OSVRT: Istina probija! Nema održivog svijeta dok globalni tehnološki divovi svojim egoizmom nameću siromaštvo milijardama stanovnika Zemlje!

globalni tehnološki divovi

Kad bi samo njih troje:  Google, Facebook i Microsoft, plaćali pravedan porez, najsiromašnijim zemljama gdje posluju osigurao bi se novac koji bi mogao dostajati za plaće: 729.010 medicinskih sestara, 770.649 primalja odnosno 879.899 osnovnoškolskih učitelja. Za cijelu godinu u 20 zemalja u Africi, Aziji i Južnoj Americi!

Privilegirani položaj globalnih tehnoloških divova – Googlea, Facebooka, Microsofta i sličnih, kojeg su si sami priskrbili temeljem liderstva u novim tehnologijama i svoje financijske i poslovne golemosti, postaje teško održiv i podnošljiv. Oni plaćaju minimalne poreze, izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama gdje se koriste njihove usluge (praktično čitav svijet), ne obeštećuju stvaraoce naknadom za autorska djela (fotografije, tekstovi), trguju osobnim podacima „na veliko“, ponašaju se monopolistički, zgrću neshvatljivo velika bogatstva – bogate i u vrijeme dok svijet grca pod teretom pandemijskog načina života i borbe za živote, do toga da danas monopolistički ucjenjuju i vlade onih država koje su krenule zaustaviti to neprirodno stanje. Kao u, na primjer, u aktualnom sukobu s Australcima čiji im je predsjednik poručio: „Dosta je ovoga… U našoj državi radit ćete po našim zakonima.“  I Francuzi i Europska unija bave se istom temom.

Ugledna Zaklada Action Aid svojim je nedavnim istupom na poseban način upozorila svjetsku javnost na problem. Kažu: „Svi vi trebali biste plaćati veće korporativne poreze u zemljama u razvoju. Uskraćujete im gotovo tri milijarde dolara poreznih prihoda, i time siromašite njihov život. Onemogućujete im i uspostavu boljih usluga u javnom sektoru“, upozorava zaklada.

Iz Facebooka su odbili komentirati, dok iz Microsofta i Googlea nisu odmah odgovorili na BBC-jev zahtjev za komentarom. Jer – multinacionalne tvrtke trenutačno nisu zakonski obvezne javno objavljivati koliko poreza plaćaju u pojedinim zemljama u razvoju, podsjeća BBC. I to je izlobirano i nametnuto!

Stotine milijardi dolara zarade naspram siromaštva milijardi ljudi

Zaklada se zalaže da velike kompanije budu zakonski obvezne plaćati minimalnu globalnu stopu korporativnih poreza.

Prema Action  Aidu, možda se radi o „milijardama” koje bi se mogle iskoristiti za preobrazbu nedovoljno financiranih zdravstvenih i obrazovnih sustava u nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu. Dotle, saznajemo „novu normalno nenormalnu“ vijest: mnogi tehnološki divovi izvijestili su javnost o iznimnom skoku svojih prihoda i vrijednosti dionica u pandemijskoj 2020.

U Action Aidu procjenjuju da su siromašne zemlje, samo po osnovi neplaćanja poreza od strane trojice najpoznatijih – Googlea, Facebooka i Microsofta, lišene i do 2,8 milijardi dolara poreznih prihoda koji bi se mogli iskoristiti za suzbijanje nevolja, od pandemije do stanja svojeg obrazovanja, zdravstva, socijale.

OUN treba ustanoviti novi globalni porezni sustav

Zaklada zagovara uspostavu novog globalnog poreznog sustava, po mogućnosti pod dirigentskom palicom Ujedinjenih naroda, koji bi velikim kompanijama nalagao da plate minimalnu globalnu stopu korporativnog poreza, razmjerno njihovoj stvarnoj prisutnosti u gospodarstvu.

Najpogođeniji – Indija, Indonezija, Brazil, Nigerija i Bangladeš! … Žene i mladi!

Njihova su istraživanju, kažu, pokazala da Google , Facebook i Microsoft najviše lišavaju poreznih prihoda zemlje u razvoju Indiju, Indoneziju, Brazil, Nigeriju i Bangladeš.

Cijenu zastarjelog poreznog sustava plaćaju žene i mladi, ističe David Archer, glasnogovornik za globalno oporezivanje u ActionAid Internationalu.

„Taj sustav omogućuje velikim tehnološkim kompanijama da ostvaruju golemu zaradu i u pandemiji, uz malen ili nikakav doprinos javnim uslugama u zemljama na globalnom jugu“, naglašava Archer. “Manjak poreznih prihoda od 2,8 milijardi dolara tek je vrh ledenog brijega, budući da je istraživanje obuhvatilo svega tri tehnološka diva“, dodaje.

“Novac kojeg bi po pravednijim poreznim propisima plaćali tek oni najveći, mogao iz temelja promijeniti usluge iz domene javnog sektora za milijune ljudi”, završava glasnogovornik.

Organizacija OECD i EU u akciji…

O globalnom korporativnom porezu i prilagodbi poreznih propisa digitalnom dobu trenutno se pregovara pod egidom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Čelnici Europske unije naznačili su: Europa bi mogla sama regulirati to pitanje ako pregovori ne urode plodom.

Ipak, pod pritiskom mnoštva iz svijeta oglasio se sada i čelnik Facebooka Mark Zuckerberg. U veljači 2021. poručio je da razumije frustriranost javnosti zbog iznosa poreza koji plaćaju tvrtke poput njegove.

Facebook se pomirio sa činjenicom da će u Europi možda morati plaćati veće poreze, prema novom regulatornom okviru i podržao je planove OECD-a da se pronađe globalno rješenje, dodao je Zuckerberg.

Reference, izvor: Glas Istre/ Hina / AOP: OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

INA i Grad Zagreb – suradnja od 2018. na uvođenju vodika u javni gradski prijevoz unapređuje se! Vodikova energija može biti energija budućnosti.

INA i Grad Zagreb
Zagreb, 040321. Potpisivanje Sporazuma o zajednickoj suradnji Ine i Grada Zagreba na uvodjenju vodika u javni gradski prijevoz koje se odrzalo u Autobusnom pogonu Podsused. Na fotografiji: Darko Markotic, Niko Dalic, Jelena Pavicic Vukicevic, Ljuba Zgela. Foto: Boris Kovacev / CROPIX

INA i Grad Zagreb potpisom Sporazuma o zajedničkoj suradnji formalizirali su partnerski odnos koji traje od 2018. godine na projektu uvođenja vodika kao ekološki prihvatljivog goriva za čista i energetski učinkovita vozila u prometnom sektoru na području Grada Zagreba te poticanju razvoja tržišta vodika u Republici Hrvatskoj.

