Vrelo Une je spašeno – Inspektorat RH zabranio izgradnju mini hidroelektrane

Vrelo Une je jedan od izvora rijeke Une. Nalazi se u ličkom dijelu Zadarske županije, kod mjesta Donja Suvaja, na 396 metara nadmorske visine. Izvire ispod padina planina Plješevice i Stražbenice. Na izvoru Una čini bajkovito plavozeleno jezero okruženo šumom i visokim strmim liticama.

Legenda kaže da su naziv rijeke dali Rimljani. Kad su ju ugledali uzviknuli su “Una, unica!” što znači “Jedna, jedina!”

Vrelo Une je najdublji krški izvor u Hrvatskoj i među pet najdubljih u svijetu. Dosad je istražen do dubine od 248 metra, ali dno nije dosegnuto. Temperatura vode je konstantna i iznosi 2–3°C. Izvor ima oblik okruglog, mirnog, modrozelenog jezera.

Voda koja ponire na širem području Gračaca, Bruvna, Mazina i Velike Popine izlazi kroz Vrelo Une na površinu. Tok rijeke Une u Hrvatskoj iznosi oko 120 km, a u BiH oko 90 km.

Izvor Une s kanjonom u dužini od 150 metara zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode površine 263 ha (2,63 km2) od 1968. godine. Vrelo Une na području je ekološke mreže Natura 2000. Veći dio toka u BiH proglašeno je nacionalnim parkom.

Izvor: wikipedia.hr

Više na:
index.hr – Zabranjena izgradnja hidroelektrane na Uni
večernji list – Državni inspektorat zabranio gradnju hidroelektrane na Uni: ‘Došlo je do štetnog utjecaja na prirodu’

Pročitajte i osvrt našeg urednika i autora Gorana Tudora te fotogaleriju s izleta na Unu:

Kako se ugrožava, a kako uživa Una? Što se dogodilo i događa se?

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan mladih 2024: Digitalni putovi mladih za održivi razvoj

Foto: freepik

Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza. Cilj obilježavanja je skrenuti pozornost međunarodne zajednice na probleme mladih i istaknuti potencijal mladih kao partnera u današnjem globalnom društvu.

Odluku o obilježavnju Međunarodnog dana mladih donjela je Opća skupština UN-a 17. prosinca 1999. rezolucijom 54/120, na preporuku Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade (Lisabon, 8.-12. kolovoza 1998.). Prvi put je obilježen 12. kolovoza 2000. Međunarodni dan mladih fokusira se na mlade i tinejdžere te njihovo mjesto u društvu. Ne radi se samo o njihovoj zaštiti, već o njihovom uključivanju u razvoj zajednica diljem svijeta. Među središnjim područjima za razvoj i zaštitu mladih u ovoj inicijativi UN-a su obrazovanje, zapošljavanje, okoliš, delinkvencija, djevojke i mlade žene, HIV/AIDS i međugeneracijski odnosi.

Potencijal mladih za potrebne promjene u društvu

Danas postoji 1,2 milijarde mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine, što čini 16 posto svjetske populacije. Do 2030. godine — ciljnog datuma za ciljeve održivog razvoja (SDGs) koji čine Agendu 2030. — predviđa se da će broj mladih porasti za 7 posto odnosno na gotovo 1,3 milijarde.

  • Polovica ljudi na našem planetu ima 30 ili manje godina, a očekuje se da će taj udio doseći 57% do kraja 2030.
  • Istraživanje pokazuje da 67% ljudi vjeruje u bolju budućnost, a najveći optimisti u vezi s tim iskazali su se u dobi od 15 do 17 godina.
  • Većina ljudi se slaže da je odnos godina u politici pogrešan. Više od dvije trećine (69%) ljudi u svim dobnim skupinama slaže se da bi više prilika za mlađe ljude da imaju pravo glasa u razvoju/promjeni politika poboljšalo političke sustave.
  • Globalno, samo 2,6% parlamentaraca mlađe je od 30 godina, a manje od 1% tih mladih zastupnika su žene.

Izvor: kampanja Be Seen Be Heard [pdf]

Kako mladi sve više zahtijevaju pravednije i progresivnije mogućnosti i rješenja u svojim društvima, potreba za rješavanjem različitih izazova s ​​kojima se mladi ljudi suočavaju postala je hitnija nego ikad. Mladi imaju kreativnost, potencijal i sposobnost da dovedu do promjena – za sebe, za svoje zajednice i za ostatak svijeta.


Znate li što o ageizmu i adultizmu, a prisutni su više od rasizma i sexizma?


Tema 2024.: Od klikova do napretka: Digitalni putovi mladih za održivi razvoj

Digitalizacija transformira naš svijet, nudeći neviđene prilike za ubrzanje održivog razvoja. Digitalne tehnologije kao što su mobilni uređaji, usluge i umjetna inteligencija ključne su za unapređenje ciljeva održivog razvoja (SDG). Podaci generirani iz digitalnih interakcija podržavaju donošenje odluka utemeljenih na dokazima. S dubokim utjecajem na ekonomsku, društvenu i ekološku dimenziju, digitalne tehnologije i podaci pridonose najmanje 70 posto od 169 ciljeva SDG-a  dok potencijalno smanjuju troškove postizanja tih ciljeva za do 55 trilijuna USD.

Mladi prednjače u digitalnom usvajanju i inovacijama, s tri četvrtine onih u dobi od 15 do 24 godine koji će koristiti internet 2022. godine, što je stopa viša od ostalih dobnih skupina. Međutim, i dalje postoje razlike, osobito u zemljama s niskim dohotkom i među mladim ženama, koje često imaju manji pristup internetu i digitalnim vještinama u usporedbi s muškim kolegama. Iako postoji hitna potreba za povećanjem digitalne uključenosti, mladi su u velikoj mjeri prepoznati kao “digitalni domorodci”, koji koriste tehnologiju za poticanje promjena i stvaranje rješenja. Kako se približava krajnji rok za ciljeve održivog razvoja 2030., uloga mladih u digitalnim inovacijama ključna je za rješavanje globalnih problema.

Za više informacija provjerite Međunarodni dan mladih 2024.

DOBRA HRVATSKA

Vaclav Havel, književnik, aktivist, predsjednik, o moralno posrnulom svijetu svemirskih brodova

Na slici: Književnik i bivši predsjednik Češke Vaclav Havel (1936. – 2011.)

„Najgora je činjenica da živimo u zagađenom moralnom okolišu. Moralno smo bolesni, jer smo prihvatili i naučili govoriti jedno, a misliti drugo. 

