Odgovoran građanin: Testiraj se. Hrana se ne baca! Razvij 41 dobru naviku nebacanja hrane.

kupnja hrane
Foto: Freepik

Uskoro će blagdan – i eto nove prigode da se pozabaviš ozbiljnije i osvrneš na važnu temu – bacanje hrane. Svijet baca ogromne količine hrane, u svim fazama, na dugom putu od polja do stola, uz silne troškove proizvodnje, pakiranja, transporta, skladištenja, prodaje, pripremei  konzumiranja hrane do zbrinjavanja otpada… Istovremeno, na stotine milijuna djece i odraslih je pothranjeno, svijet pati od siromaštva i gladi milijarde ljudi; zbog neishranjenosti mnogi stradaju od bolesti. 

Kako ćeš početi stjecati dobre navike racionalnog postupanja sa hranom u svakodnevnom životu!? 

Evo, imaš podršku – pročitaj tekst i napravi prvi 

TEST OSOBNIH NAVIKA NEBACANJA HRANE
– PROVJERI ČIME VEĆ VLADAŠ!

40 savjeta za smanjenje otpada hrane kod kuće, u trgovini i u restoranu 

KOD KUĆE

  • Vrijeme je za novi pristup ostacima hrane.

Koristite ostatke hrane u pripremi narednih obroka. Ostaci pečene piletine od danas mogu postati ukusna domaća pašteta sutra. Kada koristite ostatke hrane, štedite novac i vrijeme koje biste koristili za ponovni odlazak u dućan, a što je najvažnije – smanjujete svoj ugljični otisak!

  • Odredite mjesto u hladnjaku za spremanje ostataka hrane.

Ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka trajanja uvijek odlažite na isto mjesto u hladnjaku – tako ćete imati jasan uvid u pravo stanje namirnica ili ostataka hrane koje je potrebno prvo iskoristiti. 

  • Odredite dane za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača.

Jednom do dva puta mjesečno, ili i tjedno, imajte „dan za inventuru“ hladnjaka i zamrzivača s ciljem: iskoristiti namirnice koje biste u suprotnom uskoro bacili. Isto tako, inventuru napravite tjedan dana prije odlaska na godišnji odmor, i potom kupovinu namirnica svedite na minimum. Nastojte iskoristiti sve namirnice koje već imate u hladnjaku ili zamrzivaču.

  • Vaš hladnjak treba redovnu brigu!

Ne pretrpavajte hladnjak. pregledno rasporedite namirnice.Ako je hladnjak pretrpan, hladan zrak teže kruži hladnjakom, smanjuje se vijek trajanja hrane i njezina svježina. Nadalje, kada radite prethodno spomenutu „inventuru“ u hladnjaku, svakako i očistite hladnjak vlažnom krpom te 

  • Prestanite stvarati NLO-ove!

Da, neidentificirane smrznute objekte u vašem zamrzivaču! NLO-ovi su svi dobri ostaci hrane koje zamrznete, ne označite i zaboravite na njih godinu dana, a onda ih bacite. Spriječite nastanak NLO-ova tako da ostatke hrane zamrzavate u manjim porcijama, označavate ih naljepnicama na koje prethodno ispišete naziv jela i datum smrzavanja, a mudro je osmisliti i raspored namirnica u zamrzivaču prema kategorijama (meso, riba, ostaci gotove hrane, voće i povrće…).

  • Naučite pravilno čuvati hranu.

Na primjer, jabuke, kruške, banane i naranče ne bi trebale biti u dodiru jedne s drugima jer kada su blizu, međusobno uzrokuju brže sazrijevanje. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrumi moraju se čuvati izvan hladnjaka i to samo u ambalaži koja je prikladna za hranu.

  • Naučite razliku između „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Oznaka Upotrijebiti do…“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.

No, s druge strane, oznaka Najbolje upotrijebiti do…“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.

  • Ne kuhajte da ostane rezerva. Ne kuhajte za 7 osoba, a ima vas 5. 

Mnogi ljudi skloni su pripremi i posluživanju previše hrane, posebno ako se pripremamo za druženja uz hranu. Procijenite veličinu porcija prema broju i „apetitu“ uzvanika i ukućana te radije skuhajte manje nego previše. Ukusni zalogaji, primjerice „za narezati“, prije ili nakon glavnog jela osigurat će pun trbuh uzvanika i zadovoljstvo domaćina! Online potražite kalkulatore za izračun porcija koji vam mogu pomoći pri planiranju porcija.

  • Koristite manje tanjure i posuđe.

U posljednjih 20 godina veličine tanjura povećale su se diljem svijeta. Što je tanjur veći, to ste više skloni napuniti ga hranom. Korištenjem manjih tanjura osigurat ćete da manje hrane ostaje nepotrošeno. Osim toga, manji tanjuri također sprječavaju prejedanje.

  • Stavite u tanjur manju količinu hrane nego mislite pojesti.

U tom slučaju, možete zagrabiti još ako poželite, a ne riskirate da hrana ostane nepojedena, Uvijek možete nadodati. I ovdje dobro sjeda zlatno pravilo: „Manje je više!“.  Uzeti više, znači veća mogućnost otpada. Sjetite se gesla: „Više je možda previše!“ 

  • Učite i svoju djecu starom pravilu: Što je na tanjuru, moraš pojesti!

Na taj način će manje hrane navaditi. Drugi će put postati oprezniji, pa im neće oči već mozak donositi odluku o prijenosu hrane iz zdjele u tanjur.

  • Ne miješajte ostatke prilikom njihova skladištenja.

Ostatke hrane odvajajte prema vrsti te ih odvojeno pohranjujte za njihovu lakšu integraciju u sljedeći obrok.

  • Osigurajte dovoljan broj posuda za pohranu ostataka hrane.

Dobar je savjet imati rolu vrećica za hladnjak u blizini ili izravno u vašem hladnjaku. To će olakšati zamatanje i čuvanje i najmanjeg ostatka hrane (primjerice ostatak trećine svježe paprike) koji bi u suprotnom mogao završiti u smeću. Voštani papir za višekratno zamatanje namirnica odličan je način kako održati svježinu namirnica, a bez stvaranja otpada. Za pohranu namirnica stručnjaci preporučuju korištenje staklenih/plastičnih posuda te višekratnih silikonskih vrećica. 

  • Razdijelite gostima višak hrane.

Poslije obilnijeg obroka nakon kojeg je ostalo hrane na stolu, pripremite paketiće hrane koje će gosti ponijeti kući. Viškove hrane možete podijeliti i s obitelji ili pak sa starijima i osobama s nižim primanjima u susjedstvu.

  • Uzgajajte svoju hranu.

