Razgovor – DOROTEA PERNJAK BANIĆ, JGL: Ključno za poslovni uspjeh JGL i priznanja za održivo poslovanje, za sve, naša su stalna nastojanja da budemo još bolji!

Objavio
Odgovorno
-
Dorotea Pernjak Banić članica je Upravnog odbora JGL-a i predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a
Foto: Dorotea Pernjak Banić, članica Upravnog odbora JGL-a i predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a

Dorotea Pernjak Banić članica je Upravnog odbora JGL-a i predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a. Riječanka, rođena 1968., farmaceut je te specijalist farmaceutske tehnologije s 30-godišnjim iskustvom rada u istraživanju i razvoju te globalnom upravljanju proizvodima, a posljednjih nekoliko godina na radnom mjestu direktorice Razvoja procesa u JGL-u. Izborom zaposlenika, članica je Upravnog odbora ove internacionalne farmaceutske kompanije sa sjedištem u Rijeci, kao predstavnica zaposlenika od 2016. godine. Kao predstavnik JGL-a d.d. u HR PSOR-u sudjeluje od samih početaka.

Razgovarala Katarina Plećaš

  • JGL je član HR PSOR-a od 2000. godine te ste jedan od najaktivnijih članova što potvrđuje i vaše imenovanje, prvo za dopredsjednicu zatim za predsjednicu Upravnog vijeća. Što vas potiče na kontinuirano zalaganje za primjenu održivog poslovanja?

JGL u temeljima poslovanja od najranijih dana, kada je tvrtka bila puno manja no danas, ima ODRŽIVOST kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti.

Zahvaljujući tome, kroz proteklih 30-tak godina, u JGL-u uspješno balansiramo inovativnost s poslovnom utemeljenošću ideja te fokusom na potrebe pacijenata i potrošača naših proizvoda, pokrećemo brojne projekte kojima širimo mrežu suradnje s našim dionicima: sveučilišnom zajednicom, poslovnim partnerima, udrugama i mnogim drugima.

Vodeći se idejom održivog poslovanja želimo i dalje poslovati u skladu s ciljevima održivog razvoja te na taj način dati svoj doprinos svladavanju klimatskih i društvenih izazova današnjice te osigurati bolju budućnost za generacije koje dolaze. 

  • U koja područja održivosti najviše ulažete?

U ukupnom procesu poslovanja i djelovanja, nastojimo izbalansirano obuhvatiti ekonomske, društvene i okolišne aspekte. No, osobitu pozornost posvećujemo, između ostalog, radnoj okolini, uključenosti zaposlenika u zajednicu, kontinuiranoj edukaciji i dijeljenju znanja, integraciji tehnoloških i drugih poslovnih procesa s naglaskom na uštedu energije i zaštitu okoliša.

  • Od samoga početka sudjelujete u natječaju HRIO te ste dobitnici više nagrada; Što smatrate ključnim za dobivanje nagrade i gdje smatrate da imate najviše prostora za poboljšanje?

HRIO (Hrvatski indeks održivosti) je metoda procjene društvene odgovornosti kompanija u Hrvatskoj. Omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

Nas, u JGL-u, sudjelovanje u natječaju HRIO potiče da se kontinuirano preispitujemo, da procjenjujemo vlastite odgovorne prakse kako bi im dali na vidljivosti te bili proaktivni u svakom sljedećem akcijskom planu. Također, to je izvanredna prilika da učimo od ostalih uključenih, informiramo se o primjerima dobrih praksi drugih društveno odgovornih poduzeća.

Ključni razlozi za dobivanje nagrade uvijek su konkretni podaci stanja i pokazatelji poboljšanja, a vjerujemo da tome doprinose i naša stalna nastojanja da budemo još bolji. U svakom slučaju,  priznanja gode, ali i obvezuju. Prostor za poboljšanje prepoznajemo u više područja pa smo, primjerice, tijekom 2023. godine pokrenuli korporativni projekt vezan uz specifične ESG ciljeve te sustav praćenja njihove implementacije kako bismo obuhvatili prioritetna područja određena i kroz okolišne, i ekonomske, i društvene aspekte.

  • Puno ulažete u lokalnu zajednicu i okoliš, koje biste najvažnije projekte izdvojili?

Projekata i inicijativa je zaista mnogo, neke suradnje kontinuirano razvijamo već dugi niz godina i teško je izdvojiti samo neke. Ipak, osvrnula bih se  na one „friške“, koji su u proteklom razdoblju angažirali najviše naših resursa i prate našu vršnu strategiju ulaganja u znanja, edukaciju i razvijanja proizvoda s dodanom vrijednošću.

JGL zajedno s riječkim Sveučilištem i njegovim sastavnicama, Medicinskim fakultetom, Studijem farmacije i Odjelom za biotehnologiju, gradi znanstveno-inovacijski ekosustav i platformu za daljnji razvoj grada Rijeke kao centra farmaceutsko-biotehnološke izvrsnosti. Osnivanje Odjela za Biotehnologiju i istraživanje lijekova Sveučilišta u Rijeci 2009. godine, prvi je rezultat takvog umrežavanja i sinergijskog učinka. U studijskom programu Odjela, JGL-ovi stručnjaci uključeni su od samih početaka kroz nastavu. Partnerstvo Odjela za Biotehnologiju i JGL-a dovelo je do otvaranja i prvog GMP laboratorija među hrvatskim sveučilištima kojemu je HALMED dodijelio certifikat dobre laboratorijske prakse. Kao sjajan primjer nastavka suradnje je i otvaranje Studija farmacije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Također, prošle smo godine proširili postav JGL Muzeja farmacije u novom objektu na Svilnom. Naime, nakon što smo u 2020. godini osnovali ovaj Muzej s misijom afirmacije ljekarništva i proizvodnje lijekova kao dijela zdravstvenog i kulturnog identiteta, na novih 400 kvadrata suvremeno uređenog prostora predstavljamo rijetku i vrijednu zbirku 1800 muzealija s područja praktične i znanstvene farmacije. Nova ekstenzija JGL zasigurno će dodatno pridonijeti boljem poznavanju i realnom vrednovanju farmaceutske znanosti i ljekarničke prakse u nacionalnom i europskom kontekstu.

Također, s obzirom da se naša vršna korporativna strategija temelji na tri velika globalna trenda od kojih je jedan direktno vezan uz klimatske promjene i utjecaj istih na naše poslovanje, važno je naglasiti kako u JGL-u nastojimo kontinuirano raditi iskorake u domenama načina proizvodnje i obavljanja poslovnih procesa, kao i utjecaja na okruženje. Ponosni smo što smo u proteklom razdoblju uložili velike napore u uvođenje sustava kontrole nad mikroplastikom, što doprinosi plasiranju još sigurnijih proizvoda našim kupcima, te dodatnom povećavanju svijesti o važnosti zaštite okoliša.

