Crveni alarm (9): Klima na Zemlji – lako ćete upamtiti 4 najveće posljedice – promjene, sa zastrašujućim utjecajem na sve

Klimatske promjene
Foto: Jana V. M. / Pixabay

“Stabilnost klimatskog sustava planeta visi o koncu, a radnje koje sada poduzimamo u 21. stoljeću, odredit će njegovu, ali i ljudsku budućnost”, zaključak je nove studije. Političari i upravljači danas imaju ogromnu odgovornost! Klima u svijetu kreće se po nesigurnom rubu neizvjesnih i kataklizmičnih promjena na Zemlji. Znanstvenici s još više snage i argumenata upozoravaju, ono što smo već čuli, ali… Novi model Zemljina klimatskog sustava upozorava da bi globalno zatopljenje, premaši li čovječanstvo cilj Pariškog sporazuma – rast temperature za 1,5 st C u odnosu na predindustrijsko doba, moglo pokrenuti niz nepovratnih prijelomnih točaka koje bi mogle drastično promijeniti klimu planeta i život ljudi. Da li ćemo saslušati i poslušati upozorenja znanstvenika! Može li nešto učiniti svaki pojedinac?

Studija, koju su provele klimatologinje Tessa Möller i Annika Ernest Högner sa Sveučilišta u Potsdamu (Njemačka), naglašava užasne posljedice premašivanja cilja – ograničenja iz Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Ističu se 4 prijelomne promjene koje će ljudima donijeti mnoge nevolje.

Četiri radikalne promjene na Zemlji – bliske, ozbiljne i brze 

Neki stručnjaci vjeruju da će odluke donesene u nadolazećim godinama biti ključne za postizanje ili propuštanje ovog cilja. Drugi tvrde da je prijelomni cilj od 1,5 možda već premašen.

Rizik od pokretanja jedne od četiri glavne klimatske prekretnice do 2300. mogao bi dosegnuti 45% vjerojatnosti. Naime, ova otkrića dolaze u ključnom trenutku tekuće krize uzrokovane klimatskim promjenama.

Prošla je godina bila prva u povijesti u kojoj je svaki dan u godini premašio 1 °C u odnosu na predindustrijske razine, čime se planet opasno približio pragu od 1,5 °C. 

Studija istražuje četiri potencijalne prekretnice, tj. kritične granice unutar klimatskog sustava, koje bi, ako se prijeđu, mogle dovesti do ozbiljnih i brzih promjena. To uključuje 

  1. kolaps glavnog strujnog sustava Atlantskog oceana, 
  2. raspadanje amazonske prašume,
  3. topljenje grenlandskog ledenog pokrova i 
  4. topljenje zapadnoantarktičkog ledenog pokrova.

Slijedi lančana reakcija

Alarmantno, nedavna upozorenja sugeriraju da bi se sustav struja Atlantskog oceana mogao urušiti već 2050.

Ledeni pokrivač Grenlanda također se približava točki s koje nema povratka, ako je već nije prošao.

Slično tome, amazonska prašuma, nekoć ključna za apsorpciju ugljika, sada možda emitira više ugljičnog dioksida nego što ga apsorbira, što dodatno ubrzava globalno zagrijavanje. 

Studija uvodi koncept “rizika prijelomnih točaka” (eng. tipping risk), definiranog kao vjerojatnost prelaska jednog od ovih kritičnih pragova. Istraživači su otkrili da se rizik od prelaženja prijelomnih točaka povećava sa svakim dodatnim 0,1 °C iznad 1,5 °C, te da će se on naglo ubrzati ako globalna temperatura prijeđe 2 °C. Iako su te projekcije usredotočene na dugoročnu budućnost, pa nam sve izgleda umirujuće maglovito, studija naglašava da je trenutačno djelovanje ključno.

Nalazi naglašavaju važnost pridržavanja Pariškog sporazuma i zadržavanja globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 °C, ako već „moramo“ promašiti cilj od 1,5 °C. Ako globalne temperature prijeđu taj prag, čak i privremeno, posljedična lančana reakcija prijelomnih točaka mogla bi biti nezaustavljiva.

Još ima nade, ako…

Istraživački tim upotrijebio je konceptualni model za procjenu rizika od prevrtanja kratkoročno (do 2100.), srednjoročno (do 2300.) i dugoročno (nakon 50.000 godina). Uz trenutnu stopu zagrijavanja, model predviđa da bi do 2300. rizik od preokreta mogao doseći 45%, a dugoročno bi se mogao gotovo udvostručiti na 76%, i to na temelju samo četiri točke preokreta.

Istraživači sugeriraju da ako globalno zatopljenje privremeno premaši cilj od 1,5 °C, još može postojati prilika za stabilizaciju klime brzim intervencijama. U tom smislu, postizanje „neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2100. godine “najvažnije je za smanjenje rizika od događanja 4 prijelomna prevrtanja dugoročno”, zaključuju istraživači. 

Autor: Zlatko Govedić, izvor OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2024. 

CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!

Nui, Tuvalu
Nui, Tuvalu / Foto: UNDP

Otočje Tuvalu moglo bi postati prva država-žrtva klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem te kobni glasnik događaja koji sigurno sustižu ljude na obalama diljem planeta do 2100-e godine. U sličnoj su poziciji i druge zemlje pa je njih 44 osnovalo Savez malih otočnih država ugroženih klimom (AOSIS). No i prije nego što Tuvalu bude prekrivena morem, mnoga druga pitanja, povezana s klimom, onemogućit će opstanak stanovnika.

Klimatske promjene, potaknute ljudskim djelovanjem, izazivaju velike poremećaje u inače relativno predvidljivim procesima oceana. Oceani su moćna sila koja može brzo i dramatično promijeniti Zemlju. 

Premijer Tuvalu, Enele Sopoaga, povodom svega uputio je svjetskim liderima apel:

“Da ste suočeni s prijetnjom nestanka vaše nacije, što biste učinili?”

Tuvalu – po veličini 190. zemlja svijeta, po broju stanovnika 193., po BDP među nasiromašnijim 

Smještena između poznatih otoka Australije i Havaja u južnom Pacifiku, okružena tisućama kilometara otvorenog oceana, država Tuvalua sastoji se od tri grebena i šest atola, ukupne veličine 26 km2.  Stanovnika je danas oko 11.000. Prastanovnici-domorodci dolaze na Tuvalu sa Polinezijskog otočja u 14. stoljeću. Voćarstvo, ribarstvo i stočarstvo danas su glavni gospodarski resursi su na otocima. Turista je malo. 

