Slavimo dobrobiti od vožnje bicikla. Skrenimo našu pozornost na tog velikog „čovjekova prijatelja“! – Međunarodni dan zimskog bicikliranja

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
bicikliranja

Danas slavimo – BICIKL! Bicikliranjem koristite zdravlju, štedite novac i pomažete okolišu. Kad je izumljen bicikl na pedale, 1839. u Njemačkoj, služio je uglavnom zabavi bogatih. Kasnije u 20.st., postao je sredstvo osobnog prijevoza, u nekim zemljama, i razvijenim i nerazvijenim, čak masovno. Danas u 21. st. prepoznajemo čitav niz dobrobiti koje nam donosi pedaliranje, i to kud i kamo više nego što se ikad i pomišljalo. Bicikli pridonose i druženju, uživanju i sjedinjenju s prirodom..

***

Pandemija virusa Covid-19 i na našim je cestama povećala broj biciklista. Čak i kada je vrijeme jako hladno, mnogi se ne odriču pedaliranja, kao što je pokazao i nedavno održan Međunarodni dan zimskog bicikliranja. 

– Inicijativa međunarodnog prijateljskog natjecanja među gradovima, državama i organizacijama pokrenuta je u Kanadi 2013. godine i uvijek se održava drugi petak u veljači. Zagreb je 2015., 2016. i 2017. godine odnio titulu grada pobjednika s najviše zimskih biciklista, odnosno s  najviše građana koji su se obvezali barem taj dan koristiti bicikl kao prijevozno sredstvo – kaže Tena Šarić Rukavina iz Sindikata biciklista.

Bicikliranje je poželjni oblik kretanja gradom jer pomaže u održavanju fizičke distance, smanjuje pritisak na javni prijevoz i smanjuje gužve te doprinosi našem zdravlju i zdravlju zajednice. 

Bicikliranje zimi nije nikakav bauk!

Iz Sindikata biciklista pozivaju: “Bicikliranje zimi nije nikakav bauk: potrebno se slojevito obući, no ne predebelo jer se vrlo brzo zagrijemo. Dovoljni su kapa, šal i rukavice te malo dobre volje ujutro. Također, budući da su dani kratki, potrebno je u uvjetima smanjene vidljivosti i noću upaliti prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo kako bismo bili vidljivi drugim sudionicima u prometu.“

Više savjeta za bicikliranje možete pronaći na web stranici Sindikata biciklista (www.sindikatbiciklista.hr).

NIZ RAZLOGA ZA BICIKL… 

Do toga da su radnici koji dolaze na posao biciklom zdraviji i produktivniji, a prometnice čistije.

Osim korone, evo još nekoliko dobrih razloga zašto bismo bicikl trebali koristiti mnogo češće.

  1. Lakše je financirati novi bicikl nego novi automobil
    Neusporedivo manje novca bit će vam potrebno za dobar bicikl nego za prosječni automobil. Kupite kvalitetan bicikl, dodajte još nešto novca za svjetla, pribor, opremu za kišu i dobit ćete prijevoz za sve vremenske uvjete koji će vjerojatno nadživjeti većinu automobila.  
  2. Bicikl ima mali proizvodni trag u usporedbi s automobilom
    Sva proizvedena roba ima utjecaj na okoliš, ali bicikli se mogu proizvesti za djelić materijala, energije i troškova proizvodnje automobila. 
  3. Bicikli ne proizvode značajno onečišćenje tijekom rada
    Bicikli ne ispuštaju otrovne pare u atmosferu. Također, uklanjaju tragove ulja, goriva i hidraulične tekućine koje iz automobila cure na površinu ceste, što znači i manje otjecanja otrovnih tekućina u vodu.
  4. Bicikli štede novac poreznih obveznika smanjenjem habanja prometnica
    Bicikl od 20 kilograma puno manje oštećuje kolnik od limuzine od dvije tone. Svaki bicikl koji na cesti zamijeni automobil štedi nam novac koji ulažemo u održavanje i krpanje gradskih ulica. 
  5. Bicikli su učinkovita alternativa drugom automobilu
    Možda niste u mogućnosti bicikl prihvatiti kao primarni prijevoz, ali on je odlično drugo vozilo u vašem kućanstvu. Možete puno uštedjeti koristeći ga za putovanje na posao ili vikendom obavljajući nabavku potrepština za kuću. 
  6. Korištenje bicikla za prijevoz može vam pomoći da smršavite i poboljšate zdravlje
    Zdravstvene dobrobiti redovitog aerobnog vježbanja dobro su poznate. Ovisno o vašem stilu vožnje i uvjetima na lokalnoj cesti, brzim biciklizmom lako možete sagorjeti 600 kalorija na sat. Većina ljudi koji putuju biciklima kažu da su izgubili i po 15 kilograma tijekom prve godine vožnje bez promjene prehrambenih navika. 
  7. Umjesto jednog automobila parking za desetak bicikala
    Parkirališta imaju ogroman okolišni i financijski utjecaj, posebno u urbaniziranim područjima. Na parkirno mjesto za parkiranje jednog automobila stane i do desetak parkiranih bicikala. 
  8. Manje sagorijevanje fosilnih goriva
    Bicikle pokrećemo snagom mišića nogu, pa su oni ekološka alternativa automobilima koji sagorijevaju znatne količine benzina te zagađuju zrak.  
  9. Bicikl brži od auta za vrijeme velikih gužvi
    Je li vam se dogodilo da, vraćajući se s posla, dugo čekate u koloni vozila? Vrlo vjerojatno jeste. U gužvama na prometnicima velikih gradova bicikl je često brži od automobila. 
  10. Održavanje bicikla puno je jeftinije
    Čak i kad se nešto na biciklu pokvari, popravak stoji puno manje nego kvar na automobilu. Da ne spominjemo godišnji tehnički pregled, osiguranje i registraciju automobila. 
  11. Bicikli pružaju mobilnost
    Neki ljudi ne žele vozačku dozvolu ili je ne mogu dobiti. Ili si možda ne mogu priuštiti trošak kupnje, osiguranja i održavanja automobila. Zato je tu jeftin i pristupačan bicikl, pomoću kojega ipak mogu postići mobilnost. Osim hodanja, bicikli su najisplativiji prijevoz na planetu. 
  12. Zdraviji i produktivniji su radnici koji na posao dolaze biciklom
    Studije pokazuju da su ljudi koji na posao putuju biciklom zdraviji, produktivniji i potrebno im je manje pauza i odmora na poslu. Zdravi radnici su bolji radnici, shvaća to sve više poslodavaca koji počinju uređivati garderobe za radnike koji na posao stižu biciklom i parkinge za njihove bicikle.

DOBRA HRVASTKA/ MDM
Veljača, 2021.

Tradicionalni projekt „Za naše male genijalce“ ide dalje.! HEP darovao prva računala u 2021. osnovnim školama u Slavoniji! Slijede druga.

Objavio
Odgovorno
-
Za naše male genijalce

Do kraja veljače HEP će u 27 osnovnih škola diljem Hrvatske u 2021. dodijeliti ukupno 100 novih računala. Zajedno s tom dodjelom, HEP je do sada u sklopu akcije „Za naše male genijalce“ osigurao čak 450 računala za učenike u 130 osnovnih škola diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi 1,75 milijuna kuna.

U sklopu akcije „Za naše male genijalce“ Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić uručio 11 novih računala učenicima i nastavnicima osnovnih škola Matije Petra Katančića u Valpovu i Mladost u Osijeku. Uz njih, podjela računala održana je i u Područnoj školi Ivanovci (OŠ Ladimirevci), OŠ Stari Mikanovci i Područnoj školi Šodolovci (OŠ Ernestinovo).