Pridružite se trendu uzgoja vlastite hrane u svom domu bez obzira imate li vrt ili ne. Voće, povrće i začinsko bilje koje sami uzgojite, cijenit ćete više nego kupljenu hranu i sigurni smo da njihovi ostaci neće završiti u smeću. 

  • Jedite krajeve i stabljike.

Brojno povrće ima dijelove koji se u klasičnoj pripremi jela nerijetko ne koriste. Na primjer, stabljike brokule često se odstranjuju, iako su najukusniji i najzdraviji dio biljke. Jedite stabljike peršina, vrhove cikle, stabljike kelja, listove celera, luka…

  • Iskoristite ostatke namirnica za temeljac ili juhu.

Od ostataka povrća, mesa, kostiju ili ribe napravite temeljce, bujone i juhe. Osim što čine jela ukusnijima, temeljci i bujoni nutritivno su visokovrijedne namirnice s pozitivnim učincima na zdravlje.

  • Budite kreativni – ne držite se strogo recepta! Koristite ostatke, zamjenske vrste povrća

Ako vam nedostaje sastojak tijekom pripreme jela, ne žurite u kupnju već ga zamijenite drugim. Peršin umjesto bosiljka, svježi sir umjesto ricotte, mrkva umjesto slatkog krumpira. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Pravilo FIFO (Prvo unutra, prvo van).

Pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (FirstInFirstOut). Kada spremate namirnice, pozicionirajte starije prema naprijed kako biste ih prve koristili bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici. Na primjer, stavite nove jabuke ispod starijih u zdjeli kako biste prvo konzumirali one starije i zrelije. Razmislite, primjerice, o postavljanju oznake „Prvo pojedi ovo“ kako biste osigurali da i ostali ukućani provode FIFO pravilo.

  • Zapisujte koju vrstu i koliko hrane bacate.

Vodite evidenciju koliko i koju hranu najčešće bacate. Rezultat bi vas mogao neugodno iznenaditi, ali i natjerati na racionalniju kupnju i korištenje namirnica. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Poučavajte djecu zašto je važno stvarati manje otpada od hrane.

Razgovarajte s djecom o tome odakle dolazi hrana, o resursima koji su uloženi u njezinu proizvodnju, pakiranje, prijevoz, u pripremu obroka… Učite ih da od malih nogu budu svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane radi dobrobiti planeta.

  • Naučite postupke kako produžiti rok trajanja nekoj hrani.

Posvetite se proučavanju starih tehnika za produžavanje roka trajanja hrane. Konfitiranje, fermentiranje, kiseljenje i termička obrada neke su od metoda kojima namirnicama koje volimo produžujemo vijek trajanja ili im pak mijenjamo organoleptička svojstva. Primjerice, ukiseljeni ljubičasti luk prava je poslastica, a postupak kiseljenja ne može biti jednostavniji i brži!

  • Kompostiranje je samo malo bolja opcija od bacanja hrane. Najprije smanjite otpad zelene hrane!

Često čitamo i slušamo o trendu kompostiranja u kućanstvima, no ono je tek malo bolje u odnosu na bacanje hrane. Nemojmo zaboraviti kako su i za hranu koju kompostiramo utrošeni resursi za proizvodnju, pakiranje, prijevoz, čuvanje…

  • Ne odustajte! Ako jednom preskočite dobar postupak, sutra budite dosljedni!

Ako imate loš dan (s otpadom hrane) ili jednostavno nemate volje da danas iskoristite ostatke hrane, to je u redu. Počnite iznova sutra. Svijest i trud najvažniji su prvi koraci prema promjeni. Vi to možete!

  • Imajte mjeru kod pripreme hrane, polazeći od kriterija dobi i veličine (kilaže)  konzumenta
RIŽA ILI HELJDA.  Dostatna količina  za pripremu glavnog obroka za odraslu osobu stane u četiri jušne žlice. Ako je u pitanju dijete od 4 do 10 godina, sasvim su mu dovoljne 2 do 3 žlice.
KUSKUS je žitarica koja se bitno ne povećava kuhanjem kao što je to slučaj s prethodne dvije, stoga je potrebna nešto veća količina ove namirnice za glavni obrok. Tako je odrasloj osobi dostatno 6 žlica, a djetetu 4 žlice kuskusa.
TJESTENINA. Što se tjestenine tiče, odrasloj osobi dovoljno je 8 žlica, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 5 žlica. 
POVRĆE KOJE NE SADRŽI ŠKROB. Kada je riječ o povrću, onom koje ne sadrži škrob, dva skupljena dlana dobra su mjera za odgovarajuću količinu.
VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI. Što se tiče procjenjivanja pravilne količine voća i orašastih plodova koji mogu biti idealna užina, dobra je mjera onoliko koliko stane u šaku.
RIBA. Površina jednog dlana dobra je mjera za obrok ribe.
CRVENO MESO, PILETINA ILI SVINJETINA. Površina pola dlana mjera je za veličinu obroka crvenog mesa, piletine ili svinjetine, a debljina komada trebala bi otprilike odgovarati debljini dlana jedne ruke.

 

  • Spriječite da rezane jabuke, kruške, banane i breskve poprime smeđu boju.

Premažite ih sokom od limuna, naranče ili ananasa ili ih pomiješajte s kiselim voćem kao što su naranče, mandarine, grejpfrut i drugi agrumi ili ananas. Najprije pripremite kiselo voće. Zatim izrežite ostalo voće i pomiješajte ga s kiselim voćem dok ga pripremate.
Spriječiti da voće posmeđi možete i ako ga pomiješate s vodom u kojoj se nalazi med. Razrijedite dvije žlice meda s jednom šalicom vode i pomiješajte narezano voće s razrijeđenim medom.

  • Pričekajte s rezanjem voća dok ne bude što bliže vremenu posluživanja.

Pokrijte i ohladite narezano voće do posluživanja. Hladite oguljeno i narezano voće i povrće tako da na sobnoj temperaturi ne bude dulje od 2 sata.

U TRGOVINI 

  • Pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu i tek tada završite popis za kupnju.

Dok pišete popis za kupnju, svakako pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne biste kupovali i skladištili namirnice koje već možda imate u kući.

  • Planirajte obroke  pa isplanirajte kupnju.

Napravite plan i definirajte jela koja ćete pripremati u tjednu ispred vas. Ako imate ostatke hrane od prethodnih dana, uključite ih u plan. Provjerite što vam od namirnica nedostaje te ih kupite i na odgovarajući način pohranite do njihova korištenja.

  • Kupujte samo artikle s popisa. Sprijateljite se sa popisom za kupnju.