Najviša nadmorska visina Tuvalua uzdiže se do pet metara iznad oceana, a većina zemlje je niža od dva metra. 

Promjene – zasoljena plodna zemlja i pitka voda, isušivanje vode uslijed suša, oluje i tzunamiji… 

Prehrana, zdravlje, sigurnost ljudi pa i životi su već ugroženi.

Gubitak zaliha i onečišćenje slatke vode zbog nadiranja mora na Tuvaluu predstavlja najopasniju prijetnju Poljoprivredna proizvodnja je ugrožena. Suše na sjevernim otocima pogađaju usjeve i uzgoj stoke. 

Očekuje se da će klimatske promjene povećati količinu ugljičnog dioksida i topline apsorbirane u oceanu, a povezano s time i razine kiselosti slane morske vode, što sve skupa ugrožava formacije grebena koralja i sposobnost preživljavanja ribljeg fonda od kojeg zavisi život. (Slično se već dogodilo i s našim crvenim koraljem u Jadranu, kojeg više nema u dubinama mora do 50 m). Sve je nekako povezano: stradanja koraljnih grebena smanjit će zaštitu kopna pred snagom valova oluja i tsunamija.

Rastući oceani će prekriti plodno tlo, morska će voda polako zamijeniti slatkovodnu vodu. To je već poznati scenarij u uvjetima redovitih olujnih udara; tako je oluja Bene 1972. eliminirala vegetaciju i usjeve drveća, zasićenjem plodnog tla slanom vodom. Važno poljoprivredno (močvarno) područje Taro, posebno je ugroženo – narasla morska voda i veliki olujni valovi će trajno popuniti doline, udoline, depresije i sl., umjesto da se povuče u ocean.

Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe
“Mi tonemo, ali isto se događa svima.” – Ministar vanjskih poslova Tuvalua Simon Kofe u izjavi COP26 dok stoji u oceanu u Funafutiju, Tuvalu, 8. studenog 2021. / Foto: Ministarstvo pravosuđa, komunikacija i vanjskih poslova – Tuvalu Vlada

Uništavanje države, naroda, kulture

Kultura i politika Tuvalua uglavnom se vrte oko mirnog života i postojanja. Zemlja se ne trudi imati stalnu vojsku. Ipak, Tuvalu netko napada; one zemlje koje svojim djelovanjem najviše pridonose klimatskim promjenama. 

Dosta stanovnika je napustilo domove sa najvećeg atola Funafuti, sve više Tuvaluanaca migrira na Novi Zeland i Australiju, prolazeći tamo trajni i potpuni proces asimilacije, prihvaćanjem stranih životnih stilova, zakona i običaja. Premalo ih je da bi se tome mogli oduprijeti. 

Na kraju, onda kad oceanska voda potpuno prekrije zemlju, neće više biti države Tuvalu i one specifične kulture tuvaluskog naroda.

UN i svijet spašavaju Tuvalu?

Održani su mnogi sastanci i konferencije Ujedinjenih naroda i drugih organizacija o klimatskim promjenama, s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova, posebno iz tzv. velikih ekonomija koje su i najviše profitirale iz industrijskog doba pogonjenog fosilnim gorivom. Znamo i kako nam sve to ide.

Neprofitne organizacije kao što je Crveni križ surađuju s stanovnicima Tuvaluja kako bi educirali mještane o pitanjima sigurnosti, prilagodbe, zdravlja i obrazovanja, sadnje usjeva koji bolje podnose promjene klime, kao i sadnje drveća koje će zaustaviti eroziju tla. UN pokušava ustanoviti fond za pomoć državama i oblastima, posebno nerazvijenim, koje će više stradati uslijed klimatskih promjena. 

Ni jedno od ovih rješenja ne nudi jamstva, ali pruža nadu.

(Ne)sigurna budućnost 2100-e

Neki istraživači vjeruju da bi do 2100. moglo doći do porasta razine oceana od dva metra, što bi uništilo zemlju i domove mnogih otočnih nacija i obalnih područja. Tuala, mala otočna formacija, postati će prva potopljena država – upozorenje milijunima ljudi izloženih rastućoj prijetnji.

Zemlje AOSIS-a u više su navrata na sastancima skupštine UN-a izrazile nezadovoljstvo i prigovore na nedostatk konkretnog napretka u borbi sa klimom i pomacima ka ciljevima održivog razvoja iz UN Agende 23030. 

U međuvremenu, stanovnici Tuvalua nastavljaju živjeti pod stalnom prijetnjom da će se na kraju otići s otoka kojeg vole, i to kao prvi. Što će ranije stići – razum i sređivanje čovječanstva ili katastrofalni odgovori prirode?

Referenca – izvor: hr.history-hub.com 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji koja uključuje EU, UK i USA

Foto: freepik

Prva pravno obvezujuća konvencija o umjetnoj inteligenciji otvorena je danas za potpisivanje od strane zemalja koje su ju ispregovarale, uključujući članice Europske unije, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Konvencija se bavi rizicima koje umjetna inteligencija može predstavljati, istovremeno promičući odgovorne inovacije.

Okvirna konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava (CETS br. 225) otvorena je za potpisivanje tijekom konferencije ministara pravosuđa Vijeća Europe u Vilniusu.

Fokus konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji su ljudska prava, demokracija i vladavina prava. Sastavio ju je Odbor za umjetnu inteligenciju (CAI) Vijeća Europe. Na izradi nacrta konvencije radilo se godinama, a finaliziran je u ožujku. Nakon rasprava između 57 zemalja konvenciju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 17. svibnja.

Moramo osigurati da uspon umjetne inteligencije podupire naše standarde, a ne potkopava ih. Okvirna konvencija osmišljena je kako bi osigurala upravo to. Riječ je o snažnom i uravnoteženom tekstu – rezultatu otvorenog i uključivog pristupa kojim je sastavljen i koji je osigurao da koristi više stručne perspektive. Okvirna konvencija je otvoreni ugovor s potencijalno globalnim dosegom. Nadam se da će ovo biti prvi od mnogih potpisa i da će brzo uslijediti ratifikacije, tako da ugovor može stupiti na snagu što je prije moguće.

 izjavila je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić

Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji ga je pet potpisnica, uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe, ratificiralo. Zemlje iz cijelog svijeta moći će mu se pridružiti i obvezati se na poštivanje njegovih odredbi.