„U HEP-u razumijemo potrebe društva u kojem djelujemo, a ulaganje u znanje vidimo kao ulaganje u budućnost. Ponosni smo što ovom, sada već tradicionalnom akcijom, doprinosimo hrvatskom obrazovnom sustavu i našim najmlađima. Zbog toga ćemo u drugoj polovici ove godine provesti novi natječaj za dodjelu računala malim genijalcima i time im pružiti prigodu za stvaranje novih znanja i uspjeha“, izjavio je Frane Barbarić.

Akcijom „Za naše male genijalce“ HEP od 2015. godine daruje osnovne škole novom računalnom opremom i na taj način pridonosi razvoju računalne i informacijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Škole dobitnice aktualne dodjele su: OŠ Čazma, OŠ Slava Raškaj iz Ozlja, OŠ Podmurvice iz Rijeke, OŠ Ivana Lovrića iz Sinja, OŠ Antun Mihanović iz Slavonskog Broda, OŠ Stjepana Cvrkovića iz Starih Mikanovaca, OŠ Matije Petra Katančića iz Valpova, OŠ Šimuna Kožičića Benje iz Zadra, OŠ Vladimir Nazor iz Duge Rese, OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića, OŠ Mladost iz Osijeka, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice, OŠ Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške te zagrebačke osnovne škole: OŠ Trnsko, OŠ Augusta Harambašića, OŠ Kajzerica, OŠ Retkovec, Salezijanska osnovna škola, OŠ Voltino, OŠ Markuševec i Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava.

Područne škole dobitnice su: PŠ Šodolovci (OŠ Ernestinovo), PŠ Mirlović  Zagora (OŠ Jakova Gotovca Unešić), PŠ Bernarda M. Luketića Zagorje (Prva Osnovna škola Ogulin), PŠ Nova Jošava (OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Orahovice), PŠ Voloder (OŠ Zorke Sever iz Popovače) i PŠ Ivanovci (OŠ Ladimirevci).

Škole su izabrane temeljem više kriterija:

  • imaju velik broj učenika po računalu, odnosno
  • neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu,
  • a čiji su učenici na kreativan i originalan način snimili video radove, objasnili zašto su im potrebna nova računala te predstavili kvalitete svoje škole i posebnosti kraja iz kojega dolaze.

Pobjedničke video uratke možete pogledati na poveznici: http://genijalci.hep.hr/pobjednici.aspx .

Kontakt:  Sektor za korporativne komunikacije (odnosisjavnoscu@hep.hr)

DOBRA HRVATSKA
Veljača , 2021

Briga Saponije Osijek za očuvanje okoliša i poboljšanje kvalitete života građana, potvrđuje se novim velikim projektom

Objavio
Odgovorno
-
Briga Saponije Osijek za očuvanje okoliša

„Biti vodeća deterdžentsko-toaletna industrija u regiji zahvaljujući inovativnim proizvodima i korporativnom načelu održivog razvoja novih proizvoda s ciljem maksimalne dobiti za potrošača uz minimalan utjecaj na okoliš,  Vizija je Saponije“, ističe predsjednica Uprave Saponije, Dajana Mrčela, i dodaje:  „Svojim dosadašnjim, a i budućim poslovanjem želimo biti partner građanima u našem okruženju, tvrtka na koju se mogu osloniti i koja će biti ponos Osijeka i regije.

Kao tvrtka koja je svjesna svog utjecaja na okoliš i zajednicu u kojoj djeluje, Saponia nastavlja s investicijskim ciklusom koji poboljšava njezin okolišni otisak. Kako bi ostvarila viziju poslovanja koja uključuje održivi razvoj s minimalnim utjecajem na okoliš, Saponia je za strateški smjer poslovanja odredila smanjenje visoke potrošnje energije isporučene iz distribucijskih mreža kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (OIE), povećanje energetske učinkovitosti proizvodnih pogona i energetske obnove zgrada proizvodnih pogona. Cjelokupna investicija od 50,5 milijuna kuna u suradnji s INSTITUTOM IGH upravo je prijavljena na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama” za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj kroz koji želimo dobiti dodanu vrijednost na projektu i povući maksimalni dostupni iznos od 20 milijuna kuna.

Lokacija na kojoj djeluje Saponia nalazi se u srcu osječkog Donjeg grada i većina pogona izgrađena je prije 1968. godine, te će se planiranim ulaganjima u potpunosti promijeniti vizura tog dijela Osijeka i značajno smanjiti utjecaj na okoliš čime će se i poboljšati kvaliteta života građana.

Energetska obnova šest objekata proizvodnih pogona koji obuhvaćaju bruto površinu građevina od 21.000 m2 dovest će do smanjenja utroška energenata i buke (a time i ugodnijeg života neposrednih susjeda), dok ulaganja u rasvjetu, sustav grijanja i hlađenja donose ne samo uštede, nego i značajno poboljšanje radnih uvjeta za radnike Saponije. Tehnološke mjere u proizvodnom pogonu kozmetike uključuju zamjenu postojeće linije za punjenje i pakiranje kozmetičkih proizvoda novom energetski učinkovitijom linijom što će dovesti do smanjenja potrošnje isporučene energije za proizvodnju jednake količine proizvoda od sedamdesetak posto. Postavljanje novih sustava za proizvodnju električne energije iz energije sunca na pročelju dijela i krovnoj plohi svih proizvodnih pogona rezultirat će povećanom količinom energije dobivene iz OIE za šestotinjak megavatsati godišnje, kao i značajnim učinkom smanjenja emisije CO2 od više od 1.200 t/g.

Uz navedenu proizvodnju energije iz OIE-a provedba ostalih planiranih mjera rezultirat će smanjenjem količine isporučene energije u proizvodnim pogonima, uz ukupnu uštedu energije u projektnoj cjelini većoj od 4400 MWh.

SAPONIJA OSIJEK
Veljača, 2021.

Natječaj s velikim nagradama: Institut EIB i ove godine organizira Social Innovation Tournament (SIT)

Objavio
Odgovorno
-
Social Innovation Tournament

SIT je vodeća inicijativa socijalnog programa EIB Instituta koja prepoznaje i podržava najbolje europske socijalne poduzetnike čija je primarna svrha ostvarenje socijalnog, etičkog ili okolišnog utjecaja.

Prihvatljivi projekti

Na natječaj se mogu prijaviti projekti koji pridonose ostvarenju društvenog, etičkog ili okolišnog utjecaja, odnosno koji pridonose ostvarenju barem jednom od 17 ciljeva održivog razvoja.

Svrha natječaja je potaknuti pozitivan utjecaj na živote ljudi, a uključuje projekte u različitim područjima, od edukacije i zaštite zdravlja do prirodnog i urbanog okoliša i to bilo da se radi o novih tehnologijama, sustavima ili postupcima.

Nagrade

Povodom desete obljetnice SIT-a, predviđene su novčane nagrade pobjednicima natjecanja te pohađanje programa edukacije na području društvenog poduzetništva.

Novčane nagrade u općoj i posebnoj kategoriji iznose 75 tisuća eura za prvo mjesto, 30 tisuća eura za drugo mjesto, te 10 tisuća eura za projekt po izboru publike (Audience Choice Award).

Ovogodišnja nagrada za posebnu kategoriju namijenjena je projektima usmjerenim na Sustainable living.

Rok za podnošenje prijava:

Natječaj ističe dana 3. ožujka 2021.

Više pojedinosti

O natječaju, uvjetima i načinu prijave može se pronaći na web stranicama Instituta EIB.

U slučaju potrebe za dodatnim informacijama, javiti se na donju adresu:

Iva Saraga
Ured Uprave
Voditeljica Poslovnih komunikacija i marketinga
www.hbor.hr 

Povelje o raznolikosti Hrvatske, Slovenije i Rumunjske udružuju snage na razvoju metoda učenja i mentoriranja potpisnica

Objavio
Odgovorno
-
Lideri uključivosti na radnome mjestu

Nakon uspješnog lansiranja Povelja o raznolikosti u 2017., organizatori povelja Slovenije, Hrvatske i Rumunjske najavljuju udruženu akciju namijenjenu ubrzanju uključivanja i promicanja politika raznolikosti u regiji.