Popis za kupnju vaš je najbolji prijatelj u trgovini. Držite se popisa kako biste kupili sve što vam je potrebno i samo ono što vam je potrebno.

  • Idite u trgovinu bez osjećaja gladi. Prije pojedite nešto, keks.

Nikada ne idite gladni u nabavku namirnica! A psiholozi savjetuju ni kad ste tužni. Ako idete u kupnju na prazan želudac, riskirate da kupite više hrane nego što zapravo trebate i da je potom bacite. Ako ste gladni, a planirate obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu zavarajte želudac primjerice bananom ili keksom.

  • Kontrolirajte nagon za veću kupnju, pazite na onog svog unutarnjeg hrčka pri kupnji namirnica. 

Dosta ljudi ima naviku kupovati ono „nek se nađe“, šetajući između redova namamiti se da stavimo „i to“ u košaricu. Da li znate zašto trgovci stave police i štand sa mlijekom i kruhom u najudaljeniji kut od ulaza – zato da biste svakog dana prošli pored što većeg broja polica

  • Kupujte nekad i u manjim trgovinama 

Manja trgovina, manja ponuda – manje toga u vašoj košarici. Kaže se: „Po jedan jogurt ili kilogram jabuka ili novine ili toaletni papir –  ne ide se u supermarket“.

  • Oduprite se kupovanju prvenstveno zato jer je AKCIJA. 

Volimo akcije i akcijske cijene koje su svakako dobra stvar za naš budžet. No važno je paziti da i tu kupujemo onoliko namirnica koliko ćemo ih u konačnici zaista i potrošiti. Kupite nešto zato što vam treba, ili će vam trebati, a još bolje ako pri tom naletite na akcijske cijene. 

  • Odaberite manja kolica za kupnju. 

Velika kolica ili košara za kupnju ostavljaju vam mogućnost da kupite više hrane nego što zapravo trebate. Stoga, ako se ne radi o velikoj (primjerice mjesečnoj) kupnji, birajte manja kolica i košare.

  • Kupujte hranu koja je blizu isteka roka („najbolje upotrijebit do…“). 

Nerijetko trgovine imaju istaknute proizvode koji se nalaze pred istekom roka trajanja. Takvi su proizvodi jednako dobri kao i oni s dužim rokom trajanja, a cjenovno su povoljniji. Kupujte ih kada se uklapaju u plan pripreme obroka (a ne samo zato što su jeftiniji).

  • Kupujte također i manje lijepo voće i povrće. 

Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj u mnogim je situacijama najukusnija i najslađa. Dajte priliku „manje pravilnom“ voću i povrću i na taj način utječite na smanjenje otpada od hrane u trgovini.

  • Nakon kupnje krenite kući na vrijeme ili čim prije (uz kratku ili nikakvu kavu!)

Kupljene namirnice važno je čim prije dopremiti kući i pohraniti ih na odgovarajući način. Nemojte dopustite da namirnice provedu sate u vrećicama i kolicima u ugrijanom i zagušljivom automobilu.

U  RESTORANU

  • Provjerite veličinu porcija prije narudžbe. 

Pitajte konobara o veličini porcije prije nego naručite jelo. Ako niste sigurni možete li pojesti cijelu porciju, pitajte konobara za mišljenje.

  • Naručite veće predjelo, umjesto predjela i glavnog jela. Ili samo glavno jelo.

Ako niste sigurni hoćete li moći pojesti predjelo i glavno jelo, razmislite da, primjerice, naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela. Mnogi se slažu kako su predjela nerijetko maštovitija i ukusnija od glavnih jela, a na ovaj ćete način osim uživanja u okusima i mirisima utjecati i na smanjenje otpada od hrane.

  • Zatražite da vam spakiraju ostatke hrane koje niste pojeli.

Zatražite da vam spakiraju hranu koju niste pojeli i ponesite je kući. Uživali ste u hrani, platili ste je i zašto ne biste ponovno u njoj uživali kada ogladnite? I na taj način spriječili bacanje hrane. To vrijedi i za kruh, kolač, meso… luk. Što da ne, uzmite sve – činite DOBRU STVAR!

***

KONTROLIRAJ PROGRES: „JESAM LI BOLJA OSOBA?“  

Testiraj se danas i nakon 30/60/90 dana razvoja novih navika! Nakon X dana samodiscipline, provjeri – koliko si kvačica stavio/stavila uz navedenih 41 preporuka! Pohvali se: „Sad sam bolja osoba!“

TUMAČENJE REZULATA

Nisu sva pitanja jednake važnosti. Ali, trebali biste otprilike imati 30 pozitivnih odgovora da si dadete ocjenu 4+. Procijenite u vašem slučaju koja su kritična, važna pitanja. I sami evaluirajte rezultat po svojim kriterijima; znamo da ćete biti dovoljno kritični prema sebi, u svom najboljem interesu. 

POSTANI PRIMJER-PUTOKAZ!
POTAKNI PROMJENE KOD DRUGIH! 

Referenca: Dukatov projekt Hrana se ne baca – Stvori nove navike

(Opaska: Osnova sadržaja preuzeta s portala Hrana se ne baca. Oblikovanje teksta u formu testa, kao i završne i uvodne napomene te obrada teksta – u izvedbi je uredništva www.odgovorno.hr)

DOBRA HRVATSKA
Ožujak 2024. 

Phil Bosmans, sunce za ljude „s ruba“: „Dajmo ljudima još šansi!“

Phil Bosmans
Foto: Phil Bosmans / Facebook

Kako se čovjek može osjećati kad izađe iz zatvora i nema ništa i nikog? Očaj! Takvima su vlasti stalno savjetovale da počnu novi život, ali sudski dosje je svakome u stvarnosti bio preveliki kamen oko vrata. Beznadno bijaše gotovo svako traženje posla, čak i u razvijenoj Belgiji 60-ih godina, ako ti je zadnja adresa bio zatvor. Jedna se priča sjeća poslovnog prevoditelja koji je nakon odsluženja deset godina zatvora po izlasku želio raditi, činiti neko dobro u okviru svojih sposobnosti, da živi od „poštena rada“ a ne na na teret ostarjele majke i njezine ušteđevine. Trčao je za natječajima, bezuspješno slao naramke ponuda. Na njegovu sreću, tada je uz njega stao Phil Bosmans, svećenik, rekavši mu kako će on ubuduće telefonskom preporukom popratiti svaku molbu – i 127. ponuda je konačno bila uspješna. 