Konvencija o umjetnoj inteligenciji je odvojena od Zakona EU o umjetnoj inteligenciji koji je prošlog mjeseca stupio na snagu.

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji

Zakon EU o umjetnoj inteligenciji će se primjenjivat na sve sustave umjetne inteligencije (AI) koji već postoje ili su u razvoju. Uključuje sveobuhvatne propise o razvoju, implementaciji i korištenju sustava umjetne inteligencije unutar unutarnjeg tržišta Europske Unije. Smatra se prvim zakonom u svijetu koji pokušava regulirati AI na temelju rizika koje predstavlja. Zakon svakoj tvrtki koja koristi sustave umjetne inteligencije određuje rokove i pravila na temelju četiri razine rizika: bez rizika, minimalni rizik, visoki rizik i zabranjeni AI sustavi.

Europska Unija će u potpunosti zabraniti određene AI prakse od veljače 2025. To uključuje one koje manipuliraju donošenjem odluka korisnika ili proširuju baze podataka za prepoznavanje lica putem internetskog skrapinga.

Sustavi umjetne inteligencije za koje se utvrdi da su visokorizični, poput AI-ova koji prikupljaju biometrijske podatke i AI-ja koji se koristi za kritičnu infrastrukturu ili odluke o zapošljavanju, imat će najstrože propise kojih se moraju pridržavati. Te će tvrtke morati pokazati svoje skupove podataka o obuci AI i pružiti dokaz o ljudskom nadzoru među ostalim zahtjevima.

Europska unija trenutno predvodi s regulacijama tehnoloških divova i regulacijama upotrebe umjetne inteligencije.

Izvor: Vijeće Europe, Euronews

Dan prekoračenja plastike – Plastic Overshoot Day

Dan prekoračenja plastike
Foto: wayhomestudio / Freepik

Dan prekoračenja plastike ili Plastic Overshoot Day označava točku kada količina proizvedenog plastičnog otpada premašuje svjetske kapacitete za upravljanje njime, što dovodi do zagađenja okoliša. Ovogodišnji globalni Dan prekoračenja plastike dolazi 5. rujna. No svaka država ima svoj Dan prekoračenja plastike, koji se određuje prema količini proizvedenog plastičnog otpada i mogućnostima zemlje da njime upravlja. Za Hrvatsku taj dan dolazi 2. prosinca.

Nakon što su znanstvenici desetljećima zvonili na uzbunu, sada je svima očito da je onečišćenje plastikom dovelo čovječanstvo na put ekološke i humanitarne katastrofe. Ove godine imamo malo mogućnosti za stvaranje globalnog Ugovora o plastici koji će zaštititi ne samo naše oceane, naš zrak, naše tlo nego i našu vlastitu djecu. Pitanje za svaku vladu sada je sljedeće – hoćete li pregovarati o Ugovoru za zaštitu zdravlja vaših ljudi; ili ćete pregovarati o Ugovoru za zaštitu profita industrije fosilnih goriva? Održiva rješenja već su dostupna u velikom broju, dajući nam materijale i sustave koji rade u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Sian Sutherland, suosnivač, Plastic Planet & Plastic Health Council

 

Onečišćenje plastikom je ekološka kriza. Kriza ukorijenjena u neravnoteži između količina plastike koja se proizvodi i koristi te sposobnosti svijeta da upravlja tim količinama kada one postanu otpad.

Neravnoteža rezultira značajnom količinom plastike koja svake godine završi u okolišu, a potom veliki dio završi u oceanima. Pogrešno gospodareno plastičnim otpadom predstavlja značajnu prijetnju globalnim ekosustavima, a time i dobrobiti ljudi.

Dan prekoračenja plastike: izvješće 2024

Dan prekoračenja plastike: izvješće 2024Od prošle godine, švicarska nevladina organizacija Earth Action objavljuje izvješće Plastic Overshoot Day i njegov sažetak.

Za potrebe izvještaja uspostavljeno je 6 arhetipova zemalja. Zemlje se profiliraju na temelju čimbenika kao što su lokalna potrošnja plastike po glavi stanovnika, količine uvoza i izvoza otpada i mogućnosti obrade otpada u zemlji.

Uzimajući u obzir ove arhetipove u izvještaju se daju preporuke prilagođene jedinstvenim okolnostima svake zemlje.

Ove preporuke imaju za cilj osnažiti zemlje da poboljšaju svoj Dan prekoračenja i ublaže plastično onečišćenje. One uključuju strategije kao što su:

  • smanjenje potrošnje i upotrebe plastike,
  • promicanje modela kružnog gospodarstva kao što su inicijative za popravak i ponovnu upotrebu,
  • provedba čvrstih politika upravljanja otpadom poput proširene odgovornosti proizvođača (EPR),
  • poboljšanje lokalne infrastrukture za gospodarenje otpadom i
  • prestanak uvoza plastičnog otpada iz drugih zemljama.

Usvajanjem mjera relevantnih za njihovu situaciju, zemlje mogu značajno napredovati u borbi protiv onečišćenja plastikom.

Ključni naglasci iz izvješća za 2024.

Izvješće za 2024. godinu otkrilva:

  • 66% posto svjetske populacije živi u područjima gdje je plastični otpad već premašio lokalni kapacitet gospodarenja otpadom.
  • Tijekom 2024. bit će stvoreno 220 milijuna tona plastičnog otpada.
  • U 2024. godini gotovo 70 milijuna tona plastike završit će u prirodi zbog neravnoteže između količine potrošene plastike i kapaciteta upravljanja plastikom na kraju njezina životnog vijeka.
  • Plastični otpad porastao je za 7,11% od 2021. godine.

Ovogodišnje izvješće Plastic Overshoot Day također je u svoju analizu uključilo plastični otpad iz tekstilne industrije i kućni otpad, za razliku od samog plastičnog ambalažnog otpada, koji je bio jedini čimbenik uključen u njegovo inauguracijsko izvješće.

Minimalno godišnje poboljšanje praksi gospodarenja plastičnim otpadom rezultiralo je pomakom na 5. sa 4. rujna. Ukupna količina pogrešno gospodarenog plastičnog otpada ostaje više-manje nepromijenjena zbog povećanja proizvodnje plastičnog otpada svake godine.

To u teoriji znači da postoji 117 dana prekoračenja plastike – što otkriva činjenicu da će se plastičnim otpadom proizvedenim od 5. rujna do kraja 2024. vjerojatno loše upravljati diljem svijeta.