Projekt “Lideri uključivosti na radnome mjestu” (Workplace Inclusion Champion – W.I.C.), kojeg financira Europska komisija, The Rights, Equality and Citizenship Programme (REC), u iduće dvije godine koliko će trajati, okupit će širok raspon dionika i stručnjaka.

Glavni rezultat W.I.C. projekta biti će razvoj Sedmo-modularnog treninga za potpisnike povelja o raznolikosti te uspostava Regionalnog sustava mentorstava za raznolikost kojim će se stvoriti sveobuhvatan okvir za učenje i mentorstvo potpisnika povelja te će im se omogućiti da se praktično i strateški bave načelima raznolikosti.

Inicijatori smatraju kako su „potpisnicama potrebna iskustva u učenju u odgovarajućim formatima kako bi unaprijedili sadržaj politika raznolikosti i uključivosti unutar svojih organizacija, kao i kritičko razmišljanje te dobili inspiraciju od drugih organizacija, potpisnica povelja, koje se suočavaju sa sličnim problemima i izazovima“.

Projekt će razviti mnogostruke aspekte učenja, kao što je razvoj znanja, vještina i stavova potpisnika, njihovo osobno znanje, unaprijedit će organizacijsku kulturu, te znanje kako surađivati s različitim grupama.

Serije treninga o raznolikosti će pomoći potpisnicima povelja, ne samo da unaprijede svoje vještine i znanja o temi raznolikosti, već i da osvijeste koristi koje primjena politike raznolikosti nosi u praksi. Razmatranje politika raznolikosti i uključivosti na praktičan i interaktivan način, pomoći će polaznicima treninga da sami integriraju praksu raznolikosti istovremeno stvarajući čvrsti okvir za međusobnu suradnju i dijeljenje najbolje praske među organizacijama potpisnicama povelja.

Program je dizajniran da potpisnicima omogući ugradnju raznolikosti na strateškoj razini, što je napredak u odnosu na jednokratne prakse. Ovaj pristup će sudionike opremiti potrebnim alatima, znanjem i vještinama kako bi se odmaknuli od kopiranja i improvizacije, te pristupili uvođenju raznolikosti u organizacije na strateški način.

Aktivnosti razmjene i dijeljenja znanja na lokalnoj i međunarodnoj razini kao što su međunarodna događanja i publikacije, dodatno će ojačati regionalnu i lokanlu raspravu o važnosti upravljanja raznolikošću unutar organizacija u regiji.

Povelja raznolikosti Hrvatska

Povelja o raznolikosti u Hrvatskoj inicijativa je koja je nastala tragom uspješnog modela drugih europskih zemalja, a temelji se na skupu načela koje potpisnici dobrovoljno prihvaćaju u svrhu promocije raznolikosti, nediskriminacije, uključivosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) pod čijim okriljem je do sada u RH Povelju potpisalo 90 potpisnica, većinom poslovnih organizacija koje sudjelovanjem u inicijativi daju pozitivan doprinos uvođenju politike raznolikosti i kulture tolerancije i prihvaćanja. Potpisnice javno komuniciraju svoj sustav vrijednosti, ali i sudjelovanjem u aktivnostima uče, dijele znanje, inspiriraju i udružuju se na promicanju i širenju ovih vrijednosti na čitavo društvo. Više o Povelji raznolikosti Hrvatske na: https://www.hrpsor.hr/povelja-o-raznolikosti/

HRPSOR

Veljača, 20201.

Linda Poščić Borovac i Goran Tudor: Jedan novčić za umjetnu inteligenciju, dva za ljudsku svijest i duh! Ako ne, nije održivo!

Objavio
Linda Poščić Borovac
-
AI vs homo sapiens
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

O vs. O, ergo O! (Održivost vs. Osvještenost, ergo Oxygen!)

Tko zna koliko će, za nekih stotinu godina od danas, našim potomcima naša duboka vjera u demokraciju i ljudska prava izgledati luda i smiješna? Kao što nama danas izgledaju neshvatljivo i besmisleno neke stoljetne priče o odlascima u rat i herojstvima u zamjenu za odlazak u raj? Ali doista; ljudi su hitali u križarske pohode od 11. do 13 stoljeća, motivirani, uz ostalo, i aktom pape o oprostu svih grijeha i rezerviranom mjestu u raju. Fikcija, čista – sa strašnom snagom i posljedicama! 

Hoće li se netko sprdati i sa pojmovima kao što su održivost, humanost, ravnopravnost, odgovorno življenje u koje također mnogo nas vjeruje da mogu postojati? Ili ćemo mi ovi današnji ući u zapise kao mentalno anastezirana bića koja su toliko besmisleno vjerovala u neku nestvarnu nadu za slogom i dobrotom. Fikciju? Može li u trenutku biranja između navedenih pojmova – demokracije i ljudskih prava i ekonomije sa druge strane, u ovakvom svijetu (Trumpovom, Bezosovom ili Muskovom) pobijediti išta drugo negoli rast, interes, novac, egoizam, brojke i strojevi?

Linda
Linda Poščić Borovac

tudor
Goran Tudor

Homo sapiens

Hoće li naši potomci, na kraju ovog stoljeća imati prilike ikada uživo upoznati divlje životinje, lavove, slonove, žirafe, čimpanze, medvjede ili će ih gledati samo na slikama, kako i mi već danas  gledamo izgubljene dijelove amazonske prašume i artičkih ledenjaka? Hoće li još uvijek moći grliti stabla, šetati kroz šume, slušati šumove rijeka, ili će im i ti pojmovi biti strani i nepoznati?

Kako će nas uopće zvati ti potencijalni budući Homo deusi, ljudski bogovi sa ugrađenim čipovima i algoritmima za sve i svašta, i više od toga? Da li ćemo ostati zabilježeni kao Homo sapiensi, umni ljudi? Ili ćemo biti prepoznatljiviji po nazivu Homo Hypocrita, licemjerni ljudi, koji su jedno pričali, a drugo radili i sve trpjeli?  (Zbog tzv. duševnog mira, komoda, oportunizma enormnih razmjera.) Vrlo moguće je i ovo drugo. Ionako se svakodnevno kunemo da se držimo – vrijednosti, kvalitete, vrlina, ponašanja, morala, a uistinu ih sustavno, već sada, kršimo i zanemarujemo. Iako se dnevno busamo u prsa kao najveći borci za očuvanje ekosustava, klime, šuma, rijeka, mora, jezera…; čim nam netko zašuška sa novčanicama, predajemo se kao eko-borci istog trena. Što bliži vrhu vlasti i moći, to je to sve očitije!

Homo Hypocrita! 

Ionako svakodnevno briljiramo u komentiranju svega i svakoga, a teško priznajemo da nemamo hrabrosti niti kapaciteta nešto poduzeti, jer smo obični prosjek koji se povlači kroz život. Nemilice tražimo prava za sebe, istovremeno ignorirarjući bilo kakvu osobnu odgovornost za stanje i za budućnost koje se javljaju kao Ying na Yang (kao nespojivi pojmovi koji se nadopunjuju). 

Hvalimo se kako su nam djeca najvažnija i kako ih volimo, no ne učimo ih vrijednostima, vrlinama kroz život, nego cijenama, kupujući ih raznim materijalističkim ucjenama, skrivajući tako svoje nezadovoljstvo, zbunjenost, nesigurnost, kupujući tako svoj „mir“, i ukazujući time samo na moć novca. 