  • Potpisnici ste Povelje o raznolikosti i puno ulažete u radnu okolinu, koje mjere poduzimate za poticanje raznolikosti na radnome mjestu?

JGL je nedavno predstavio svoje temeljne korporativne vrijednosti, jedna od kojih je i POŠTOVANJE koje definiramo kao želju da se svi u organizaciji osjećaju cijenjeno i vrijedno. Upravo su u pripremi i detaljne aktivnosti kojima će se dodatno promovirati ta korporativna vrijednost i kojima će se ona ugraditi u način na koji radimo na svim razinama.

Također, Etičkim kodeksom jasno smo podržali i potaknuli različitost na svim razinama organizacije te zabranili diskriminaciju po bilo kakvoj osnovi.

JGL je kompanija s pretežno ženskom radnom snagom te se to odražava i na sastav Uprave, ali i ostalih upravljačkih pozicija.

Međunarodni smo tim koji uspješno integrira zaposlenike različitih profila na različitim funkcijama, a kroz uključive komunikacijske pristupe promoviramo i ostvarujemo blisku suradnju među tržištima i među svim članovima tima.

Uz to, redovitim godišnjim istraživanjem klime propituje se i percepcija zaposlenika o prihvaćanju različitosti u kompaniji te se ponosimo izrazito visokim rezultatom istraživanja upravo u području povezanih pitanja.

Kroz ESG analize, pitanje dodatnih mjera za poticanje raznolikosti uvršteno je u planiranje za razdoblje 2025.-2027. te će se kroz 2024. izraditi konkretne inicijative kojima će se još više istaknuti fokus na ovu problematiku.

  • I na kraju, što biste poručili hrvatskom gospodarstvenicima, zašto smatrate da je važno članstvo u HR PSOR-u?

Članstvo u HR PSOR-u omogućuje tvrtkama da se povezuju kroz stručne posjete, edukacije, radionice, da razmjenjuju iskustva iz svih područja poslovanja te tako stvaraju mrežu društveno odgovornih praksi kojima postižu sinergiju u svojem djelovanju. Time afirmiraju ODRŽIVOST u svim njenim dimenzijama.

Preuzeto: dop.hr /HRPSOR 

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2024.

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti 2024: Žene u znanstvenom vodstvu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti pokrenut je 2015. godine kako bi se skrenula pozornost na rodnu neravnotežu u znanosti. Obilježava se svake godine 11. veljače i ima za cilj podizanje svijesti o ključnoj ulozi koju djevojke i žene imaju u znanosti i tehnologiji.  Međunarodne godišnje proslave organiziraju UNESCO i UN-Women.

Značajan rodni jaz postojao je godinama na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, još su uvijek nedovoljno zastupljene u STEM-u. Prema UNESCO-vom Institutu za statistiku svjetski udio žena u istraživanju i razvoju manji je od 30%. U većini zemalja još je dug put do postizanja ravnoteže spolova u STEM područjima na svim razinama obrazovnog sustava. To znači da se u cijelom svijetu gubi potencijal znanja jer premalo visokokvalificiranih žena radi u STEM-u.

Sudjelovanje žena i djevojke u STEM područjima

Rješavanje nekih od najvećih izazova Agende za održivi razvoj – od poboljšanja zdravlja do borbe protiv klimatskih promjena – oslanja se na iskorištavanje svih talenata. To podrazumijeva ravnopravnije sudjelovanje žena u tim područjima. Proširivanje broja talentiranih istraživača i znanstvenika donosi nove perspektive, talente i kreativnost.

STEM područja općenito se smatraju ključnima za nacionalna gospodarstva pa ipak većina zemalja, bez obzira na razinu razvoja, nije postigla rodnu ravnopravnost u STEM-u. U većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike. U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.

  • 33,3% je globalni prosječni postotak žena istraživača, a samo 35% svih studenata u STEM područjima studija su žene
  • 30% svih zemalja s dostupnim podacima o nacionalnom udjelu žena istraživača dosegnuo je paritet u 2016
  • Unatoč statistici koja pokazuje približan učinak djevojčica i dječaka u prirodoslovlju i matematici prevladavaju jaki rodni stereotipi: mnoge su djevojčice još uvijek manje ohrabrene u STEM područjima i imaju ograničen izbor (ako ga uopće ima) za svoje obrazovanje i razvoj karijere.
  • Čak i zemlje koje su postigle ravnopravnost spolova u smislu istraživača još uvijek se suočavaju s važnim izazovima u postizanju toga u svim aspektima, budući da vertikalna i horizontalna segregacija i dalje postoje kao prepreke.
  • Žene zauzimaju malu manjinu na najvišim položajima usprkos poboljšanju posljednjih godina i samo 22 žene su do danas dobile Nobelovu nagradu u nekoj znanstvenoj disciplini.

Unatoč napretku posljednjih desetljeća, i danas je samo jedan od tri istraživača u svijetu žena. Ova uporna rodna nejednakost rezultat je brojnih prepreka s kojima se znanstvenice i dalje suočavaju. Upravo te prepreke mogu obeshrabriti djevojke da se bave znanstvenom karijerom i spriječiti napredak žena u tom području.

Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti naglašava da žene i djevojke igraju ključnu ulogu u znanstvenim i tehnološkim zajednicama i da njihovo sudjelovanje treba ojačati. Žene trebaju znanost, a znanost treba žene. Samo korištenje svih izvora znanja i svih izvora talenta može otključati puni potencijal znanosti i odgovoriti na izazove našeg vremena.

Ove godine UN je odabrao temu Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost. Cilj je pokrenuti raspravu o podzastupljenosti žena na mjestima donošenja odluka i vodećih pozicija u znanosti. To je ključno za postizanje tri stupa održivog razvoja: ekonomski prosperitet, socijalna jednakost i cjelovitost okoliša.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan mahunarki 2024: Mahunarke – hranjivo tla i ljudi

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan mahunarki
Foto: rawpixel.com - Freepik

Svjetski dan mahunarki se svake godine obilježava 10. veljače. Globalno obilježavanje je posvećeno prepoznavanju mahunarki i njihovoj ključnoj ulozi u ljudskoj prehrani, održivoj poljoprivredi i dobrobiti okoliša. Mahunarke, raznolika skupina usjeva koja uključuje leću, slanutak, grah i grašak, stoljećima su sastavni dio ljudske prehrane.