Nasuprot tome, plastika kojom se dobro upravlja je plastika kojom se upravlja na način koji smanjuje utjecaj na okoliš. To se može postići na različite načine, no najznačajniji su recikliranje i projektiranje plastike za recikliranje, smanjenje količine korištene plastike kako bi se smanjilo plastično onečišćenje i emisije te ponovna uporaba plastike i uklanjanje nepotrebne ambalaže.

Izvješće dolazi uoči završne runde pregovora u studenom u Južnoj Koreji (INC-5), s ciljem razvoja međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma o plastičnom onečišćenju.

DOBRA HRVATSKA

O budućnosti EU poljoprivrede: Manje mesa i mlijeka te reforma subvencija

stočarstvo
Foto: senivpetro / Freepik

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, primila je danas završno izvješće Strateškog dijaloga o budućnosti EU poljoprivrede. Izvješće Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi je podnio predsjedavajući grupe, profesor Peter Strohschneider. Ono predstavlja procjenu izazova i prilika te donosi niz preporuka. Upućeno je Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, državama članicama i dionicima.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, naručila je ovo izvješće kako bi odgovorila na prosvjede poljoprivrednika početkom godine. Prijedlozi koje donosi izviješće usmjeravati će rad Europske komisije pri oblikovanju europske vizije za poljoprivredu i hranu. Vizija će biti dostavljena u prvih 100 dana drugog mandata predsjednice von der Leyen.

Dijelimo isti cilj. Samo ako poljoprivrednici mogu živjeti od svoje zemlje, ulagat će u održivije prakse. I samo ako zajedno postignemo naše klimatske i ekološke ciljeve, poljoprivrednici će moći nastaviti zarađivati ​​za život.

rekla je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Izradu ovog izviješća je podržala široka skupina zainteresiranih strana. Uključene su skupine poljoprivrednih lobija, prehrambene tvrtke, trgovci na malo, biotehnološke tvrtke, ekološke i potrošačke organizacije. Svi su oni sudjelovali u sedmomjesečnom procesu koji je uspostavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Izvješće ističe da su hrana i poljoprivredna proizvodnja bitan dio europskog društva i sigurnosti te da je raznolikost europske hrane i poljoprivrede važna prednost. Među članovima Strateškog dijaloga postoji konsenzus da se ekonomska, ekološka i društvena održivost u poljoprivredno-prehrambenom sektoru mogu međusobno ojačati, posebno kada su podržane koherentnim političkim mjerama. Također se ističe uloga tržišta, prehrambenih navika i inovacija u poticanju održivosti.

Preporuke izvješća Zajednička perspektiva za poljoprivredu i hranu u Europi

Preporuke navedene u izvješću strukturirane su u pet grupa:

  • Zajednički rad za održivu, otpornu i konkurentnu budućnost: ovaj se dio bavi potrebom za prilagodbom ZPP-a u kontekstu tekuće tranzicije prema održivijim i konkurentnijim prehrambenim sustavima, važnošću jačanja položaja poljoprivrednika u lancu vrijednosti hrane, pristupom financiranju, te ulozi trgovine i međunarodnim standardima.
  • Napredak prema održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima: preporuke pod ovim naslovom bave se podrškom i promicanjem održivih poljoprivrednih praksi, uključujući stočarstvo, te zagovaraju povećanu svijest o dobrobiti životinja i osnaživanje potrošača da odaberu održivu i uravnoteženu prehranu.
  • Promicanje transformativne otpornosti: u svjetlu rastućih ekoloških, klimatskih, geopolitičkih i gospodarskih rizika, izvješće ističe potrebu za jačanjem alata za upravljanje rizikom i kriznim situacijama, kao i za boljim očuvanjem i upravljanjem poljoprivrednim zemljištem, promicanjem poljoprivrede otporne na vodu i razvojem inovativnih pristupi oplemenjivanju biljaka.
  • Izgradnja privlačnog i raznolikog sektora: važnost generacijske obnove i ravnopravnosti spolova, kao i živahnih ruralnih područja i poljoprivredno-prehrambenih sustava detaljno je opisana u ovom odjeljku, uključujući potrebu zaštite radnika.
  • Bolji pristup i korištenje znanja i inovacija: preporuke zaključuju da pristup znanju i vještinama mora biti olakšan te da je digitalizacija prilika.

Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mlijeka

Između ostalog izvješće poziva na “hitnu, ambicioznu i izvedivu” promjenu u poljoprivrednim i prehrambenim sustavima. Priznaje da Europljani jedu više životinjskih proteina nego što znanstvenici preporučuju. Navodi da je potrebna potpora za rebalans prehrane prema biljnim proteinima. Predlaže stoga bolje obrazovanje, stroži marketing i dobrovoljni otkup farmi u regijama koje intenzivno uzgajaju stoku.

EU mora prestati financirati mega-farme koje zagađuju naše rijeke i uzrokuju suše i poplave, i umjesto toga mora pomoći onim poljoprivrednicima koji se bore, ali se trude obnoviti prirodu i osigurati zdraviju prehranu.

rekao je Marco Contiero, direktor poljoprivredne politike pri Greenpeace EU

Uzgoj životinja jedan je od najvećih pokretača klimatskih promjena i uništavanja prirodnih staništa. No do sada je uloženo malo truda da se prehrana bogata mesom i mlijekom usmjeri na cjelovite žitarice i biljne izvore proteina. Ni samo izvješće nije postavilo ciljeve za proizvodnju mesa, kao što je uništavanje stada. No pozvalo je na potporu pri promjeni prehrambenih navika. Kao primjer se navode besplatni školski obroci, detaljnije oznake i smanjenje poreza na zdrave i održive prehrambene proizvode.


Znate li kakav utjecaj proizvodnja mesa ima na okoliš, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja?


Preporuke za smanjenje onečišćenja stakleničkim plinovima u poljoprivredi usmjerene su na tehnološka rješenja. Npr. nova hrana za životinje i/ili bolje upravljanje stajskim gnojem. Izvješće također poziva kreatore politike da poljoprivredno-prehrambeni sektor definiraju kao “ključni entitet”. Time bi povećali financijsku potporu sektoru i dali mu povlašteni tretman.


Da li je ovo rješenje za klimatske promjene: „maskirane krave“ za manju emisiju metana?!