Pričamo kako smo iscrpljeni, da previše radimo, jedva čekamo odmor i vrijeme sa obitelji, a kada nam jedna pandemija čak i omogući da usporimo, shvatimo da to nismo htjeli. Galamimo čak kako nam je dosta izolacije i odricanja, pustog mira, dosade. Organiziramo luckaste prosvjede „HOĆEMO SLOBODU – DOLJE MASKICE!“ Povećavamo nasilje u obitelji, propijemo se, prolupamo… 

Nezahvalni na onome što imamo, i nikad zadovoljni. Uvijek u potrazi za nečim većim, za više, više, više…jer je žudnja za još, jača od zadovoljstva. Razbacujemo se, radi svoje važnosti, gomilama tajanstvenih riječi poput globalizacija, globalna ekologija, umjetna inteligencija, reinžinjering, liberalno  tržište…, koje ni približno ne pokušavamo razumijeti, riješiti, proniknuti im u poantu važnoga. I dobro razumijevati razliku – u kom svom dijelu su čovječanstvu korisni, a u kojem prijeteći za njega i planet Zemlju.

Čovjek – robotoid 

Čovjek koji nije probuđen, najbolji je materijal za još jače, veće, moćnije manipulacije, lažnije priče, sve veće fikcije. A, one su u ovom modernom svijetu uglavnom usmjerene prema neposrednim potrebama ekonomskog i političkog sustava, ali ne i dugoročnim potrebama nas kao svjesnih bića. Potrebama moćnih sustava koji nas tretiraju kao „vlastiti proizvod“, igraju se s našim fokusom, pomiču ga kao iz šale, skreću s pravih tema od važnosti za dobrobit naših života (poput zdravlja, mira, prirode, zraka,…) na apsolutne nebitnosti (reklama, samoreklama, kupnje, obilja, senzacija,…).  Ne vjerujete? 

E, pa prolazimo tolike godine odgoja, obrazovanja, edukacije, života,  a da nas nitko nije učio kako voljeti sebe i zašto je to važno? Ne, zbog bujanja ega, već zbog osvještenosti, zbog samopouzadnja, zbog nevjerovanja u sve što čuješ i pročitaš, zbog manje mogućnosti manipulacije, zbog dobrote i boljeg svijeta (jer kada si dobro sa sobom nisi zločest, jalan, gnjevan…), zbog zahvalnosti, zbog podsjetnika da ne morate raditi sve što i drugi rade, …zbog činjenice da bi u tom slučaju svim moćnim gospodarskim sustavima, svim društvenim mrežama, svim politikama ovog svijeta bilo puno teže, kada odluče, gurnuti nas tek tako s palube.  

Tko zna, hoćemo li ikada shvatiti koliko  bi bilo ispravno i nužno da uz svaki novac i svaku minutu koje uložimo u razvoj umjetne inteligencije i tehnologija, jednako toliko (i više), pošteno uložimo i u razvoj ljudske svijesti i savijesti. 

Izlaz

Nećemo valjda stati na pola puta u evolutivnoj transformaciji homo sapiesna, animalnog u prošlosti, do najuzvišenijeg bića ikad – homo sapiesna slodobnog i oslobođenog. A time i izbjeći najgori scenarij – prvo redukciju, a potom  i konačni nestanak jedne humane civilizacije (homo sapiesna) i na njezinim ostacima uspon one nove, drugačije, koja će se zvati „strojna civilizacija“. S čovjekom – robotidom, kako kažu neki, sa svemogućim strojevima oko sebe, ali i u sebi (čipovima, uređajima, polugama). Čuli ste za aforizam: „U tvornici budućnosti radit će jedan stroj i jedan čovjek. Šef će biti stroj!“. 

Naš veliki znanstvenik i intelektualac svjetskog glasa, istraživač svemira iz Višnjana –  Korado Korlević u svom životnom intervjuu u Obzoru Večernjeg lista u jesen 2020. već je najavio apsolutnu prevagu strojne civilizacije kao veoma moguću, do kraja stoljeća.   

Dakle, mi današnji radimo u korist svoje neodrživosti. Održivi razvoj je još jedna nemogućnost i licemjerje kojima se peru nositelji nesmiljenog iskorištavanja resursa Zemlje i ljudi na njoj. Održivi razvoj – bolje išta nego ništa! Ali, izlaz je u smanjenoj potrošnji i posjedovanju predmeta i svega što koristimo i ne koristimo, a imamo (od prekomjerne količine odjeće u ormarima, stvari, plovila, uređaja do građevina i hala, u posjedu su – a nikome ne služe). Izlaz je u dokidanju kriterija „rasta“ i „BDP“ kao pokazatelja uspješnosti društva, za što se znanost i stručnjaci već dugo zalažu, ali ne ide (u manjini su/smo, još). Pa zar veća potrošnja, proizvodnja, veći BDP i sl., ne znače i više otpada, uništenih šuma, zamućenih voda… Dakle, pravi smjer nije RAST nego ODRAST (odlična je knjiga  „Odrast – pojmovnik za novu eru, 2017., Moderna vremena). Izlaz je razborita proizvodnja te pravedna i poštena raspodjela svjetskog narodnog bogatstva među kontinentima, državama, narodima, građanima.! 

Treba nam stati, i preusmjeriti sve ciljeve prema samo jednom – dobrobiti nas, čovjeka!

Ne bih dala ovaj svijet ni za što, ni onda kad sam ljuta na njega.

Tko zna da li će, za nekih stotinu godina o našim potomcima ljudska svijest biti samo mit ili ipak priča koja se je i zaista dogodila?

Linda Poščić Borovac i Goran Tudor

Linda Poščić Borovac
Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

Goran Tudor
Poduzetnik, konzultant i autor, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, filantrop.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2021.

HEP opskrba: Zašto volontiramo? Najosjetljivije skupine društva uvijek su u našim srcima.

Objavio
Odgovorno
-
HEP opskrba

Mnoga istraživanja pokazuju da su volonteri u prosjeku sretniji od drugih. Među sretnijima su i angažirani članovi udruga, društava, Caritasa, Crvenog križa, ali i osobe – zaposlenici koji zajedno, i češće, rade za opće dobro i u tome nalaze sebe. U takvim prilikama upoznajemo nove ljude, sudjelujemo i družimo se, stječemo nova iskustva i vještine. Možda je drugi razlog i važniji – osjećamo snažno “zadovoljstvo više razine”. Volontiranje unosi dodatan smisao u naš život, postajemo svjesniji da ima ljudi koji ovise o pomoći sa strane, kojima je teško, mnogo teže nego nama.

VVV – vedri vrijedni volonteri HEP Opskrbe među drugima i s drugima

Društveno odgovorno poslovanje dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Pozivitan stav zaposlenika o društveno odgovornom poslovanju tvrtke te njihovo sudjelovanje u programima pomaganja potrebitima i kampanjama mijenjanja društvene svijesti, uživanje i gradnja pozitivnog ozračja, timskog duha, izraz su zajedništva i pozitivne organizacijske kulture tvrtke.


U suradnji s udrugom Argonauta koja se bavi zaštitom prirode i okoliša te promicanjem održivog razvoja prvenstveno na otoku Murteru, murterskom kraju i Kornatskom otočju, zaposlenici HEP Opskrbe organizirali su čišćenje teško dostupnog sjevernog dijela obalnog područja otoka Murter. Sudjelovanjem u ovakvim zelenim akcijama sami stvaramo zajednicu u kojoj želimo živjeti.

Nedavno smo povodom jednodnevnog korporativnog volontiranja, obojili zidove spavaćih soba u Caritasovoj kući za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi na Trešnjevci. Jer osmijeh djeteta velika je sreća, a činjenica da smo nekome olakšali teške trenutke, mnogo nam znači.

Svake posljednje srijede u mjesecu veljači nosimo ružičasto. “Dan ružičastih majica” svjetski je program prevencije vršnjačkog nasilja (Pink Shirt Day) kojim se podiže svijest o tom velikom problemu među djecom i mladima. Kupnjom majica pridružujemo se organiziranim aktivnostima i dajemo podršku djeci-žrtvama.