Naučili smo ni u što ne vjerovati, ne primjećivati jedni druge i brinuti se samo o sebi“, u žalu je pisao Vaclav Havel.

„Pojmovi kao ljubav, prijateljstvo, suosjećanje, skromnost i opraštanje izgubili su svoj dubinski smisao i mnogima od nas nisu ništa doli puke psihološke kategorije. Ti pojmovi vrlina čine se u ovom dobu kao neki izgubljeni pozdravi iz davnina, pomalo smiješni u vremenu kompjutera i svemirskih brodova“.

„O kad bi se moje riječi zapisale i kad bi se u mjed tvrdu urezale“, sanja Havel.  „Kad bi se željeznim dlijetom i olovom u spomen vječan u stijenu uklesale. Ja znam dobro; moj Izbavitelj živi i posljednji će on nad Zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi će me dići; iz svoje ću puti tad vidjeti Boga“.

***

Vaclav Havel bio je predsjednik Čehoslovačke od 1989. do 1992., a nakon razjedinjenja bivše države u dvije, postaje predsjednikom Češke od 1993. do 2003., u dva mandata. Postavljao temelje modernoj Češkoj koja je danas vodeća zemlja među onima iz bivšeg sovjetskog bloka. Promicao je humane vrijednosti, za svog mandata ukinuo smrtnu kaznu i pustio iz zatvora mnoge zatvorenike. Iako je od mladih dana stalno nosio ulogu građanina-opozicionera, kao državnik u novoj Češkoj protivio se revanšizmu i lustraciji.

Vaclav je u polici kao zalaganju za opće ljudsko dobro bio neprestano. Sudjelovao je u buđenju naroda – Praškom proljeću 1968., koje je bilo prekinuto grubom sovjetskom intervencijom. A kad je došlo vrijeme povijesnih promjena 1989., sloma Istočnog bloka, ponovno se najaktivnije uključio u revolucionarna djelovanja. Kao predsjednik organizacije Civilni forum (kasnije Građanski forum) bio je aktivan u poziciji pregovarača sa dotadašnjim komunističkim vodstvom.

Havel je književnik. Od 2006., nakon što je prebolio/preživio rak pluća, piše još aktivnije. Potvrđuje kontinuitet svog književnog djelovanja koje traje od rane mladosti kad je objavljivao drame i dobivao međunarodne nagrade.

Jedni grade diktature, a državnik Havel teži slobodi i ljudskim pravima

Dok drugi političari, jednom kad s domognu vlasti, itekako traže načina da učvrste svoju jednostranu vlast – pa ukidaju slobode i prava ljudi (ovodobni su istaknutiji primjeri za to Poljska, Mađarska, Slovačka, Srbija), dotle je Havel jedan od one rijetke vrste koji slobode i ljudska prava cijeli život zagovara. 

Havel je primio uglednu nagradu Amnesty Internationala „Veleposlanik savjesti“, upravo za to : zbog svoje dosljednosti i borbe za zaštitu i razvoj ljudska prava.

Rodio se i živio u Pragu, Zlatnoj Prahi, koju voli, o kojoj piše:

ZLATNI PRAG – KRUNA SVIJETA I SRCE EVROPE

„Tamo, u šumama kraj Vltave, naići ćeš na čoveka koji nosi urnu (prah) svog doma, zbog čega će i budući grad dobiti ime Velikog Praha. Svi Česi znaju ovu bajku, zabilježenu u 10. stoljeću, a slavni kompozitor Smetana i operom je ovjekovječio proročanstvo vidovite Libuše. Još u ranom srednjem vijeku Prag je ovjenčan laskavim metaforama – putnici namjernici opisivali su ga kao krunu svijeta, zvali ga srcem Evrope, majkom svih gradova, snom izgrađenom u kamenu… 
Dok, prepušteni magiji historije, budete šetali mostovima zlatnog grada, iz jednog od njegovih mnogobrojnih zvonika možda ćete začuti arije iz Dvoržakove Rusalke, ili se izgubiti u mislima pokušavajući odgonetnuti iza kojih se zidina održavao proces Jozefu K, tragičnom junaku Kafkinog romana“…  

Vaclav Havel bio je jedan od najuglednijih europskih državnika na prijelazu 20./21 stoljeća – političar, intelektualac, književnik, humanist i demokrat. Povodom njegov odlaska, moramo se uvijek nanovo sjetiti onog divnog aforizma: „Veliki ljudi su mnogo potrebniji Zemlji nego nebu. Uvijek se rastužim kad ode netko velik.“

Uz njega stoji definicija politike kao plemenitog ljudskog djelovanja.

Referentni izvor – crtica kao poticaj: MARKO RAGUŽ, Sarajevo, 2023. (radiogornjigrad.blog)

DOBRA HRVATSKA /GT
Srpanj, 2024.

Crveni alarm (8): Ekstremne vrućine ubiju više od 175.000 ljudi godišnje samo u Europi – upozorava SZO

Foto: freepik

Ekstremne vrućine ubijaju više od 175.000 ljudi godišnje u Europi, objavila je jučer Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na Zemlji, a podaci o smrtnosti pokazuju utjecaj tog zagrijavanja.

U nastavku prenosimo izjavu regionalnog direktora SZO-a za Europu, dr. Hansa Henrija P. Klugea.

Europska regija SZO-a najbrže se zagrijava od 6 regija SZO-a, s temperaturama koje rastu oko dvostruko brže od globalne prosječne stope. Diljem regije, u 53 države članice, ljudi plaćaju najveću cijenu. Sve 3 najtoplije godine zabilježene u regiji dogodile su se od 2020., a 10 najtoplijih godina bilo je od 2007.

Prije nekoliko dana, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres objavio je Poziv na akciju u slučaju ekstremnih vrućina kao odgovor na smrtonosne posljedice porasta temperatura diljem svijeta. U nekim mjestima diljem svijeta klimatska kriza već podiže temperature do nepodnošljivih razina, a procjene pokazuju da se globalno oko 489 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom dogodilo svake godine između 2000. i 2019., pri čemu Regija čini 36% ili, na prosječno 176.040 smrtnih slučajeva svake godine između 2000. i 2019.

Poziv glavnog tajnika identificira 4 kritična područja djelovanja za brigu o ranjivima, zaštitu radnika, jačanje otpornosti gospodarstava i društava i ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5°C. Ovo ne može biti relevantnije za regiju u kojoj je u proteklih 20 godina zabilježen porast smrtnosti uzrokovane vrućinom za 30%, pri čemu smrtnost uzrokovana vrućinom raste u gotovo svim zemljama regije u kojima postoji praćenje.