Potreba za velikim preispitivanjem poljoprivrednih subvencija

Dionici Strateškog dijaloga također su se složili oko potrebe za velikim preispitivanjem subvencija. Pozivaju da se kroz “fond za pravednu tranziciju” poljoprivrednicima pomogne da usvoje održive prakse.

Preporuke iz izvješća uključuju i reformu subvencija zajedničke poljoprivredne politike (CAP), koje čine jednu trećinu cjelokupnog proračuna EU-a i dodjeljuju novac poljoprivrednicima na temelju veličine njihova gospodarstva, a ne njihove potrebe za potporom.

Izvor: ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA

Europska agencija za okoliš: Slavonski Brod i dalje ima najlošiju kvalitetu zraka u Europi

kvaliteta zraka
Foto: frimufilms / Freepik

Europa ima jednu od najopsežnijih mreža za praćenje kvalitete zraka u svijetu, a najnoviji podaci pokazuju da Slavonski Brod i dalje ima najlošiju kvalitetu zraka u Europi. Europska agencija za okoliš rangira kvalitetu zraka gradova prema onečišćenju finim česticama koje imaju najveće negativne utjecaje na zdravlje. 

EEA preglednik kvalitete zraka u gradovima rangira 375 gradova od najčišćih do najzagađenijih na temelju prosječnih razina finih čestica ili PM2,5 u posljednje dvije godine. Usredotočuje se na ovaj zagađivač jer ima najveće negativne utjecaje na zdravlje u smislu prerane smrti i bolesti.


Zagađenje zraka najveća je ekološka prijetnja javnom zdravlju


Politike za smanjenje onečišćenja zraka dovele su do poboljšane kvalitete zraka u Europi u posljednja tri desetljeća. Međutim, u nekim europskim gradovima onečišćenje zraka još uvijek predstavlja rizik za zdravlje. Tri od četiri osobe žive u urbanim područjima i većina ih je izložena opasnim razinama onečišćenja zraka.

Koji europski gradovi imaju najbolju, a koji najlošiju kvalitetu zraka?

Dva švedska grada, Uppsala i Umeå, na vrhu su EEA-ine liste onih s najmanje onečišćenja PM2.5. Faro u Portugalu bio je treći najmanje zagađeni grad, a slijede Reykjavik na Islandu i Oulu u Finskoj.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju najviše 5 μg/m3 za fine čestice za dugotrajnu izloženost radi zaštite zdravlja. Samo 13 europskih gradova imalo je prosječne dugoročne koncentracije PM2,5 ispod smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući četiri glavna grada na sjeveru: Reykjavik, Tallinn, Stockholm i Helsinki.

Samo šest europskih zemalja imalo je gradove s dugotrajnim zagađenjem finim česticama ispod ove granice – Švedska, Portugal, Island, Finska, Estonija i Norveška.

Na kraju ljestvice, Slavonski Brod u Hrvatskoj imao je najgoru razinu onečišćenja PM2,5 od 26,5 μg/m3. To je iznad godišnjeg ograničenja Europske unije od 25 μg/m3 za fine čestice za dugotrajnu izloženost postavljenog 2008. i više od pet puta iznad smjernica SZO-a.

Nowy Sacz, Poljska, bio je drugi najzagađeniji, tek nešto ispod godišnje granice EU-a. Slijedilo je pet talijanskih gradova na dnu liste: Cremona, Vicenza, Padova, Venezia i Piacenza.

Izvor: Europska agencija za okoliš EEA; euronews.green

DOBRA HRVATSKA

Kako se ugrožava, a kako uživa Una? Što se dogodilo i događa se?

Štrbački buk, udaljen 50-ak km od izvora Une, najviše slapište - visoko 24,5 metara, na bosanskoj strani Nacionalni park

Una je jedinstvena rijeka, ljepotom i bistrinom ukras Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je jedan njezin dio proglasila i Nacionalnim parkom. 

Mnogima su Una i priroda općenito –  izvor nadahnuća i okrijepe, blago, zauvijek prigoda za iskaz suživota čovjeka i prirode (zapravo, čovjek je dio prirode, pa je ova konstrukcija, odnosno fraza o „suživotu“ isforsirana. Ali, zbog očitog odvajanja čovjeka od prirode, čemu se mi ne pridružujemo i protivimo, moramo je, eto, tu frazu, češće koristiti). 

No, onima, nekima, drugima, snaga toka rijeke Une, već od izvora, tek je obična prilika za još jedan poduzetnički projekt. 

Privatni investitor iz Kaštel-Štafilića ishodio je od Zadarske županije i grada Gračaca građevinsku dozvolu, ne udovoljivši svim zahtjevima za izgradnju male hidroelektrane u osjetljivom prirodnom području nedaleko od izvora Une. 

Nakon prosvjeda mještana i mnogih udruga protiv gradnje, Ministarstvo graditeljstva se najprije oglušilo, a onda pravdalo kako nema instrumenata za zaustavljanje gradnje. Je li branilo privatne interese, nauštrb općih i javnih?! 

Prosvjedi i pritisak doveli do zabrane

Na sreću, a pod jakim pritiskom mještana uz Unu, Like i cijele Hrvatske te BIH, Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata pokrenula je protiv investitora hidroelektrane na rijeci Uni upravni postupak u kojem je investitoru rješenjem zabranjeno obavljanje radnji i radova na izgradnji male hidroelektrane, snage 160 kW, Una-mlin, na k.č.1287/6, k.o. Neteka u području ekološke mreže Natura 2000. – HR 2001069 Kanjon Une, a koji se rade bez provedene ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže, izvijestili su iz Državnog inspektorata.

“Nastavno na traženje inspekcije zaštite prirode Državnog inspektorata, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dostavio je Državnom inspektoratu izvješće u kojem se navodi – provedenim je radovima došlo do štetnog utjecaja na prirodu, a u kojem se navodi i da se ne može isključiti i daljnji negativan utjecaj provedbe zahvata, kako na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže, tako i na bioraznolikost u cijelosti”, zaključuje Inspektorat u priopćenju.

Podsjetimo, mještani, aktivisti, predstavnici različitih udruga civilnog društva i turisti danima su mirno prosvjedovali protiv izgradnje male hidroelektrane. I danonoćno stražarili uz rijeku.

Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj i WWF Adria traže obustavu radova HE-a na Uni

Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj i WWF Adria zatražili su trajnu obustavu radova izgradnje mini hidroelektrane na rijeci Uni te su podržali prosvjede u kojima mještani i lokalne udruge traže odgovor zašto nadležne inspekcije nisu zaustavile radove.  

