Europski dan organske hrane 2025.: Dodijeljene nagrade EU za organsku hranu

Objavio
Odgovorno
-
Dan organske hrane
© Europska unija 2025

Europski dan organske hrane pokrenuli su 2021. godine Europski parlament, Vijeće i Komisija kao zajedničku inicijativu za promicanje organske poljoprivrede. Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s niskim utjecajem na okoliš, organska poljoprivreda igra ključnu ulogu u izgradnji održivog prehrambenog sustava za Europu. EU ostaje u potpunosti predan kontinuiranom razvoju svog organskog sektora, s akcijama poput Dana organske hrane u EU, nagrada EU za organsku proizvodnju i značajnom podrškom putem strateških planova ZPP-a – koji osiguravaju 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da prijeđu na organsku proizvodnju i održe je.

Kao rezultat toga, danas ima 30 % više organskih poljoprivrednika nego 2018. Gotovo sve države članice sada imaju sveobuhvatne strategije organske proizvodnje, a tržište organskih proizvoda nastavlja rasti. EU je sada drugo najveće tržište organskih proizvoda na svijetu. Više primjera poduzetih akcija u okviru akcijskog plana EU za razvoj organske proizvodnje dostupno je u informativnom listu (PDF).

Europska komisija je 23. rujna 2025., povodom Dana organske hrane EU-a, objavila pobjednike četvrtog izdanja nagrade EU za organsku hranu.

EU Organic Awards za 2025.

Za ovogodišnji natječaj pristiglo je više od 100 prijava iz cijele EU, a u uži izbor ušlo je 21 kandidat iz 13 zemalja. Nagrade EU za organsku hranu sastoje se od 6 kategorija i 7 pojedinačnih nagrada, prepoznajući inovativne, održive i inspirativne projekte koji značajno dodaju vrijednost organskoj proizvodnji i potrošnji. Nagrade organiziraju Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski odbor regija, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, uz podršku Europskog parlamenta i Vijeća.

Ovogodišnji dobitnici nagrada podržavaju visoke standarde te predstavljaju inovativne i održive projekte u cijelom europskom lancu organske vrijednosti. Njihov rad pokazuje kako organska poljoprivreda i proizvodnja mogu donijeti dodanu vrijednost, stvoriti zajednice i radna mjesta u ruralnim područjima, pretvoriti ambiciozne ciljeve održivosti u stvarnost i ojačati otporne, budućnosti usmjerene prehrambene sustave. U novom prijedlogu ZPP-a , EU će održati snažnu političku podršku organskoj poljoprivredi, osiguravajući da sektor može nastaviti rasti i napredovati.

Ovogodišnji dobitnici nagrada EU Organic Awards

  • Najbolja organska poljoprivrednica je gđa. Albina Yasinskaya iz Bugarske. Njezina farma primjenjuje permakulturu, strategiju sezonske proizvodnje i principe nultog otpada, podržava lokalnu zajednicu i smatra se nacionalnim predvodnikom u održivoj organskoj poljoprivredi.
  • Najbolji organski poljoprivrednik je gospodin Lieven Devreese iz Belgije. Njegova se farma između ostalog provodi terapijske aktivnosti za psihijatrijske pacijente uključujući ih u mjesečne poljoprivredne aktivnosti. Nudi terapijske i društvene pogodnosti te sudjelovanje potrošača, služeći kao ponovljivi model organske poljoprivrede usmjerene na zajednicu diljem EU.
  • Najbolje malo poduzeće za preradu organske hrane je tvrtka Joseph Brotmanufaktur GmbH iz Austrije. Surađujući s 24 obitelji malih poljoprivrednika na uzgoju 14 rijetkih sorti žitarica, pekara prednjači u očuvanju izvorne kulture žitarica, a istovremeno promiče bioraznolikost, lance poštene vrijednosti i održive prehrambene sustave diljem Austrije.
  • Najbolji organski restoran/ugostitelj je Peskesi u Grčkoj. Sa sjedištem u Heraklionu na Kreti, Peskesi kombinira vlastitu organsku farmu s partnerstvima 98% lokalnih proizvođača. Restoran podržava kretsku gastronomiju kroz održivu poljoprivredu, prakse nultog otpada i kulturne inicijative koje čuvaju tradicionalne recepte, domaće sorte i lokalni identitet.
  • Najbolji prodavač organske hrane je Radis&Bona eG u Njemačkoj. Sa sjedištem u Regensburgu u Bavarskoj, ova zadružna poljoprivredna trgovina nudi 100% organske proizvode od 2021. godine, nabavljene izravno od lokalnih proizvođača u radijusu od 80 km. Svojim zadružnim modelom, Radis&Bona jača regionalnu poljoprivredu, osigurava poštene cijene i promiče održive prakse kroz kratke lance opskrbe, nizak utjecaj na okoliš i snažno sudjelovanje zajednice.
  • Najbolji organski grad je Valpaços iz Portugala. Ova ruralna općina u sjevernom Portugalu predvodi u organskoj poljoprivredi. Valpaços spaja tradiciju i inovacije kroz proizvode s oznakom zaštićenog porijekla (PDO) i oznakom zaštićenog geografskog podrijetla (PGI) poput vina, maslinovog ulja i meda, a istovremeno unapređuje održivost školskim vrtovima, općinskim kompostiranjem, mjerama klimatskih djelovanja i snažnim politikama bioraznolikosti – nudeći prenosivi model za otporne, organske prehrambene sustave u Europi.
  • Najbolja organska regija i biodistrikt je okrug Võru u Estoniji. Od 2018. godine ova jugoistočna regija pionir je održivog sustava organske hrane. Osigurava 20% organske hrane u svim školama i vrtićima kroz snažnu suradnju između lokalnih vlasti, proizvođača i zajednice. 