Uz potporu Ine, Grad Zagreb je lani uspješno prijavio projekt „Vodik“ na otvoreni poziv Zajedničkog poduzeća Gorive ćelije i vodik (FCH JU – Fuel Cell Hydrogen Joint Undertaking), udruženja koje ima potporu Europske Komisije na uvođenju vodikovih tehnologija u europska gospodarstva. Time je osigurana tehnička pomoć konzultantskih tvrtki Element Energy i Tresors u daljnjem razvoju projekta što u potpunosti financira FCH JU-a. Napravit će se detaljna analiza postojećeg stanja te sveobuhvatna priprema za uvođenje autobusa na vodik u javni gradski prijevoz što podrazumijeva razradu poslovnog modela te potrebne infrastrukture poput dobave, punionica i spremišta za vodik.

Partner na projektu je i Zagrebački električni tramvaj (ZET) na čijem autobusnom terminalu u Zagrebu je i potpisan Sporazum koji za cilj ima uređenje međusobnih odnosa tijekom razdoblja provedbe projekta.

Ispred Grada Zagreba Sporazum je potpisala Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica Gradonačelnika, koja obnaša dužnost Gradonačelnika Grada Zagreb,  i pritom je izjavila:

“S ponosom mogu reći da, zajedno s našim kolegama i partnerima, radimo na sveobuhvatnoj pripremi uvođenja čistih i održivih tehnologija bez emisija stakleničkih plinova u naš ZET – jednu od ključnih karika zagrebačke infrastrukture. Ovaj projekt je početak snažnog investicijskog i modernizacijskog ciklusa za ZET u kontekstu promicanja čistih i održivih tehnologija bez emisija – u potpunosti u skladu sa svim lokalnim i nacionalnim strategijama i odrednicama na temu.”, te je podsjetila kako je Grad Zagreb nedavno pokrenuo proces sveobuhvatne revizije i usklađenja svih energetskih i klimatskih politika Grada s nadolazećim Europskim klimatskim zakonom.

U ime Ine Sporazum su potpisali članovi Uprave Darko Markotić te Niko Dalić koji je naglasio:

„INA je snažno posvećena očuvanju okoliša i energetskoj tranziciji te kontinuirano ispituje sve isplative poslovne prilike koje nisu nužno dio tradicionalnih djelatnosti, a koje mogu nadograditi postojeći lanac vrijednosti kompanije. Vodik zasigurno može biti jedna od takvih prilika i zato zahvaljujem Gradu Zagrebu i ZET-u što zajedno sa nama postaju pioniri vodikove ekonomije u Hrvatskoj. Vjerujem da će uskoro i drugi gradovi krenuti u smjeru za koji se odlučio Zagreb.“

Projektom će se definirati potrebne investicije za uvođenje vodika u javni gradski prijevoz, a njihovo pokretanje očekuje se narednom razdoblju nakon čega bi se Grad Zagreb trebao pridružiti rijetkim gradovima u Europi poput Aberdeena, Kölna ili Wiesbadena koje su već uveli vodik kao pogonsko gorivo u javnom prijevozu.

ZANIMLJIVE ČINJENICE O VODIKOVOJ ENERGIJI*

  • Vodik i vodikova ekonomija jedan su od temelja zelene tranzicije i dekarbonizacije koju snažno zagovara Europska unija, prvenstveno u prometnom sektoru.
  • Zbog mogućnosti proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora energije te da prilikom korištenja nema emisija smatra se zelenim gorivom.
  • Vodik može biti gorivo, energent, sirovina i skladište energije.
  • Kao gorivo vodik se koristi u električnim vozilima s gorivnim člancima. Vodik u doticaju s kisikom proizvodi električnu energiju za pogon vozila pri čemu nema sagorijevanja, stvaranja emisija stakleničkih plinova i drugih čestica te buke. Jedini nusproizvod je voda.
  • Vodik pokazuje prednost u odnosu na baterijska električna vozila u teškom transportu i na dugim relacijama.
  • 1 kg vodika ima puta veću energetsku vrijednost od iste količine naftnih goriva. Spremnik od 5 kg vodika vozilu daje autonomiju od 500 do 600 km što je prosječna autonomija današnjih vozila na klasični benzin ili dizel.
  • INA već sada proizvodi tzv. „sivi vodik“ u Rafineriji nafte Rijeka iz prirodnog plina, a kompanija razvija i projekt proizvodnje „zelenog vodika“ kao i mogućnost prevođenja „sivog“ vodika u „plavi“ tehnologijom sakupljanja i utiskivanja CO₂ ( CCS, tzv. Carbon Capture and Storage)
  • Cilj Grada Zagreba je prebaciti 20 % vozila u javnom gradskom prijevozu na vodik do 2025. godine

*Izvor: https://www.hydrogeneurope.eu/; https://www.fch.europa.eu/

FOTO: Boris Kovačev, CROPIX 

INA PR
Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb
Telefon:  01 6450 552|Fax: 01 6452 406| @: pr@ina.hr

CEMEX nagradio najbolje vozače i tvrtke u protekloj godini – vozili sigurno i pridržavali se svih zahtjevnih mjera u 2020.!

CEMEX nagradio najbolje vozače

Biti vozač, zahtjevan je posao. Između više od 220 vozača kamiona iz 47 tvrtki partnera i ugovornih prijevoznika za prijevoz cementa, betona i agregata, CEMEX je i ove godine odabrao i nagradio najbolje vozače i tvrtke u 2020. godini.

Više od 220 vozača kamiona tvrtki partnera svakodnevno provede gotovo cijeli radni dan na cesti, a među njima je najsigurnijim vozačem prijevozu cementa proglašen Vinko Barač iz prijevozničke tvrtke Marko Tešija. Titulu najsigurnijeg vozača u prijevozu betona odnio je Stipe Miličević iz tvrtke Gruda. Najboljom tvrtkom u diviziji cementa proglašena je tvrtka Autoprijevoznik Mario Punda, dok je titulu najbolje u diviziji betona ponio Obrt za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić.

CEMEX-ovi partneri prijevoznici su u 2020. godini prešli više od 8,2 milijuna kilometara, od toga su vozila Obrta za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić prešla više od 115.000 kilometara, kako bi dostavila CEMEX-ove proizvode do kupaca. Vozeći sigurno i pridržavajući se svih posebnih pravila i mjera donesenih uslijed posebnih okolnosti pod kojima se odvijao prijevoz proizvoda u 2020. godini, Vinko Barač je prešao 46.500 kilometara, pri tome prevezavši gotovo 8.900 tona cementa, dok je Stipe Miličević svojom miješalicom za prijevoz betona prevezao više od ­­­­­­­­­­­­­­­­3.600 m3 betona.

U ime CEMEX-a Hrvatska dobitnicima su nagrade uručili Alen Voloder, direktor lanca opskrbe, Ivan Novokmet, voditelj transporta, Fabjan Ruščić, voditelj zaštite na radu te Ivan Ivanović, voditelj prodaje materijala. Samoj dodjeli je prisustvovao i predstavnik Službe za sigurnost cestovnog prometa PU Splitsko-dalmatinske, Perica Orešković, koji je predstavio županijske rezultate iz područja sigurnosti na prometnicama.

