ugovora formalno je usvojen u lipnju 2023. u sjedištu UN-a u New Yorku.

Sporazum otvara put zaštiti morskog života u područjima izvan nacionalnih pomorskih granica. Omogućuje stvaranje zaštićenih morskih područja i podržava globalni cilj zaštite najmanje 30 posto svjetskih oceana do 2030. godine.

Što je potrebno da bi Ugovor o otvorenom moru postao međunarodno pravo?

Klasificiran kao „mješoviti sporazum“, ugovor moraju zasebno ratificirati i EU i pojedine države članice. U srijedu su se Cipar, Finska, Mađarska, Latvija, Portugal i Slovenija pridružile EU podnošenjem ratifikacije. Francuska i Španjolska već su ratificirale ugovor ranije ove godine.

Da bi stupio na snagu, ugovor zahtijeva ratifikaciju od strane 60 stranaka. S ovim posljednjim dodacima, broj ratifikacija dosegao je 28. Ukupno 115 zemalja potpisalo je ugovor, što ukazuje na njihovu potencijalnu predanost ratifikaciji.

EU poziva sve preostale stranke da bez odgode ratificiraju sporazum, u nadi da će osigurati 60 ratifikacija potrebnih za njegovo stupanje na snagu do Konferencije UN-a o oceanima u Nici.

Nathalie Rey, europska regionalna koordinatorica za Savez otvorenog mora, opisala je djelovanje EU-a kao „snažno ubrzanje“ prema ispunjavanju praga ratifikacije samo nekoliko dana prije summita. „Vodstvo EU ključno je u suočavanju s krizom bioraznolikosti i klimatskim promjenama. Ovaj hrabar potez šalje jasnu poruku da zaštita oceana nije opcionalna – to je globalni prioritet“, rekla je.

Izvor: euronews.green

Danas. Za mir i suradnju, a protiv rata i naoružanja.

Objavio
Goran Tudor
-
1971. Pjesma „Imagine“ (Zamisli), Johna Lennona

Čuli ste pjesmu „Imagine“, mnogo puta možda. Imagine! U anketi UK, singl ploča „Imagine“ proglašena je drugim najboljim singlom svih vremena, odmah nakon singla  Bohemian Rhapsody (The Queen). Lennonova pratilja-partnerica Japanka Yoko navodi da tekst „Imagine“ predstavlja „sve ono u što je John vjerovao – da smo svi jedna zemlja, jedan svijet, jedno čovječanstvo. Želio je to poručiti svima, svijetu.“

Završne riječi pjesme:

…. „Zamislite da nema vlasništva/ Pitam se možeš li/ Nema potrebe za pohlepom ili gladi/ Bratstvo ljudi/ Zamislite sve ljude/ Dijeljenje sa cijelim svijetom/ Vi/ Možete reći da sam sanjar/ Ali nisam jedini/ Nadam se da ćeš nam se jednog dana pridružiti/ I svijet će živjeti kao jedan“

Najpoznatija i najpostojanija pjesma bivšeg člana The Beatlesa – Johna Lenona – „Imagine“, bijaše himna, poziv miru ondašnje svjetske mladeži kojoj je bilo dosta rata/ratova. Ispjevana u vrijeme općeg antiratnog stava svjetske javnosti, bila je još jedna reakcija na aktualni vijetnamski rat i žrtve, a zapravo sukob svjetskih sila na tlu Vijetnama (1955. – 1975.), na hladnoratovske prijetnje, podsjećanje na strepnje po opstanak čovječanstva i na ožiljke Kubanske krize – kad su dani odlučivali o mogućem nuklearnom ratu SAD i SSSR – 16. do 19. listopada 1962.

***

2025.
Svi govore o ratu. Ali – tko govori o miru?

Sve države imaju ministarstvo obrane, a odakle onda toliko ratova!?

Svijet iz 21. st. je skrenuo sa linije razbora. Mnoga su razdoblja iz povijesti bila neizbježna. (?)

„Mir je razdoblje između dva rata“, kažu. I ovo: „Povijest čovječanstva je povijest ratovanja“.

Knjiga “RAT I MIR”, L.N. Tolstoja, završava rečenicom: “I, onda nastupi mir.”
Prije 70, 60, 50 godina sklapali su se sporazumi o miru, razoružanju, ograničavanju nuklearnih pokusa, a sad o ratu.

Woodstock u Americi bijaše najveći rock festival ikad, održan tijekom tri ljetna dana 1969-e, sa snažno odaslanim porukama mira. Čak 500.000 sudionika na ogromnoj livadi i još toliko osoba zarobljenih u kolonama automobila na blokiranim, prenatrpanim prilaznim cestama, i do 30 km udaljenih od cilja – Woodstocka – biješe referendum miru

Koncert u Zagrebu, ljeta 2025., koje poruke će slati?