“Zelena akcija je 15. srpnja podnijela pisanu prijavu Državnom inspektoratu zbog početka radova izgradnje hidroelektrane u neposrednoj blizinu vrela Une. U međuvremenu smo otkrili brojne nepravilnosti vezane za izmjene i dopune lokacijske dozvole za koju prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole 2015. nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode”, rekla je Hini Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.


Vrelo Une je spašeno – Inspektorat RH zabranio izgradnju mini hidroelektrane


Dan uz Unu

Bili smo na hodanju uz izvor Une i Štrbački buk, 29. lipnja 2024. Privilegija sretnih.
U organizaciji PD Željezničar iz Zagreba, proveli smo dan uz Unu, popeli se do izvora, visoko među stijenama, a potom obišli i područje prvog šireg toka rijeke, gdje poneki misle sagraditi hidroelektranu i zarađivati.  
A mi se poklonjamo Uni, nagrađeni i sretni. 
Pogledajte naš spomenar od 29. lipnja 2024.

 

Vrelo Une - Goran Tudor, lipanj 2024
Izvor Une, duboka zelena visoko u brdima
Vrelo Une - Goran Tudor, lipanj 2024
Unini prvi koraci, pedesetak metara od izvora, i stalni hodači i planinari uz nju
Rijeka Una - Goran Tudor, lipanj 2024
Una se širi, otima uzvike radosti i divljenja hodača
Štrbački buk na Uni - Goran Tudor, lipanj 2024
Štrbački buk, udaljen 50-ak km od izvora Une, najviše slapište – visoko 24,5 metara, na bosanskoj strani Nacionalni park
Štrbački buk na Uni - Goran Tudor, lipanj 2024
Štrbački buk i planinari – satima se može tamo biti, na kamenoj platformi hrvatske obale Une
Rijeka Una - Goran Tudor, lipanj 2024
Nakon slapa Una teče dalje, moćna i gorda, lijepa

Autor teksta i fotografija: Goran Tudor

Jubilarni GRAWE noćni maraton 2024. – u subotu na zagrebačkom Bundeku već od jutra teku događaji za sve uzraste! Dođi, prijavi se!

GRAWE Noćni Maraton 2024. - Zvjezdana Noć

Dođite i budite dio ovogodišnjeg GRAWE NOĆNOG MARATONA B(y) – day! Deset godina inspirativne tradicije!

Deset godina za redom, posljednje subote u kolovozu na zagrebačkom Bundeku održava se tradicionalni GRAWE noćni maraton s ovogodišnjom temom „Starry, starry night“ inspiriranom poznatom slikom Zvjezdana noć Van Gogha i istoimene prekrasne skladbe u izvedbi Don McLeana.

Mnogima jedna od najdražih zagrebačkih utrka, iz godine u godinu privlači na stotine strastvenih trkača, kako profesionalaca tako i amatera, koji pod zvjezdanim nebom postavljaju vlastite rekorde i pomiču svoje granice. U uzbudljivoj atmosferi obilježavanja okruglog 10. GRAWE noćnog maratona, ove godine subotnji sadržaj (31.8.2024.) na Bundeku biti još bogatiji – odvija se cijeli dan do kasno u noć.

Foto: Grawe noćni maraton

Zabava, osobni rast, opuštanje i pripreme prije utrke!

Jutro će započeti GRAWE RELAX – besplatni tečaj yoge koji će voditi iskusna instruktorica Sara Ivanović. Dobro se istegnuti, zagrijati i opustiti važni su koraci u pripremama za utrku, ali trening yoge idealan je i za one koji neće trčati nego samo žele započeti dan svježe i puni energije. Yoga je prilagođena svim uzrastima i stupnjevima predznanja – dovoljno je ponijeti svoju yoga podlogu ili deblji ručnik te dobru volju. Radionica joge u potpunosti je besplatna, a prijaviti se možete ovdje: Besplatna yoga by GRAWE (google.com)

Dok roditelji rade pozdrav suncu, oni malo mlađi kojima to još uvijek nije toliko zanimljivo mogu se zabaviti među šarenilom boja na dječjoj likovnoj radionici – GRAWE PAINT. Baš svi mališani su dobro došli ujutro na Bundek gdje će pokazati svoju kreativnost i sposobnost likovnog umjetničkog izražavanja uz vodstvo stručnih animatora. Likovna radionica za djecu također je u potpunosti besplatna i prijavite svoju djecu možete ovdje: https://forms.gle/dhro44TSa8s6YQR49

Foto: GRAWE PAINT

Iako još uvijek uživamo i upijamo baš svaku zraku sunca, a prognoza kaže da će nam se posrećiti i u subotu, 31. kolovoza, ipak time pozdravljamo ljeto i koračamo prema jeseni – a to znači i promjenu postavke ormara jer će u prvom planu uskoro biti toplija odjeća. Dok ormar neki pripremaju za nove modne kombinacije, ova će nas priredba podsjetiti i na drugu mogućnost –  biti ćemo ponukani pronaći i izvući i ono na što smo zaboravili, što ne nosimo već godinama ili nam više ne pristaje. Inspirirani zelenim osvještavanjem, na Bundeku će biti organizirana i GRAWE RECYCLE zelena radionica tekstila. Pod vodstvom znalaca iz udruge Humana Nova– udahnite novi život tkanini. Na besplatnu radionicu možete se prijaviti ovdje: https://forms.gle/dhro44TSa8s6YQR49

A za kraj, u duhu zelene prirode, koju takvu želimo očuvati što duže – GRAWE ECO RUN plogging utrka poziva vas na zabavni spoj rekreacije (jogging) i čišćenja prirode (plocka upp). Sve što je potrebno su rukavice i vreće za smeće koje ćemo vam osigurati GRAWE te želja za očuvanjem prirode jer svatko od nas svojim djelima i odlukama čini promjenu. Plogging nije natjecanje – hodaj, trči, joggiraj, šetaj – što god je tvoj stil i razina mogućnosti, ali pokušaj sakupiti što više smeća kojemu nije mjesta u prirodi. Vremensko ograničenje je 1 sat, trči se u više smjerova i nema definirane staze- niti pobjednika- jer svi koji sudjeluju i dođu na cilj s vrećom punom smeća su pobjednici! Prijave na plogging utrku su besplatne i možete se prijaviti ovdje: https://forms.gle/dhro44TSa8s6YQR49

Foto: Grawe noćni maraton 2023.