Izvor: Europska komisija

Dan bez automobila

Objavio
Odgovorno
-
Dan bez automobila
Foto: Dan bez automobila u Zagrebu 2022. - Zagrebačka žbica / www.zagreb.hr

Dan bez automobila, 22. rujna, potiče vozače da se na jedan dan odreknu svojih automobila. Prilika je to za smanjenje onečišćenja zraka, promicanje hodanja i vožnje biciklom u sigurnijem okruženju.

Danom bez automobila završava se Europski tjedan mobilnosti. U Europi, svake godine od 16. do 22. rujna, brojni europski gradovi pokazuju svoju predanost čistom i održivom gradskom prijevozu tijekom #MobilityWeek-a.

Svjetska mreža bez automobila ističe da Svjetski dan bez automobila može biti uvid u to  kako naši gradovi mogu izgledati, osjećati se i zvučati bez automobila… 365 dana u godini.

Dani bez automobila prilika su za gradove da istaknu kako se zakrčene ceste mogu koristiti na različite načine. Od utrka za vozila na alternativni pogon u Budimpešti, jahanja u São Paulu, uličnih piknika u Beču, do trčanja u Jakarti, gradovi i ljudi koji žive u njima naglašavaju alternative vozilima koja zagađuju okoliš.

Ovisnost o automobilima i problem gradova

Od kad je 1885. Carl Benz izumio je prvi automobil na benzinski pogon automobili su uvelike utjecali na naše živote. Osobito u zemljama u kojima su gradovi dizajnirani prema automobilima. Loša strana automobila posebno se uočava upravo u gradovima gdje automobili uzrokuju prometne gužve i zagađenje.

Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Kako broj vozila na cestama raste, prometne gužve postaju stalna glavobolja građanima. Na brojnim cestama je stoga smanjivan prostor za bicikle i pješake čime se ugrožava njihova sigurnost. Osim toga, veliki problem je zagađenje zraka i pojačana buka.

Zaštitite svoj sluh, zaštitite svoje zdravlje!

U zemljama poput Kine i Indije smrtni slučajevi koji se mogu pripisati zagađenju česticama dostižu gotovo milijun godišnje. Kao sektor s drugom najvećom emisijom ugljičnog dioksida globalno, odmah nakon proizvodnje električne i toplinske energije, cestovni promet ugrožava javno zdravlje i značajno pridonosi globalnom zatopljenju. Emisije CO2 osobnih automobila gotovo su se udvostručile od 2000. godine, popevši se s 2,2 GtCO2 na 3,0 GtCO2 u 2020. godini.

Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo

Obilježavanje dana bez automobila

Porijeklo dana bez automobila može se pratiti sve do naftne krize 1970-ih. Nestašice nafte inicirale su uvođenje dana bez automobila (stariji se sjećaju par-nepar sistema). Bila je to efikasna mjera koja je mogla vrlo brzo smanjiti potražnju za naftom. Posebno se intenzivno koristila u Nizozemskoj, Danskoj, Švicarskoj, Francuskoj i Njemačkoj…

Godišnji Dan bez automobila postao je formalizirani događaj tek 1990-ih. Nacionalne kampanje pokrenute su u Ujedinjenom Kraljevstvu 1997. od strane Environmental Transport Association, u Francuskoj 1998. od strane inicijative En Ville sans ma Voiture, a u Njemačkoj 1998. kroz Mobil Ohne Auto. Ubrzo nakon toga, 1999. godine, Europska komisija je podržala i financirala Dan bez automobila. Sljedeće godine ga je uspostavila kao inicijativu za cijelu Europu. Iste 2000. godine Komisija je proširila program na puni Europski tjedan mobilnosti. To je sada glavni fokus Komisije, s Danom bez automobila kao dijelom veće cjeline.

Zagreb bez automobila 

U ponedjeljak 22. rujna Zagreb već tradicionalno obilježava Europski dan bez automobila. Središte Zagreba biti će zatvoreno za automobilski promet od 8 do 20 sati, a svim će građanima taj dan biti omogućen besplatan javni prijevoz. 

Europski tjedan mobilnosti u Zagrebu završava tradicionalnom Žbicom, biciklističkom vožnjom zagrebačkim ulicama s početkom u 18 sati te Malom biciklijadom za djecu koja počinje u 17 sati.

Intencija dana bez automobila je da se građani barem na jedan dan u godini odreknu vožnje svojim automobilima i zamjene ga biciklima i javnim gradskim prijevozom. To je prilika onima koji misle kako ne mogu bez automobila da naprave iskorak i pokušaju nešto drugačije.

Prilika je ovo da se istakne kako je u Zagrebu nedavno uveden novi sustav javnih bicikala pod nazivom Bajs. Građanima je na raspolaganju 500 bicikala na 40 stanica, a do kraja listopada bit će postavljeno 2000 bicikala na 180 lokacija.

Učinci Dana bez automobila

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, pad razine onečišćujućih tvari u zraku kretao se od 40% u Parizu do 89% u Londonu. Veliki gradovi također su izvijestili o učinkovitijem korištenju parkirnih mjesta koja zauzimaju 15 do 30 posto urbanog područja. Porast usluga mobilnosti i globalna pandemija 2020. važni su čimbenici koji su pogodovali svjetskom kretanju bez automobila.

DOBRA HRVATSKA
ažurirano 29.09.2025.

Aplikacija AWorld – podrška pojedincima, tvrtkama i organizacijama prema ciljevima održivosti

Objavio
Odgovorno
-
Aplikacija AWorld

U okviru UN-ove kampanje ActNow izrađena je aplikacija AWorld. Aplikacija je odabrana i od Europske komisije za Klimatski pakt. Cilj aplikacije je osnažiti pojedince, tvrtke i organizacije na dodatne napore u održivosti kroz edukaciju, angažman i mjerljive akcije.

Aplikacija AWorld:

  • Potiče angažman i zadržavanje korisnika gamifikacijom, izazovima i nagradama u stvarnom vremenu za održivo ponašanje.
  • Smanjuje utjecaj na okoliš pomažući korisnicima da učinkovito prate, smanjuju i prijavljuju svoj ugljični otisak.
  • Personaliziran za pojedince i skalabilan za organizacije, AWorld usklađuje djelovanje s ciljevima održivosti na svakoj razini.

Počevši od 2024. godine, CSRD (Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti) postaje ključni propis za izradu izvješća o održivosti za javno kotirane europske tvrtke. I u Hrvatskoj se povećava broj obveznika izvještavanja o održivosti. Korištenje AWorld platforme pomaže timovima za održivost da prikupljaju podatke koji podržavaju usklađenost s CSRD-om, u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS).

Konkretno, AWorld nudi podatke o angažmanu dionika i društvenom utjecaju u vezi s: Zaposlenicima (S1) Potrošačima (S4) Dobavljačima (S2) Utjecanim zajednicama (S3).

Više na AWorld

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan mira 2025.: Hitna akcija za miran svijet!

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan mira 2025.