„Naši vozači i partneri koji svoj cijeli radni dan provode na cesti zaista su savjesni i odgovorni vozači i ljudi. Iako smo se prošle godine morali prilagoditi novim načinima otpreme i dostave materijala kao i novim načinima komunikacije kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost svih naših partnera, zahvaljujući njima poslovanje se odvijalo neometano i svi naši materijali su stigli na svoje odredište sigurno i na vrijeme“, rekao je Alen Voloder, direktor lanca opskrbe prilikom dodjele nagrada.

„Vrijeme koje provodimo na cesti i velika vozila kojima upravljamo pred nas stavljaju odgovornost da stalno budemo primjeri sigurne vožnje, a CEMEX kao partner zaista brine o tome da se poštuje svaki aspekt sigurnosti, za našu zaštitu i zaštitu svih sudionika u prometu.  Obuke sigurne vožnje pripremile su nas za brojne nepredvidive situacije i naučile kako se ponašati u njima. Našim partnerima u CEMEX-u možemo samo zahvaliti na trudu koji ulažu u ovo važno područje,“ rekao je Stipe Miličević u ime nagrađenih vozača.

***

CEMEX u svom programu društveno odgovornog poslovanja posvećuje posebnu pozornost sigurnoj vožnji i sigurnosti svih sudionika u prometu te provodi obuke sigurne vožnje koje moraju proći svi vozači ugovornih prijevoznika. Svi kamioni koji prevoze proizvode tvrtke CEMEX označeni su naljepnicom „Kako vozim“ i istaknutim besplatnim brojem telefona na kojeg ostali sudionici u prometu mogu dojaviti nepridržavanje prometnih pravila ili bilo koje druge propuste u prometu vozača ugovornih prijevoznika.

Prilikom odabira najboljeg vozača CEMEX kao metodu koristi matematički izračun svojih jasno utvrđenih pokazatelja sigurne vožnje. Kako bi se ponijela titula najboljeg vozača nije dovoljno samo prijeći najviše kilometara bez nezgode ili prometnih prekršaja, već i zadovoljiti te unaprijed postavljene kriterije.

Tvrtka također svake godine uoči početka školske godine provodi i kampanju sigurnosti na cestama usmjerenu na vozače i školarce, naročito prvašiće.

CEMEX je 2020. godine drugu godinu zaredom dobitnik Hrvatske velike nagrade sigurnosti za implementaciju tehničkih sustava podizanja sigurnosti cestovnog prometa, a vozač Obrta za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić, Vjekoslav Pavlović, je također dobitnik Hrvatske velike nagrade sigurnosti za hrabri čin građanina.

Cemex

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Odgovoran građanin: Možete li pridonijeti zaustavljanju ovog?! Trgovina divljim vrstama je 4. aktivnost organiziranog kriminala, nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem!

Trgovina divljim vrstama

Znate li da u svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi? Znate li više o razornim posljedicama koje za sobom ostavlja trgovina divljim vrstama? Ne; malo tko zna! Ali, znamo, generalno, da neodrživ odnos prema (posebno rijetkoj) fauni i flori na svijetu itekako utječe na stanje Zemlje, ali i na naše zdravlje. Na budućnost flore, faune, predjela i čovječanstva.

Možemo li i mi „obični“ ljudi početi djelovati?! Ne kupujmo!!!

Ako ne kupujemo, ne kanzumiramo, proizvode od onog nečeg što je pripadalo nekoj životinji ili biljki, zbog čega je i ugašen njezin život, možemo! 

Ako ne kupujemo proizvode od:

  • krokodilske kože, zmijske kože…
  • kljova slonova i kandži zvijeri…
  • krzna tigrova, bijelih lisica…
  • perja paunova i nojeva iz divljine …
  • koralja, spužvi, školjki …
  • rijetkog drva ….
  • i svega drugog bez čega se može

– počinjemo djelovati u korist prirode, sebe i čovječanstva!

U ožujku obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta (3. ožujka 2021)

Ovih dana kad obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta (3. ožujka), pod sloganom „Šume i egzistencija: održivost ljudi i planeta“, čime se želi naglasiti središnja uloga šuma, šumskih vrsta i njihovih ekosustava za održavanje egzistencije stotina milijuna ljudi diljem svijeta, skrećemo svoju pažnju na ugoržavajuće stanje i procese. Ovogodišnji Svjetski dan daje osobiti naglasak na lokalne zajednice koje imaju snažne povijesne veze sa šumskim područjima, kao i onima u blizini šuma.

Obilježavanje ovog dana dobra je prilika i za promišljanje o uspostavljanju održivog modela suživota ljudi i prirode u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a. Trgovina divljim vrstama spominje se u više ciljeva i zato je potrebno utjecati na donositelje odluka da usvoje participativne pristupe utemeljene na dokazima. Tako bi se osiguralo da buduća uporaba i trgovina divljim vrstama bude sigurna, ekološki održiva i socijalno pravedna.

 „Surađujući s državnim odvjetnicima, inspektorima, čuvarima prirode, policijom, carinom i predstavnicima nadležnih tijela, želimo stati na kraj nezakonitoj trgovini divljim vrstama i suzbiti kriminalne aktivnosti vezane za divlju faunu i floru. Legalna i ilegalna trgovina živim divljim, ali i domaćim životinjama stvara nove prilike za bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze) te povećava rizik od pandemija, čemu i sami svjedočimo posljednjih godinu dana“, ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji. Solić dodaje kako je WWF prošle godine pokrenuo projekt LIFE SWiPE čiji je cilj povećati broj uspješno procesuiranih kaznenih djela.

wwd

Čime se najviše bave kriminalci, njihove organizacije

Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala u svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Interpola (iz 2014.) utvrdilo je štetu od počinjenih kaznenih djela protiv okoliša i prirode u iznosu od 214 milijardi EUR, uključujući i neprocjenjivu štetu našem planetu uz značajno smanjenje biološke raznolikosti te potpuno istrebljenje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Brojke koje tužno govore i zazivaju na akciju

Prema posljednjem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta 2020., OVDJE  veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je od 1970. godine za zabrinjavajućih 68%, uglavnom kao posljedica neodrživog korištenja zemljišta i uništavanja šuma koje su pretvorene u nova urbana područja ili neodržive poljoprivredne površine za veliku industrijsku proizvodnju hrane.
 „Dok na svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi, važno je globalno djelovati koordinirano i bez presedana. Jedino tako možemo do kraja desetljeća preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i populacija divljih vrsta“, naglašava Solić uz poziv da potaknemo donositelje odluka za zajedničku akciju dajući svoj glas za prirodu na WWF-ovoj platformi.

Svjetski dan divljih vrsta poziva institucije države, civilni sektor, znanstvenike ali i sve obične male ljude – djelujmo, učinimo svako ono što možemo! 