Toplinski stres vodeći je uzrok smrti uzrokovane klimom u regiji

Ekstremne vrućine pogoršavaju kronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebro-vaskularne bolesti, mentalno zdravlje i stanja povezana s dijabetesom. Ekstremne vrućine posebno su problem za starije osobe, posebno one koje žive same. Također može dodatno opteretiti trudnice.

Razvoj akcijskih planova za toplinu i zdravlje ključni je proces prilagodbe, koji zajednice čini otpornijima na toplinske valove. Više od 20 zemalja u regiji ima takve planove. Iako je to ohrabrujuće, nije dovoljno za zaštitu svih zajednica.

SZO Europa, preko našeg Europskog centra za okoliš i zdravlje u Bonnu, Njemačka, trenutno razvija ažurirano, drugo izdanje svojih smjernica akcijskog plana za toplinu i zdravlje. To će nacionalnim i lokalnim vlastima pružiti referentnu točku utemeljenu na dokazima za izradu vlastitih planova ili ažuriranje postojećih. Proces njihovog razvoja okuplja aktere iz više sektora s ciljem boljeg upravljanja rizicima od topline.

Činjenica je da se štetni učinci toplog vremena na zdravlje u velikoj mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, pa ćemo, ako budemo bolje pripremljeni za topliju regiju, spasiti mnoge živote, kako sada tako i u budućnosti.

#KeepCool

Za ovo ljeto, kao i za prethodna ljeta, podsjećam vas na godišnju kampanju SZO Europe #KeepCool za podizanje svijesti o opasnostima ekstremnih vrućina i jednostavnih smjernica koje mogu zaštititi sve.

  • Držite se podalje od vrućine. Izbjegavajte izlaske i naporne aktivnosti tijekom najtoplijeg doba dana. Ostanite u hladu i ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranim vozilima. Ako je potrebno i moguće, provedite 2-3 sata dnevno na hladnom mjestu, poput supermarketa ili kina.
  • Držite svoj dom hladnim. Koristite noćni zrak da rashladite svoj dom. Smanjite toplinsko opterećenje u vašem domu ili hotelskoj sobi tijekom dana pomoću roleta ili kapaka.
  • Održavajte svoje tijelo hladnim i hidriranim. Nosite laganu i široku odjeću i laganu posteljinu, tuširajte se ili kupajte u hladnim vodama te redovito pijte vodu, a izbjegavajte zašećerena, alkoholna ili kofeinska pića zbog dehidrirajućeg učinka na tijelo.
  • Čuvajte sebe i druge. Provjerite obitelj, prijatelje i susjede, osobito starije osobe, koje većinu vremena provode same.

Moramo ojačati koordinirano djelovanje kako bismo zaštitili naše zdravlje od ovog najizravnijeg i najsmrtonosnijeg utjecaja klimatskih promjena. U potpunosti podržavam Poziv glavnog tajnika na akciju koji je i hitan i pravovremen u privlačenju globalne pozornosti za rješavanje ove globalne prijetnje javnom zdravlju.

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

DOBRA HRVATSKA

Solarni balkoni su hit u Njemačkoj. Evo što trebate znati o ovim plug-in solarnim sustavima

Solarni paneli
Foto: freepik

Solarni balkoni, novi val solarnih proizvoda, ne donose samo jeftinu električnu energiju, oni također sudjeluju u energetskoj tranziciji.

Više od 500.000 plug-in solarnih sustava instalirano je u Njemačkoj, a većina njih nalazi se na balkonima ljudi. Novi podaci pokazuju da je još 220.000 PV uređaja instalirano u prvoj polovici 2024. Procvat proizašao iz njemačke “vrlo snažne solarne kulture”, prema riječima jednog stručnjaka.

Solarni balkoni dio su šire energetske tranzicije diljem Europe, objašnjava Jan Osenberg, savjetnik za politiku u udruzi SolarPower Europe. – “Vidimo ih kao podskup krovnih solarnih sustava, ali i kao nešto drugačije”, kaže on za Euronews Green. “U osnovi to vidimo kao trend korištenja sve moguće umjetne infrastrukture za solarnu proizvodnju.”

Željezničke pruge , autoceste, parkirališta, krovovi automobila, groblja i pročelja zgrada… popis struktura koje dobivaju solarnu preobrazbu ide u nedogled.

Pa zašto su druge europske zemlje spore u prihvaćanju ove vrste solarnih panela? I što trebate znati ako razmišljate o panelu ili dva za svoj balkon?

Solarni balkoni ukratko: Kako funkcioniraju?

Glavna stvar po kojoj se solarni balkoni razlikuju od krovnih solarnih sustava je da su oni mnogo manji sustav. U osnovi, tehnika se sastoji od jedne ili dvije solarne ploče spojene u električnu utičnicu.

Oni proizvode samo oko 10 posto energije stambenih krovnih sustava, kaže Osenberg. Kao grubi izračun, on procjenjuje da Njemačka ima oko 200 MW instaliranog balkonskog solara; u usporedbi s kapacitetom od 16 GW iz stambenog krovnog sektora.

Sa stajališta kupca, glavna razlika je u tome što je PV na balkonu puno lakše instalirati. Komplet možete kupiti online i ne treba vam električar za postavljanje. Za razliku od krovnih instalacija , gdje se preporučuju ovlašteni instalateri kako bi se izbjegli rizici od požara i oštećenja strukture.

Ukratko: paneli se postavljaju na montažnu konstrukciju i kabelima pričvršćuju na pretvarač koji pretvara električnu energiju iz istosmjerne u izmjeničnu, koja ide u vašu utičnicu putem običnog utikača.

Za koga su solarni balkoni?

“Glavni razlog uspjeha balkonskih solarnih sustava je taj što daje priliku ljudima da koriste solarnu energiju koji to prije nisu mogli koristiti”, kaže glasnogovornik njemačkog proizvođača Meyer Burger.

“Većina ljudi ne posjeduje kuću ili ne može instalirati krovnu solarnu energiju zbog zaštite baštine, sjenčanja ili drugih konstrukcijskih uvjeta krova. Za njih je balkonska solarna energija privlačna jer mogu koristiti solarnu energiju za proizvodnju vlastite električne energije i smanjiti svoje račune za struju.”

Njemačka je bila jedna od prvih zemalja koja je ulagala u solarnu tehnologiju, a sada proizvodi najviše električne energije iz solarne energije u Europi. Ali – kao i drugdje – stambeni blokovi su kasnili na zabavu.

“Sektor višestambenih jedinica u krovnoj solarnoj elektrani bio je stvarno izvan solarnog buma, [on] je bio stvarno zanemaren”, kaže Osenberg.