Međunarodni dan mira ili Dan mira obilježava se svake godine 21. rujna. Ustanovljen je 1981. godine jednoglasnom rezolucijom Ujedinjenih naroda. Dan mira pruža zajednički datum cijelom čovječanstvu da se posveti miru iznad svih razlika i doprinese izgradnji kulture mira.

Diljem svijeta životi se raskidaju, djetinjstva se gase, a osnovno ljudsko dostojanstvo se odbacuje usred okrutnosti i ponižavanja rata.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Djelujte odmah za miran svijet

U vrijeme turbulencija, previranja i neizvjesnosti, ključno je da svi poduzmu konkretne akcije kako bi se mobilizirali za mir. Od mirovnjaka na prvim crtama sukoba, preko članova zajednice, do učenika u učionicama diljem svijeta, svatko ima svoju ulogu. Moramo se suprotstaviti nasilju, mržnji, diskriminaciji i nejednakosti. Trebamo prakticirati poštovanje i prihvatiti raznolikost našeg svijeta.

Postoji mnogo načina da djelujete upravo sada. Potaknite razgovore o hitnoj potrebi za razumijevanjem, nenasiljem i razoružanjem. Volontirajte u svojoj zajednici, slušajte glasove koji se razlikuju od vaših, osporite diskriminirajući jezik na radnom mjestu, prijavite maltretiranje i online i offline te odvojite vrijeme za provjeru činjenica prije nego što objavite na društvenim mrežama.

Također možete izraziti svoje izbore, odlučiti se za kupnju artikala društveno osviještenih marki ili donirati organizacijama koje promiču održivost i ljudska prava.

Ujedinjeni narodi djeluju u svakom od ovih područja, predvodeći globalne napore za unapređenje ljudskih prava, borbu protiv klimatskih promjena te sprječavanje i reagiranje na sukobe.

Mir nije samo vizija – to je poziv na djelovanje na koji svatko od nas može odgovoriti promicanjem razumijevanja, poštovanja i pravde u svakodnevnom životu. Pridruživanjem akcijama i dijeljenjem poruka nade, možemo inspirirati druge da progovore i pomognu u izgradnji mirnijeg svijeta.

Izvor: UN

WMO upozorava na sve nepredvidljiviji ciklus vode

Objavio
Odgovorno
-

Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalnih vodnih resursa, ciklus vode je postao sve nepredvidljiviji i ekstremniji, oscilirajući između potopa i suše. Izvješće ističe kaskadne utjecaje previše ili premalo vode na gospodarstva i društvo.

WMO Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa 2024.Ovo izvješće, koje WMO objavljuje svake godine, pruža sveobuhvatan kvantitativni pregled globalnih vodnih resursa. Naglasak je na hidrološkoj varijabilnosti i trendovima. Podržava zemlje, donositelje odluka i dionike u razumijevanju trenutnog stanja vodnih resursa. Pomaže u identificiranju žarišnih točaka i podršci učinkovitim strategijama upravljanja vodama.

Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa za 2024. godinu objavljeno je jučer, 18. rujna 2025. Dokumentira izvanrednu godinu koju su oblikovale rekordne vrućine, klimatski ekstremi i široko rasprostranjeni utjecaji povezani s vodom. S globalnim površinskim temperaturama koje su dosegle 1,55 °C iznad predindustrijskih razina, 2024. bila je najtoplija godina u 175-godišnjoj evidenciji promatranja. Snažni uvjeti El Niña na početku godine pojačali su sušu u Južnoj Americi i južnoj Africi, dok su se druge regije suočile s razornim poplavama.

Ključne poruke izvješća o stanju globalnih vodnih resursa za 2024.
  • Ističe kaskadne učinke previše ili premalo vode
  • Samo jedna trećina riječnih slivova imala je normalne uvjete tijekom godine
  • Sve ledenjačke regije diljem svijeta treću godinu zaredom prijavljuju gubitke zbog topljenja
  • Izvješće poziva na više praćenja i dijeljenja podataka

U cijelom ciklusu vode bili su vidljivi ekstremi: rijeke, rezervoari, jezera, podzemne vode i ledenjaci pokazali su značajna odstupanja od normalnog. Dok su dijelovi Afrike, Europe i Azije bili poplavljeni poplavama, Južna Amerika i južna Afrika pretrpjele su tešku sušu. Ledenjaci su nastavili bilježiti gubitak leda, što je doprinijelo porastu razine mora. Ovi događaji donijeli su široko rasprostranjene ljudske i ekonomske troškove. To naglašava hitnu potrebu za boljim praćenjem, ranim upozoravanjem i prilagodljivim upravljanjem vodama u uvjetima zagrijavanja klime.