Na temelju tog mučnog iskustva, Bosmans je odlučio 1959. otvoriti „MiN radionice“ za ljude u potrebi – bivše zatvorenike. Neki mu je čovjek dao staru gostionicu na korištenje: „Činite s njom što vas volja.“ Mnogi su potrebiti ondje dobili priliku da opet rade, zarade nešto, imaju društvo, da se otmu samoći i daljnjem propadanju. U još težoj situaciji bile su žene bivše zatvorenice, već otupjele na nasilje i bijedu – 1966-e za njih je  otvorio dom-prihvatilište, a potom i za muškarce pa za djecu doseljenika. 

***

Phil Bosmans je kao svećenik proveo život dajući se u rodnoj Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, svijetu. Po zaređenju stupio je u red monfortanaca koji je svojedobno u Francuskoj ustanovio svećenik Georg Monfortanski sa zadaćom posvete života svećenika brizi za ljude „s ruba“, najsiromašnije, one ostavljene od svih pa i od Crkve. Bosmans i monfortanci pojavili bi se među njima kao pravi prijatelji, božji spasitelji. Propovijedao je, nalazio nesretnike po vagonima, štagljevima, barakama – ondje gdje je malo tko imao nade i šanse. Hrabrio ih je: „Kad više ne vidiš kako dalje, moraš i dalje letjeti, naslijepo kao pilot u magli.“ 


Čovječe, već sve imaš. (Phil Bosmans)


U okviru akcije „Proljetno cvijeće i glazba“ njegovi bi štićenici odnosili sadnice i cvijeće u domove i straćare nemoćnih, siromašnih, obespravljenih. Jedan im je kazao: „Nitko nas dosad nije vidio. Sad nas gleda cvijeće.“

Bosmans, čovjek vrlina, je rukovodio od 1959. velikom crkvenom udrugom za činjenje dobra „Savez bez imena“ koja u Europi ima 350.000 članova-volontera, a 2000. ogranak je osnovan i kod nas u Slavonskom Brodu.

Mnoge stvaralačke osobe dožive duboku starost, tako i Bosmans – 90 bogatih i plodnih godina. Kad je umro 2012., sjetismo se izreke: 

„Dobri ljudi su puno potrebniji Zemlji nego Nebu!“

Desecima tisuća ljudi Bosmans je donio sreću. Bio je uporan praktičar i umjetnik djelovanja riječju, koji je najmanje vremena proveo unutar crkvenih zidova i jedan od najplemenitijih ljudi suvremene crkve!

Marinko For

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2024.

Čovječe, već sve imaš. (Phil Bosmans)

Pogled s Velebita
Foto: Mir i vidici, velebitska Staza degenije / Damir Markić - HPD Kapela

ČOVJEČE, SVE VEĆ IMAŠ

 

Dragi čovječe,

Sve je položeno u tvoje ruke, 

Povjeren ti je sav život.

Mogao si biti vrtlar u raju u kojem za tebe besplatno cvate samo cvijeće.

 

Ali ti si od svojih ruku načinio hvataljke,

I od svojih nogu velike bagere, 

Da posvuda nastane tvoj spomenik, 

Od željeza i betona, tebi na slavu i hvalu.

 

Sad sjediš tu stisnut,

Mrtav međi tisućama mrtvih stvari 

I očajan tražiš tabletu za život.

 

Phil Bosmans (zbirka Pljesak životu)

Esej „Phil Bosmans, sunce za ljude ‘s ruba’“

Kuca li i muškarcima biološki sat? I to je važno.

KUCA LI I MUŠKARCIMA BIOLOŠKI SAT?
Foto: Jan Vašek / Pixabay

Odmah da odgovorimo – kuca! I ovdje postajemo sve više „rodno ravnopravni“. Dakako, njihov biološki sat kuca nekim drugim tempom i vrstom nego kod žena. A što nam je posebno zanimljivo, dobna granica kad „on“ ulazi u „klimakterij“ se bitno snizuje; dok je prije bila bliža 50-im godinama, sad je bliža 40-im. Izgleda da moderno vrijeme i tu donosi neželjne tendencije. Mnogi su činitelji sreće obitelji, i ponaosob žene i muškarca.

S obzirom na konstantan pomak prema višoj dobi kad se parovi odlučuju za djecu, baš ovaj problem – „muški klimakterij“ postaje sve važniji. Pa pogledajmo – što nam govore najnovija znanstvena istraživanja o tome. Većina ih je prikazana u knjizi Harrya Fisha: “Muški biološki sat: upozoravajuće novosti o starenju, seksualnosti i plodnosti muškaraca“ (The male biological clock:Startling news about aging, sexuality and fertility in men

Fiziološki

Fish smatra da, poput menopauze, postoji i andropauza – odnosi se na postupni pad razine muških spolnih hormona (androgena, a ponajprije teststerona), što je povezano sa smanjenjem sjemenog potencijala, spolne želje i izvedbe. Procjena je da se razina testosterona nakon 30. godine smanjuje tempom od 1% godišnje. No, kad i kojim intenzitetom će nastupiti pad u plodnosti muškarca znatno varira od čovjeka do čovjeka – sjetimo se samo glumaca Zvonimira Rogoza i Charliea Chaplina koji su u dubokoj starosti postali očevi. No, suprotno općem mišljenju da muška plodnost dugo ostaje nenarušena, istina je drugačija. Primjerice, dvostruko je veća vjerojatnost da muškarac s 35 godina bude neplodan nego kad mu je 25! Otprilike je pet puta duži period da žena zatrudni ako je muškarac stariji od 45 godina nego ako je mlađi od 25 godina

Što iz svega ovog zaključiti? Stereotip da je dob majke najvažnija za potomstvo nikako ne stoji. Kako kaže stara izreka, ipak: „Dvoje je potrebno za tango!“ 

Psihološki 

No „muški klimakterij“ se jednako kao i u žena odvija i na psihološkom planu, što je u svakodnevnim situacijama možda i važnije. Muškarci se u toj dobi po prvi put okreću više sebi i propitivanju svog mjesta u društvu i životu. Jesam li dovoljno uspio, je li ovo pravi moj život, što bih trebao…? Nerijetko se povlače u sebe, odaju razmišljanjima, a češća su depresivna stanje, kraća ili dulja. 

***

Početak andropauze određuju prvenstveno nasljedni faktori, ali i okolinski (osobito je opasna izloženost patogenim tvarima)  te zdravstveno ponašanje – misli se na fizičku aktivnost, zdravu prehranu, nepušenje, neodavanje alkoholu i ostalim ovisnostima, gdje spada i pretjerani rad danima (radoholičarstvo). 

Eto, ni muškarcima nije lako. Sad barem imamo novi izgovor, ha. Ali šalu na stranu; za uspjeh i sreću obitelji, žene i muškarca, dobro je i ovom nešto znati.