On to pripisuje izazovima uključenim u navođenje svih vlasnika zgrada da pristanu na krovnu solarnu energiju, na primjer, i poteškoćama u dijeljenju električne energije između različitih stanova.

„S balkonskim solarnim sustavom,“ međutim, „to je odjednom vrlo, vrlo jednostavno. Svi ovi ljudi koji nisu mogli dobiti solarnu energiju zadnjih 10 godina sada imaju način da joj pristupe.”

Ovaj “val” novih solarnih vlasnika ne koristi samo jeftinu električnu energiju, kaže Osenberg; također su osnaženi da zauzmu svoje mjesto u energetskoj tranziciji.

„Krovna solarna energija stvarno ima osnažujući zamah da ljudi koji počnu imati solarni sustav, počnu pratiti svoju potrošnju električne energije, počnu se osjećati kao netko tko je predvodnik u energetskoj tranziciji, netko tko podržava energetsku tranziciju i već je dio toga”, kaže.

Kako je Njemačka pomogla građanima da nabave solarnu energiju za balkone?

Njemačka je bila predvodnik trenda kada je riječ o solarnoj elektrani na krovovima 2000-ih. Vlada je poticala ljude da se uključe, nagrađujući ih feed-in tarifama. Na primjer, dajući fiksnu cijenu za svaku jedinicu električne energije poslanu u mrežu.

“Kupci su prihvatili ovaj trend i uspješno su od politike zahtijevali pojednostavljenu birokraciju”, prema glasnogovorniku Meyer Burgera. “Mjere poput ukidanja PDV-a pridonijele su popularnosti balkonskog solara.”

Subvencije su također dostupne na regionalnoj razini, s do 500 € u ponudi u Berlinu (potencijalno pola cijene kompleta). Tehnika se isplati nakon otprilike tri godine, kaže Osenberg. Dakle, s vijekom trajanja od oko 20 godina, “to je vrlo jednostavna investicija za građane.”

Budući da je sustav registracije pojednostavljen u travnju, regulator za električnu energiju Bundesnetzagentur kaže da očekuje da će ove godine broj instalacija biti znatno veći.

Veličina i snaga balkonskih solarnih sustava također postupno raste. Između siječnja i lipnja 2024. registrirano je oko 220.000 jedinica s bruto kapacitetom od 200 MW, prosječno oko 900 watta bruto kapaciteta po jedinici. To je porast u odnosu na prosječnih 800 vata prošle godine, prema Bundesnetzagentur.

Zašto druge zemlje ‘propuštaju’ solarnu energiju za balkone?

Stav EU je da države članice mogu pomoći u usvajanju balkonskih solarnih sustava. Ali to nije obavezno i ​​nisu ga prihvatile sve zemlje.

Naime, Belgija je zabranila priključne solarne uređaje zbog straha od utjecaja neregistriranih sustava koji se napajaju električnom mrežom.

Mrežni operateri žele imati nadzor nad opskrbom električnom energijom jer nagle promjene mogu dovesti do nestanka struje. “Ali po našem mišljenju to zapravo nije problem”, objašnjava Osenberg, “jer je ulaz iz balkonskog sustava toliko mali da bi utjecaj također bio sasvim zanemariv.”

Austrija, Francuska, Italija, Poljska i Luksemburg zauzele su ohrabrujući stav prema balkonskoj solarnoj energiji. Dok borci za obnovljivu energiju u Španjolskoj nastoje natjerati svoju vladu da uskoro olabavi pravila.

Stvari koje treba imati na umu prije kupnje balkonskog solara

Na solarnoj sceni stalne su inovacije – a jedna su i solarni balkoni. Ako ste u iskušenju da se pridružite, evo nekoliko stvari koje trebate imati na umu.

Mala pohrana je opcija. Iako ovi sustavi nemaju tendenciju da proizvode mnogo viška električne energije, više proizvođača nudi sustave za pohranu za posebne solarne sustave za balkone. Baterije – koje stanu između panela i pretvarača – manje su nego za krovove, ali još uvijek praktične za ljude koji rade daleko tijekom dana, a koji mogu iskoristiti pohranjenu energiju navečer.

Aplikacije mogu pomoći u praćenju vaše potrošnje električne energije. Neki kompleti dolaze s aplikacijama koje vam omogućuju da vidite koliko električne energije proizvodi vaš fotonaponski sustav i koliki dio vaše energetske potražnje zadovoljava. Oni se nalaze na sigurnim poslužiteljima, tako da vaša digitalna zaštita nije ugrožena.

Osigurajte da je vaš komplet proizveden na održiv način. Za Meyer Burger to znači da ploče “ne sadrže olovo ili druge otrovne tvari [kao što je PFAS] i proizvode se bez prisilnog rada prema pristojnim društvenim i etičkim standardima.”

Možda postoji mogućnost najma balkonskog solarnog sustava. Iako, prednost ovog plug-in sustava je u tome što ga, ako iznajmljujete stan, možete ponijeti sa sobom kada krenete dalje.

Balkonske sustave treba sigurno montirati. Iako potiču DIY pristup, instalaciju morate shvatiti ozbiljno, kaže Osenberg. Dizajn kuka čini to jednostavnim, ali kako moduli teže do 24 kg, mogli bi prouzročiti ozbiljnu štetu ako padnu s 10. kata.

Članak prenesen s euronews.green / autor: Lottie Limb

Više informacija na temu solarnih balkona u Hrvatskoj:

DOBRA HRVATSKA

Stanje svjetskih šuma 2024.: Klimatske promjene, šumski požari i nametnici prijete šumama

Stanje svjetskih šuma 2024

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je 22. srpnja 2024. svoje najnovije izvješće “Stanje svjetskih šuma”, nudeći nijansirani pogled na globalno stanje šuma.

Izvješće Stanje svjetskih šuma 2024: Inovacije u šumskom sektoru prema održivijoj budućnosti ističe ohrabrujuće trendove u smanjenju deforestacije, ali i stalne prijetnje koje šumama donose klimatske promjene, šumski požari i nametnici uz istovremeno sve veću potražnju za drvnim proizvodima. Također naglašava ulogu inovacija u postizanju održive budućnosti za sektor šumarstva. Ističe kako su inovacije u tehnologiji, politici, društvenom angažmanu i financijama ključne su za poboljšanje očuvanja, obnove i održivog korištenja šuma.