Izvor: WMO

Zelena čistka – Svjetski dan čišćenja 2025.: Tekstilni i modni otpad

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day) u Hrvatskoj je poznatiji kao Zelena čistka. Dan podsjeća društvo na našu kolektivnu odgovornost za očuvanje i održavanje čistog i zdravog okoliša te doprinos održivom gospodarenju otpadom i resursima. 

Pokret je rođen 2008. godine u Estoniji, kada je 4% stanovništva, za svega nekoliko sati, očistilo cijelu zemlju od ilegalno odbačenog otpada. To je preraslo u globalnu inicijativu koju od 2012. koordinira Let’s Do It World. Ova globalna inicijativa potiče ljude na sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja kako bi se riješili lokalni problemi otpada i promoviralo održivo gospodarenje otpadom. Svjetski dan čišćenja dodan je u službeni kalendar Ujedinjenih naroda 2023. godine.

Svjetski dan čišćenja

Svjetski dan čišćenja 2025.: Tekstilni i modni otpad

Svjetski dan čišćenja 2025. fokusiran je na tekstilni i modni otpad, jedan od najvidljivijih i najbrže rastućih ekoloških izazova.

Svake sekunde kamion za smeće pun odjeće odloži se na odlagalište otpada ili se spali. Modna industrija svake godine generira 92 milijuna tona tekstilnog otpada, preopterećujući sustave upravljanja otpadom, zagađujući vodene putove i potičući klimatsku krizu.

Svjetski dan čišćenja 2025. ističe hitnu potrebu za podizanjem svijesti i promjenom navika prema odgovornoj potrošnji, jačanjem lokalnih i globalnih sustava gospodarenja otpadom te unapređivanjem politika i partnerstava koja grade otpornost urbanih područja.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan održivog razvoja 2025. #BudimoOdrživi

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan održivog razvoja 2025.
Foto: ODRAZ

Europski tjedan održivog razvoja (ESDW) održava se od 18. rujna do 8. listopada 2025. Ove se godine obilježava 10. obljetnica ESDW-a. Tema obilježavanja je “Otpornost i ravnoteža”.

Cilj obilježavanja je promicati održivi razvoj i podizati svijest o Agendi 2030 i ciljevima održivog razvoja (SDG) poticanjem registracije javnih događaja. Fokus je na poticanju sudjelovanja u radionicama, akcijama prikupljanja, razmjenama i inspirativnim susretima kako bi se pokazalo da održivost počinje u svakodnevnom životu.

Ciljevi održivog razvoja su nacrt za postizanje bolje i održivije budućnosti za sve. Oni se bave globalnim izazovima s kojima se suočavamo, uključujući siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, degradaciju okoliša, mir i pravdu.

Kao i uvijek, ESDW je otvoren za sve koji žele poduzeti konkretne akcije kako bi podržali provedbu Ciljeva održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih naroda. Inicijative, zaklade, škole, vrtići, sveučilišta, crkve, tvrtke, socijalne ustanove, udruge za zaštitu okoliša i razvoj, općine, javna poduzeća, vlasti, uredi i ministarstva, ali i privatne osobe koje žele pokrenuti akciju u svom osobnom okruženju, potiču se da organiziraju i prijave događaje putem ESDW-a. Saznajte više o obilježavanju tjedna u Hrvatskoj. Koordinator obilježavanja u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja
Foto: freepik

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja svake se godine obilježava 16. rujna od kada ga je 1994. godine usvojila Opća skupština UN-a. Datum je izabran u spomen na datum potpisivanja Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1987. godine. Upravo zahvaljujući Montrealskom protokolu, ozonski sloj se obnavlja i očekuje se da će se do sredine stoljeća vratiti na vrijednosti prije 1980. godine. To potvrđuje da su globalne kolektivne odluke i djelovanje, vođeni znanošću, pravi put u rješavanju velikih globalnih kriza. 