Dr.sc. Predrag Zarevski

Na prvi dan proljeća Zvijezda snažno i ponovno podržala štićenike Udruge za sindrom Down u bavljenju sportom

Zvijezda
Foto: Zvijezda - Fortenova Grupa

Na sam prvi dan proljeća, a obilježavajući 21. ožujka Svjetski dan osoba s Down sindromom, Udruga za Down sindrom-Zagreb primila je novčanu donaciju Zvijezde u vrijednosti od 13.000 eura. Zvijezda je dio Fortenova grupe, a s Udrugom za sindrom Down – Zagreb veže je dugogodišnje partnerstvo. 

Ovom donacijom Zvijezda nastavlja pružati višegodišnju partnersku podršku osobama sa sindromom Down. Sredstva će pomoći štićenicima Udruge te omogućiti da se tijekom cijele godine bave željenim sportskim aktivnostima. Zahvaljujući donaciji financirat će se terapijski program u bazenu za bebe, nogometni treninzi u dva kluba, taekwondo za djecu i odrasle te druge sportske aktivnosti u dvorani i na otvorenome prilagođene željama i potrebama štićenika. 

IZJAVE PRIJATELJSTVA I ZADOVOLJSTVA 

Donaciju je Nataliji Belošević, predsjednici Udruge za sindrom Down-Zagreb uručio Tomislav Alagušić, predsjednik Uprave Zvijezde.

„Ova donacija od neprocjenjive je važnosti za naše štićenike. Bavljenje sportom ključno je za razvoj njihovih motoričkih i kognitivnih vještina, kao i za socijalizaciju te toliko važnu izgradnju prijateljstava. Sportske aktivnosti pomoći će im da uče o timskom radu, suradnji i empatiji te ojačati njihovo samopouzdanje i samopoštovanje. Pomoći će im da nastave graditi pozitivnu sliku o sebi, ali biti i velik izvor radosti, zadovoljstva i zabave. Zahvaljujući ovoj donaciji sretni smo da našim štićenicima možemo pružiti priliku da dožive sve ove prednosti bavljenja tjelesnom aktivnošću“, izjavila je Natalija Belošević, predsjednica Udruge za sindrom Down-Zagreb.

Suradnju s osobama sa sindromom Down Zvijezda je započela 2016., na svoju 100. godišnjicu te je iza njih osam uspješnih godina partnerstva. 

Zvijezda - Fortenova Grupa
Foto: Zvijezda – Fortenova Grupa

„Iznimno nas veseli što će ova donacija pomoći Udruzi da nastavi provoditi važne programe i aktivnosti koji doprinose kako fizičkoj, tako i emocionalnoj dobrobiti osoba sa sindromom Down. Vjerujemo da je ovo još jedan važan korak u njihovom razvoju i integraciji u društvo. Njegujući dugogodišnju suradnju s Udrugom Zvijezda nastavlja promicati inkluzivnost, solidarnost i jednake prilike za sve u želji da služi zajednici i sudjeluje u stvaranju boljeg društva“, izjavio je prilikom uručenja nove donacije Tomislav Alagušić, predsjednik Uprave Zvijezde.

***

U prostorima Udruge nakon uručenja donacija organizirana je i kreativna radionica za štićenike u povodu obilježavanja Svjetskog dana osoba s Down sindromom. Štićenici su izrađivali crteže sportske i navijačke tematike, potaknuti nadolazećim Europskim prvenstvom u nogometu 2024., koje ih posebno veseli.  

Foto: Zvijezda – Fortenova Grupa

Na poseban način štićenike Udruge obradovao je Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i odnedavno ambasador Zvijezde, koji se djeci obratio inspirativnom video porukom. U svojoj poruci izbornik je istaknuo važnost sporta ne samo za fizičko zdravlje, nego i pozitivan duh te ih sve pozvao da odaberu neku tjelesnu aktivnost u kojoj će uživati. Te podcrtao:

„Bavljenje tjelesnom aktivnošću iznimno je važno za osobe sa sindromom Down jer pospješuje njihov motorički, kognitivni i socijalni razvoj. Brojne su prednosti bavljenja sportom“ 

Petra Pirker Dropuljić
voditeljica komunikacija
ZVIJEZDA 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2024. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan meteorologije 2024: Na prvoj liniji klimatskih akcija

Svjetski dan meteorologije 2024.

Svakog 23. ožujka Svjetski dan meteorologije nastoji privuči pozornost svijeta na promjene vremena i klime na Zemlji radi sigurnosti i dobrobiti društva.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) osnovana je ratifikacijom Konvencije WMO-a u Ženevi, u Švicarskoj 23. ožujka 1950. Sastoji se od 193 zemlje članice, a korijene vuče iz Bečkog međunarodnog meteorološkog kongresa 1873. Osnovana je s ciljem olakšavanja razmjene informacija o vremenu preko državnih granica. Sljedeće godine (1951.) organizacija je postala specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za klimu, vrijeme i vodu. Svojim radom nastoji podržati razumijevanje neraskidive veze između oceana, klime i vremena.

Godišnje teme odabrane za Svjetski meteorološki dan odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu ili vodu. Klimatske promjene stvarna su i neporeciva aktualna prijetnja cijeloj našoj civilizaciji. Učinci su već vidljivi i bit će katastrofalni ako odmah ne djelujemo. Sotga je tema Svjetskog dana meteorologije 2024: Na prvoj liniji klimatskih akcija.

Na prvoj liniji klimatskih akcija

Rad WMO zajednice neophodan je za klimatske akcije i  ciljeve održivog razvoja  u cijelosti. Rad je od velike društvene važnosti: smanjenje gladi i siromaštva; poboljšanje zdravlja i dobrobiti; osiguranje čiste vode i pristupačne i čiste energije; zaštita života ispod vode i života na kopnu; i učiniti naše gradove i zajednice otpornijima na klimatske promjene. 

Vremenska i klimatska predviđanja pomažu u povećanju proizvodnje hrane i približavanju nultoj razini gladi. Integriranje epidemioloških i klimatskih informacija pomaže u razumijevanju i upravljanju bolestima osjetljivima na klimu. A sustavi ranog upozoravanja pomažu smanjiti siromaštvo dajući ljudima priliku da se pripreme i ograniče utjecaj ekstremnih vremenskih prilika. 

WMO, njegove članice i partneri pokreću ciklus pune vrijednosti, od znanosti preko usluga do djelovanja za dobrobit društva. Unapređuje znanje o našem Zemljinom sustavu, prati stanje klime i vodnih resursa, pruža znanstvene informacije za informiranje o smanjenju emisija stakleničkih plinova i pruža klimatske usluge i rana upozorenja za podršku prilagodbi klimi.