Uz navedene aktivnosti moći ćete zaigrati i kolo sreće – kviz te nešto novo naučiti, ali i osvojiti razne GRAWE nagrade. Možete jednostavno chillati uz muziku, a navečer, kad splasne vrućina, možete doći navijati za trkače i trkačice i uživati u atmosferi noćnog dijela događanja.

Proslavi naš B-day zajedno s nama! Vidimo se ovu subotu, 31. kolovoza u slavljeničkom raspoloženju jubilarnog 10. GRAWE noćnog maratona na Bundeku.

Više informacija potraži na www.grawe.hr i GRAWE-nocni-maraton | Sljeme Run – iako su prijave službeno zatvorene, još uvijek se možete prijaviti ako se odlučite trčati jednu od utrka GRAWE Noćni Maraton 2024 (utrka.com)

Za GRAWE PAINT, GRAWE RECYCLE i GRAWE ECO RUN možeš se prijaviti ovdje: https://forms.gle/dhro44TSa8s6YQR49

***

Raspored događanja:

  • 09:00 – 10:15 – GRAWE RELAX Yoga by Sara
  • 09:00 – 11:00 – GRAWE PAINT dječje likovne radionice – paint by numbers
  • 11:00 – 12:30 – GRAWE RECYCLE radionica recikliranja tekstila
  • 11:00 – 12:00 – GRAWE ECO RUN Plogging utrka
  • 17:00 – start utrke 4,2 km
  • 18:00 – 19:00 – dječje utrke
  • 19:00 – start utrka 1/2 maraton, 3/4 maraton i maraton
  • 19:15 – start utrke 1/4 Maraton

DOBRA HRVATSKA

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena

Foto: freepik

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji, uništavajući najmanje dvostruko više drveća danas nego prije dva desetljeća.

Prema podacima istraživača sa Sveučilišta Maryland, nedavno ažuriranim za razdoblje od 2001. do 2023. godine, površina opožarena šumskim požarima povećavala se za oko 5,4% godišnje u tom razdoblju. Šumski požari sada uzrokuju gubitak gotovo 6 milijuna hektara više drveća godišnje nego što je bio slučaj 2001. — što je područje otprilike veličine Hrvatske.

Vatra također čini veći udio u globalnom gubitku drveća u usporedbi s drugim pokretačima poput rudarstva i šumarstva. Dok su požari činili samo oko 20% ukupnog gubitka drveća 2001. godine, oni sada čine otprilike 33%.

Ovaj porast aktivnosti požara izrazito je vidljiv posljednjih godina. Šumski požari koji postavljaju rekorde postaju norma, a 2020., 2021. i 2023. označavaju četvrtu, treću i prvu najgoru godinu za globalne šumske požare.

Gotovo 12 milijuna hektara — područje otprilike veličine Nikaragve — izgorjelo je 2023., nadmašivši prethodni rekord za oko 24%. Ekstremni šumski požari u Kanadi uzrokovali su oko dvije trećine (65%) gubitka drveća izazvanog požarima prošle godine i više od jedne četvrtine (27%) ukupnog gubitka drveća u svijetu.

Gubitak drveća zbog požara
Graf: Gubitak drveća zbog požara u usporedbi s drugim uzročnicima gubitka, 2001.-2023 / wri.org

Šumski požari i klimatske promjene

Klimatske promjene jedan su od glavnih pokretača sve veće aktivnosti požara. Danas su ekstremni toplinski valovi već 5 puta vjerojatniji nego što su bili prije 150 godina i očekuje se da će postati još češći kako se planet nastavlja zagrijavati. Više temperature isušuju krajolik i pomažu stvoriti savršeno okruženje za veće, češće šumske požare.

Kada šume gore, one oslobađaju ugljik koji je pohranjen u deblima, granama i lišću drveća, kao i ugljik pohranjen ispod zemlje u tlu. Kako šumski požari postaju sve veći i učestaliji, emitiraju više ugljika, dodatno pogoršavajući klimatske promjene i pridonoseći većem broju požara kao dio povratne veze između požara i klime.

Ova povratna sprega, u kombinaciji sa širenjem ljudskih aktivnosti u šumska područja, uzrokuje veći dio povećanja aktivnosti požara kakvom danas bilježimo. Kako šumski požari izazvani klimatskim promjenama spaljuju sve veća područja, utjecat će na više ljudi i utjecati na globalno gospodarstvo.


Stanje svjetskih šuma 2024.: Klimatske promjene, šumski požari i nametnici prijete šumama


Naročito su ugrožene borealne šume

Velika većina — otprilike 70 % — svih gubitaka drveća povezanih s požarom između 2001. i 2023. dogodila se u borealnim regijama. Iako su šumski požari prirodni dio ekološkog funkcioniranja borealnih šuma, gubitak drveća povezan s požarom u tim se područjima povećao za oko 138.000 hektara (oko 3,6%) godišnje tijekom posljednje 23 godine. To je otprilike polovica ukupnog globalnog povećanja između 2001. i 2023. godine.

Graf: Godišnji gubitak drveća zbog požara prema klimatskim područjima, 2001.-2023 / wri.org

Klimatske promjene glavni su uzrok sve veće aktivnosti požara u borealnim šumama. Sjeverne regije visokih geografskih širina zagrijavaju se bržom brzinom od ostatka planeta, što pridonosi duljim sezonama požara, većoj učestalosti i žestini požara te većim opožarenim površinama.

Ovaj trend zabrinjava iz nekoliko razloga. Borealne šume skladište 30%-40% ukupnog zemaljskog ugljika na globalnoj razini, što ih čini jednim od najvećih skladišta ugljika na planetu. Većina ugljika u borealnim šumama pohranjena je pod zemljom u tlu, uključujući i permafrost, i kroz povijest je bila zaštićena od rijetkih i manje ozbiljnih požara koji se javljaju prirodno. Ali klimatske promjene i aktivnost požara tope permafrost i čine ugljik u tlu osjetljivijim na gorenje.

Cijeli članak možete pročitati na wri.org / autori: James MacCarthy, Jessica Richter, Sasha Tyukavina, Mikaela Weisse i Nancy Harris

I u Hrvatskoj se ove godine bilježi značajno povećanje broja požara na otvorenom, a posebno u priobalju

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra u Hrvatskoj je u razdoblju od početka godine do 19. kolovoza zabilježeno 4.300 požara na otvorenom prostoru što je povećanje za 26% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga broja, zabilježeno je 2.697 požara raslinja, što je povećanje od 36 posto dok ukupna opožarena površina iznosi 20.907 hektara što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za čak 430%.