Ozonski omotač je zaštitni štit u stratosferi koji apsorbira ultraljubičasto-B zračenje sa Sunca štetno za žive organizme na Zemlji. Ovo štetno zračenje naročito šteti koži i očima uzrokujući rak kože i kataraktu. Također štetiti biljkama ali i životu u moru.

Tijekom 1970-ih znanstvenici su primijetili da je ozonski omotač oštećen, a sredinom sljedećeg desetljeća otkrivene su ozonske rupe, mjesta sa znatno smanjenim koncentracijama ozona, plina koji čini sloj, iznad polova, a naročito iznad Antarktike. Uskoro su znanstvenici otkrili da je uzrok tomu ljudska aktivnost: korištenje klorofluorougljika, najčešće freona, kemijskih spojeva iz sustava za hlađenje, poput klima uređaja i hladnjaka, te dezodoransa.

Mobilizacija međunarodne zajednice

Kako se vijest o otkriću širila, svijet je zahvatila uzbuna. Projekcije da će uništavanje ozonskog omotača negativno utjecati na zdravlje ljudi i ekosustava izazvale su strah javnosti, mobilizirale znanstvena istraživanja i potaknule svjetske vlade na suradnju na dosad neviđen način.

Naime, znanstvena potvrda oštećenja ozonskog omotača potaknula je međunarodnu zajednicu na uspostavu mehanizma za suradnju radi poduzimanja mjera za zaštitu ozonskog omotača. To je formalizirano Bečkom konvencijom o zaštiti ozonskog omotača, koju je 22. ožujka 1985. usvojilo i potpisalo 28 zemalja. Uskoro je u rujnu 1987. došlo i do izrade Montrealskog protokola.

Montrealski protokol je pravno obvezujući međunarodni ugovor koji štiti stratosferski ozonski omotač postupnim ukidanjem proizvodnje i potrošnje određenih tvari koje oštećuju ozonski sloj. Montrealski protokol je od tada univerzalno ratificiran i izmijenjen devet puta, proširujući pokrivenost na nove tvari i ažurirajući vremenske rokove za postupno ukidanje. 

Provedba Montrealskog protokola dobro je napredovala kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U većini slučajeva poštovani su svi rasporedi postupnog ukidanja, neki čak i prije roka.

40 godina od Bečke konvencije

Bili su to prvi svjetski napori u borbi protiv klimatoloških učinaka uzrokovanih ljudskim djelovanjem. A 16. rujna 2009. Bečka konvencija i Montrealski protokol postali su prvi ugovori u povijesti Ujedinjenih naroda koji su postigli univerzalnu ratifikaciju. 

Montrealski protokol ne samo da pomaže u smanjenju ozonske rupe, već i ublažava globalno zagrijavanje jer CFC-i djeluju i kao staklenički plin. Kako bi se dodatno smanjilo zagrijavanje, protokol je izmijenjen kako bi se postupno ukinuli i hidrofluorougljici (HFC), koji su uvedeni kao zamjena za CFC-e, ali djeluju kao staklenički plinovi.

U izmjeni protokola, 2016. godine, u Kigaliju, Ruanda, stranke su se složile uključiti popis od 19 HFC-a kao kontrolirane tvari koje će se postupno ukidati. Kigali amandman, koji je stupio na snagu 2019. godine, usmjeren je stoga na HFC-e. Očekuje se da će uspješno postupno ukidanje HFC-a spriječiti porast globalne temperature do 0,4 stupnja Celzija do 2100. godine, a istovremeno će se nastaviti štititi ozonski omotač.

Priča o globalnom ekološkom uspjehu

Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač općenito se smatra najuspješnijim međunarodnim ugovorom o okolišu do danas. Nedavno je Montrealski protokol dodatno učvrstio svoje nasljeđe kao priča o klimatskom uspjehu prvim zabilježenim smanjenjem atmosferskih koncentracija antropogenog stakleničkog plina, hidroklorofluorougljika (HCFC-a). HCFC-i imaju potencijal globalnog zagrijavanja do 2000 puta veći od ugljikovog dioksida. Nedavna studija otkrila je da su razine HCFC-a u atmosferi već pale za tri četvrtine postotnog boda. Iako se to može činiti malim, predstavlja značajno postignuće u smanjenju stakleničkih plinova na globalnoj razini.