Ohrabrujući globalni trendovi deforestacije

Izvješće otkriva značajno smanjenje globalne stope krčenja šuma tijekom posljednjih desetljeća. Od 1990. do 2020. oko 420 milijuna hektara (ha) šuma pretvoreno je u druge namjene zemljišta. Međutim, godišnje stope krčenja šuma pale su s 15,8 milijuna ha između 1990. i 2002. na 10,2 milijuna ha između 2015. i 2020. Neto stopa promjene šumskog područja također se značajno smanjila, što ukazuje na pozitivan trend u naporima za očuvanje šuma.

Od 2020. šume su pokrivale približno 4,1 milijardu ha, što predstavlja 31% kopnene površine Zemlje. Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Države i Kina zajedno čine 54% globalne šumske površine. Ostali značajni doprinosi uključuju Australiju, Demokratsku Republiku Kongo, Indoneziju, Peru i Indiju, koje zajedno čine oko dvije trećine šumskog područja svijeta.

U 2020. nekoliko je zemalja zabilježilo godišnji porast šumskih površina, uključujući Kinu, Australiju, Indiju, Čile, Vijetnam, Tursku, Sjedinjene Države, Francusku, Italiju i Rumunjsku. Preliminarni podaci iz Globalne procjene šumskih resursa 2025. ukazuju na smanjenje krčenja šuma u Indoneziji od 8,4% u razdoblju 2021.-22., što je najmanje od 1990. Brazil je izvijestio o smanjenju deforestacije od 50% u regiji Legal Amazon 2023. u usporedbi s 2022. Afrika je također pokazala smanjenje godišnjih stopa deforestacije u raznim podregijama i na cijelom kontinentu između 2016.-19. i 2020.-22.

Foto: Sven Lachmann / Pixabay

Klimatske promjene čine svjetske šume ranjivijima

Ovogodišnje izvješće o stanju svjetskih šuma navodi kako postoje dokazi koji upućuju na to da klimatske promjene čine šume osjetljivijima na stresore kao što su šumski požari i štetočine.

Intenzitet i učestalost šumskih požara se povećava, uključujući područja koja prethodno nisu bila pogođena, a požari 2023. godine oslobodili su procijenjenih 6687 megatona ugljičnog dioksida na globalnoj razini. Borealni požari prethodno su bili odgovorni za oko 10 posto globalne emisije ugljičnog dioksida. U 2021. takvi su požari dosegnuli novu najvišu razinu, uglavnom potaknutu dugotrajnom sušom koja je uzrokovala povećanje jačine požara i potrošnje goriva, te su činili gotovo jednu četvrtinu ukupnih emisija šumskih požara.

Klimatske promjene također čine šume osjetljivijima na invazivne vrste, s kukcima, štetočinama i uzročnicima bolesti koji prijete rastu i opstanku drveća. Borova nematoda već je prouzročila značajnu štetu domaćim borovim šumama u nekim zemljama u Aziji, a predviđa se da će područja Sjeverne Amerike do 2027. pretrpjeti razornu štetu zbog insekata i bolesti.

Osim toga klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju šumama zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i porasta razine mora, što posebno ugrožava ekosustave mangrova.

Sve ove promjene čine lokalne zajednice ranjivijima na katastrofe i ugrožavaju ekološku ravnotežu šumovitih regija.

Rastuća potražnje za drvom i proizvodima od drva

Globalna proizvodnja drva, u međuvremenu, ostaje na rekordnoj razini. Nakon kratkog pada tijekom pandemije COVID-19, proizvodnja se vratila na oko 4 milijarde kubičnih metara godišnje.

Gotovo 6 milijardi ljudi koristi nedrvne šumske proizvode, a 70 posto siromašnih u svijetu oslanja se na divlje vrste za hranu, lijekove, energiju, prihod i druge svrhe. Projekcije pokazuju da bi globalna potražnja za oblovinom mogla porasti za čak 49 posto između 2020. i 2050. godine.


Brzo dekoriranje (fast deco) šteti okolišu kao i brza moda


Inovacije u šumskom sektoru za održiviju budućnost

Stanje svjetskih šuma 2024 - naslovnicaIzvješće tvrdi da su inovacije u sektoru šumarstva ključan pokretač napretka prema postizanju ciljeva održivog razvoja. Inovacije su ključne za postizanje Agende održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). U fokusu su SDG 9 i implicitne u svim SDG ciljevima i radnjama potrebnim za njihovo postizanje. Inovacije su također važan akcelerator transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava i ostvarenja tri glavna globalna cilja: (1) iskorjenjivanje gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti; (2) uklanjanje siromaštva i poticanje gospodarskog i društvenog napretka za sve; i (3) održivo upravljanje i korištenje prirodnih resursa.

U Izvješću se identificira pet vrsta inovacija koje povećavaju potencijal šuma za rješavanje globalnih izazova: tehnološke, društvene, političke, institucionalne i financijske.

Primjeri uključuju:

  • mogućnost umjetne inteligencije da olakša automatiziranu analizu ogromne količine postojećih i budućih podataka koje svakodnevno prikupljaju dronovi, sateliti i svemirske postaje;
  • usvajanje masovnog drva i drugih inovacija na bazi drva koje mogu zamijeniti proizvode temeljene na fosilima u građevinskom sektoru;
  • politike usmjerene na uključivanje žena, mladih i autohtonih naroda u razvoj lokalno vođenih rješenja;
  • i inovacije u financiranju javnog i privatnog sektora kako bi se povećala vrijednost stojećih šuma.

Uključivi pristupi i odgovorno skaliranje inovacija ključni su za osiguravanje pravičnih koristi i učinkovitog gospodarenja šumama.

DOBRA HRVATSKA

Bi li Kamala Harris kao predsjednica SAD-a bila dobra vijest za klimu?

Kamala Harris
Kamala Harris - Službena fotografija Bijele kuće / Lawrence Jackson

“Kamala Harris bit će sljedeća predsjednica Sjedinjenih Država.” Objavila je to sinoć Alexandria Ocasio-Cortez (AOC) na X-u, obećavajući punu potporu svojoj demokratskoj kolegici.

Biden je podržao svoju potpredsjednicu, Kamalu Harris, ženu s iskustvom u lovu na tvrtke fosilnih goriva, kao kandidatkinju za predsjednicu SAD-a. Naravno odlučuju građani SAD-a na izborima u studenom, ali šanse da Kamala Harris postane 47. – i prva žena – predsjednica SAD-a upravo su porasle, nakon što je Joe Biden jučer odustao od utrke s republikancem Donaldom Trumpom.

Kao najveći svjetski povijesni doprinos klimatskim promjenama – još uvijek drugi najveći danas nakon Kine – američki politički smjer ima ogromne posljedice za ostatak planeta. Stoga ne iznenađuje da je dosadašnji rad Kamale Harris vezan za pitanja klime i okoliša u središtu pozornosti.