Svjetski dana mahunarki proizlazi iz sve većeg prepoznavanja iznimne nutritivne vrijednosti i dobrobiti za okoliš koje nude mahunarke. Crpeći inspiraciju iz postignuća Međunarodne godine mahunarki (IYP) 2016. i priznajući sposobnost mahunarki da unaprijede ciljeve navedene u Agendi održivog razvoja do 2030., Opća skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) 2019. je službeno odredila 10. veljače kao Svjetski dan mahunarki (WPD).

Održivost mahunarki: blagodat za okoliš

U središtu Svjetskog dana mahunarki leži koncept održivosti. Mahunarke nisu samo hranjive snage; oni su također šampioni održivosti okoliša.

  • Mahunarke u višestrukim sustavima uzgoja poboljšavaju agrobiološku raznolikost, otpornost na klimatske promjene i usluge ekosustava
  • Mahunarke vežu atmosferski dušik u tlo, pridonoseći poboljšanju biološke raznolikosti i plodnosti tla
  • Uzgoj usjeva s mahunarkama povećava bioraznolikost farmi i stvara raznolikiji krajolik za životinje i kukce
  • Uključivanje mahunarki u plodored može poboljšati učinkovitost korištenja kemijskog gnojiva
  • Svojstva mahunarki vezanih za dušik mogu poboljšati plodnost tla, što poboljšava i proširuje produktivnost poljoprivrednog zemljišta
  • Mahunarke su vrlo učinkovite u potrošnji vode: za proizvodnju 1 kg leće potrebno je 1250 litara, dok je za 1 kg govedine potrebno 13.000 litara.

Za razliku od nekih konvencionalnih usjeva, mahunarke imaju jedinstvenu sposobnost fiksiranja dušika u tlu, čime se smanjuje potreba za sintetičkim gnojivima. Ova ekološka značajka ne samo da čuva zdravlje tla, već i pridonosi cjelokupnoj zaštiti ekosustava.

U svijetu koji se bori s hitnim ekološkim problemima, uzgoj i konzumacija mahunarki pojavljuju se kao dio rješenja. Mahunarke zahtijevaju manje vode od mnogih drugih usjeva, što ih čini otpornima na izazove nedostatka vode. Osim toga, njihov uzgoj može povećati biološku raznolikost i pridonijeti plodnosti tla, promičući održiviji i regenerativniji pristup poljoprivredi.

Svjetski dan mahunarki poziva nas da istražimo sjecište prehrane i ekološke svijesti. Mahunarke se besprijekorno usklađuju sa zelenim tehnologijama i održivim životnim praksama. Od farme do stola, napori za smanjenje ugljičnog otiska proizvodnje hrane ključni su, a mahunarke nude uvjerljivo rješenje. Prihvaćanje održivog pakiranja i promicanje prelaska na biljnu prehranu usredotočenu na mahunarke doprinose održivijem i pažljivijem načinu života.

Mahunarke za zdravo tijelo i zdrav duh

Veza između zdravog tijela i zdravog duha dobro je uvriježen koncept. Mahunarke, sa svojim bogatim nutritivnim profilom, igraju ključnu ulogu u podupiranju opće dobrobiti. Pune proteina, vlakana i esencijalnih hranjivih tvari, mahunarke pridonose zdravlju srca, regulaciji težine i prevenciji kroničnih bolesti. Uključivanjem mahunarki u našu prehranu, ne samo da hranimo svoje tijelo, već i potičemo mentalno blagostanje.

Mahunarke su pune hranjivih tvari i imaju visok sadržaj proteina, što ih čini idealnim izvorom proteina, posebno u regijama gdje meso i mliječni proizvodi nisu fizički ili ekonomski dostupni. Sadrže malo masti i bogate su topivim vlaknima, koja mogu smanjiti kolesterol i pomoći u kontroli šećera u krvi. Zbog ovih svojstava zdravstvene organizacije ih preporučuju za liječenje nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i srčana oboljenja. Također se pokazalo da mahunarke pomažu u borbi protiv pretilosti.

  • Mahunarke su bogate hranjivim tvarima i predstavljaju dobar izvor vitamina i minerala koji su ključni za dobro zdravlje
  • Mahunarke imaju dugi vijek trajanja i pomažu u povećanju raznolikosti prehrane, a istovremeno smanjuju gubitak i bacanje hrane
  • Mahunarke pružaju zaposlenje i poduzetničke prilike ženama i mladima na selu
Za poljoprivrednike, mahunarke su važna kultura jer ih mogu i prodati i konzumirati, što pomaže poljoprivrednicima u održavanju sigurnosti hrane u kućanstvu i stvara ekonomsku stabilnost.

Svjetski dan mahunarki 2024.

Tema za 2024: Mahunarke – hranjivo tla i ljudi

Ovogodišnji Svjetski dan mahunarki obilježava se temom “Mahunarke: hranjivo tla i ljudi”. Ova tema sažima dvostruki utjecaj mahunarki. Osim dobrobiti za ljudsko zdravlje, mahunarke doprinose dobrobiti samog tla u kojem se uzgajaju. Fiksirajući dušik i povećavajući plodnost tla, mahunarke hrane zemlju, promičući održivi i regenerativni poljoprivredni pristup. Osim toga ovogodišnja tema naglašava međusobnu povezanost naše prehrane i zdravlja našeg planeta, potičući holističku perspektivu koja obuhvaća simbiotski odnos između tla i ljudi.

DOBRA HRVATSKA

Tepih od šafrana u selu Dragonoš, najljepši u Hrvatskoj

Objavio
Goran Tudor
-
šafrani
Foto: Goran Tudor

U selu Dragonoš na pitomom i veselom Žumberaku u veljači svake godine prostre se dugi tepih od svilenih, ljubičastih i rozih šafrana. Ne sjećam se da igdje vidjeh veći, gušće tkan i ljepši; i ovaj je onda za mene najljepši u Hrvatskoj i dalje, svugdje.

Dragonoš je ljupko gorsko selo, smješteno na visoravni Žumberačko-samoborskog gorja, u kojeg u valovima dolaze i odlaze livade i polja, šume i sjenokoše. Malo je to selo, samo 23 kuće, a još je manje ako brojite samo one popunjene kuće – njih je 9. Neki dan mi mještanin reče da je među stalnim stanovnicima najmlađa jedna sumještanka – 51. joj je.

Zato mi je i cio Žumberak nekako sjetan, posvuda skoro prazan. Ali, ja slutim – doći će i dolaze već u đir šetnje i hodanje prirodom, planinarenje, pa će i žumberačke male kućice češće biti popunjene životom i ljudikanjem (stari naziv za ugodno i opušteno pričanje i prepričavanje u društvu).

dragonoš
Foto: Goran Tudor

Dragonoš te vodi dalje

Odlično je, nedaleko odatle, od Dragonoša, poznato izletište Japetić (815 m n.v.) . Tamo se nalazi i najljepši i najposjećeniji planinarski dom u krugu 50 kilometara od Zagreba – dom Žitnica. Zna se tamo sjatiti pravo mnoštvo, nedjeljom i 300 i više posjetitelja, ali nema osjećaja gužve – po livadama naokolo svugdje su posijani stolovi, ima i terasa, dvije blagavaone. Ugodna je ta popunjenost, sva od mrmora i žubora glasova, od  priča i razgovora, smijeha ljudi.