Referenca: WWF Adria (World Wilde Fond Adria) – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Serijal PREKARNI RAD: Znate li što je prekarni rad? Suprotno od dostojanstvenog rada! I što nam u tom kontekstu danas znače 17 ciljeva održivog razvoja?

Foto: rawpixel.com

Po prvi put u svijetu, netko se sudski suprostavio globalnim tvrtkama u njihovu iskorištavaju siromaštvo mase, tvrtkama koje to (siromaštvo!) masovno i stvaraju! Učinio je to jedan sud u Italiji, nastojeći zaštititi na desetine tisuća raznosača pica, odjeće… Prateći taj proces, moramo se sjetiti onih velikih 17 ciljeva održivog razvoja OUN – kako ti ciljevi u svemu ovome prolaze?

Poznato je da je status dostavljača na biciklima i mopedima ponižavajući; rade na određeno, sigurnost pri radu je niska, bore se sa minimumom radnih prava i slabim nadnicama. Oni su suvremeni najamni radnici 21. stoljeća – tipični – na najnižem stupnju ljestvice tržišta rada, kako se plastično vidi u članku iznimnog kolumniste Inoslava Beškera – link dolje. Ono što je nekad u vrijeme naglog razvoja industrije – od sredine 19. do sredine 20. stoljeća – bio proleterijat koji je zbog svog užasnog polažaja kretao i dizao besciljne revolucije, danas se po stručnjacima naziva PREKARIJAT.

Prekarijat je po jednom određenju teška opstojnost na poslu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i psihičko stanje radnika. To je neologizam nastao kombinacijom latinske riječi „precarius“, što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma proleterijat.

Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad i niska ili nikakva radna prava i zaštita. Prekarni radnici se najčešće sreću među ovim kategorijama: sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od povremenih honorara, ugovorni radnici, oni koji povremeno rade preko raznih agencija, ali u nekim slučajevima i stručnjaci koji rade po projektima.

Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi, koje su mogle računati na stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, mnogi današnji radnik postindustrijskog globalnoga kapitalizma, pokrenutog u vrijeme vladavine Margaret Thatcher (UK) i Ronalda Reagana, više ne može računati na to. Imamo prekarni rad koji se doista raširio zemaljskom kuglom, pogotovu u nekim njezinim dijelovima. Je li to povratak u kasni feudalizam?!

Imamo prekarni rad i prekarne radnike

Građane bez nade u zaposlenje koje će im omogućiti egzistenciju i razvoj obitelji, bez teoretskih mogućnosti na dostojanstven rad, onaj za koji se zalaže Organizacija ujedinjenih naroda putem Agende 2030 (iz 2015.), promoviranjem civilizacijski važnog sustava „17 ciljeva održivog razvoja (COR)“.

Svojim načinima poslovanja mnogi poznati globalnih igrači (zapravo, naši lokalni), izravno ugrožavaju ciljevi održivosti, koji bi ih se trebali itekako ticati. Prednjače u tome tvrtke koje tako vješto uspijevaju spojiti digitalne platforme i jeftini fizički rad milijuna nezaposlenih, i time ostvarivati enormne profite. Ignoriraju zahtjeve odgovornog svijeta, koji se želi razvijati na osnovama vječnih civilizacijskih vrijednosti: slobode, mira, ravnopravnosti, dostojanstva… Pa sjetimo se i Amazona, čiji zaposlenici rade u bezbroj pakirnih hala, s minimumom plaća i prava. Kojima se štopericom mjeri odlazak na WC. Koji rade bolesni jer se boje uzeti bolovanje. I obično su to obojeni građani s tri kontinenta – Azija, Afrika i Amerika.

Poznato je da tvrtke koje rade na digitalnim platformama masovno izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama u kojima djeluju i zarađuju bogatstvo, a neke se ne libe od utaja.

Sjetimo se i Googla i Facea koji na sve moguće načine izbjegavaju plaćanje poreza u domicilnim zemljama u kojima posluju. Nemaju otvorene urede ni zaposlenike tamo gdje stvarno posluju. Većinu svojih financijskih-poslovnih operacija realiziraju negdje gore „u oblaku“. Pogledajmo gore, možda i ugledamo baš „njih“ – kako na oblacima sjede vlasnici i menadžeri tih i sličnih tvrtki i cerekaju se nama naivnima. U Hrvatskoj oni plaćaju manji porez negoli jedna obična domaća majušna mikro tvrtka sa dva ili pet zaposlenih. Zahtjevima koje im je ove veljače oštro ispostavila Australija, a uskoro će i Francuska, to da moraju pridonijeti društvima u kojima djeluju, opiru se na sve načine. Čak i blokadama i isključenjem pristupa svojim platformama, što se Australcima djelomično sad i dogodilo.

Kako i koje ciljeve održivog razvoja (COR) zanemaruju globalne tvrtke – dostavljači hrane?

Načinom svog poslovanja globalni igrači – dostavljači hrane , industrija koja je u vrijeme pandemije iznimno narasla, ugrožavaju, zanemaruju više ciljeva OR, kao:

Cilj 1: SVIJET BEZ SIROMAŠTVA.
(Jeftino plaćenim radom, siromaštvo se samo umnaža i potvrđuje.)

Cilj3: ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE
(Rad bez mjera zaštite na radu, opasni uvjeti, pogibje i ozljede tijekom rada)

Cilj 8: DOSTOJANSTVEN RAD I EKONOMSKI RAST.
(Rad na određeno, neravnopravni ugovori, nesigurnost u radno mjesto, nemanje mogućnosti ispoljavanja klasnih interesa i zalaganja za svoja prava)

Cilj 16: MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE.
(Države uglavnom kaskaju za „inventivnim poslodavcima“ ovog tipa; regulative nema, većina zemalja u svijetu ne usuđuje se ni pitati – Zašto nam ne plaćate poreze? Odakle vama toliko bogatstvo, 50, 100 ili 200 milijardi gotovine na računima, nego od našeg novca?)

Cilj 10: SMANJENJE NEJEDNAKOSTI.
(Nejednakosti se produbljuju. Sredinom prošlog deteljeća netko je rekao: „Ne možemo ni zamisliti kolika će bogatstva i kolika siromaštva donijeti digitalna era!“)

Završimo ipak s optimističnim nečim: Ipak je ovo u Italiji važan korak za svijet!

Svijet i život sastoji se od uspjeha i gubitaka, radosti i tuge. Jer, kazao je Goethe: „Trebamo uvijek biti svjesni dviju stvari: i prolaznosti života i  radosti života.“ Sve je – i stanje i proces. Pa ako je proces pozitivan u svom smjeru, mora na bojiti nadom. Saživjet će jednom 17 ciljeva; uz teške žrtve i muke svijeta, mnogih ljudi.

Povezani članak: Glovo, Foodinho, Uber-eats i drugi zbog prekarnog rada dobili naredbu : „Zaposlite dostavljace na neodredeno!“

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Natječaj dm-a {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak dm će podržati projekte, inicijative, kampanje i ideje za obnovu i razvoj potresom pogođenih područja

Natječaj dm-a {ZAJEDNO}

U ponedjeljak 1. veljače dm je otvorio natječaj {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak na koji se mogu prijaviti projekti, inicijative, kampanje i ideje čiji je cilj podržati obnovu i razvoj potresom pogođenih mjesta s područja Sisačko-moslavačke županije.