Bidenovi klimatski rezultati

Sa samo nekoliko mjeseci do izbora, Kamala Harris se vjerojatno neće udaljiti od Bidenove platforme. Ona bi potencijalno preuzela dužnost od predsjednika koji je ponosan na svoje klimatske rezultate – i to s pravom prema mnogim stručnjacima. U svom jučerašnjem pismu naciji, Biden je naglasio da je Amerika za vrijeme njegove smjene “donijela najznačajniji klimatski zakon u povijesti svijeta”.

Mislio je na Zakon o smanjenju inflacije (IRA) iz 2022. – kojim su obećane stotine milijardi dolara poreznih subvencija i bespovratnih sredstava za projekte obnovljive energije. Biden je obećao da će IRA potaknuti zelena radna mjesta, podržati zajednice na prvim crtama zagađenja i više.

“Biden će otići s dužnosti s najjačim klimatskim dosjeom od bilo kojeg predsjednika – s najvećim ulaganjem u čistu energiju ikad, reguliranjem smanjenja onečišćenja iz automobila i elektrana, jačanjem otpornosti opskrbnog lanca čistom energijom i ponovnim potvrđivanjem globalnog klimatskog vodstva SAD-a,” kaže Jason Bordoff, osnivački direktor Kolumbijskog centra za globalnu energetsku politiku.

Prvog dana na mjestu predsjednika u siječnju 2021. Biden se ponovno pridružio Pariškom sporazumu iz kojeg je njegov suparnik i prethodnik Trump izveo zemlju.

Harris je bila s njim (to je posao potpredsjednice) i sigurno bi nastavila ovo zeleno nasljeđe. Kao glavna predstavnica SAD-a na konferenciji UN-a o klimi u Dubaiju prošle godine, rekla je da svijet “mora učiniti više” po ovom vitalnom pitanju.

U isto vrijeme, borci za borbu protiv klime kritizirali su Bidenovu administraciju jer nije učinila više. Tijekom Bidenovog mandata SAD je povećao vodstvo kao najveći svjetski proizvođač nafte, te postao najveći izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Mnogi ekolozi žele vidjeti kako demokrati idu mnogo dalje u zaustavljanju vađenja fosilnih goriva. No, slažu se da su još četiri godine na čelu s Trumpom – uz klimatski skeptičnog JD Vancea – vrijedne ujedinjenja protiv.

Prethodne klimatske politike Kamale Harris

Ovo nije prvi put da se Harris kandidirala za predsjednicu. Njezina kratkotrajna kandidatura iz 2019. pruža uvide u njezino razmišljanje. Također i njezina postupanja kao državne tužiteljice Kalifornije od 2011. do 2017. godine.  U toj je ulozi istraživala ExxonMobil zbog obmanjivanja javnosti o klimatskim promjenama. Harris je također sudski gonila naftovodnu tvrtku, Plains All-American Pipeline, zbog izlijevanja nafte u blizini kalifornijske obale 2015. Također je osigurala nagodbu od 86 milijuna dolara (79 milijuna eura) za državu od automobilske tvrtke Volkswagen, zbog optužbi za varanje u testovima emisija dizelskih goriva.

Prije toga, kao okružna tužiteljica San Francisca od 2004. do 2011., Harris je stvorila ono što je nazvala prvom jedinicom za zaštitu okoliša u zemlji koja se bavila zločinima protiv okoliša (kao što je odlaganje opasnog otpada) protiv najsiromašnijih stanovnika okruga.

“Zločini protiv okoliša su zločini protiv zajednica, ljudi koji su često siromašni i obespravljeni”, rekla je Harris 2005. “Ljudi koji žive u tim zajednicama često nemaju drugog izbora nego živjeti tamo.”

Oštriji odnos prema industriji fosilnih goriva i podrška Green New Dealu

Komentatori se nadaju da ovaj impresivni životopis i isticanje zagađenja kao zločina ukazuje na spremnost da se pooštri odnos prema industriji fosilnih goriva. Više nego je to činio Biden.

Predsjednička kandidatura Kamale Harris iz 2019. također podržava ovaj optimizam. Tada je predlagala naknadu za klimatsko onečišćenje koja bi “natjerala zagađivače da plaćaju za ispuštanje stakleničkih plinova u našu atmosferu.” Harris je tada također najavljivala da će Amerika pod njezinim vodstvom pojačati provedbu i kazneni progon kompanija za fosilna goriva.

Godine 2020. rekla je da se protivi frackingu i bušenju na moru te da bi zabranila zakup fosilnih goriva na javnom zemljištu ako bude predsjednica. No, distancirala se od ovih prijedloga dok je podržavala Bidena.

Kamala Harris je 2019. dok je bila kalifornijska senatorica, dala je podršku Green New Dealu kao rani susponzor.

Ovaj ambiciozni plan za zeleno gospodarstvo prvi su predstavili AOC i senator Edward Markey. Plan predlaže prijelaz na 100 posto čistu energiju u roku od jednog desetljeća. Borci za klimatske promjene i dalje vjeruju u ovu agendu za pravednu tranziciju.

Autor: Euronews Green

Ursula von der Leyen najavila je strategiju za održivo upravljanje vodom u EU

Foto: Joseph Fulgham / Pixabay
Moramo učiniti više kako bismo osigurali da naši poljoprivrednici budu bolje pripremljeni za klimatske promjene… Zbog toga ću predstaviti plan za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na potrebu prilagodbe klimatskim promjenama i, paralelno, strategiju za održivo upravljanje dragocjenim resursom vode.

– najavila je von der Leyen u svom govoru uoči glasovanja u Europskom parlamentu u četvrtak (18. srpnja)

Najava je uslijedila nakon što su ministri okoliša iz 21 zemlje EU-a (sve osim Finske, Švedske, Češke, Latvije, Mađarske, Irske) pozvali na EU strategiju sigurnosti vode, u pismu u koje je poslano potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču i povjereniku za klimu Wopke Hoekstra u srijedu, 17. srpnja ove godine.

Ministri su pozvali na mjere “kako bi se osigurala dostupnost i sigurnost opskrbe vodom” kroz “rješenja temeljena na prirodi” i “adekvatno i učinkovito financiranje” za istraživačke i inovacijske aktivnosti u sektoru voda. Također su naglasili potrebu “osigurati da voda bude apsolutni prioritet na europskom dnevnom redu u nadolazećim godinama i da se ciljevi upravljanja vodama EU-a pretvore u stvarnost”.