Dom je poznat po još dvjema stvarima (ma i više). Na hranu se nikad ne čeka dulje od 15ak minuta, makar red bio 15 metara – jer tamo je ekipa tako dobro organizirana da joj i najbolje i najproduktivnije  tvornice mogu pozavidjeti. Sva je hrana unaprijed pripremljena u porcije, posložena na policama…  ljudi se ispred pulta smjenjuju u trenu. Ono drugo lijep je… poletište paraglajdera – gotovo uvijek ćete imati sreće; dogodit će se da netko baš tada, vama pred očima, isplovljava u nebo. Šareni padobrani kruže polako nad šumom, slijedeći obrise padina prema dolini u smjeru juga. Vidik s terase Žitnice puca na dvije strane, a za lijepa vremena vidi se poznati vrh Kleka, povrh Ogulina.

dragonoš
Foto: Goran Tudor

Pođite iz Zagreba ili Karlovca do Dragonoša … Japetića

Lakša tura iz Zagreba: za povremene rekreativce, obitelji… automobilom iz Zagreba do Bregane, pa uz istoimeni potok u selo Grdanjci, tamo se skreće lijevo i onda vožnja uzbrdo do sela Jarušja pa Dragonoš (ukupno cca 40 min).  Odatle pješke, širokim šumskim makadamom do doma Žitnica (nekih sat vremena).

Teža  tura iz Zagreba – automobilom do Samobora i dalje do karakteristične i među planinarima poznate točke – Šoićeve kuće (bivši restoran). Odatle jače uzbrdo, bočnom stranom brda, livadama, do upečatljivog šumarka od crnogorice i dalje … staza je velika i sama putnika vodi (cca 2 sata).

Može i ovako: iz Karlovca ili Zagreba do Jastrebarskog. Ukucajte kartu na Google.. i  u nekom trenu ostavite auto i dalje pješice. Možete autom i do samog doma, ali to nije „lijepo za vidjeti“.

dragonoš
Foto: autor Goran Tudor

Odakle Dragonošu ime?

Riječ govori sama. Iz njega i u njega uvijek se nešto drago nosi. Dragonošenje. Dragonoš-enje!

Uvijek bude tako: kad prođe ta subota ili nedjelja i još jedna posjeta Žumberku, doma se nosi ono lijepo: radost zbog još jednog poklona prirodi, okrijepa, razgibanost mišića i nova kondicija, sjećanje na kakvo novo poznanstvo i dr. sl. Znate li da u prirodi, na planini, za kakvim dugim stolom, ljudi tako lako počinu pričati s nepoznatim. Za planinare je vjerojatno izmišljen ovaj aforizam:

 „Neznanac je prijatelj kojeg još nisam stigao upoznati“.

Goran Tudor
odgovorno@odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2024.

Tema BESKUĆNICI. Kako ih podržavamo? Dobre vijesti za beskućnike – naše sugrađane u Zagrebu

Objavio
Odgovorno
-
beskućnika
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

U Zagrebu je više stotina beskućnika, dok ih je u Hrvatskoj oko 2000. No ta se brojka višestruko umnaža, ako se broju beskućnika pribroje i oni koji stanuju u posve neadekvatnim prostorima, hladnim, bez vode ili struje, bez higijenskih uvjeta, koje su sami pronašli i „uredili“ (napuštene barake, vagoni, podrumi….)

Briga i podrška beskućnicima sastavni je dio ukupnog djelovanja humanog i socijalnog društva. Konačni i najveći cilj je vratiti i integrirati naše sugrađane – beskućnike u normalne životne tokove. Cilj je da hrvatsko društvo nema beskućnika. Ne smijemo nikad zanemariti njihovo stanje, ne smijemo dopustiti da se beskućnici u svom beznađu predaju sudbini, odustanu od pomisli i samostalnog djelovanja za svoje bolje sutra. 

Izjava dužnosnika Zagreba prilikom otvaranja novog objekta – o strategiji i politici grada 

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlat poručio je na otvaranju novog prenoćišta u Ilici 29, početkom veljače 2024.,  da je cilj riješiti probleme beskućništva integriranjem tih ljudi u normalan život. Za takvo što je potrebna stalna i pojačana briga grada i ukupnog društva. Smisao prenoćišta nije davanje „obične“ mogućnosti dostojanstvenog noćenja pod krovom, već da prenoćišta budu privremena mjesta, prolazna faza u procesu reintegracije beskućnika u puni život. 

Sastavni dio strategije Grada Zagreba u borbi protiv siromaštva su i ulaganja i u tzv. dnevne boravke, odnosno mjesta gdje će sugrađani beskućnici moći boraviti i preko dana.

Beskućnici mogu u Zagrebu aplicirati i za dobivanje na korištenje gradskim stanova.

“Sve je to uvod u još ozbiljniji posao koji mislimo kao uprava napraviti kad se govori o problemu beskućništva, jer želimo te ljude vratiti i integrirati u normalne životne tokove”. 

Novo, kvalitetno prenoćište i središtu grada – Ilica 29

Grad Zagreb je osobama koje borave na otvorenom i nemaju drugi odgovarajući smještaj osigurao novi prostor za prenoćište u Ilici 29, veličine 300 m2 , s odvojenim smještajem za dvadesetak muškaraca i žena i uz odvojene sanitarne čvorove.  Prostor je u funkciji od veljače 2024., a korisnicima će biti osiguran suhi obrok i topli napitak. U prostoru će biti dostupna i mala kuhinja i blagovaonica. Dodatno, osigurani su im i besplatni kuponi za korištenje javnog kupališta Diana, koje se nalazi u neposrednoj blizini. Istovremeno će prestati s radom prostor u Vukovarskoj 235, koji je u dva mjeseca rada koristilo oko 500 sugrađana u potrebi. 

Ukupni smještajni kapaciteti  za beskućnike u Zagreb

Smještaj u Zagrebu osigurava se u vlastitom prenoćištu te u organizaciji Crvenog križa, Caritasa i  udruga

  • Grad Zagreb je dodatno osigurao i 415.000 eura za prihvatilišta za beskućnike na dvije lokacije u suradnji sa Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb u Velikoj Kosnici te u suradnji s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije u Sesvetskome Kraljevcu. Tamo je za 150 korisnika osigurana prehrana, briga o zdravlju, socijalno uključivanje te organiziranje drugih aktivnosti prema njihovim potrebama.
  • Dodatno, s ciljem socijalnog uključivanja beskućnika, Grad Zagreb osigurava i 45.000 eura za rad dva dnevna boravka u organizaciji Udruge Dom Nade – udruge za podršku beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama te Udruge Pet plus.