Nevladine udruge s područja Republike Hrvatske te ustanove, jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave i hrvatski proizvođači s područja pogođenih potresom mogu prijaviti svoje projekte, kampanje, inicijative i ideje do 15. ožujka putem online-prijavnice na internetskoj stranici www.jednizadrugezajedno.hr, nakon čega će dm odabrati projekte čiju će realizaciju podržati.

U dm-u vjerujemo kako je za što brži oporavak potresom pogođenih područja ključna dugoročna i sustavna podrška koja će odgovoriti na potrebe ljudi koje je potres najviše pogodio. Zato smo za pomoć potresom pogođenih područja osigurali ukupno 7 milijuna kuna, a dio iznosa namijenili smo za provedbu natječaja {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak. Povodom 25. obljetnice poslovanja dm-a u Hrvatskoj, ovim natječajem želimo pružiti priliku svim projektima, inicijativama, kampanjama i idejama koje za cilj imaju obnovu te gospodarski i društveni razvoj potresom pogođenih područja“, izjavio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a.

dm će osigurati podršku potrebnu za realizaciju odabranih prijedloga u kategorijama Društveno korisno djelovanje, Održivost i zaštita okoliša, Kultura, znanost i sport te Poticaj poduzetništvu.

Pravila i uvjeti natječaja {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak te kriteriji za odabir dostupni su na internetskoj stranici www.jednizadrugezajedno.hr, a sva pitanja o natječaju moguće je uputiti na e-mail adresu natjecaji@dm.hr.

dm 900x600_pr_naslovna

“Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške!”. Hrvatska mreža za beskućnike dobitnica europske nagrade EGSO-a za građansku solidarnost.

Hrvatska mreža za beskućnike

U Hrvatskoj živi približno 2000 beskućnika. Njihovu se oporu stvarnost pokušava ublažiti – država, udruge, zaklade, filantropi pojedinci – pa je i njihov status i život drugačiji nego u mnogim razvijenim zemljama. Hrvatska je (ipak) socijalna država, čime se trebamo ponositi i to njegovati.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) 15. veljače 2021. dodijelio je Hrvatskoj mreži za beskućnike svoju prestižnu Nagradu za građansku solidarnost, odavši priznanje njezinom  projektu pomaganja beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva tijekom pandemije koronovirusa.

EGSO, savjetodavno tijelo koje na razini EU-a predstavlja europsko civilno društvo, proglasio  je inicijativu HMB-a “Podrška beskućnicima i koronavirus” najboljim prijavljenim projektom  iz Hrvatske.

“Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške”, plemenita poruka iz Hrvatske

Poticanjem građana na davanje najisključenijim i najranjivijim pojedincima u društvu kao i na volontiranje, ova nevladina udruga čija je vizija sadržana u plemenitoj poruci koja kruži Hrvatskom: “Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške” istaknula se kao svijetli primjer iznimne solidarnosti i  građanske odgovornosti tijekom krize izazvane COVID-om 19, ocijenio je EGSO.

HMB je aktivno pružao podršku beskućnicima od samih početaka pandemije, uputivši apel za pomoć putem svoje Facebook stranice. Poziv je naišao na velik odjek javnosti i HMB je uspio sakupiti velik broj donacija u hrani, higijenskim potrepštinama i novcu, te mobilizirati velik broj volontera.

Nakon razornog ožujskog potresa u Zagrebu, u kojem živi polovica od ukupno 2000 ljudi bez krova nad glavom u Hrvatskoj i koji su se tada našli u vrlo teškoj situaciji, HMB se intenzivno zalagao za njihovo zbrinjavanje, osiguravanje hrane i pronalaženje primjerenog smještaja kao i za njihovu zaštitu od zaraze koronavirusom.

HMB-u i ostalim dobitnicima EGSO je ovo priznanje dodijelio na virtualnoj svečanosti dodjele nagrada održanoj 15. veljače. Svaki je dobitnik primio nagradu u iznosu od 10 000 EUR.
Nagrade je uručio Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju, koji je tom prigodom rekao:

„EGSO stalno naglašava da su solidarnost i ciljano brzo, odlučno i zajedničko djelovanje ključni da prebrodimo ovakvu pandemiju. Iz ove situacije možemo izvući pouke za rješavanje drugih kriza, bile one socijalne, gospodarske ili ekološke.

Civilno društvo predvodilo je sve akcije solidarnosti, a bez njegove pomoći na terenu cijena ove pandemije bila bi mnogo viša. Svi projekti koje smo primili dokaz su nesebičnog angažmana građana i lokalnih organizacija, što pokazuje da je doprinos civilnog društva toj borbi golem. Ovom nagradom odajemo priznanje ljudima i organizacijama koji su se iskazali u ovim još neviđenim vremenima. Čast mi je da ovaj trenutak možemo zajedno obilježiti.”

Nagrade su dodijeljene pobjednicima iz 21 zemlje Europske unije. Jedna nagrada pripala je projektu s naglaskom na prekograničnoj suradnji, a jedna organizaciji iz Ujedinjene Kraljevine, čime je EGSO htio pokazati da želi nastaviti održavati bliske veze s civilnim društvom te zemlje unatoč činjenici da je napustila EU.
Iako je EGSO nastojao pronaći pobjednika u svakoj državi članici EU-a i u Ujedinjenoj Kraljevini, iz šest zemalja nije primio prihvatljive prijave za projekte.
Popis svih dobitnika dostupan je u nastavku i na internetskoj stranici https://ec.europa.eu

Dobitnici su odabrani među ukupno 250 prijava koje su podnijele organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća. Svim je projektima solidarnost bila pokretačka snaga i svi su našli kreativne i djelotvorne načine za suočavanje s često zastrašujućim izazovima krize. Većina ih je bila usmjerena na ranjive skupine ili osobe koje su najteže pogođene krizom, kao što su starije osobe, mladi, djeca, žene, manjine, migranti, beskućnici, medicinsko osoblje ili zaposlenici i poslodavci.
Kad je riječ o sadržaju projekata, fokus je na pet glavnih tema: opskrba hranom i pomoć ugroženim skupinama, medicinska oprema, savjetodavne usluge, obrazovne usluge i informacije o pandemiji, te kultura.

Dobitnik nagrade i nominacije iz Hrvatske

Inicijativa Hrvatske mreže za beskućnike nagrađena je kao jedan od projekata s temom “opskrba hranom i pomoć najugroženijim skupinama”. Projekti s ovom temom bavili su se dostavljanjem svježe pripremljenih obroka, voća i povrća, često u kombinaciji s drugim oblicima pomoći kao što je distribucija medicinske opreme ili pružanje dodatnih usluga podrške u svakodnevnom životu.