Kad odu neki dobri ljudi, umru, sjetimo se aforizma: “Zašto? Neki ljudi puno su potrebniji Zemlji nego Nebu.”

NATO i stotine vođa odjednom tvrde da za obranu i ratna stanja trebamo izdvajati 5% , ali,
zaboga, koliko % ćemo izdvajati za mir?!

Papa Franjo, gdje si, da te vratimo? Da su veće snage mira… Da tražimo po svijetu nove lidera mira.

***

Današnji glasić za mir … bit će opet pravi glas, kao ono jednom 60-ih.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Lipnja 2025.

UNICEF: Djeca Gaze nasušno trebaju pomoć za preživljavanje – donirajte!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Kriza u Gazi - potrebna je hitna pomoć za djecu

Od početka sukoba više od 50 tisuća djece u Gazi zadobilo je teške ozljede ili izgubilo život. Oni preživjeli nosit će neizbrisiv teret traume zbog pretrpljenih strahota: gladi, gubitka najdražih, neprestanog prisilnog raseljavanja, uništavanja domova, škola i bolnica. I jedna Maryam koje leži ranjena… dolje vidite njezinu sliku.

Pomoć stiže i putem UNICEFA-a

Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi i organizacija, djeca i obitelji Gaze dobivaju šansu za preživljavanje. Pomoć na terenu UNICEF-a uključivala je u 2025.:

  • Između ožujka i travnja 2025. pregledali smo više od 85.000 djece, a oko 3.500 njih s  dijagnosticiranom pothranjenošću već je uključeno u programe liječenja posebnom  terapeutskom hranom koja spašava živote.
  • Tisuće djece dobilo je nutritivne dodatke koji sprječavaju pothranjenost.
  • Pitku vodu sada ima 1,5 milijuna ljudi.
  • 200.000 najranjivijih primilo je višenamjenske novčane transfere za kupnju hrane, vode i higijenskih potrepština
  • Omogućili smo i rad centara za učenje koje zbog prestanka rada škola sada pohađa 50.000 djece.

Nakon više od jedanaest tjedana blokade humanitarne pomoći, sredinom svibnja UNICEF-ovi kamioni u Gazu su dostavili pomoć koja spašava živote pothranjene djece.

No potrebe su goleme – gotovo pola milijuna ljudi nalazi se na rubu gladi, dok cijelo stanovništvo Gaze teško dolazi do hrane. Zato trebamo i Vašu dodatnu pomoć!

DONIRAJTE ZA IZMUČENU DJECU GAZE

Poslije žestokog bombardiranja u istočnoj Gazi, Maryam i njezina obitelj pripremali su se za evakuaciju kada su dvije granate pogodile njihov dom i ubile njezinu majku, brata i sestru. Maryam je ranjena gelerima u desnu ruku. Jedna od njezinih sestara koja je preživjela granatiranje također je zadobila višestruke ozljede.
UNICEF: Djeca Gaze
Foto: UNICEF/UNI776588/Nateel
„Maryam je bila dijete kao i svako drugo. Sanjala je da odrasta, nastavlja školovanje,“ govori njezina baka. „Sada je ostala bez majke, bez brata i sestre. Zaustavite ovaj rat.“

Dolazi i glad, moramo pomoći

Nakon stravičnih događaja koje je preživjela, Maryam sada prijeti i glad.

  • Procjenjuje se da će se u idućih 11 mjeseci gotovo 71.000 djece mlađe od pet godina suočiti s akutnom pothranjenošću.
  • Više od 14.100 moglo bi umrijeti od gladi.
  • Gotovo 17.000 trudnica i dojilja također će trebati liječenje.
****

Vaša dodatna donacija omogućit će nastavak rada UNICEF-a na terenu i spasonosnu pomoć najmlađima – hranu, pitku vodu, medicinske i higijenske potrepštine. Svaki je doprinos dragocjen kad je riječ o spašavanju dječjih života!

POMOZITE SPASITI DJECU GAZE

Donirati možete i uplatom na UNICEF-ov broj računa:
HR9223600001501092532
poziv na broj 2135-990211723
model 00
ili skeniranjem 2D koda:

Od srca hvala na solidarnosti s djecom Gaze!

UNICEF Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2025.

Globalna klimatska prognoza predviđa rekordne vrućine u sljedećih 5 godina

Objavio
Odgovorno
-
Globalna klimatska prognoza predviđa još rekordnih vrućina u sljedećih 5 godina
Foto: Aline Dassel / Pixabay

Globalna klimatska prognoza predviđa da će se temperature u sljedećih pet godina zadržati na rekordnim razinama ili blizu njih. To povećava klimatske rizike i utjecaje na društva, gospodarstva i održivi razvoj. Navodi su to iz novog izvješća Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Izvješće predviđa da će prosječna godišnja globalna srednja temperatura blizu površine za svaku godinu između 2025. i 2029. biti između 1,2°C i 1,9°C viša od prosjeka u razdoblju od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80% šanse da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u povijesti mjerenja (trenutno 2024.). I postoji 86% šanse da će barem jedna godina biti više od 1,5°C iznad predindustrijske razine. Izvješće ne daje globalna predviđanja za pojedinačne godine.