Osoblje u objektima prihvaćanja u Zagrebu kaže kako postojeći kapaciteti nisu nikad sasvim popunjeni.

Topli obrok – lokacije 

  • U sklopu ustanove Dobri dom Grada Zagreba osigurava se prehrana u pučkoj kuhinji na 3 lokacije: Branimirova 35, Alfirevićeva 6 i Cerska 3. Ukupno, za prehranu u pučkim kuhinjama Grad Zagreb osigurava 1.560.000 eura godišnje.
  • Uz to, za topli obrok beskućnicima u pučkoj kuhinji Župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, u 2023. Grad je osigurao 113.000 eura, a sredstva su osigurana i za 2024. godinu. 

Ukupno, za prehranu u pučkim kuhinjama Grad Zagreb osigurava 1.560.000 eura godišnje.

Sistematski pregledi 

Grad Zagreb je također osigurao sistematske preglede za beskućnike. Pregled uključuje laboratorijsku dijagnostiku, ultrazvuk abdomena, EKG, pregled i pretrage ginekologa te specifični prostatični antigen. Interes je do sada iskazalo 72 korisnika. Pregledi su za beskućnike besplatni za što je u proračunu Grada Zagreba osigurana 21.000 eura.

***

Grad Zagreb usvojio je Zagrebačku strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025.

Referenca: Grad Zagreb, Novi list 

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2024. 

Svaki neumjereni i nekontrolirani razvoj je destrukcija. Norveška i dubokomorsko rudarenje u 21. st. (kolumna Goran Tudor)

Objavio
Goran Tudor
-
dubokomorsko rudarenje
Foto: Gustavo Graf / Greenpeace

Može li dubokomorsko rudarenje odnosno preoravanje golemih prostranstava morskog dna biti održivo, uopće!? Za pretpostaviti je, prvo, da će takva aktivnost biti velikih razmjera, a da bi se ikome isplatila. I, drugo, vidimo da se misli ozbiljno – na duge staze, na dugotrajnu gospodarsku djelatnost. 

U medijima upravo čitasmo: „Norveški parlament glasao je krajem siječnja 2024. za prijedlog zakona kojim se dopušta dubokomorsko rudarenje u arktičkim vodama Norveškog mora. Vlada planira krenuti s „održivim“ dubokomorskim rudarenjem radi istraživanja plemenitih minerala, zahtijevajući, ipak, studije zaštite okoliša prije odobravanja konačnih dozvola.“

Norveška, zar zaista? Norveški parlament prvi u svijetu odobrio (sporno) dubokomorsko rudarenje u svom moru. Motiv: održiva budućnost!(?)

Krenimo, od buldoždera

Svako oranje po dnu mora (dubokomorsko rudarenje) može se lako vizualizirati (vidite sliku dolje): robotizirani buldožderi, dodatno navođeni s komandnog broda na površini ili pomoću UI, sustavno kopaju, zgrću, utovaruju…  šalju pumpama ili elevatorima na morsku površinu na milijune kubika mulja, pijeska, sedimenta i zdrobljenih stijena do velikih usidrenih brodova (tvornica). Nakon izdvajanja željenog metala i minerala iz zemljane mase, u dubine se vraća voda „99%“ iskopanog. Mulj i vodena prašina rasprostiru se kilometrima naokolo, raznošeni strujama i vjetrovima,  na još neuništenu floru i faunu pada sloj zemlje… 

dubokomorsko rudarenje
Dubokomorsko rudarenje – Oblaci sedimenta i buka uzrokovani rudarenjem imaju niz mogućih učinaka. (Organizmi i udari oblaka nisu u mjerilu.) Autor slike: Amanda Dillon (grafička umjetnica).

Kako će biti moru i u moru?

Očekivani i dramatično velik utjecaj koje dubokomorsko rudarenje ima na morske organizme, biljni i životinjski svijet, čistoću vode, kruta je realnost. Ekocid! I zato se na sve to gleda s dosta podozrenja – i znanstveni svijet i odgovorne skupine političara i ekološke udruge, ali i obični građani – počinju se pitati: kamo to vodi? Greenpeaceovi brodovi već plove uz norvešku obalu upozoravajući tamošnje građane i svijet na sve što se sprema. Potpisuju se peticije. Možda uspiju!

Logika falsificiranog „održivog razvoja“: „Treba nam!“

Norvežani se pozivaju na viši cilj: na smanjenje emisija CO2 potpunim prelaskom na nove (električne) tehnologije, a ove trebaju baterije… Njihovi političari uopće ne dvoje o tome što rade, pa otkrivaju smjer kojim će se ići – zauvijek. Astrid Bergmål, državna tajnica u Ministarstvu nafte i energetike. „Moramo smanjiti 55 posto naših emisija do 2030., a također moramo smanjiti ostatak naših emisija nakon 2030.“. I zatim je dodala: „Dakle, razlog zašto istražujemo morsko dno je velika količina plemenitih minerala koji će biti potrebni mnogo godina.“

Arktičko morsko dno sadrži minerale poput litija i kobalta, za kojima trenutačno vlada velika potražnja zbog novih zelenih tehnologija koje ih koriste, primjerice, za proizvodnju baterija.

Velika pitanja o sirovini, riješena 

Nije li se ovo, o budućim silnim potrebama za litijem i kobaltam, znalo odavna, čim nas je netko počeo usmjeravati prema zelenoj električnoj energiju i baterijama u automobilskoj i digitalnoj industriji? Valjda se netko pitao i o sirovinskoj bazi za nove tehnologije? Jest! Kapital je znao!

Sve ovo podsjeća na makijavelistički princip „Cilj opravdava sredstva“. Odnosno, sva sredstva su dopuštena, ako postoji „velika priča“. Norveška, kao bogata zemlja, misli na svoje bogatstvo, dok, s druge strane, znanstvenici upozoravaju da je riječ i o licemjerju. Ne može biti proglašeno zelenom energijom ono što će za posljedicu  imati ogromnu destrukciju planeta. 