Požar Žrnovnica - kolovoz 2024.
Foto: Saniranje požara na području Žrnovnice u kolovozu 2024. / Hrvatska vatrogasna zajednica

Povećano je i djelovanje zračnih snaga koje su u tom razdoblju djelovale 77 puta što je povećanje za 266 posto, a jedan Canadair bio je angažiran i u sklopu međunarodnih aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji, pomažući u gašenju požara u razdoblju od 16. do 21. srpnja, navodi se u priopćenju.

U većini kategorija u promatranom razdoblju u ovoj godini, izuzev požara na objektima (8% manje u odnosu na prethodnu godinu) te ukupnog broja stradalih i ozlijeđenih osoba, zabilježeno je povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Podaci za razdoblje od 1. do 20. kolovoza

O velikom angažmanu vatrogasaca u kolovozu koji su tjednima nadljudskim snagama gasili požare, sprječavali njihovo širenje u naseljena mjesta, štiteći živote i imovinu, svjedoče i podaci o sudjelovanju ukupno 557 postrojbi, 2837 vatrogasaca te 1011 vozila.

Zabilježen je 981 požar, dakle prosječno čak 49 požara po danu, a od toga je broj požara otvorenog prostora – 681, što je u prosjeku 34 požara po danu, dok su ukupno zabilježena 252 požara raslinja. Ukupna opožarena površina je 7709,8 hektara, stoji u priopćenju.

Više na:
U ovoj godini značajno povećanje broja požara na otvorenom prostoru
Požarna sezona u Hrvatskoj: Velike štete i ogromni napori vatrogasaca

DOBRA HVRATSKA

Velikodušne donacije Taylor Swift bankama hrane tijekom njene aktualne Eras turneje

Foto: Taylor Swift tijekom nastupa na koncertu turneje Eras Tour na stadionu SoFi u Inglewoodu, kolovoz 2023. / Paolo Villanueva

Pop ikona, Taylor Swift, na naslovnicama je ne samo zbog svoje glazbe i sigurnosnih problema vezanih za njezine koncerte, već i zbog značajnog doprinosa bankama hrane diljem Europe i Sjedinjenih Država. Tijekom svoje Eras turneje Taylor Swift je velikodušno donirala lokalnim bankama hrane i organizacijama za pomoć gladnima u područjima koja posjećuje.

U trenutku kada se mnogi bore s krizom porasta troškova života, posebice za hranu i smještaj, njezine donacije omogućile su dodatne resurse organizacijama za pomoć gladnima te su privukle široku pozornost na postojeći problem nesigurnosti hrane. Stoga su organizacije za pomoć gladnima osim na donacijama zahvalne i na “daru svijesti” koji je Swift dala svojim obožavateljima.

Dobrotvorne akcije Taylor Swift

U lipnju 2024. je Cardiff Foodbank u Walesu primila najveću pojedinačnu donaciju do tada. Iza tog velikodušnog čina stajala je upravo Taylor Swift. Izvršna direktorica Rachel Biggs izjavila je: “Uspjeli smo hraniti 1200 ljudi tri obroka dnevno tijekom tri dana, ukupno 10800 obroka.” Naglasila je da je ova donacija ponudila organizaciji “prostor za disanje”, dopuštajući im da prebace fokus na stvaranje održivih sustava podrške usmjerenih na rješavanje temeljnih uzroka siromaštva.

Grammyjem nagrađena umjetnica proširila je svoju velikodušnost i na druge dijelove Ujedinjenog Kraljevstva. Liverpoolska mreža St Andrew’s Community Network, koja nadzire 11 banaka hrane, primila je od Taylor Swift donaciju koja će financirati njihove prehrambene programe tijekom cijele godine. Rich Jones, izvršni direktor mreže, izrazio je duboku zahvalnost za ovaj doprinos.

U Irskoj je dobrotvorna organizacija Crosscare sa sjedištem u Dublinu primila 25.000 eura od pjevačice. Paula Harris, upraviteljica dobrotvorne organizacije, opisala je donaciju kao značajan poticaj, kako financijski tako i u podizanju svijesti o njihovim uslugama.

U Nizozemskoj je Voedselbank Amsterdam, glavna banka hrane u Amsterdamu, također primila “znatnu” donaciju od Taylor Swift. Iako točan iznos nije objavljen, organizacija je izrazila zahvalnost za potporu. Naglasivši osim toga važnost donacija tako visokog profila u privlačenju pozornosti na stalnu potrebu za pomoći u hrani.

Velikodušnost Taylor Swift nije ograničena samo na Europu. Ranije, tijekom svoje turneje u 52 američka grada, dala je slične donacije američkim bankama hrane. Ti su doprinosi bili vitalni jer nesigurnost hrane nastavlja rasti, pogoršana završetkom savezne pomoći za COVID-19.

Jessica Sund, direktorica razvoja Regionalne banke hrane Channel One u Minnesoti, naglasila je kako je donacija Taylor Swift pomogla u ublažavanju povećanih potreba uzrokovanih inflacijom i povećanjem troškova života.

Važnost banaka hrane u današnjem svijetu

Operateri banaka hrane diljem svijeta istaknuli su važnost doprinosa Taylor Swift. Naročito zbog isticanja važnosti podrške koju te organizacije pružaju pojedincima s niskim i srednjim primanjima.

Međutim, šire pitanje nesigurnosti hrane ostaje zastrašujuće. Kyle Waide, izvršni direktor Banke hrane u zajednici Atlante i predsjednik Nacionalnog vijeća za prehranu Amerike, istaknuo je da godišnji nedostatak sredstava za pomoć u hrani u SAD-u iznosi približno 33 milijarde dolara (29,5 milijardi eura).

Osim pružanja trenutne pomoći, banke hrane također igraju ključnu ulogu u održivosti okoliša. Preraspodjelom hrane koja bi inače otišla u otpad, pomažu u smanjenju emisije ugljika. Prema Globalnoj mreži banaka hrane, koja podržava dobrotvorne organizacije za hranu u više od 50 zemalja, banke hrane spriječile su ispuštanje 1,7 milijuna metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida u 2023. preusmjeravanjem hrane s odlagališta.

Ovaj dvostruki učinak naglašava vitalnu važnost banaka hrane u današnjem svijetu.

Preneseno: euroweeklynews.com

NAJČITANIJE