Inicijativom “Podrška beskućnicima i koronavirus” između ožujka i kraja svibnja, tijekom kojih su pučke kuhinje mnogim potrebitim osobama bile nedostupne  zbog vladinih mjera zatvaranja i obustave javnog prijevoza, osigurano je na tisuće donacija i paketa s hranom za beskućnike u nekoliko hrvatskih gradova. Volonteri HMB-a dijelili su i letke s uputama za zaštitu od koronavirusa. HMB procjenjuje kako je svojim humanitarnim akcijama izravno pomogao više od 700 beskućnika.

”Ganuti smo i ponosni što smo dobitnici ove vrijedne nagrade kojom se odaje priznanje nama, našim članovima, donatorima, zaposlenicima i volonterima koji nesebično pomažu našim korisnicima, makar su često i sami u teškoj situaciji. Ova  će nam nagrada pomoći da podignemo svijest o beskućnicima i beskućništvu i da potaknemo druge da sustavnije podupiru naš rad i ljude o kojima brinemo,” izjavila je glasnogovornica Sanja Blažeković.

Ostali prijavljeni projekti iz Hrvatske također su bili visoke kvalitete. Među njima je inicijativa “Web učionica 2.0” koja je pripremala nastavnike za nastavu na daljinu, web stranica “OPG-ovi Hrvatske” na kojoj se obiteljskim poljoprivrednim poduzećima omogućilo predstavljanje njihovih proizvoda kupcima dok su na snazi bile mjere zatvaranja, kao i mnoge druge.

Detaljne informacije o svim dobitnicima i kandidatima mogu se pronaći u našoj brošuri dostupnoj na zahtjev. EGSO se nada da će se Nagradom za građansku solidarnost povećati vidljivost i podići svijest ne samo o pobjedničkim projektima nego i o mnogim drugim kreativnim građanskim inicijativama koje se provode u EU-u.

„Danas ne čestitamo samo našim pobjednicima već i cjelokupnom europskom civilnom društvu i mnogim njegovim organizacijama, poduzećima i pojedincima koji su pokazali i koji i dalje pokazuju nezapamćenu solidarnost, hrabrost i građansku odgovornost u ovim teškim i zahtjevnim vremenima”, rekao je Cillian Lohan.

Projekti i inicijative građana i civilnog društva na brojne načine nadopunjavaju napore koje države članice poduzimaju kako bi ublažile posljedice krize, a u nekim su područjima bile čak i ispred njih, kao što je proizvodnja maski za lice na lokalnoj i regionalnoj razini, poručio je EGSO.

U usporedbi s prijavama za Nagradu EGSO-a za civilno društvo zaprimljenima prethodnih godina, uočen je povećan broj prijava neformalnih ili manje poznatih organizacija, što jasno pokazuje pozitivno stanje duha na terenu. Zabilježen je i manji broj prijava iz nekih zemalja koje su bile manje pogođene u prvom valu pandemije ili iz zemalja s jačim sustavima socijalne skrbi.

Kriteriji prijave za nagradu

EGSO je nagradu pokrenuo u srpnju 2020. pod motom „Civilno društvo protiv COVID-a 19”, najavivši da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj nagradi koja zamjenjuje Nagradu EGSO-a za civilno društvo. Cilj je odati priznanje europskom civilnom društvu koje se aktivno i nesebično angažiralo u aktivnostima solidarnosti od prvih dana pandemije.
Natječaj je bio otvoren pojedincima, organizacijama civilnog društva i poduzećima, uz uvjet da su projekti strogo neprofitni i da se financiraju s najviše 50 % javnih sredstava. Morali su biti izravno povezani s COVIDOM-19, odnosno s borbom protiv virusa ili prevladavanjem njegovih posljedica.
Nagradom EGSO-a za civilno društvo svake se godine odaje priznanje organizacijama civilnog društva odnosno pojedincima čiji projekti ističu europski identitet i zajedničke vrijednosti u određenom području rada. Nagrada se dodjeljuje od 2006. godine.

Preneseno iz izvora: https://ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA
Veljača , 2021.

Objavljeni najnoviji dobitnici priznanja Izvrsnost u izazovima

dobitnici priznanja Izvrsnost u izazovima

Konzultantska kuća SELECTIO od travnja 2020. priznanjem Izvrsnost u izazovima nagrađuje one tvrtke koje demonstriraju visoku razinu brige za svoje zaposlenike tijekom pandemije koronavirusa. Cilj priznanja Izvrsnost u izazovima, uz naglašavanje važnosti kvalitetnog upravljanja zaposlenicima, jest poticanje dijeljenja dobrih praksi koje su mnoge kompanije pokrenule tijekom perioda pandemije.

Kako bi neka tvrtka dobila ovo priznanje, mora proći kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, pri čemu se procjenjuju agilnost i prilagodljivost kompanije, organizacija rada u kriznom periodu, komunikacija sa zaposlenicima, inicijative koje su pokrenute kako bi se osigurala zdravlje i dobrobit zaposlenika te tehnološka spremnost tvrtke za nove načine rada.

Najnoviji nositelji ovog priznanja u 2021. su:

  • Hrvatska poštanska banka
  • Lidl Hrvatska
  • Optika Anda

Iz HPB-a ističu kako im je u ovom periodu izuzetno važno bilo osigurati fizičko i psihičko zdravlje te sigurnost zaposlenika što su i učinili kroz različite interne inicijative. Provedena je anketa u kojoj su zaposlenici imali priliku izraziti svoje mišljenje o radu tijekom pandemije COVID-19 i dati svoje prijedloge za poboljšanja. Na temelju rezultata ankete provedene su mjere koje zaposlenicima dodatno olakšavaju rad u trenutnim okolnostima, povećavaju produktivnost i unaprjeđuju osjećaj dobrobiti. Uz to, organizirane su radionice psihosocijalne podrške za zaposlenike iz potresima pogođenih područja te im je omogućena isplata pomoći za sanaciju štete na objektima u kojima žive. Iako je primarni fokus bio na brizi o zdravlju zaposlenika, u 2020. godini implementirani su procesi upravljanja radnim učinkom i uvođenja u posao koji omogućuju još kvalitetniji razvoj zaposlenika.

Prošla godina bila je izazovna za sve, pa tako i za našu banku. Uloga menadžmenta i Ureda za upravljanje ljudskim resursom bila je u najvećoj mogućoj mjeri podržati naše zaposlenike kako bi se osjećali što bolje, bili sigurni i zdravi te uspješno obavljali svoj posao. Iznimno smo ponosni na sve njih jer su i u ovim izazovnim uvjetima ostvarili jako dobre poslovne rezultate.“ ističe Ana Đidara, direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursom.