Uspjeh Montrealskog protokola, uključujući uspješno smanjenje HCFC-a, temelji se na međunarodnoj suradnji. U početku je sporazum ratificiralo samo četrdeset i šest zemalja. No ključno je da je uključivao sve glavne proizvođače tvari koje oštećuju ozonski sloj uključujući SAD, Francusku, Njemačku i Japan. S vremenom je broj članica ugovora rastao, postigavši ​​univerzalnu ratifikaciju 2009. godine. Ugovori o ozonu utjelovili su koncept prelaska sa znanosti na globalno djelovanje.

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije
Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije – 40 godina od Bečke konvencije

Učinkovitost Montrealskog protokola

Nedavni pregled učinkovitosti Montrealskog protokola otkriva da bi bez njega do sada došlo do 20% povećanja ultraljubičastog zračenja koje pogađa područja srednjih geografskih širina poput južne Australije. Izračunali su da bi se do 2100. godine količina ultraljubičastog zračenja koja dopire do srednjih geografskih širina učetverostručila.

NASA-ine simulacije modela pokazale su da bi bez Montrealskog protokola globalni ozon do 2065. godine pao toliko nisko da bi svijetle osobe na sjevernim lokacijama srednjih geografskih širina imale primjetne opekline od sunca za otprilike 5-10 minuta tijekom ljeta na otvorenom. Montrealskim protokolom, do 2030. godine omogućuje da se spriječi do 2 milijuna slučajeva raka kože godišnje u svijetu.

Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, očekuje se da će potpuna provedba Montrealskog protokola u Sjedinjenim Državama spriječiti otprilike 443 milijuna slučajeva raka kože, 2,3 milijuna smrtnih slučajeva od raka kože i 63 milijuna slučajeva katarakte kod osoba rođenih u razdoblju od 1890. do 2100. godine.

Putokaz za rješavanje klimatskih promjena?

Stroga i pravovremena provedba ozonskih ugovora dovela je do procesa ozdravljenja ozonskog omotača. Unatoč tome što je globalni kolektivni problem koji zahtijeva međunarodnu koordinaciju i suradnju, priča o obnavljanju ozonskog omotača smatra se jednom od najvećih priča o uspjehu u području okoliša. U međuvremenu, rješavanje klimatskih promjena – koje se oslanja na istu globalnu suradnju – nije uspjelo napredovati istom snagom.

Moglo bi se tvrditi da je ozonski omotač bio lakši cilj za okupljanje. Uništavanje ozona predstavljalo je neposrednu prijetnju globalnom zdravlju. Tvari koje oštećuju ozonski omotač emitirao je samo ograničen broj industrija. Također su postojale dostupne kemijske alternative mnogim tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Nasuprot tome, klimatske promjene vjerojatno predstavljaju dugoročniju egzistencijalnu prijetnju, a staklenički plinovi nastaju zbog mnogobrojnih i raznorodnih ljudskih aktivnosti.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan mobilnosti 2025.: Mobilnost za sve

Objavio
Odgovorno
-

Europski tjedan mobilnosti vodeća je kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Promiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prometnih rješenja.

Održava se svake godine od 16. do 22. rujna, a kulminira popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti potiču se da ovaj tjedan iskoriste za testiranje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i prikupljanje povratnih informacija od javnosti. Već godinama je i Zagreb jedan od gradova koji aktivno sudjeluju u obilježavanju tjedna mobilnosti različitim aktivnostima.

Ovogodišnji Europski tjedan mobilnosti obilježava se temom „Mobilnost za sve“. Kampanja poziva na pristup održivim mogućnostima prijevoza za sve, bez obzira na prihode, lokaciju, spol ili sposobnosti. 

Mnogi se ljudi suočavaju s izazovima poput visokih troškova ili nedostatka prijevoznih opcija koje im ograničavaju pristup poslovima, obrazovanju i osnovnim uslugama – to je poznato kao prometno siromaštvo. Stoga nas ovogodišnji tjedan mobilnosti poziva da zamislimo i gradimo društvo u kojem su prometne usluge dostupne, pristupačne, uključive i sigurne. Društvo u kojem su javni prijevoz, hodanje i biciklizam održive opcije za sve. Europski fond za socijalnu klimu  pomaže zajednicama i kućanstvima da se prilagode tim promjenama podržavajući pristupačna, održiva rješenja za mobilnost.

Europski tjedan mobilnosti poziva nas da preispitamo svako putovanje i osiguramo mobilnost za sve!