***

Sjetimo se i naših hrvatskih velikih, stoljetnih, slučajeva. Tvornica elektroda i ferolegura u Šibeniku u 2024. obilježava punih trideset godina otkako je prestala s radom, a još nisu uklonjeni teški tragovi zagađenja. Iza nekadašnje cementare u Podsusedu – Zagreb, ostala su do dana današnjeg razrovana brda i kanjoni i visoki stupovi teretne žičare koje nikad nitko neće maknuti. (Naivci se i danas pitaju – što će biti sa novim vjetroelektranama visokim po 80 metara, kad im jednom za 25 godina istekne rok trajanja)

Je li ovom našem svijetu tolika sila da sada tzv. brigom za održivu budućnost, ugrozi čak i svoja mora!

Majka oceana, Elizabeth Mann Borgese, prva u brizi za svjetsko more

Što bi na sve ovo kazala plemenita znanstvenica, liderica i vizionarka, Elizabeth Mann Borgese, poznata kao „majka oceana“? Sjetimo se nje – uspjela je: 

  • da se sazove prva Međunarodna konferencija o oceanima, 1972., u okviru Organizacije UN 
  • da se izglasa Konvencija o Zakonu o morima, prvi takav budući pravno obvezujući akt za sve ljude svijeta. Četiri oceana i onaj peti kojeg čina sva ostala mora na svijetu postala su time vlasništvo čovječanstva. 

I mi današnji u nečem uspijevamo. 

Povijesni Sporazum UN o morima iz 2023. – ugrožen?

Podsjetimo se na povijesni Sporazum o morima iz 2023. Organizacija UN je učinila ogroman korak naprijed, postavivši stvari konkretno: 

  • Od 2023. svjetska mora postaju zajednička briga čovječanstva.
  • Zaštićeni morski rezervati veličine 30 % svjetskih mora uspostavit će se do 2030. (tzv „cilj 30×30“)
  • Cilj „30×30“, usvojen je u Montrealu krajem 2022., kao važan korak za uspjeh u New Yorku 2023.

Da li je nedavni sporazum već ugrožen, dok se ni tinta nije osušila? Vjerojatno nije, ali da se kod nekih već danas želi pogaziti njegova osnovna ideja, moglo bi se reći. Nije neočekivano, sjetimo li se da je sporazum iz 2023. postignut nakon 20 godina pregovaranja, u čemu su najbogatije zemlje čvrsto nastojale zadržati „prvenstvo u pravu na korist“. 

Povijesni Sporazum UN-a o svjetskim morima

Zašto Norveška?

Norveška je očito imala drugačija stajališta od duha ovog sporazuma i onda kad se sporazum donosio. 

Nešto tu ipak nije usklađeno! Ta se zemlja deklarira kao „zelena“. Poznanik koji tamo živi pripovijedao nam je kako se kod njih ne može dizel automobilom ući u neke četvrti gdje žive stariji ljudi. Pretežni dio novokupljenih automobila kod njih je na električni pogon i hibrid; njihove visoke plaće omogućuju im to. „Zelena“ pravila su općenarodno prihvaćena. I kako su onda njihovi zastupnici u parlamentu glasali tako kako jesu! Nije li riječ tek o prihvaćanju „života po pravilima“, a manje ponašanju iz dubokog uvjerenja! Uvjerenja – da je more nešto „sveto“, kao i majka Zemlja. Pitanje identiteta. Uvjerenja čine identitet čovjeka. Jesu li Norvežani izdali svoja uvjerenja?!

Dobro, a što nam je činiti? 

Možda manje trebati, živjeti jednostavnije???

Možemo li živjeti jednostavnije, s manje žestokog razvoja! S manje materijalnog, manje zgrtanja nepotrebnog. Jedan izračun pokazuje, primjerice, da današnji razvijeni svijet ima zaliha odjeće za još 100 godina nošenja, a nesmetano se proizvodi i dalje. Načela umjerenosti i razbora, jednostavnosti, koja su zagovarali, u smislu ispravnog života, oni davni umnici ove civilizacije, Aristotel u Grčkoj, Buda u Indiji ili dobri car Aurelije u Rimu, i sve to prije 1800 od 2500 godina, govore upravo o tome. A mi iz 20/21 stoljeća smo se dobro pozagubili! 

Svaki neumjereni i nekontrolirani razvoj u suštini je destruktivan!

Neumjereni razvoj utroši i razruši više, nego što ljudima dobrobiti donese. Nažalost, nema tko izračunati nam to protekom decenija. Pravu cijenu nekog proizvoda, ili ovakvog načina života.

U pozadini ovoga slučaja i svega interes je velikih kompanija i, vjerojatno, već postignuto suglasje sa politikom o tome. Za nadati se da Norveška neće postati primjer na kojeg će se uskoro pozivati drugi.

Zalaganja Elisabeth Mann Borgese nisu bila uzaludna! I naći će se opet netko da se bori za opću stvar svijeta jednako srčano. Usprkos, Norveškoj vladi i mnogim vladama i silama koje ne umiju, ne žele, pogledati od svojih malih interesa i zarada.

Ako se o ovome raspiše svjetski referendum, znam što bio učinio. Do tada, svoje zalaganje očitujem i ovdje, ovom crticom.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2024. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Norveška, zar zaista? Norveški parlament prvi u svijetu odobrio (sporno) dubokomorsko rudarenje u svom moru. Motiv: održiva budućnost!(?)

Objavio
Odgovorno
-
Norveški parlament ODOBRIO RUDARENJE U MORU
Foto: Aktivist Greenpeace Internationala u travnju 2021. prikazuje transparent ispred Maersk Launchera, broda koji je unajmio DeepGreen, jedna od kompanija koje predvode akciju rudarenja dubokomorskog ekosustava. / Marten van Dijl - Greenpeace Ujedinjeno Kraljevstvo

Norveška želi da dubokomorsko rudarenje dosegne komercijalne razmjere, što bi je učinilo prvom zemljom koja je to dopustila. Međutim, organizacije za zaštitu okoliša diljem svijeta pozivaju na prestanak rudarenja u dubokom moru zbog njegovog utjecaja na morski okoliš, kako javlja Reuters. Znanstvenici i organizacije za zaštitu okoliša su više puta već upozorili kako se ova praksa ne može provoditi bez štete za morske ekosustave.

Norveški parlament prošlog je tjedna glasao za prijedlog zakona kojim se dopušta dubokomorsko rudarenje u arktičkim vodama Norveškog mora. Vlada planira krenuti s „održivim“ rudarenjem morskog dna radi istraživanja plemenitih minerala, zahtijevajući studije zaštite okoliša prije odobravanja konačnih dozvola.