Pojavom pandemije Lidl je svojim zaposlenicima pravovremeno omogućio svu potrebnu preventivnu zaštitu te od početka ovog perioda kontinuirano prilagođava svoju organizaciju rada i svakodnevne procese. Zadržao je čvrst fokus na dobrobiti zaposlenika, očuvanju sigurnosti radnih mjesta, te osiguranju niza financijskih i nefinancijskih pogodnosti kao što su na primjer uskrsnica, novčana nagrada, božićnica, besplatno cijepljenje protiv sezonske gripe, božićni dar za djecu itd. Također, za zaposlenike koji su početkom pandemije bili u najvećoj mjeri izloženi koronavirusu isplaćena je i dodatna novčana nagrada. Osim u brizi za svoje zaposlenike Lidl se u ovom periodu istaknuo i svojim društveno odgovornim poslovanjem te donirao značajne iznose kako u borbi protiv pandemije koronavirusa tako i za pomoć područjima stradalim u nedavnim potresima. I u ovim izazovnim vremenima, Lidl je još jednom dokazao stabilnost i uspješnost svoga poslovanja, značajnu brigu za svoje zaposlenike i odgovorno poslovanje prema lokalnoj zajednici te time još jednom potvrdio svoj status Poslodavac Partner, čiji je ponosni nositelj još od 2011. godine.

Optika Anda je tijekom izazovnog perioda pandemije svojim inicijativama i odlukama pokazala kako su im zaposlenici zaista na prvom mjestu te su pravovremeno implementirane sve potrebne mjere u svrhu zaštite zaposlenika. Zahvaljujući dobrom vođenju i strateškom upravljanju krizom, zaštićena su radna mjesta, osiguran je kontinuitet poslovanja uz minimalne epidemiološke rizike, ostvaren je osjećaj sigurnosti kod zaposlenika, omogućen je nastavak provođenja edukacija u online formi te su predstavljeni ambiciozni planovi za daljnje širenje poslovanja. Agilnost, tehnološka spremnost i snažna interna komunikacija omogućili su brzu i kvalitetnu reorganizaciju rada u poslovnicama te je fokus ostao na dobrobiti i zadovoljstvu svih zaposlenika. Optika Anda pokazala je da živi svoje vrijednosti kroz društveno odgovorno poslovanje i donacije zdravstvenom sustavu uslijed globalne i nacionalne zdravstvene krize.

Selectio
Veljača , 2021

Mirela Drkulec Miletić: Pandemija povećala online kupnju, ali i zagađenja okoliša dostavom!

Foto: Depositphotos

Problem je star i poznat: naime, promet kao sektor spada među tri najveća zagađivača uopće! I ništa posebno se tijekom pandemije nije promijenilo, već se samo još i više usložilo, kako pokazuju neka istraživanja i razmišljanja stručnjaka o tome.

Pandemija korona virusa unijela je velike promjene u navike i ponašanje ljudi. Jedna od promjena odnosi se i na način kako kupujemo stvari potrebne za život. Sve smo skloniji ne napuštati sigurnost doma radi nabavke hrane i osnovnih potrepština, ali i odjeće i drugih proizvoda. Mnogi ljudi koji do izbijanja pandemije nisu koristili kupnju klikom miša, otkrili su jednostavnost i praktičnost online kupnje. Internetska kupnja i prije pandemije bilježila je velik godišnji rast što je kriza Covid-19 dodatno povećala.

TOČNO, ON-LINE PRODAJA JE POVEĆANA!

Danas ljudi češće i više kupuju on-line  nego prije

Pokazuje to i istraživanje provedeno na 3700 potrošača u devet država (Brazil, Kina, Njemačka, Italija, Republika Koreja, Ruska Federacija, Južna Afrika, Turska i Švicarska) prema kojemu tijekom pandemije više od polovine ispitanika sada češće kupuju putem interneta. Potrošači u gospodarstvima u razvoju, napravili su najveći zaokret prema internetskoj kupnji! Pokazuje to istraživanje koje su proveli Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Netcomm Suisse eCommerce Association u suradnji s Brazilskim mrežnim informacijskim centrom i Inveonom.

Internetske narudžbe ukupno  veće 6 do 10%

Ovo je istraživanje pokazalo da su se samo internetske narudžbe robe široke potrošnje povećale za 6 do 10 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, pri čemu je najveći porast zabilježen u Kini i Turskoj, a najslabiji u Švicarskoj i Njemačkoj, čiji su stanovnici i otprije naviknuli kupovati online. Istraživanje je pokazalo da je najveći porast internetske kupnje zabilježen kod žena i osoba slabijeg obrazovanja, osobito u manje razvijenim zemljama.

Doduše, valja reći da je u tijeku pandemije prosječna mjesečna potrošnja po kupcu znatno niža od one u razdoblju prije pandemije, jer su potrošači odgodili veće izdatke, a najveći pad od čak 75% pretrpjeli su sektori turizma i putovanja. No, to je već neka druga tema.

Promjene će ostati kao trajne

„Pandemija Covid-19 ubrzala je pomak prema digitalnijem svijetu. Promjene kojima sada svjedočimo imat će trajne učinke na svjetsko gospodarstvo kad se ono počne oporavljati“, rekao je glavni tajnik UNCTAD-a Mukhisa Kituyi.

U spomenutom istraživanju većina ispitanika izjavila je da će i nakon pandemije nastaviti kupovati putem interneta.

A kako je u s on-line kupnjom sada u Hrvatskoj?

Čini se da su lockdown u proljeće prošle godine i ograničenja kretanja zbog pogoršanja epidemiološke situacije i kod nas dovele do rasta e-trgovine.

– Prema podacima DZS-a nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u prvih deset mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. pokazuju da trgovina na malo internetom ili poštom raste i na mjesečnoj i na godišnjoj mjesečnoj razini. Tako je u Hrvatskoj trgovina internetom ili poštom porasla za 12,1 % u prvih deset mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Također i na mjesečnoj godišnjoj razini bilježi se rast prometa u trgovini na malo internetom ili poštom, i to na razini od 18,1% , koliko je porastao u listopadu 2020. u odnosu na listopad 2019. godine – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

ZAMKE ON-LINE KUPNJE U POGLEDU ZAGAĐENJA

Možda mislite kako je to zapravo dobro i da je internetska kupnja „zelenija“ od kupovine u trgovini. Tome u prilog idu ovi pokazatelji: vozači supermarketa često obavljaju i po 120 isporuka u krugu od 80 kilometara, proizvodeći ukupno 20 kg CO2, dok bi 21 km vožnje do udaljenijeg šoping centra i natrag za jedno kućanstvo generiralo 24 puta više CO2.

Međutim, stvarnost je složenija od toga. Mnoge kućne dostave prvi put propadnu, a vozač mora pokušati isporučiti robu u drugom ili trećem pokušaju. Kupci koji odaberu brzu dostavu dodatno povećavaju ugljični otisak. K tome, mnogi vraćaju proizvode kupljene online jer im ne odgovaraju.