Prema izvješću, predviđa se da će prosječno petogodišnje zagrijavanje za razdoblje 2025.-2029. biti veće od 1,5 °C. To je porast u odnosu na 47 % u prošlogodišnjem izvješću (za razdoblje 2024.-2028.). I porast u odnosu na 32 % u izvješću iz 2023. za razdoblje 2023.-2027.

Svaki dodatni djelić stupnja zagrijavanja potiče štetnije toplinske valove, ekstremne oborine, intenzivne suše, topljenje ledenih ploča, morskog leda i ledenjaka, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Raste rizik od prelaska ključnih pragova globalnog zatopljenja do 2030. godine.

Ključne poruke izvješća

  • 80% vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina premašiti 2024. kao najtopliju u povijesti mjerenja
  • 86% vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina biti više od 1,5°C iznad prosjeka iz razdoblja 1850.-1900.
  • 70% vjerojatnosti da će prosječno zagrijavanje u 5 godina za razdoblje 2025.-2029. biti veće od 1,5 °C
  • Dugoročno zagrijavanje (prosječno tijekom desetljeća) ostaje ispod 1,5 °C
  • Predviđa se da će arktičko zagrijavanje i dalje premašivati ​​globalni prosjek
  • Obrasci oborina imaju velike regionalne varijacije

Znanstvenici kažu da se globalne temperature obično povećavaju poput vožnje pokretnim stepenicama. Privremeni i prirodni vremenski ciklusi El Niña djeluju poput skokova gore ili dolje na tim pokretnim stepenicama. No u posljednje vrijeme, nakon svakog skoka El Niña, koji dodatno zagrijava Zemlju, planet se temperaturno ne vraća puno dolje.

Globalna klimatska prognoza naglašava i slijedeće:

  • Predviđa se da će arktičko zagrijavanje tijekom sljedećih pet produženih zima (od studenog do ožujka) biti više od tri i pol puta veće od globalnog prosjeka, na 2,4 °C iznad prosječne temperature tijekom posljednjeg 30-godišnjeg baznog razdoblja (1991.-2020.).
  • Predviđanja morskog leda za ožujak 2025.-2029. sugeriraju daljnje smanjenje koncentracije morskog leda u Barentsovom moru, Beringovom moru i Ohotskom moru.
  • Predviđeni obrasci oborina za svibanj-rujan 2025.-2029., u odnosu na početno razdoblje 1991.-2020., sugeriraju vlažnije uvjete od prosjeka u Sahelu, sjevernoj Europi, Aljasci i sjevernom Sibiru, te suše uvjete od prosjeka za ovo godišnje doba nad Amazonom.
  • Posljednjih godina, osim 2023., u južnoazijskoj regiji bilo je vlažnije od prosjeka, a prognoza sugerira da će se to nastaviti i u razdoblju od 2025. do 2029. To možda neće biti slučaj za sva pojedinačna godišnja doba u tom razdoblju.

Izvješće o planetarnom zdravlju donosi alarmantno upozorenje

Izvješće “Globalno godišnje do desetljetno ažuriranje klime” objavljuje Svjetska meteorološka organizacija svake godine. Ono pruža sintezu globalnih godišnjih do desetljećnih predviđanja koje izrađuju određeni globalni centri WMO-a. Britanski Meteorološki ured je vodeći centar Svjetske meteorološke organizacije za godišnja do desetljetna klimatska predviđanja i vodi izradu ovog izvještaja. Ovogodišnje ažuriranje izvještaja uključuje 220 članova tima iz 15 različitih instituta. To uključuje i četiri globalna centra: Superračunalni centar u Barceloni, Kanadski centar za modeliranje i analizu klime, Deutscher Wetter Dienst i Meteorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvor: WMO

Svjetski dan bez duhana 2025.: Razotkrivanje privlačnosti #TobaccoExposed

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan bez duhana 2025.

Svjetski dan bez duhana ili svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja. Cilj obilježavanja je promicanje svijesti o rizicima konzumacije duhana te o njegovom štetnom utjecaju na obitelj, društvo i okoliš. 

Obilježavanje ovog dana organizira Svjetska zdravstvena organizacija te svake godine provodi kampanju pod drugom temom. Ovogodišnja tema je „Razotkrivanje privlačnosti: Razotkrivanje taktika industrije duhanskih i nikotinskih proizvoda.“ Ovogodišnja kampanja usmjerena je na otkrivanje taktika koje duhanska i nikotinska industrija koriste kako bi svoje štetne proizvode prikazale privlačnima.