„Moramo smanjiti 55 posto naših emisija do 2030., a također moramo smanjiti ostatak naših emisija nakon 2030.“, kazala je Astrid Bergmål, državna tajnica u Ministarstvu nafte i energetike. „Dakle, razlog zašto istražujemo morsko dno je velika količina plemenitih minerala koji će biti potrebni mnogo godina.“

Stavovi Vlade i novi zakoni

Zakon bi mogao dopustiti dubokomorsko rudarenje u oko 280 000 četvornih kilometara norveških voda, izvijestio je BBC. Zainteresirane tvrtke bi potom podnijele zahtjeve za izdavanje licenci za rudarenje morskog dna unutar ovog područja, no ne prije provedbe studije zaštite okoliša. Arktičko morsko dno sadrži minerale poput litija i kobalta, za kojima trenutačno vlada velika potražnja zbog novih zelenih tehnologija koje ih koriste, primjerice, za proizvodnju baterija.

Norveška: Deep-sea mining

Nacrt zakona za koji je norveški parlament izglasao odobrenje odnosi se samo na norveške nacionalne vode, iako se izvornim prijedlogom tražilo dopuštanje rudarenje na području od 329 000 četvornih kilometara.

„Norveška je poduzela korake kako bi dopustila rudarenje morskog dna s ciljem zelene tranzicije“, izjavio je norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland u lipnju 2023.

Apeli znanstvenika

Međutim, znanstvenici već dugo izražavaju zabrinutost zbog ove kontroverzne prakse. Koalicija za očuvanje morskih dubina (Deep Sea Conservation Coalition – DSCC) objasnila je da dubokomorsko rudarenje uništava morsko dno, uključujući ekosustave spužvi, koralja i hidrotermalnih izvora. Ova vrsta rudarenja također stvara oblake sedimenta (podvodne oluje s prašinom), koji mogu imati dalekosežne posljedice, potencijalno ugrožavajući pojedine vrste i do stotinama kilometara udaljene od mjesta rudarenja. Oblaci sedimenta mogli bi zagaditi morski okoliš, tvrdi DSCC, a dubokomorsko rudarenje može prouzročiti onečišćenje bukom koja negativno utječe na kitove.

Apel iz Eurposkog parlamenta: „Stanite!“

U studenom 2023. 120 članova Europskog parlamenta uputilo je dopis norveškom parlamentu tražeći od njega da odbaci planove za početak dubokomorskog rudarenja. „Zelena tranzicija ne može se koristiti kao opravdanje za narušavanje bioraznolikosti i najvećeg prirodnog ponora ugljika na svijetu, pogotovo zato što postoje alternative”, naveli su u dopisu. „Potražnja za mineralima može se smanjiti za 58 posto kroz inovacije u tehnologiji obnovljivih izvora energije i mjerama kružnog gospodarstva. Umjesto da se upuštamo u visokorizične dubokomorske aktivnosti prije nego što u potpunosti shvatimo njihove posljedice, moramo smanjiti svoju ovisnost o tim materijalima.”

***

Dubokomorsko rudarenje moglo bi se u bliskoj budućnosti i globalno proširiti. Očekuje se da će Međunarodno tijelo za morsko dno (International Seabed Authority – ISA) do 2025. godine odlučiti hoće li rudarenje morskog dna biti dopušteno u međunarodnim vodama. Organizacija je već odobrila neke dozvole za istraživanje, ali još nije odobrila nijedan rudarski projekt.

Referenca: Ekovjesnik, Stjepan Felber

DOBRA HRVATSKA
Veljača 2024.

U Barceloni je proglašeno izvanredno stanje zbog suše

Objavio
Odgovorno
-

Drugi grad u Španjolskoj, Barcelona i velik dio okolne regije Katalonije u četvrtak su ušli u izvanredno stanje zbog suše, otvarajući put za strože restrikcije vode nakon protekle tri godine bez značajnih oborina.

Predstavnik katalonske regionalne vlade Pere Aragones proglasio je nova ograničenja nakon što su razine vode u akumulacijama u mediteranskoj regiji pale ispod 16 posto punog kapaciteta. To je odrednica koju su postavile vlasti za primjenu novog kruga mjera za uštedu vode, a koje će utjecati na oko šest milijuna ljudi.

“Katalonija trpi najgoru sušu u prošlom stoljeću”, rekao je Aragones novinarima. “Nikada se nismo suočili s tako dugom i intenzivnom sušom otkako su počela bilježenja padalina.”

Barcelona - izvanredno stanje zbog suše
Foto: Rezervoari su toliko presušili da su stare zgrade, poput ove crkve, ponovno izronile / © Josep LAGO – AFP

Razina kišnice u nekim rezervoarima u Kataloniji toliko je niska da su stari mostovi i crkveni zvonik ponovno isplivali na površinu. Hitne mjere osmišljene su kako bi se smanjila dnevna količina vode koju kućanstva i mjesna vijeća smiju koristiti: s 210 na 200 litara (55 do 52 galona) po osobi. Ako se suša pogorša, granica bi se mogla spustiti na 180 litara, a zatim na 160 litara.

Barcelona - izvanredno stanje zbog suše
Foto: Postojeća ograničenja za farme i industrije se pooštravaju / © LLUIS GENE – AFP

Ograničenja korištenja vode od petka se primjenjuju ​​na glavni grad regije Barcelonu i 201 okolnih mjesta, što će utjecati na oko šest milijuna ljudi.

Referenca: France 24 AFP

Pročitajte još:

DOBRA HRVATSKA

Dan sigurnijeg interneta 2024: Zajedno za bolji Internet

Objavio
Odgovorno
-
Dan sigurnijeg interneta 2024: Zajedno za bolji Internet

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježava se 06. veljače 2024. godine pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“. Kao dio ovogodišnjeg obilježavanja pozvani su svi uključujući djecu i mlade, roditelje i skrbnike, učitelje i odgojitelje, kreatore politika, industriju i druge da se pridruže. 

Ove godine ponovno je u fokusu i europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+). Cilj ove strategije usvojene u svibnju 2022. su digitalne usluge primjerene dobi. U kojima je svako dijete u Europi zaštićeno, osnaženo i poštovano na internetu, te nitko nije zanemaren. Stvaranje okruženja u kojem su djeca zaštićena od potencijalnih rizika na internetu. Osnažena potrebnim alatima i znanjem za odgovorno kretanje digitalnim krajolikom. Poticanje online prostora u kojem se prema svakom djetetu postupa s poštovanjem i dostojanstvom je ključno. U konačnici, cilj je izgraditi digitalni sustav koji ne ostavlja nijedno dijete, njegujući osjećaj uključenosti i štiteći prava i iskustva svakog mladog pojedinca.

Dan sigurnijeg interneta (SID) obilježava se diljem svijeta, a centri za sigurniji internet, odbori SID-a i drugi podržavatelji u svakoj od 180 zemalja okupljaju se kako bi planirali i organizirali događaje. Brojni dionici obilježit će kampanju i kroz čitav tjedan ili mjesec.