Znanost je ključna za rješenja i može pojačati napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja u svim segmentima. WMO ostaje na prvoj liniji klimatskih akcija dok prihvaća put suradnje i inovacija, iskorištavajući kolektivnu stručnost za prevladavanje izazova i postizanje zajedničke vizije sigurnijeg, otpornijeg svijeta za buduće generacije.

Ove godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u partnerstvu s UN-ovim programom za razvoj (UNDP) pokreće klimatsku akcijsku kampanju za podizanje svijesti na globalnoj razini i mobiliziranje društva na djelovanje. Ova kampanja kreće 21. ožujka na televiziji i društvenim kanalima te uživo na pozornici WMO-a. Podržavaju ga nacionalne meteorološke i hidrološke službe, voditelji vremenskih prognoza i medijske kuće diljem svijeta.

Kako održati cilj od 1,5° na životu? 

Izvješće WMO-a o stanju globalne klime podsjeća sve na hitnost rješavanja klimatske krize. Posvuda u svijetu ljudi već pate od negativnog utjecaja klimatskih promjena. Rastuće temperature zraka, ekstremni vremenski uvjeti, porast temperature i kiselosti oceana, led i povlačenje ledenjaka utječu na ljudsko zdravlje, gospodarstva i ekosustave. Znanost pokazuje da se negativni utjecaji povećavaju i da postoji rizik da će neke promjene biti nepovratne.

Ključne poruke izvješća o stanju globalne klime

  • Izvješće o stanju globalne klime potvrđuje 2023. kao najtopliju godinu u povijesti
  • Srušeni rekordi za temperaturu oceana, porast razine mora, gubitak antarktičkog morskog leda i povlačenje ledenjaka
  • Ekstremni vremenski uvjeti potkopavaju društveno-ekonomski razvoj
  • Prijelaz na obnovljivu energiju daje nadu
  • Cijena klimatske neaktivnosti veća je od cijene klimatske akcije

Klimatsko djelovanje ključno je za održivi razvoj, uključujući dobro zdravlje, pristup vodi i sanitarnim uvjetima te slobodu od siromaštva i gladi. Nema načina za ljudski razvoj bez davanja prioriteta klimatskim mjerama. Pariški sporazum o klimatskim promjenama postavio je temelje za osmišljavanje snažnih klimatskih mjera kroz nacionalno određene doprinose (NDC) i mehanizam koji obvezuje vlade da preispituju i poboljšavaju svoje ciljeve svakih pet godina.

No problemi i pitanja su brojni. Svi se slažu oko potrebe pridržavanja pariškog cilja od 1,5°, ali možemo li zaista do njega doći i pod kojim uvjetima? Kako to da unatoč znanstvenim dokazima i mnoštvu klimatskih podataka, javne politike ne idu brže i šire? Što se očekuje od različitih aktera – uključujući javni, korporativni i financijski sektor? Kako mladi ljudi mogu utjecati na povećanje klimatskih ambicija i pridonijeti pomicanju igle?

DOBRA HRVATSKA

HPB i nagrada HRIO. Upitna primjerenost mamut-reklamiranja osvojene nagrade?

HPB

Zajedno s drugima, HPB – Hrvatska poštanska banka je dobitnica vrijednog stručnog, ali i društvenog priznanja – NAGRADE HRIO 2023, koju joj je krajem 2023. na 15. Konferenciji o održivom razvoju dodijelio Hrvatski savjet za održivi razvoj – HRSPOR.

Čestitamo na dobivenoj nagradi.

UPITNA OPRAVDANOST REKLAMIRANJA DOBIVENE NAGRADE U OPĆOJ JAVNOSTI!

Na velikim saobraćajnicama u Zagrebu i Velikoj Gorici gledamo,  i dan danas u ožujku 2024., oglase kojima HPB obavještava javnost o osvojenoj nagradi. Oglasi zauzimaju najveću moguću reklamnu površinu(15 x 8 m) na visini od 15 m.

Akcija upitne primjerenosti!? Da li je to tek obavijest općoj javnosti ili reklama za vlastitu praksu DOP-a!? I jedno i drugo je suvišno!

KOJI JE CILJ!

Da nije tek greenwashing? „Greenwashing“ je praksa osvajanja naklonosti i pozitivne pozicije u svijesti publike, dobrog imidža, koristeći reklamu za vlastitu praksu održivog poslovanja, koje je danas u središtu zanimanja. Moderno je biti na valu zalaganja za održivo. No “zeleno pranje (greenwashing)” u ovom slučaju ne bi trebalo očekivati.

Najbolji i dobri se ne reklamiraju. Po karakteru, najbolji su skromni i jednostavni jer su veliki. Veliki su kad su jednostavni. Ne koriste reklame da navedu gledatelje na zaključak o svom DOP-ovskom imidžu. Dopušteno im je je o dobivenom DOP priznanju obavijestiti internu javnost organizacije pa to i proslaviti (na neki primjereni način). Također mogu obavijestiti i uži krug poslovnih partnera kojima bi takva novost mogla biti važna (oni po zalaganju i idealima nama slični).

Alternativno utrošiti novac! Kolika je cijena za ovakvu reklamu na gradskom svjetlećem dan-noć mamut displeju u trajanju 30 dana? Zar društveno odgovorna organizacija ne bi mogla taj veliki novac utrošiti u nešto društveno korisno!

Poželjnost drugačije poruke u oglasu. Možda bi drugačiji dojam gledatelja stekao ako bi se sadržaj nadopunio s odgovarajućim sloganom, porukom, ovog tipa: „Pridružite se!“. „Pokrenite projekte održivosti i DOP-a!“ Cilj bi tada bio – pokrenuti druge. Slogan „Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj“, koje se čita na dnu ove reklame je općeg tipa, isuviše potrošen.

O svemu tome trebaju pravodobno razmisliti PR agencije, kako u ovom, tako i u svakom drugom oglašavanja ovakvih sadržaja na TV, digitalnim mrežama itd.

S pomisli o dobrim namjerama u ovom slučaju, još jednom čestitamo HPB-u.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak , 2024.

Svjetski dan voda 2024: Voda za mir

Svjetski dan voda
Foto: Petra / Pixabay

Svjetski dan voda slavi vodu i potiče djelovanje za rješavanje globalne krize vode. Temeljni fokus Svjetskog dana voda je podrška postizanju Cilja održivog razvoja (SDG) 6: voda i sanitacija za sve do 2030. godine.


VODE, VODE, velika vam hvala. Uz Svjetski dan voda, 22. ožujka


Obilježavanje dana voda, 22. ožujka, inicirali su Ujedinjeni narodi, a fokus je na važnost slatke vode. Koordinira ga UN-Water i vodi jedan ili više UN-Water članova i partnera sa srodnim mandatom.