Predvođeno Portugalom, zajedničko upozorenje diže uzbunu zbog visoke razine suša, nestašice vode i poplava diljem EU, a za koje potpisnici tvrde da “u Europi više nisu samo anomalija”.


EU Komisija pokušava organizirati društvo za ponovnu upotrebe vode


30% Europljana pati od nedostatka vode svake godine

Oko 20% europskog teritorija i 30% Europljana pati od nedostatka vode svake godine, prema Europskoj agenciji za okoliš. Agencija procjenjuje gospodarski trošak od nedostatka vode na oko 9 milijardi eura svake godine. Ako se tome pridoda šteta ekosustavima trošak potencijalno doseže 65 milijardi eura godišnje do kraja stoljeća.

Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati problem s vodom jer suše postaju učestalije i sve jače magnitude i utjecaja. Trendovi su posebno zabrinjavajući za južnu i jugozapadnu Europu gdje bi riječni protok tijekom ljeta mogao pasti do 40%, prema scenariju porasta temperature od 3°C. U tim područjima poljoprivreda, javna vodoopskrba i turizam predstavljaju glavne pritiske na dostupnost vode sa značajnim sezonskim vrhuncem ljeti.

DOBRA HRVATSKA

Društveno neodgovorno! Cijene stranih trgovačkih lanaca u trgovinama u Hrvatskoj znatno su veće nego u istim trgovinama u „njihovim“ zemljama. Svjesna je to poslovna politika! Pa, dokad?! 

cijene roba u hrvatskoj znatno skuplje nego u inozemstvu
Foto: freepik

Javna je tajna, koju znamo već dvadesetak godina, kad je prvi lanac Billa ušao u Hrvatsku: cijene artikala u hrvatskim trgovinama znatno su skuplje nego u domicilnim zemljama stranih trgovačkih lanaca. U Njemačkoj, Austriji, Italiji, Velikoj Britaniji… za isti novac dobije se puno više. Riječ je o svjesnoj poslovnoj politici kojom se očituje kako strane kompanije u nas ne poštuju svog najvažnijeg dionika – potrošača. A maštovitim, i to se zna, izigravanjem poreznih obveza pokazuju da ne uvažavaju ni zemlju domaćina. 

Zoran primjer toga opisan je zalaganjem uredništva portala fenix.de, kojeg ovdje prenosimo u glavnim crtama. Riječ je o cijenama njemačkog lanca Kaufland, a isto je na dlaku i sa drugim poznatim lancima u nas.

***

Velik broj Hrvata iz Njemačke provodi godišnji odmor u Hrvatskoj, no mnogi su već u prvim danima po dolasku neugodno iznenađeni otkrivši kako su cijene u hrvatskoj poslovnici velikog trgovačkog lanca znatno više nego u njemačkom.

Fenix.de objavio je usporedbu cijena između trgovačkog centra u Župi dubrovačkoj kod Dubrovnika i onog u blizini Frankfurta na Majni:
  • Tablete za perilicu posuđa Finish (50 komada): Hrvatska: 19,99 eura – Njemačka: 9,45 eura (48 tableta)
  • Tablete za perilicu posuđa Finish (72 komada): Hrvatska: 31,59 eura – Njemačka: 24,99 eura (80 tableta)
  • Sjajilo za perilicu Finish 800 ml: Hrvatska: 6,25 eura – Njemačka: 2,75 eura
  • Domestos sredstvo za čišćenje WC-a: Hrvatska: 2,49 eura – Njemačka: 1,85 eura
  • Bref osvježivač za WC školjke: Hrvatska: 6,99 eura – Njemačka: 2,75 eura
  • Benediktiner Weissbier limenka 0.5 l: Hrvatska: 1,89 eura – Njemačka: 1,29 eura
  • Bitburger Premium limenka 0.5 l: Hrvatska: 1,79 eura – Njemačka: 0,98 eura (ponuda)
  • Parodontax zubna pasta: Hrvatska: 6,99 eura – Njemačka: 4,45 eura
  • Red Bull energetsko piće 0.5 l: Hrvatska: 2,49 eura – Njemačka: 1,39 eura
  • Četkica za zube Sensodyne: Hrvatska: 5,99 eura – Njemačka: 1,35 eura
  • Sensodyne zubna pasta: Hrvatska: 5,49 eura – Njemačka: 4,76 eura
  • Aquafresh četkica za zube: Hrvatska: 3,79 eura – Njemačka: 2,75 eura
  • Paradontax zubna pasta, 75 ml: Hrvatska: 5,55 eura – Njemačka: 6,95 eura
  • Nivea gel za brijanje 200 ml: Hrvatska: 6,69 eura – Njemačka: 4,70 eura
  • Gillette gel za brijanje 200 ml: Hrvatska: 5,29 eura – Njemačka: 4,38 eura

Nevjerojatno je da su cijene u Hrvatskoj kod većine artikala, osim mesa i nekog voća i povrća, skuplje nego u Njemačkoj. Moguće je da su cijene u Kauflandu i drugim trgovačkim lancima povećane tijekom turističke sezone, ali su i dalje neprimjereno visoke za domaće stanovništvo i turiste.

Fotografije artikala i cijene iz trgovina možete pogledati OVDJE.

Proizvođači koje je kontaktirao Fenix.de potvrđuju kako je povećanje cijena uglavnom rezultat povećane marže trgovaca. Također, povrat ambalaže u Njemačkoj znatno je viši nego u Hrvatskoj. Povrat PET ambalaže u Njemačkoj iznosi 25 centi, dok je u Hrvatskoj samo 7 centi, što je najniža naknada u EU.

Iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljnu motivaciju za povrat ambalaže, a povratna naknada ključna je za uspješne modele sakupljanja otpada, upozoravaju ekološke udruge.

Referentni izvor: fenix.de

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2024. 

21. srpnja 1969. – 65. godina od slijetanja ljudi na Mjesec! Što znate o Neilu Armstrongu, komandantu?

Neil Armstrong
Neil Armstrong

Američka svemirska misija „Apollo 11“ dovela je 1969. prve ljude na Mjesec, što se smatra jednim od najvećih istraživačkih i tehnički najsloženijih dostignuća čovječanstva. Čak 400.000 ljudi radilo je osam godina na projektu kako bi tročlani tim mogao „zabiti gol“ – Neil Armstrong, Edward Buzz Aldrin i Michael Collins odabrani su s najuže liste osmorice vrhunskih kandidata godinu dana prije. Ali tko će biti komandant? Pomnim selekcijskim postupkom, na temelju brojnih kriterija, određeno je: Neil Armstrong prvi će hodati Mjesecom, preuzeti ogromnu odgovornost za misiju, uložiti enormni trud tijekom pripreme, postati najslavnije ime epohe – i sve će to izdržati.