 

Veselje nam je podržati u radu i Udrugu “NINA – Naša inicijativa, nečija alternativa”, pomoći djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima. U prioritetno djelovanje ove udruge ulazi i hrabrenje roditelja da istraju i savladaju sve izazove. Udruga “Bubamara” već dugi niz godina okuplja osobe s invaliditetom, pruža im raznu tehničku i informacijsku pomoć te osigurava aktivno uključivanje članova u radne sadržaje i život društvene zajednice. Doniranjem sredstava i susretima, HEP Opskrba pomaže njihovo djelovanje. U znak potpore osobama s Downovim sindromom, svakog 21. ožujka, na njihov Međunarodni dan, i mi oblačimo šarene čarape i time skrećemo pozornost na probleme i izazove s kojima se one susreću, podržavamo ih, pridonosimo senzibiliziranju društva. Nošenje rasparenih šarenih čarapa odražava život tih osoba; one ih, naime, ne razlikuju po bojama. Sudjelovali smo i u akciji “Vrapčanski jastuci”. Te jastuke izrađuju pacijenti Psihijatarske bolnice u Vrapču, želeći otvaranje dijaloga i osvješćivanje društva o predrasudama, stereotipima, stigmatizaciji osoba koje boluju od duševnih bolesti i poremećaja. Udruga invalida Križevci osnovala je 2013. svoje socijalno poduzeće – “Hedonu”, za proizvodnju čokolade i pralina. Dobivši tamo zaposlenje, osobe s invaliditetom dobivaju i novi smisao, osjećaj samostalnosti i jednakosti. HEP Opskrba redovito kupuje njihove čokolade i daruje ih partnerima. Širimo svijest o postojanju “Hedone” i o njihovom vrijednom radu.

Briga i za naše zdravlje

HEP Opskrba na različite načine želi dati svoj doprinos društvu u kojem djeluje, a ovaj put smo na nešto drugačiji način pružili podršku UNICEF-u za unaprjeđenje uvjeta u svim nacionalnim rodilištima, kako bi sve novorođene djevojčice i dječaci u Hrvatskoj te njihove obitelji imali najbolji mogući početak u životu. Sudjelovali smo na UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci Mliječna staza 2019. i otrčali pet kilometara kao rekreativni trkači.

Zaposlenici bicikliraju i u nacionalnoj kampanji “Biciklom na posao” u organizaciji Sindikata biciklista. Vozeći se tog dana biciklima u kolonama, izbjegavamo gužve na putu do posla i natrag, uživamo na zraku. Uključujemo se time i u opća zalaganja za energetski učinkovit promet, što podrazumijeva i smanjenje motoriziranog prometa te povećanje korištenja bicikla ili hodanja.

Zajednički obilježavamo Međunarodni dan sreće, svakog 20. ožujka. Afirmiramo temeljno ljudsko pravo na sreću, svjesni da pristup njoj u svijetu nije pravedan ni uravnotežen.

Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim organizacijama da se uključe u slične projekte i pomognu kad god mogu.

Tina Barbarić, Sektor za marketing,
HEP Opskrba d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2021.

Kolumna Matija Hlebar: Značaj upravljanja okolišnim utjecajem otpadnih voda – primjer Grupe Podravka

Objavio
Matija Hlebar
-
Značaj upravljanja okolišnim utjecajem otpadnih voda

Prvi Podravkin uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na industrijskoj zoni Danica obnovljen je 2002. godine, što je predstavljalo još jedan doprinos kompanije zaštiti okoliša i održivom razvoju u koprivničkom kraju. Cjeloviti i i stalni napori daju rezultata: u 2016. manje je otpadnih voda prema 2014. za čak 23,5 % (s 20.9% udjela u zajednici pad na 17,1 %). Približno isto smanjen je za 24%.i ukupni trošak otpadnih voda u lokalnoj zajednici

Rani interes za okolišne utjecaje poduzeća
Još tamo početkom 2000-ih učinio sam prve profesionalne korake na području izvještavanja o održivom razvoju (nefinancijskog izvještavanja) u skladu sa Smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje (engl. Global Reporting Initiative – GRI). Kao veliki zaljubljenik u prirodu, prvo sam se počeo interesirati za okolišne utjecaje poduzeća i načine kako poduzeća njima upravljaju, budući je izvještavanje o značajnim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima poslovanja, jedan od glavnih zahtjeva.

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
Autorski članak

Zanimala me mnogo šira slika okolišnih utjecaja poduzeća od pukog bilježenja apsolutnih brojki i ostvarenih je jedan od glavnih zahtjeva GRI Smjernica učinaka u aspektima okoliša kao što su:

  • materijali za proizvodnju i pakiranje proizvoda
  • energija
  • voda
  • biološka raznolikost
  • emisije stakleničkih plinova
  • otpad i
  • otpadne vode.

Želio sam mjeriti i razumjeti okolišne utjecaje poduzeća u različitim kontekstima poslovanja, primjerice u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i industrijskom kontekstu. Također me interesirala i dinamika okolišnih utjecaja poduzeća kroz vrijeme (uzajamno kretanje okolišnih učinaka poduzeća i promatranog konteksta).

Tako su na red za istraživanje došle i otpadne vode kao jedan od tematski-specifičnih aspekata okoliša.

Otpadne vode – vrste koje se prate

Otpadne vode su iskorištene vode iz naselja i industrije (poduzeća) kojima su promijenjena fizikalna, kemijska ili biološka svojstva.

U komunalne (gradske) otpadne vode svrstavaju se sljedeće otpadne vode:

  1. Sanitarne otpadne vode – nastaju pri upotrebi sanitarnih trošila vode u kućanstvima, hotelima, apartmanima i slično.
  2. Industrijske otpadne vode – otpadne vode iz industrijskih tehnoloških procesa.
  3. Oborinske vode i
  4. Procjedne vode.

Grupa Podravka i pristup upravljanju otpadnim vodama

U Republici Hrvatskoj se sustavno praćenje kvalitete voda i mora provodi od 70-ih godina prošlog stoljeća, a Grupa Podravka je već 1975. godine u Koprivnici izgradila svoj prvi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Mesne industrije Danica.

Ubrzo nakon toga, već 1980., kompanija je izgradila i drugi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, tada za Tvornicu kvasca. Potom je iste godine oformila i organizacijsku cjelinu Razvoj ekologije, a samo dvije godine kasnije osnovala i laboratorij za otpadne vode koji 1992. dobiva status ovlaštenog laboratorija za ispitivanje otpadnih voda.

Od tada laboratorij za otpadne vode u skladu sa zakonom sustavno ispituje kvalitetu otpadnih voda Podravke i temeljem laboratorijskih rezultata se:

  • vode tehnološki procesi biološkog pročišćavanja otpadnih voda
  • obavljaju tehničke preinake uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
  • izgrađuje sustav ugušćivanja mulja na uređaju
  • ispituje cjelokupno onečišćenje otpadnih voda lokalne zajednice/grada Koprivnice
  • sudjeluje u pilot projektima
  • prate vodotoci – recipijenti itd.

Prvo izgrađeni Podravkin uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na industrijskoj zoni Danica obnovljen je 2002. godine uz izgradnju novog magistralnog voda, što je tada predstavljalo još jedan doprinos kompanije zaštiti okoliša i održivom razvoju. Prva analitička ispitivanja probnog rada obnovljenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pokazala su da pročišćene vode Podravkinih tvornica izlaze u kolektor gotovo po kriterijima europskog standarda efluenta.