  • 2,2 milijarde još uvijek živi bez pitke vode za koju se sigurno upravlja, uključujući 115 milijuna ljudi koji piju površinsku vodu. (WHO/UNICEF, 2023.)
  • Otprilike polovica svjetske populacije suočava se s ozbiljnom nestašicom vode barem dio godine (IPCC, 2022.).
  • Katastrofe povezane s vodom dominirale su popisom katastrofa u posljednjih 50 godina i na njih otpada 70 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim katastrofama (Svjetska banka, 2022.).
  • Prekogranične vode čine 60% svjetskih tokova slatke vode, a 153 zemlje imaju teritorij unutar najmanje 1 od 310 prekograničnih riječnih i jezerskih slivova i popisali su 468 prekograničnih sustava vodonosnika (UN-Water, 2023.).
  • Samo 24 zemlje izvješćuju da su svi njihovi prekogranični slivovi obuhvaćeni sporazumima o suradnji. (UN-Water, 2021.).

Svjetski dan voda 2024: Voda za mir

Voda za mir

Tema Svjetskog dana voda 2024. je ‘Voda za mir’. Ove godine Svjetski dan voda ima za cilj istaknuti dobrobiti upravljanja vodama kao provodnika mira, prikazujući učinkovite mehanizme i alate za poboljšanje suradnje i sprječavanje sporova u vezi s vodom.

  • Voda može stvoriti mir ili izazvati sukob. Kada je voda rijetka ili onečišćena, ili kada se ljudi bore za pristup, napetosti mogu rasti. Suradnjom oko vode možemo uravnotežiti svačiju potrebu za vodom i pomoći stabilizaciji svijeta.
  • Blagostanje i mir oslanjaju se na vodu. Dok nacije upravljaju klimatskim promjenama, masovnim migracijama i političkim nemirima, moraju staviti suradnju u vodi u središte svojih planova.
  • Voda nas može izvesti iz krize. Možemo poticati sklad među zajednicama i državama ujedinjujući se oko pravednog i održivog korištenja vode – od konvencija Ujedinjenih naroda na međunarodnoj razini do akcija na lokalnoj razini.

Poruka glavnog tajnika UN za Svjetski dan voda

Akcija za vodu je akcija za mir. A danas je to potrebno više nego ikada.
Naš svijet je u nemirnim vodama. Sukobi bjesne, nejednakost je raširena, zagađenje i gubitak bioraznolikosti su rašireni, a, dok čovječanstvo nastavlja sagorijevati fosilna goriva, klimatska kriza se ubrzava smrtonosnom snagom – dodatno prijeteći miru.
Naš se planet zagrijava – mora se dižu, obrasci kiša se mijenjaju, a tokovi rijeka se smanjuju. To dovodi do suša u nekim regijama, te poplava i erozije obale u drugima. U međuvremenu, onečišćenje i prekomjerna potrošnja ugrožavaju dostupnost svježe, čiste i dostupne vode o kojoj cijeli život ovisi. Sve manje zalihe mogu povećati konkurenciju i rasplamsati napetosti među ljudima, zajednicama i državama. To povećava rizik od sukoba.
Voda za mir tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda. Postizanje toga ovisi o daleko većoj suradnji. Danas 153 zemlje dijele vodne resurse. Ipak, samo ih je dvadeset i četiri prijavilo sporazume o suradnji za svu zajedničku vodu. Moramo ubrzati napore u zajedničkom radu preko granica i pozivam sve zemlje da se pridruže i provedu Konvenciju Ujedinjenih naroda o vodama – koja promiče održivo upravljanje zajedničkim vodnim resursima.
Suradnja u zaštiti vode može osnažiti i održati mir. Upravljanje vodom može ojačati multilateralizam i veze između zajednica te izgraditi otpornost na klimatske katastrofe. Također može potaknuti napredak prema ciljevima održivog razvoja – koji su temelj miroljubivih društava – uključujući poboljšanjem zdravlja, smanjenjem siromaštva i nejednakosti te jačanjem sigurnosti hrane i vode.
Obvežimo se na zajednički rad kako bismo vodu učinili snagom suradnje, harmonije i stabilnosti i tako pomozimo stvaranju svijeta mira i prosperiteta za sve.

António Guterres

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan šuma 2024: Šume i inovacije – Nova rješenja za bolji svijet

Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet

Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka svake godine. Taj dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila ga je 2012. godine. 

Na Svjetski dan šuma zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća. Organizatori su Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u suradnji s vladama, Suradničkim partnerstvom za šume i drugim relevantnim organizacijama na tom području.

  • Šume su dom za 80 % svih poznatih vrsta vodozemaca.
  • Više od 30% novih bolesti prijavljenih od 1960. pripisuje se promjeni korištenja zemljišta, uključujući krčenje šuma.
  • Šume sadrže više od ½ globalne zalihe ugljika u tlu i vegetaciji.
  • Područje otprilike ekvivalentno 14 milijuna nogometnih igrališta godišnje se izgubi zbog krčenja šuma.
  • Kukci štetnici godišnje oštete oko 35 milijuna hektara šuma.
  • Šumoviti slivovi i močvare daju 75% svjetske dostupne slatke vode.

Svjetski dan zaštite šuma 2024.

Šume i inovacije – Nova rješenja za bolji svijet

Inovacija i tehnologija revolucionirali su praćenje šuma, omogućujući zemljama da učinkovitije prate i izvještavaju o svojim šumama. Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama prijavljeno je ukupno 13,7 milijardi tona smanjenja ili poboljšanja emisije ugljičnog dioksida u šumama putem transparentnog i inovativnog praćenja šuma.

Tema Međunarodnog dana šuma 2024. je Šume i inovacije – Nova rješenja za bolji svijet. Inovacije otkrivaju dugo čuvane tajne šuma i omogućuju nam da koristimo drveće na načine za koje nismo mogli ni zamisliti. Materijali dobiveni iz šuma i drveća razvijaju se kao održive zamjene za plastiku, građevinske materijale, tkanine, lijekove i mnoge druge svakodnevne predmete. U isto vrijeme, tehnologija bespilotnih letjelica i satelita koja se brzo razvija pomaže nam u nadzoru i upravljanju našim šumama, otkrivanju i borbi protiv požara te zaštiti ekosustava.

Borba protiv krčenja šuma zahtijeva novi tehnološki napredak. Uz 10 milijuna hektara izgubljenih godišnje zbog krčenja šuma i približno 70 milijuna hektara pogođenih požarima, ove su inovacije ključne za sustave ranog upozoravanja, održivu proizvodnju robe i osnaživanje autohtonih naroda putem kartiranja zemljišta i pristupa financiranju klimatskih promjena.