Tema u Hrvatskoj 2024: Igrajte sigurno – zajedno za bolji internet!

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta poseban naglasak stavlja na odgovorno igranje igara. Tako je ovogodišnja tema Dana sigurnijeg interneta u Hrvatskoj: „Igrajte sigurno – zajedno za bolji internet!“.

Glavni organizator obilježavanja dana u Hrvatskoj je Hrvatski centar za sigurniji internet (SIC). Centar promiče sigurnije i bolje korištenje interneta i mobilnih tehnologija među djecom i mladima. U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta u Hrvatskoj pripremili su brojne online aktivnosti namijenjene cijelom regionalnom području te poseban događaj uživo.

Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj: „ Igrajte sigurno – zajedno za bolji internet! “.

Hrvatski centar za sigurniji internet (SIC) promiče sigurnije i bolje korištenje interneta i mobilnih tehnologija među djecom i mladima. Porast zlostavljanja djece, kao i razvoj novih oblika zlostavljanja, usko je povezan s napretkom tehnološke komunikacije. Kao najpopularnije sredstvo komunikacije i informiranja, internet je postao dio svakodnevnog života djece i mladih. Nažalost, tu su često izloženi neprimjerenom sadržaju.
U Hrvatskoj je internet prostor bez uspostavljenog mehanizma kontrole sadržaja. Odgovornost za praćenje aktivnosti na internetu leži na djeci i mladima. A roditelji imaju ključnu ulogu u nadziranju njihovog korištenja interneta.

Hrvatski centar za sigurniji internet pruža pomoć djeci i mladima, roditeljima, učiteljima, državnim institucijama i svima koji su uključeni u rad Centra. Njihove metode usmjerene su na podizanje svijesti, pružanje informacija i obrazovanje.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan borbe protiv raka 2024: Zatvaranje jaza u skrbi!

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan borbe protiv raka

Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv raka, 4. veljače, obilježava se uz slogan “Zatvaranje jaza u skrbi”. Svjetski dan borbe protiv raka više je od dana u kalendaru. Zato je i ovogodišnja kampanja napravljena da potakne promjene i mobilizira akciju dugo nakon samog dana. 

Trogodišnja kampanja Svjetskog dana borbe protiv raka 2022.-2024.:
Zatvaranje jaza u skrbi ove godine završava. Višegodišnja kampanja znači veću izloženost i angažman, više prilika za izgradnju globalne svijesti i u konačnici veći utjecaj.

  • 2022: Shvaćanje problema – Prva godina kampanje bila je usmjerena na razumijevanje i prepoznavanje nejednakosti u skrbi za rak diljem svijeta.
  • 2023: Ujedinjeni glasovi za akciju – Kampanje se nastavila pozivom na udruživanje s istomišljenicima jer ujedinjeni smo jači.
  • 2024: Poziv za one koji su na vlasti – Posljednja godina kampanje usmjerena je na skretanje pažnje na višu razinu odlučivanja.

Jaz u skrbi za oboljele od raka

Polovica svjetske populacije nema pristup svim osnovnim zdravstvenim uslugama. Kada je u pitanju rak, mnogima je uskraćena osnovna njega, unatoč činjenici da živimo u vremenu zadivljujućeg napretka u prevenciji, dijagnostici i liječenju raka. 

Svjetski dan borbe protiv raka 2024.: Zatvaranje jaza u skrbi!
Svjetski dan borbe protiv raka 2024.: Zatvaranje jaza u skrbi!

Ovo je jaz u kapitalu – i košta života. Ljudi koji traže pomoć u liječenju od raka nailaze na prepreke na svakom koraku. Prihodi, obrazovanje, zemljopisni položaj i diskriminacija na temelju etničke pripadnosti, rase, spola, seksualne orijentacije, dobi, invaliditeta i načina života samo su neki od čimbenika koji mogu negativno utjecati na skrb. Također je vjerojatnije da će skupine u najnepovoljnijem položaju biti više izložene nizu drugih čimbenika rizika, poput duhana, nezdrave prehrane ili opasnosti za okoliš.  

Jaz utječe na sve.  Možda mislite da razlika u kapitalu ne utječe na vas osobno, ali vjerojatno utječe na nekoga koga poznajete. Iako je to izraženije u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, zemlje s dobrim resursima također pokazuju dramatične razlike. Gotovo je sigurno da ovaj jaz utječe na vas ili ljude u vašoj zajednici. 

Jaz možemo zatvoriti. Današnja stvarnost je da to što ste i gdje živite može značiti razliku između života i smrti. Nije fer. Ali to možemo promijeniti. Zdravstvenu pravednost postići ćemo kada svaka osoba ima priliku ostvariti svoj puni zdravstveni potencijal bez prepreka ili ograničenja stvorenih društvenim položajem ili drugim društveno ili komercijalno određenim okolnostima. 

Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), organizator Svjetskog dana borbe protiv raka, potiče sve da zatraže od svojih vlada da poboljšaju zdravstvenu jednakost, da svim populacijama olakšaju pristupačne i pristupačne usluge raka te da smanje razlike u učestalosti raka i smrtnost. 

2024: Poziv za one koji su na vlasti

Zahtijeva se predanost davanju prioriteta raku, stvaranju inovativnih strategija osmišljenih za suprotstavljanje nejednakosti i ulaganju naših resursa u postizanje pravednog svijeta bez raka. Pozivaju se čelnici diljem svijeta da uklone zdravstvene nejednakosti rješavanjem njihovih temeljnih uzroka, osiguravajući da svatko ima pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada, gdje i kako ih treba.

Ključne akcije koje vlade mogu poduzeti su: 

  1. Povećati financiranje istraživanja raka  
  2. Razviti populacijski registar raka
  3. Provesti učinkovitu nacionalnu strategiju protiv raka
  4. Poduzeti transparentne mjere prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti
  5. Poboljšati obrazovanje o raku
  6. Strogo regulirati proizvodnju, prodaju i promet duhanskih, alkoholnih i drugih kancerogenih proizvoda
  7. Provoditi rutinske programe probira za uobičajene vrste raka
  8. Poticati skrb usmjerenu na pacijenta
  9. Baviti se sustavnim društvenim odrednicama zdravlja 

DOBRA HRVATSKA

1...464748...182Stranica 47 od 182

NAJČITANIJE

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Odgovorno -
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu

Nova EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu promiče nabavu održive...

Međunarodni dan svjetlosti 2024.

Međunarodni dan svjetlosti 2024: Svjetlost u našim životima

Što je to društveno odgovorno poslovanje

Plavorepa tuna

Tuna kraljica plave ribe – O održivom ribolovu i modelima zaštite...

Promotori DOP-a od A-Z