Tako se i danas sve tehnološke otpadne vode na lokaciji industrijske zone Danica, koje nastaju tijekom redovne proizvodnje, pranja strojeva, pogona i vozila, preko taložnika i separatora prvo odvode na pročišćavanje na Podravkin mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Nakon tog pročišćavanja, otpadne vode se ispuštaju kroz kontrolno okno u sustav javne odvodnje, kojim odlaze na završno pročišćavanje na gradski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Na taj način kompanija sustavno vodi brigu o učinkovitosti sustava pročišćavanja otpadnih voda putem vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, bez većeg opterećenja javnog sustava odvodnje i pročišćavanja.

podravka-prociscavanje voda
Slika: Podravkin uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na industrijskoj zoni Danica

Kvantificiranje i razumijevanje okolišnog utjecaja otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici

Krajnji cilj mi je bio kvantificirati i razumjeti cjeloviti okolišni utjecaj otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici. Za takav uvid neophodno je bilo izračunati količinski udio otpadnih voda Grupe Podravka u otpadnim vodama cijele lokalne zajednice (uključujući stanovništvo i sve gospodarske subjekte) te potom analizirati dinamiku kretanja okolišnog utjecaja otpadnih voda kroz vrijeme.

Pri tome je osobito važno bilo uzeti u obzir da je:

  1. Lokalni kontekst poslovanja Grupe Podravka grad Koprivnica sa svojih 30-ak tisuća stanovnika, u kojem se nalazi sjedište kompanije i većina najznačajnijih poslovnih aktivnosti poput proizvodnje (većina tvornica), logistike i prodaje.
  2. U vrijeme provođenja ovog istraživanja Grupa Podravka u lokalnoj zajednici obuhvaćala tri poslovna subjekta: Podravku d.d. (prehrambena industrija), Belupo d.d. (farmaceutska industrija) i Danicu d.o.o. (mesna industrija).

Nastavno, za ostvarenje navedenih ciljeva bilo je nužno:

  • Prikupiti i agregirati podatke o ispuštanju otpadnih voda za sva tri poslovna subjekta Grupe Podravka u lokalnoj zajednici – izračunati prvu varijablu.
  • Prikupiti i agregirati podatke o ispuštanju otpadnih voda za cijelu lokalnu zajednicu koji uključuju ispuštanje otpadnih voda stanovništva i svih gospodarskih subjekata – izračunati drugu varijablu.

Znatiželjno sam krenuo prikupljati i agregirati podatke o ispuštanju otpadnih voda Grupe Podravka i cijele lokalne zajednice, očekujući da i kompanija i lokalna zajednica otprilike jednakim intenzitetom smanjuju svoj okolišni utjecaj otpadnih voda. No, izračuni su pokazali da to u stvarnosti nije uvijek biti tako.

Kvantificirani okolišni utjecaj otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici

Kvantificirani okolišni utjecaj otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici (količinski udjel u otpadnim vodama cijele lokalne zajednice) i njegova dinamika kroz promatrano trogodišnje razdoblje prikazani su na sljedećem grafikonu:

podravka - graf

Na temelju raspoloživih podataka o otpadnim vodama Grupe Podravka i cijele lokalne zajednice, izračunatog okolišnog utjecaja otpadnih voda Grupe Podravka na otpadne vode u lokalnoj zajednici i njegove dinamike kroz trogodišnje razdoblje može se zaključiti da kompanija:

  • Ima značajan okolišni utjecaj na otpadne vode u lokalnoj zajednici, sa značajnim količinskim udjelima u otpadnim vodama cijele lokalne zajednice.
  • Ima u 2016. za čak 23,5 % manje ispuštenih otpadnih voda u odnosu na 2014., dok je u istom razdoblju lokalna zajednica smanjila volumen ispuštenih otpadnih voda za 6,1 %.
  • Sustavno smanjuje svoj okolišni utjecaj na otpadne vode u lokalnoj zajednici s 20,9 % u 2014. na 17,1 % u 2016., što je jako dobar okolišni pokazatelj uspješnosti!

Razumijevanje financijskog značaja smanjenja okolišnog utjecaja otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici

Paralelno sa smanjenjem okolišnog utjecaja otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici evidentno je i pozitivno kretanje indeksa troška otpadnih voda kompanije u promatranom trogodišnjem razdoblju, što prikazuje sljedeći grafikon:

podravka - graf-1

Slijedom raspoloživih podataka o troškovima otpadnih voda Grupe Podravka u lokalnoj zajednici i njihovoj dinamici kroz trogodišnje razdoblje može se zaključiti sljedeće:

  • Kompanija u 2016. ima za čak 24 % manji trošak otpadnih voda u lokalnoj zajednici nego što ga je imala u 2014.
  • Smanjenje negativnog okolišnog utjecaja otpadnih voda kompanije u lokalnoj zajednici pozitivno utječe na povećanje efikasnosti, konkurentnosti i održivosti poslovanja.
  • Za upravljanje okolišnim utjecajem otpadnih voda kompanije u promatranom kontekstu, optimalan je korporativni način upravljanja, na razini matičnog poduzeća.

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2021.

Saznajte više: Crveni Križ i Henry Dunant – čak četiri Nobelove nagrade, kao nitko nikada!!

Objavio
Goran Tudor
-

„Draga, tko je bio Henry Dunant?… Ne znam… nikad čula ni pročitala…“ Mnogi, ogromna većina nas to ne znaju, dok ih neka rijetka zgoda ne privuče… Dakle, za početak, ne dvojite – posudite u gradskoj knjižnici knjigu „Henry Dunant“, koja se po knjižarskoj nomenklaturi vodi pod “Ljudi koji su pomogli svijet“.

Svjetsku organizaciju Crvenog križa – najveću međunarodnu humanitarnu organizaciju ikad – utemeljio je Švicarac Henry Dunant. Mnogi tu njegovu odluku, da osnuje takvu organizaciju, svrstavaju u krug najvećih 100, ili čak 50 odluka u povijesti svijeta. I vrijedi nam zato dublje zaroniti u njegov veliki trag i bogat (ne lak) život, osvijetliti svijet vrlina Henryija Dunanta.

Dunantov životni put

Dunantov život je bio pun kontrasta, neobičan, s nevjerojatnim usponima i padovima. Rođen 1828. u bogatoj obitelji, umro je u samostanskome staračkom domu, sam i siromašan. Nakon svjetske slave u srednjim godinama, sustigla ga je velika bijeda. Nekadašnje poslovne i životne uspjehe smjenjuju bankrot i siromaštvo. Na početku karijere Henry Dunant, u visokim krugovima rado viđen i slavljen naširoko, kasnije biva potpuno isključen i zaboravljen, a onda opet…. 

Onda, pri kraju života, opet dobiva iznimna priznanja i nagrade, no bez ikakva Dunantova užitka u tome.

Humanitarno djelovanje bilo je Dunantova životna konstanta, a Crveni križ njegovo životno djelo. 

Potekavši iz građanske, religiozne i humanitarne obitelji, u mladosti se takvom djelovanju posve posvetio. No, uskoro mijenja smjer i kreće u prave poslovne vode, osniva poduzeće i osmišljava smjeli poduhvat eksploatacije velikoga zemljišnog posjeda u Alžiru. Budući da mu jedno važno pitanje – korištenje vode u proizvodnji – nije bilo riješeno, odlučio se za podršku osobno obratiti francuskom caru Napoleonu III. Nije ga u tome zaustavila ni vijest da je car trenutačno na bojišnici u sjevernoj Italiji gdje Francuska i Italija ratuju zajedno protiv Austrije. Dunant se nije libio; odlučio se probiti čak do bojišnice i ta je, u početku poslovnim interesima vođena odluka, jednog čovjeka bila presudna za skoro osnivanje organizacije Crvenog križa. 

Strahote još jednog rata – svjedočanstvo izbliza

Stigavši u talijanski grad Solferino, saznao je da je velika 15-satna bitka u kojoj je 24. lipnja 1859. sudjelovalo preko 300.000 vojnika završila. Bitka je prerasla u krvavu borbu na život i smrt. Boj koji se vodio po teškoj vrućini i na vrlo teškom terenu, na kraju je zaustavilo veliko nevrijeme.