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan demokracije – osnaživanje predanosti demokratskim vrijednostima

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan demokracije
Foto: freepik

Međunarodni dan demokracije, 15. rujna, ustanovljen je rezolucijom koju je 2007. godine usvojila Opća skupština UN-a. To je dan podizanja svijesti o demokratskim načelima i vrijednostima poput slobode govora, poštivanja ljudskih prava i načela održavanja periodičnih i istinitih izbora općim pravom glasa.

Ove se godine obilježava 18. Međunarodni dan demokracije. Tom je prigodom glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, istaknuo „hrabrost ljudi diljem svijeta koji oblikuju svoja društva kroz dijalog, sudjelovanje i povjerenje“. Naglašavajući da su ti napori važniji nego ikad „u vrijeme kada su demokracija i vladavina prava pod napadom dezinformacija, podjela i smanjenja građanskog prostora“.

20 godina UN-ovog fonda za demokraciju

UN-ov fond za demokraciju održat će događaj na Međunarodni dan demokracije u ponedjeljak, 15. rujna, u sjedištu UN-a. Tema je „Od glasa do djela“, a naglasak je na mogućnostima transformacije demokratskog sudjelovanja. U vremenu smanjenog građanskog prostora i rastućeg broja dezinformacija, izgradnja povjerenja, dijaloga i zajedničkog donošenja odluka hitniji su nego ikad. Ukorijenjen u načelu „Mi, narodi“, ovaj događaj ima za cilj pokazati demokraciju kao živu snagu za djelovanje, nadu i suradnju.

Već 20 godina, Fond Ujedinjenih naroda za demokraciju (UNDEF) igra ključnu ulogu u promicanju demokratskih vrijednosti diljem svijeta. Od svog osnutka, UNDEF podržava civilno društvo, uključivo sudjelovanje i jača institucije koje poštuju ljudska prava i vladavinu prava. Njegovi projekti doprli su do zajednica na lokalnoj razini, dajući glas marginaliziranima, promičući ravnopravnost spolova i potičući transparentno upravljanje. Financiranjem više od tisuću inicijativa, UNDEF je postao vitalna snaga u pomaganju ljudima da oblikuju vlastitu budućnost kroz dijalog, građanski angažman i demokratske inovacije.

Tijekom ova dva desetljeća, utjecaj UNDEF-a bio je posebno značajan na mjestima gdje je demokracija krhka ili ugrožena. Ulaganjem u organizacije civilnog društva, neovisne medije i pokrete koje vode mladi, Fond je pomogao u stvaranju otpornih demokratskih kultura od temelja. U eri obilježenoj dezinformacijama, autoritarizmom i smanjenjem građanskog prostora, rad UNDEF-a ostaje relevantniji nego ikad. Dok obilježavamo ovu 20-godišnjicu, slavimo ne samo postignuća Fonda, već i hrabrost pojedinaca i zajednica koje podržava – onih koji nastavljaju braniti demokraciju kao snagu za dostojanstvo, uključivost i mir.

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu

Konferencija o Međunarodnom danu demokracije u Bruxellesu (IDD Bruxelles) godišnji je događaj koji okuplja vodeće glasove u području podrške demokraciji, upravljanja i građanskog angažmana. Od svog osnutka, konferencija služi kao platforma za poticanje dijaloga, razmjenu stručnosti i izgradnju partnerstava među kreatorima politika, predstavnicima civilnog društva, istraživačima i međunarodnim organizacijama.

Ovogodišnje 11. izdanje Konferencije održava se 18. i 19. rujna 2025. na dva mjesta u srcu Bruxellesa. Tema je „Svijet okrenut naopačke: Demokracija i uključivost u doba nesigurnosti“. Naglasak je na hitnim vezama između uključive demokracije, globalne sigurnosti i uloge Europe u sve nestabilnijem svijetu.

IDD Brussels organizira konzorcij europskih i globalnih partnera. Cilj mu je istaknuti vrijednost demokracije kao temelja sigurnosti, prosperiteta i uključivih društava. Svake godine konferencija nudi prostor za kritičko promišljanje demokratskih trendova, izazova i inovacija, povezujući iskustva iz Europe i cijelog svijeta.

DOBRA HRVATSKA

1...212223...187Stranica 22 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z