  • Studija u Njemačkoj pokazala je da se vraća čak svaka treća internetska kupnja. Odnosi se to posebno na odjeću. Dvije milijarde takve robe završi na odlagalištu otpada. Naime, mnoge tvrtke smatraju da im je jeftinije vraćene predmete baciti nego platiti sortiranje i čišćenje vraćene odjeće.
  •  Internetska kupnja stvara i puno više otpada od ambalaže, jer se proizvod u postojećoj ambalaži još pakira u ambalažu za dostavu. K tome, proizvodi često dolaze iz različitih distribucijskih centara što rezultira većim emisijama stakleničkih plinova.
  • Jedno istraživanje krajem 2020. iz Velike Britanije također pokazuje kako 42% ispitanika priznaje da im utjecaj na okoliš internetske kupnje nije prioritet ove godine, jer smatraju da nemaju drugu mogućnost. Iako, 44% ispitanika smatra važnim da se ambalaža može reciklirati, a 42% kaže da je važno da omot odgovara veličini proizvoda.
  • Za tvrtke i okoliš osobito je skup takozvani posljednji kilometar do vaših vrata. Dostava proizvoda do kućnih vrata višestruko je povećala broj dostavnih vozila na cestama, a time i gužve i zagađenje. Već sada se najavljuju neka poboljšanja koja bi pomogle da se smanje emisije CO2 uzrokovane dostavom, od korištenja električnih vozila, bicikla (Glovo, Wolt.. ) do noćnih isporuka.

NESLAGANJE ISTRAŽIVAČA: ŠTO ĆE SE DOGODITI „NAKON“?

Doduše, neki se istraživači ne slažu s tvrdnjom da je dostava proizvoda na kućna vrata povećala emisije CO2 u vrijeme pandemije. Kažu, došlo je do povećanja zbog e-trgovine, ali je istodobno smanjena emisija CO2 zbog raznih ograničenja ekonomije koje su uvele pojedine zemlje, npr. manje ljudi svakodnevno putuje na posao jer rade od kuće, drastično je smanjen i avio-prijevoz te turistička putovanja pa tako i putovanja kruzerima… Tijekom „zaključavanja“ zbog pandemije emisije ugljika u svijetu pale su za više od 8%.

Zapravo, pravi porast zagađenja zbog velikog rasta online kupnje tek treba očekivati kada pandemija posustane, a gospodarstva ponovno krenu raditi punom parom. Vrlo je vjerojatno da će se proizvodnja, putovanje na posao, turistička putovanja i sve grane gospodarstva vratiti na staro, a navike kupnje jednim klikom miša malo će se tko odreći. E, tada zaista možemo očekivati veliki globalni rast emisija CO2. Naravno, ako nešto u međuvremenu ne poduzmemo.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Veljača, 2021.

Odgovoran građanin: Savjeti za on-line kupovinu, a da sve bude „zelenije“, održivije.

Foto: freepik - www.freepik.com

Prije nego što kliknete za kupnju, pripremite se i promislite! Iako se na prvi pogled čini kao „zeleniji“ oblik kupnje, internetska trgovina ostavlja znatan ugljični otisak.

Evo nekoliko savjeta kako smanjiti utjecaj na okoliš pri kupnji jednim klikom:

  1. Naručujte što više proizvode lokalnih marki 

Ako naručite proizvode od lokalnih robnih marki manja je vjerojatnost da će vašu narudžbu dostaviti zrakoplovom ili čak kombijem! A znamo da zrakoplovstvo, uz pomorski promet, ima najveći negativni utjecaj na okoliš. Prema studiji u „Journal of Environmental Science and Technology“, zamjena dostavnih vozila električnim teretnim biciklima može dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova za 26%.

  1. Isplanirajte što i kako želite kupiti, promislite da li vam treba, okrupnite narudžbu…

Izrada višestrukih i odvojenih narudžbi za internetsku kupnju svaki dan i odabir opcije brze dostave umjesto kombiniranja vaših narudžbi u jednu isporuku može potencijalno povećati emisiju stakleničkih plinova. Stopa povrata za internetske narudžbe često je veća nego kod kupnje u trgovinama, što također povećava emisije. Prije kupnje napravite popis onoga što vam zaista treba i naručite sve u jednoj kupnji. Možete čak pokušati kombinirati svoju internetsku narudžbu s narudžbama drugih članova obitelji ili prijatelja kako biste smanjili utjecaj otpadne ambalaže.

  1. Izbjegavajte impulsne kupnje, popusti vrebaju

Iskušenje koje dolazi od internetske kupovine jest da nas tjera da kupujemo stvari koje vjerojatno ne bismo kupili u trgovini. Zato pripazite da kupite samo ono što stvarno trebate kako biste bili zadovoljni kupnjom pa narudžbu nećete morati vraćati. Da, akcije i popusti mogu biti vrlo primamljivi zbog nižih cijena. To je u redu, ali ipak nastojte odoljeti iskušenju da kupite nešto što vam ne treba samo zato što je na sniženju.

  1. Izbjegavajte kupnju proizvoda s namjerom da ih vratite (odluka o kupnji čini se lakom, ako robu možete vratiti…)

Je li vam poznata ona: „Ma, kupit ću taj proizvod, pa ako mi ne odgovara, vratit ću ga“? Učinak povratka internetskih narudžbi na okoliš je velik. Studija tvrtke Deloitte otkrila je da internetska kupnja dovodi do pet puta više vraćenih proizvoda, što može negativno utjecati na okoliš. Uz to, 20% internetskih povrata završi na odlagalištima jer ih prodavač ne može preprodati ili mu se ne isplati novo sortiranje i čišćenje, navodi GreenStory.

  1. Upoznajte se s tablicama i vodičima o veličini odjeće

Nedostatak kupnje putem interneta je taj što ne možete isprobati odjeću i obuću. Grafikoni veličinâ razlikuju se kod različitih robnih marki, što dodatno zbunjuje. Tijekom pregledavanja ponude, provjerite vodiče za veličinu, izmjerite se, pročitajte recenzije ili čak postavite pitanje o prilagodbi, što će sve smanjiti mogućnost da vam proizvod ne odgovara kao i povrat robe.

  1. Odaberite redovitu umjesto ekspresne dostave

Redovita dostava omogućuje poštanskim službama da čekaju puna opterećenja umjesto da isporučuju narudžbe u polupraznim pošiljkama. Nakon što odaberete opciju dostave, pobrinite se da omogućite dostavnoj službi uspješnu dostavu. Jer, kada poštanske službe moraju ponavljati dostavu, to povećava emisiju ugljika.

  1. Naručujte održive kolekcije – podržite proizvođače i trgovce koji čine nešto za održivost svijeta

Vjerojatnije je da će robne marke imati ekološki prihvatljivije dostavne usluge ako u svojoj ponudi imaju održive kolekcije. Također, neke su marke nedavno počele smanjivati emisije ugljika u isporukama aviona. Obično su registrirani pod Carbon Neutral Certifications. Mnogi proizvođači pobrinuli su se da svoje proizvode pakiraju u kompostirajuću ambalažu umjesto plastike te tako smanjuju ambalažni otpad!

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Veljača, 2021.

NAJČITANIJE