Našavši se usred negdašnje bojišnice, mogao je tek posvjedočiti užasnim posljedicama jedne od najkrvavijih bitaka u 19. stoljeću. Svugdje napuštena tehnika, razrovana zemlja, vojnici, puno vojnika mrtvih i ranjenih. Napustio je taj kraj vidno uznemiren.

Njegova savjest i svijest nagnale su ga da u tri godine napiše Un Souvenir de Solferino (Suvenir iz Solferina), knjižicu koja mu je donijela slavu. Knjižica se sastojala od tri dijela: u prvome se opisuje bitka, u drugome strahote bojnog polje nakon bitke (“…sva njegova kaotičnost, neizrecivi očaj i ljudske nevolje svih vrsta te napori zbrinjavanja svih ranjenika u susjednim gradićima”). A treći važni dio, sadržavao je inicijativu i plan: da svjetske nacije osnuju organizaciju koja bi u ratu i miru skrbila o svim ranjenicima, zbrinjavanju, oporavku. Uz veliku Dunantovu aktivnost te podršku ženevskih i švicarskih vlasti, godine 1863. održana je Prva međunarodna konferencija, da bi već 1864. prvih 12 zemalja potpisalo Ženevsku konvenciju. Crveni križ je dobio naziv, zadatke i znameniti simbol – crveni križ na bijeloj podlozi. Organizacija je ubrzano rasla. Dotle, njezinu je osnivaču sve krenulo nizbrdo. 

Iskušenja i nevolje života pa gorka zadovoljština

Godina 1867. prva je Dunantova nesretna godina u dugom nizu. Kako se više bavio humanitarnim poslovima, nego onima u Alžiru, tako ni problem vode nije bio riješen i njegovo je poduzeće bankrotiralo. Nakon propasti, u koju su bili uvučeni brojni uglednici i njegovi prijatelji, Dunanta su svi počeli izbjegavati i odbacivati. Doslovce je spao na prosjački štap. O tome je kasnije rekao: “Bilo je dana koje sam preživljavao doslovce uz jednu koru kruha; mrlje na kaputu sam zacrnjivao tintom, a kragnu košulje izbjeljivao kredom.” 

Sljedećih godina od 1875. do 1895. – punih 20 – Dunant se povlači u samoću švicarskog sela Heidena, zauzima sobu broj 12 samostanskog prenoćišta za siromašne – ubožnice. Tu ga na sreću 1895. otkriva neki seoski učitelj koji je odlučio ispraviti nepravdu – i svojim dugim zalaganjem, pisanjem i zagovaranjem, vraća nesretnog utemeljitelja svijetu: Dunant je opet postao cijenjen, darivan, nagrađivan. To, međutim, ni najmanje nije promijenilo njegov život. I dalje je odlučno ostao pri svome, živio u sobici br. 12, trošeći na sebe malo ili ništa, da bi sve dobivene novčane donacije iz tog razdoblja života dao u humanitarne svrhe u Švicarskoj i Norveškoj. Njime je već odavno zavladala gorčina. Njegova zadnja želja bila je: “Ne želim na sahrani ni ceremoniju ni ožalošćene ni povorku!” Preminuo je u Heidenu, 1910. 

Nobelova nagrada za mir – Henryiju Dunantu 

No čovječanstvo je kasnije ipak napravilo ono što je i trebalo, nešto posebno. Kad su 1901. po prvi put u povijesti dodjeljivane Nobelove nagrade, Nagradu za mir dobio je HENRY DUNANT (zajedno s Francuzom Fredericom Passyjem, koutemeljiteljem više mirovnih organizacija u svijetu).

Tri Nobelove nagrade Međunarodnom odboru Crvenog križa

Današnju organizaciju Crvenog križa čini 114 nacionalnih društava udruženih u Ligu društava Crvenog križa (federaciju) te Međunarodni odbor Crvenog križa u Ženevi. Najviše zakonodavno i usmjeravajuće tijelo je Međunarodna konferencija Crvenog križa koja se održava svakih četiri do šest godina. Koliko bi tek Dunant bio sretan i zadovoljan kad bi sve to danas vidio? Sigurno bi smirio svoju ojađenu dušu. 

Međunarodni odbor Crvenog križa za sve što je organizacija darovala čovječanstvu tri je puta nagrađena Nobelovom nagradom – sred Prvog svjetskog rata – 1917.,  sred Drugog svjetskog rata 1944. i konačno 1963. Nijedna osoba ni organizacija dosad nije dobila takve počasti.

U početku svake velike odluke je misao, san. 

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

Osvrt: Je li Hrvatski Crveni križ uspio u misiji pomoći stanovništvu potresom pogođenog područja?

Objavio
Goran Tudor
-
Hrvatski Crveni križ i potres

Od prvih dana potresa Hrvatski Crveni križ je na terenu. Uz puni profesionalni sustav te  najveće humanitarne organizacije u Hrvatskoj, sa svojim 111 društvom, u prvim trenucima na terenu Petrinje, Gline i Siska pomagalo je i 600 djevojaka i mladića – volontera. Prikupljeno je preko 44 milijuna kuna u novcu i gotovo jednaka vrijednost u najrazličitijim stvarima i uslugama (odjeća, obroka, deke, uređaji..).

Crveni križ se dokazivao mnogo puta, a potres krajem 2020. bio je jedna od najvećih mirnodopskih kriza i iskušenja s kojima se organizacija susretala u 140 godina djelovanja.

Mjesec dana nakon katastrofalnog potresa kod Petrinje, 29. prosinca prošle godine stanje je danas ondje mirnije i staloženije. Pri tome ne mislimo samo na sve manje i sve slabije podrhtavanje tla. Najnužnija je pomoć stigla i do najzabačenijih dijelova Sisačko-moslavačke županije, a nadležne službe sada već čvrsto drže uzde u svojim rukama.

Uplašenim stanovnicima koji su se iznenada našli bez krova nad glavom tih su hladnih dana krajem godine među prvima, dakako, uz druge javne službe, u pomoć pritekli i profesionalci i volonteri Hrvatskog Crvenog križa (HCK), kojima je to bila jedna od najvećih mirnodopskih nevolja u kojoj je ta organizacija morala tijekom svog dugog postojanja pokazati snagu i organizacijsku spremnost.

A je li u tome uspjela?

Potres pokrenuo tsunami dobrote

Vijest o snažnom potresu i razaranjima pokrenuo je tsunami dobrote, val ljudi velikog srca koji su se slijevali na pogođeno područje kako bi pomogli stanovništvu. Dobrih je ljudi i volontera bilo toliko da su gotovo zasjenili one kojima je pomaganje profesija. Ljudi su dolazili samoinicijativno, iz svih krajeva, bilo ih je svih uzrasta i struka, svi su se željeli odazvati na poziv tragičnog trenutka – pomoći ljudima u nevoljama. A razmjere nevolje možemo itekako razumjeti iz činjenice da je više od 35.000 objekata oštećeno, a gotovo 3000 neupotrebljivo. Kolika je bila ta zadaća postavljena pred prve spasitelje, pred sve one pojedince i službe koji su donosili pomoć i nadu!!! Pred civilnu zaštitu, vatrogasce, vojnike, građevinare, gorske spasioce, liječnike i sestre, ustanove i institucije, isporučitelje najrazličitije opreme! Pa i pred Crveni križ.

Ubrzo, međutim, počela su prebrojavanja i prozivanja tko je pomogao i koliko, a tko nije, a trebao je. Nakon početnih nesnalaženja i organizacijskih propusta, a bilo ih je, svakim danom pomoć je bivala organiziranija, uvježbanija i efikasnija.