Dodatno, obnova ekosustava, uključujući napore za pošumljavanje, može značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i poboljšati sigurnost hrane dok istovremeno pomiče granice održivih proizvoda od drva. i poboljšati sigurnost hrane uz promicanje održivih proizvoda od drva.

Ubrzavanje inovativnog praćenja šuma

Smanjenje deforestacije i degradacije šuma te obnova i održivo upravljanje šumama ključni su putevi za postizanje globalnih ciljeva do 2030. godine. Unatoč usporavanju stope krčenja šuma, više od 420 milijuna hektara šuma nestalo je od 1990. godine, uz godišnji gubitak od 10 milijuna hektara. Kako bi se uhvatili u koštac s ovim izazovima, FAO i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske zajednički su pokrenuli AIM4Forests, petogodišnji program čiji je cilj poboljšati praćenje šuma kroz moderne tehnologije, tehničke inovacije i korištenje svemirskih podataka i daljinskog istraživanja.

Svjetski dan recikliranja: #RecyclingHeroes! Zašto je recikliranje važno?

recycle - Svjetski dan recikliranja
Foto: rawpixel.com / Freepik

Svjetski dan recikliranja inicirala je 2018. godine Svjetska zaklada za recikliranje s ciljem promoviranja važnosti recikliranja u očuvanju naših dragocjenih primarnih resursa i osiguravanju budućnosti našeg planeta. Ovo je dan kada se svijet okuplja i stavlja planet na prvo mjesto.

Svjetski dan recikliranja, 18. ožujka, obilježava se uz temu #RecyclingHeroes. Time se u fokus stavlja ljude, mjesta i aktivnosti koje pokazuju kako sedmi resurs i recikliranje doprinose ekološki stabilnom planetu i zelenijoj budućnosti za sve.

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije u povijesti. Upravo se suočavamo s klimatskim izvanrednim stanjem neusporedivih razmjera. Sada, više nego ikad, svi moramo podržati zeleniju budućnost. Već postoje heroji klimatskih promjena i okoliša koji neprestano vode kampanju za bolju budućnost našeg planeta. Ovi nas heroji okružuju svaki dan, od poznatih imena kao što su Greta Thunberg i Leonardo DiCaprio do brojnih nepoznatih heroja koji daju svoj doprinos očuvanju planeta. Oni su od ključne važnosti za našu budućnost i od ključne su pomoći za promoviranje recikliranja.

Što je recikliranje?

Recikliranje ili oporaba je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Uključuje prikupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala.

Recikliranje je ključni dio kružnog gospodarstva koje pomaže u zaštiti prirodnih resursa. Svake godine ‘Sedmi resurs’ (materijal koji se može reciklirati) uštedi više od 700 milijuna tona emisija CO2, a predviđa se da će se to povećati na 1 milijardu tona do 2030. Nema sumnje da je recikliranje na prvoj crti u ratu za spašavanje budućnosti naše planete i čovječanstva.

Zašto je recikliranje važno?

1. Štiti ekosustave i divlje životinje – Kada recikliramo, smanjujemo ometanje prirodnog svijeta. Kada siječemo manje drveća i šuma, sprječavamo štetu životinjama. Smanjenjem poremećaja i štete u prirodnom svijetu pomažemo u očuvanju ekosustava i divljih životinja.

2. Čuva naše prirodne resurse – Neki prirodni resursi vrlo su ograničeni pa recikliranjem pomažemo u njihovom očuvanju. Npr. kada recikliramo papir, spašavamo šume i drveće. Kada recikliramo plastiku, ona zauzima puno čvrstog otpada i mogu potrajati stoljeća da se razgradi. Osim toga, većina plastike dolazi od ugljikovodika fosilnih goriva. Recikliranje metala smanjuje potrebu za vađenjem nove metalne rude, dok recikliranje stakla smanjuje našu potrebu za određenim sirovinama poput pijeska.

3. Štedi energiju – Izrada proizvoda od recikliranih materijala u pravilu zahtijeva manje energije nego proizvodnja od inicijalnih sirovina. Primjerice, recikliranjem jedne staklene boce uštedi se dovoljno energije da žarulja od 100 W svijetli četiri sata.

4. Smanjuje emisiju ugljika – Recikliranje oduzima manje energije, što smanjuje naš ugljični otisak i emisije. Smanjenjem gomilanja otpada na odlagalištima smanjuje se i emisija metana s tih odlagališta što negativno pridonosi klimatskim promjenama.

5. Štedi novac – Recikliranje otpada puno je jeftinije od redovnog prikupljanja i odlaganja otpada. Što više recikliramo, više novca možemo uštedjeti. Povrat depozita također može pomoći u dodavanju financijskih poticaja za recikliranje.

6. Stvara radna mjesta – Recikliranje svake godine otvara nova radna mjesta. Poslovi u recikliranju uključuju sortirače, vozače, mehaničare, tehničare i još mnogo toga.

7. Smanjuje gomilanje otpada na odlagalištima i spaljivanje – Kada recikliramo, ponovno obrađujemo materijale za izradu novih proizvoda, smanjujući količinu otpada na odlagalištima odnosno otpada koji se šalje na spaljivanje.

Recikliranje počinje kod kuće

Danas gospodarenje otpadom počinje izbjegavanjem stvaranja otpada da bi preko pravilnog odvajanja i recikliranja završilo s pravilnim deponiranjem ili spaljivanjem.

Kada razmišljate o recikliranju, trebali biste stvarno razmisliti o cijeloj ideji; smanjiti, ponovno koristiti i reciklirati, odnosno Reduce, Reuse, Recycle (3R). Evo nekoliko načina na koje to možete učiniti:

  1. Stvaranje manje otpada REDUCE:
  • Kupujte samo ono što vam je potrebno
  • Birajte proizvode s manje pakiranja
  • Kupujte na veliko
  • Potražite predmete koje možete ponovno upotrijebiti

2. Ponovna upotreba – REUSE:

  • Koristitie proizvode za višekratnu upotrebu: platnene vrećice umjesto plastičnih, staklene boce umjesto plastičnih i sl.
  • Proizvodima pronađite novu svrhu: staklenke i kutije mogu se koristiti za pohranu predmeta, otpadno drvo može se koristiti kao drvo za ogrjev i sl.
  • Poklonite stvari koje više ne trebate

3. Recikliranje počinje pravilnim odvajanjem. Upute za pravilno odvajanje mogu se razlikovati od mjesta do mjesta pa to treba provjeriti.

Pročitajte i druge naše članke na temu recikliranja kao i inspirativne osobne primjere:

Dobra Hrvatska

NAJČITANIJE