Iznimni Neil Armstrong, junak epohe svemirskih letova 

Zapovjednik Apolla bio je prije toga vrstan inženjer, pilot u Korejskom ratu, testni pilot na novim avionima (san svakog pilota) i, što je najvažnije, s bogatim iskustvom iz 15 svemirskih misija, od kojih je za njega najrizičnija bila „Gemini 8“, kad je brod upao u vrtnju oko svoje osi jedan put u sekundi. „Mislio sam da ću se onesvijestiti, ali napipao sam nekako dugme iznad glave i … svemirski brod se smirio“. Ili događaj iz Koreje: prilikom poniranja avion je udario u žice dalekovoda, ostavši bez metar i pol krila, ali s takvom krnjom letjelicom Armstrong se domogao Južne Koreje i iskočio… Proživljeno iskustvo teških i dramatičnih trenutaka bilo je, naime, vrlo važno za odluku o izboru. Ali psiholozi Američke svemirske agencije (NASA) išli su dalje: predvidjeli su da će nositi se sa svime što ima uslijediti po povratku na Zemlju biti ogroman teret, gotovo jednak teretu pripreme i izvođenja leta. Na kraju su Armstrongov iznadprosječan intelekt, karakter i osobnost te naglašena sabranost odgovorili svim postavljenim zahtjevima. Njegova supruga, Janet, opisuje ga kao jednostavnog i zanimljivog, osobu koja malo govori i pažljivo sluša, ali uvijek je otvorena za svakog dobrog sugovornika. No Armstrongova profesionalna putanja nije ostavljala nimalo prostora za privatnost i obitelj. Nikad kod kuće, bio je „daleki tata“, šest i pol dana u tjednu, 14 sati na dan, potpuno posvećen poslovnoj ulozi. Sin kaže: „Mama nije znala kamo ide, ni što radi, bili smo stalno sami…“ 

„Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.“ Veličanstveni trenutci spuštanja. 

20. srpnja 1969., nakon 4 dana i nekoliko sati leta, Neil se javlja kontroli: „Počinje spuštanje na Mjesec.“ Ručnim komandama, kao u helikopteru, navodio je modul mimo kamenja na tlo. „Ovdje baza Tišine“, javio se. „Orao je sletio“…„Na dnu sam ljestava. Ispod mene je pijesak, kao prašina…“ Sišao je i kazao u telefon slavnu izjavu: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.“ Rečenica nije bila pripremljena, što je Armstrong kasnije pojasnio: „Razmišljao sam u trenu što bi bilo lijepo da kažem za onih 400.000 ljudi angažiranih na projektu i za sve ljude svijeta.“ Kasnije je i Buzz Aldrin sišao da Neila na tlo.

Na Zemlji je 600 milijuna ljudi pred televizorima zahvatila erupcija oduševljenja, a ponajviše Amerikance. Čovjekov san koji je sanjao od kako zna za sebe, bio je napokon ostvaren.

Povratak, što su vidjeli u svemiru 

Boravak čovjeka i svemirskog broda na Mjesecu 1969., nakon 9 sati, bližio se kraju. Armstrong i Aldrin na pijesku su ostavili poruku, spomen-ploču Zemljana: „Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi put nogom stupili na Mjesec. Srpanj, 1969.. Došli smo u miru u ime cijelog čovječanstva.“ Potom su se vinuli modulom u vis i spojili s glavnim brodom, u kojem je treći kolega, Collins, sve vrijeme kružio oko Mjeseca, čekajući njihov povratak. 

24. srpnja 1969. pobjednička letjelica je, nakon 4 dana leta i prijeđenih 340.000 kilometara, bila nadomak kuće. Zadivljen slikom planete Zemlje koja svijetli u plavičastoj magli posred crnog svemira, zapovjednik izjavljuje: „Moramo čuvati naš dom. Ne od drugih i od svemira, već od nas samih.“

Euforija u SAD, ali dostojanstvo i jednostavnost trojice astronauta

Mjesecima je trajalo slavlje u Americi. Službeni javni dočeci slavnom trojcu organizirani su istog dana, dopodne u New Yorku, popodne u Chicagu. Teret slave i histerije javnosti nije bilo lako podnijeti. Govori, prijemi, nastupi na televiziji, putovanja trojke po svijetu u interesu vanjske politike SAD-a, bez prestanka! U rujnu 1969. posjetili su Jugoslaviju i Tita, lidera velikog Pokreta nesvrstanih. Neila su tražili da bude svugdje… Supruga i sin komentirali su da ništa nije bilo normalno u to vrijeme; zar je normalno da ljudi dižu šatore oko njihove kuće! Odselili su se u drugi grad kako bi mogli mirnije živjeti. Novinari su Neila nazvali pustinjakom, na što je on rekao: „Nisam se borio da budem prvi ni slavan. Okolnosti su to odlučile.“ 

Nije prošlo dugo, samo tri godine, a let Apolla 17, godine 1972., okončao je veliku eru svemirsko-političke utakmice; bilo je preskupo za bilo koju racionalnu svrhu. Čovječanstvo je ipak od svega toga poslije imalo itekakve koristi jer su iznimna „svemirska“ znanja, tehnologije, novi materijali, računalstvo… „prešli“ u civilnu upotrebu.

Pet godina poslije. Vrijeme naplate. 

Armstrong je profesor zrakoplovnog inženjerstva i aeronautike, Collins direktor Muzeja astronautike, Aldrin u depresiji, optužuje vlast … A onda, godine 1986., pred desecima milijuna gledatelja uokolo baze i uz televizore, eksplodirao je nakon polijetanja svemirski brod „Challenger“, odnijevši živote cijele posade. Predsjednik Reagan pozvao je Armstronga da bude u istražnom povjerenstvu; i opet ga nije bilo doma više od godinu dana. Supruga se žalila novinarima: „Obećao je da će se popraviti, ali kako mu vjerovati…?“ Razvod. Komentirao je: „Žalim što je moj posao zahtijevao toliko vremena, cijelog mene. Obitelj…“ Povukao se od svijeta, kasnije vratio i postao članom uprava i nadzornih odbora u više kompanija i organizacija, te i u tome poslu postao iznimno cijenjen.

Junak odlazi u legendu

Godine 2012. preminuo je u 82. godini života uslijed bolesti srca. Na velikoj komemoraciji njegova druga supruga, Carol, citirala ga je i nadodala: „Bio je to mali korak za čovjeka, a ogroman za čovječanstvo. Ali, učinio ga je velik čovjek.“

Goran Tudor

NAJČITANIJE