Tada, od samih početaka, učestali su u digitalnom prostoru i napadi na Crveni križ, nacionalni i lokalni, za koji se tvrdilo da nije organizacijski sposoban voditi tako veliku akciju pomoći, da je produžena ruka politike, pa do poziva na oprez pri uplaćivanju novca na račun HCK-a.

Na upit kako komentira te napade, Robert Markt , izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa nam je odgovorio:

– Žao mi je što smo u trenutku najvećih potreba na terenu morali trošiti energiju i vrijeme na bavljenje neutemeljenim i izmišljenim optužbama. Kao i uvijek, vrijeme je pokazalo tko zaista radi ozbiljan posao i tko uz stradale ljude ostaje do kraja.

Dodao je, također, da je uloga Hrvatskog Crvenog križa na potresom pogođenom području iznimno velika.

– Trenutno smo u fazi u kojoj je sustav pružanja pomoći stradalom stanovništvu stabiliziran, aktivnosti se provode nesmetano, pratimo situaciju i prilagođavamo se potrebama stradalih ljudi, a istodobno planiramo dugotrajnu operaciju jer svjesni smo da će ljudima na području Sisačko-moslavačke županije dugo trebati pomoć – kaže R. Markt.

Od Solferina do Crvenog križa u Hrvatskoj danas

Ublažavanje ljudske patnje u kriznim situacijama jedan je od glavnih pokretača međunarodnog pokreta Crvenog križa, pa tako i Hrvatskog Crvenog križa. Osnivanje te najveće i najstarije humanitarne organizacije na svijetu upravo je i potaknula ogromna ljudska patnja 1859. godine na ratištu kod Solferina u sjevernoj Italiji, koja je toliko ganula slučajnog očevica te krvave bitke, mladog trgovca iz Ženeve Jean-Henry Dunanta, da je svoj život dalje podredio osnivanju humanitarne organizacije koja bi pomagala ljudima u ratnim sukobima i katastrofama.

Vrlo brzo nakon osnutka Crvenog križa 1863. godine, i u Hrvatskoj se 1878. osnivaju prve dobrovoljne udruge na tragu međunarodno prihvaćenih odluka. Hrvatski Crveni križ danas okuplja 111 općinskih i gradskih društava te 20 županijskih društava, a u njemu djeluju profesionalci i volonteri.

U HCK-u zaposleno je 108 ljudi, a u društvima Crvenoga križa 1751 ljudi, koji rade na različitim projektima. Uz njih, HCK u svojim redovima broji i više od 12.000 volontera. Tako je i prvih dana na potresom pogođenom području svakoga dana na terenu djelovalo više od 600 volontera i djelatnika. Sada je taj broj manji, jer se operacija uhodala, pa stanovnicima Banije posljednjih dana pomaže nešto više od 300 volontera i djelatnika.

– Kao i u svakoj krizi tako se i u ovoj pokazalo koliko su volonteri važni, a mi ih u našim redovima brojimo tisuće. Naša vrijednost su i društva Crvenoga križa diljem Hrvatske, ima ih 131. Svi su se oni odmah stavili na raspolaganje i dolazili na potresom pogođeno područje – od ljudi iz Dubrovnika, Šibenika, Splita pa do Osijeka, Darde, Vukovara… Mi smo najveća humanitarna organizacija u zemlji i kao takvi možemo odgovoriti i na najveće izazove, a ovaj potres definitivno je ogroman izazov – kaže R. Markt.

Pomoć stigla i iz inozemstva

U duhu solidarnosti, i brojna društva Crvenog križa iz drugih zemalja, a posebno onih najbliže nama, ponudila su pomoć za stradale stanovnike.

– Pored bilateralne pomoći koju smo u obliku materijalne humanitarne pomoći dobili od pojedinih Crvenih križeva drugih zemalja, Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ima i razne financijske oblike pomoći Crvenim križevima u kriznim situacijama. Prošli tjedan na sastanku s kolegama iz Međunarodne Federacije Crvenog križa (IFRC) dogovorili smo otvaranje žurnog Apela za sakupljanje financijske pomoći za provođenje operacije pružanja pomoći stanovništvu stradalom u potresu. Žurni Apel je svojevrsna „kasa uzajamne pomoći“ gdje se najprije definiraju potrebe stanovništva, vrsta i količina potrebne opreme te operativni troškovi provođenja operacije te se kreće u sakupljanje donacija Crvenih križeva diljem svijeta. HCK uživa veliki ugled diljem svijeta te se nadamo da će prikupljena pomoć biti značajna i omogućiti punu funkcionalnost HCK do kraja trajanja ove operacije, za koju procjenjujemo da će trajati 12 mjeseci – rekao nam je izvršni predsjednik HCK-a Robert Mark, dodajući:

– Takva međunarodna pomoć izraz je solidarnosti i kolegijalnosti drugih Crvenih križeva u svijetu i kao takva predstavlja dodatnu vrijednost koju HCK donosi prvenstveno nastradalom stanovništvu ali i cijelom sustavu pružanja pomoći.

Crtica s terena

Iako brojke malo znače onima koji su izgubili sve, valja ih ipak spomenuti. Djelatnici i volonteri HCK-a stanovnicima dosad su podijelili:

  • gotovo 600 tona hrane,
  • 60 tona odjeće i
  • štošta drugo

Iscrpni podaci dati su u tablici niže.

Djelatnici i volonteri Hrvatskog Crvenog križa zaključno s danom 26. siječnja  2021. stanovništvu na stradalom području su podijelili:

Brojčani pokazatelji Ukupno[1]
Hrane (tone)

 597,92
Voda (litre)

 370.625,00
Topli obrok – Stanovništvo (kom)

 261.536,00
Topli obrok – Operativne snage (kom)

 42.125,00
Čaj (litara)

 14.735,00
Higijena (kg)

 97.435,00
Grijalica (kom)

 2.223,00
Deke (kom)

 2.646,00
Odjeća (tone)

 59,82
Agregati (kom)

 115,00
Madraci i kreveti (kom)

 168,00
Dječja hrana i oprema (paketi)

 3.443,00
Hrana za životinje (paketi)

 267,00
Broj pruženih usluga psihosocijalne podrške

 7.425,00

I ne samo to.

  • U sklopu apela, za stradalo stanovništvo Hrvatski Crveni križ prikupio je 305.654,97 kuna u novcu. U tijeku su završne pripreme za podjelu sredstava stradalom stanovništvu.
  • HCK je pružio čak 425 puta psihosocijalnu podršku stanovnicima pod stalnim stresom, a očekuju da će taj dio njihova rada postajati sve važniji.

A da prikupljanje i sortiranje pomoći koja stiže sa svih strana i nije baš tako jednostavno, pokazuje i crtica za koju smo doznali posve slučajno. Naime, u redakciju portala odgovorno.hr stigao je dopis iz Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u kojemu nas djelatnici mole da ih uputimo na adresu poduzeća za recikliranje odjeće, pa kažu:

„Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb uslijed jakog  potresa koji je zahvatio područje Banovine postalo je centralno skladište za prihvat prehrambenih, higijenskih te tekstilnih potrepština. Zaprimili smo veliku količinu robe koja je zaista neupotrebljiva po pitanju da je uništena, poderana, rabljena i nije za pružiti pomoć bilo kojem korisniku kojemu bismo ustupili pomoć u hrani, higijeni te odjeći i obući.“

Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca s čak tri Nobelove nagrade danas je najugledniji i najpoznatiji humanitarni pokret, a djeluje u gotovo svim zemljama svijeta i broji više od 115 milijuna članova.

*

Među donatorima je putem svojih suvlasnika i naša tvrtka M.E.P. d.o.o – utemeljiteljica i udomiteljica portala www.odgovorno.hr i Poslovne inicijativa Dobra Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Siječanj, 2021.

1...979899...182Stranica 98 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z