Besramna manipulacija djecom, za profit duhanske industrije

Svakodnevno duhanska i nikotinska industrija koriste pažljivo osmišljene proizvode i obmanjujuće taktike kako bi privukle novu generaciju korisnika i zadržale postojeće.

  • Procjenjuje se da 37 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina diljem svijeta koristi duhan.
  • U mnogim zemljama stopa korištenja elektroničkih cigareta među mladima premašuje onu među odraslima.
  • Marketinški sadržaj koji promovira e-cigarete, nikotinske vrećice i grijane duhanske proizvode pregledan je više od 3,4 milijarde puta na platformama društvenih medija.
  • Arome se danas nalaze u mnogim nikotinskim i duhanskim proizvodima – postoji oko 16.000 jedinstvenih okusa.
  • Arome se često navode kao glavni razlog za početak upotrebe nikotina i duhanskih proizvoda.

Nažalost, duhanska i nikotinska industrija danas sve više koriste podmukle strategije kako bi svoje štetne proizvode učinile privlačnima, posebno mladima. Manipulativni dizajn proizvoda, atraktivni okusi i glamurozni marketing stvaraju lažni osjećaj sigurnosti i evociraju poželjnost. Nikotin i duhanski proizvodi izazivaju veliku ovisnost i dizajnirani su za održavanje upotrebe, zarobljavajući korisnike u ciklusu ovisnosti. Aditivi prikrivaju oštrinu duhana, što olakšava početak i otežava prestanak.

Razotkrivanje privalčnosti

Jedan od glavnih izazova javnog zdravstva danas je privlačnost duhana, nikotina i srodnih proizvoda, posebno mladoj publici. Industrija neprestano pokušava pronaći načine kako učiniti ove proizvode privlačnima, dodajući arome i druge agense koji mijenjaju njihov miris, okus ili izgled. Ovi aditivi su osmišljeni kako bi prikrili oštrinu duhana, čime se povećava njegova prihvatljiva konzumacija, posebno među mladima. Druge taktike uključuju:

  • Glamurozni marketing: Elegantni dizajn, atraktivne boje i primamljivi okusi strateški se koriste za privlačenje mlađe demografske skupine, uključujući i putem digitalnih medijskih kanala.
  • Varljivi dizajni: Neki proizvodi oponašaju slatkiše, bombone, pa čak i likove iz crtića – predmete koji se djeci prirodno sviđaju.
  • Rashladne tekućine i aditivi: Oni mogu učiniti iskustvo ugodnijim, povećavajući vjerojatnost nastavka korištenja i smanjujući mogućnost prestanka pušenja.

Ove taktike mogu doprinijeti ranom početku pušenja ili upotrebe nikotina, s potencijalnom cjeloživotnom ovisnošću i zdravstvenim posljedicama. Čineći ove proizvode privlačnijima, industrija ne samo da povećava svoju neposrednu bazu potrošača, već i otežava prestanak pušenja, produžujući izloženost štetnim tvarima.

Svjetski dan bez duhana 2025.Ciljevi ovogodišnje kampanje #TobaccoExposed

Kampanja za Svjetski dan bez duhana 2025. ima za cilj:

  • Podizanje svijesti: Informirajte javnost o tome kako taktike industrije manipuliraju izgledom i privlačnošću duhanskih i nikotinskih proizvoda.
  • Iniciranje promjena politika:
    • mjere za zabranu aroma i aditiva koji te proizvode čine privlačnijima;
    • potpune zabrane oglašavanja, promocije i sponzorstva duhana, uključujući i na digitalnim platformama; i
    • regulacija dizajna proizvoda i njihove ambalaže kako bi ih se učinilo manje privlačnima.
  • Smanjenje potražnje: Razotkrivanje ovih taktika u konačnici ima za cilj smanjenje potražnje, posebno među mladima, te posljedično smanjenje njihove izloženosti nikotinu i duhanskim proizvodima.

Razotkrivanjem njihovih strategija, kampanja će osvijetliti načine na koje industrija prodaje ovisnost, potičući napore za smanjenje potražnje i podržavajući dugoročno javno zdravlje.

Konzumacija duhana i nikotinskih proizvoda u Hrvatskoj

Prema rezultatima znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske u 2023.godini bilježi se rast konzumacije duhana u RH. U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37.9% odraslih1 i 38.1% mlađih odraslih:

  • Muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena).
  • Najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42.5%) te između 35 i 44 godine (40.8%).
  • E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je 12% odraslih i 19.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila je e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana.

DOBRA HRVATSKA

1...212223...182Stranica 22 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z