Na 13. Konferenciji o održivom razvoju dodijeljeno 10 nagrada Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO

dodijeljeno 10 nagrada Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO

Na godišnjoj Konferenciji o održivom razvoju, upravo održanoj, po četrnaesti su put dodijeljene nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO. Nagrade u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) dodjeljuju se hrvatskim kompanijama za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Poduzeća su nagrađena u deset kategorija, a ove je godine bilo prijavljeno više od sedamdeset kompanija.

HRIO je metoda procjene društvene odgovornosti kompanija u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.  Sustav rangiranja, prethodno poznat kao Indeks DOP-a, ove je godine dobio novo ruho, usklađujući se s najnovijim europskim direktivama, globalnim rejtinzima i Ciljevima održivog razvoja. Sudjelovanjem u Hrvatskom indeksu održivosti, kompanije imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu održivosti vlastitih poslovnih praksi, osvrt na usklađenost s najnovijim odredbama Europske unije te usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća.

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

  • u kategoriji velikih poduzeća dobitnik nagrade je AD Plastik d.d.
  • u kategoriji srednjih poduzeća dobitnik nagrade: je Messer Croatia Plin d.o.o.
  • u kategoriji malih poduzeća dobitnik nagrade je Hrvatski kišobran d.o.o.
  • u kategoriji javnih poduzeća dobitnik nagrade je Hrvatska Lutrija d.d. 

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

  • u području održivog korporativnog upravljanja dobitnik nagrade je Heineken Hrvatska d.o.o.
  • u području upravljanja okolišem dobitnik nagrade je Vetropack Straža d.d.
  • u području radne okoline dobitnik nagrade je Holcim (Hrvatska) d.o.o.
  • u području odnosa sa zajednicom dobitnik nagrade je Hrvatski Telekom d.d.
  • u području ljudskih prava dobitnik nagrade je Končar – Institut za elektrotehniku d.d.
  • u području dječjih prava dobitnik nagrade je IKEA Hrvatska d.o.o.

„Svi dobitnici nagrade HRIO ističu se ugradnjom društveno odgovornih praksi u svoje poslovanje te integracijom Ciljeva održivog razvoja u svoje poslovne strategije. Svojim izvrsnim primjerima u poslovnoj odgovornosti, izgradnji odnosa s dionicima, razvoju napredne radne okoline, posebnom brigom za okoliš te zalaganjem za ljudska i dječja prava potvrđuju da svaki od Ciljeva održivog razvoja pruža poslovnu priliku privatnom sektoru da, radeći zajedno s nacionalnim i međunarodnim institucijama, vlastima, civilnim sektorom, znanstvenom i akademskom zajednicom, primijeni svoju kreativnost i inovativnost u rješavanju izazova održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Kontakt za medije: Katarina Plećaš /  Mob: 091 4836 650 /
e-mail: 
katarina.plecas@hrpsor.hr

Izvor: DOP Hrvatska – OVDJE    

Više o upravo održanoj 13. Konferenciji vidite ovdje

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2021.

O utjecaju i zalaganju transformacijskog turizma za dobar – održiv svijet

turizam
Foto: Freepik

Svjetski dan turizma, kojeg svake godine obilježavamo krajem rujna, potiče na razvoj svijesti o socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj vrijednosti turizma i doprinosu koji taj sektor može dati sustizanju ciljeva održivog razvoja. Podsjećanje na sve mogućnosti turizma baš na Svjetski dana turizma nama je posebno prikladan jer pada na sam kraj glavne sezone na sjevernoj polutki i početak sezone na južnoj.

Pandemija koronavirusa uzdrmala je cijeli svijet i iz tog razloga Svjetska turistička organizacija (UNWTO) odredila je da Svjetski dan turizma 2021. bude usredotočen na turizam za inkluzivni, odnosno uključivi rast. UNWTO zato poziva sve države članice, kao i nečlanice, sestrinske agencije UN-a, tvrtke i pojedince da proslave onu jedinstvenu sposobnost turizma da osigurava da „nitko ne ostane zaboravljen“. Svijet se počinje ponovno otvarati i gledati u budućnost.

TURIZAM – ISCJELJUJUĆA TRANSFORMATIVNA SNAGA ČOVJEKA I DRUŠTVA

Važnost čovjeka i dometa ljudskog potencijala sagledavana je nekad uglavnom kroz materijalistički postmoderni svjetonazor, dok se sada može već afirmirati drugačiji pristup (i) turizmu, gdje turizam može postati iscjeljujuća transformativna snaga temeljena na humanijim vrijednostima, zajedništvu i svijesti – da smo svi dio cjeline.
Post-korona kriza, egzistencijalni strahovi i nesigurnost, prava su stvarnost Hrvatske pogođenom potresom, pandemijom i strukturnim problemima. U ovakvoj nezavidnoj situaciji postavlja se pitanje kako se predstaviti kao sigurna i poželjna destinacija i kako ostvariti prihod u periodu koji nas tek očekuje – jer upravo sada živimo u vremenu kada se čovječanstvo usmjerava prema strahu i disbalansu. Duboko smo zašli u eru transhumanizma i sve se više kristalizira podjela na analognog i digitalnog čovjeka.

Humana tehnologija koja može povezati ljude i pomoći im u kvaliteti života uvijek je dobrodošla, ali potrebno je ukazati i na oprez. Turizam kao svojevrsni oblik komunikacije može postati iscjeljujući fenomen i svojevrsni transformacijski pokret i put ka osobnom razvoju gdje se može kroz kreativnost i umreženost usmjeriti ka drugačijoj humanijoj paradigmi.

TEHNOLOGIJSKI ILI HOLISTIČKI PRISTUP

Globalna koncepcija održivog razvoja i nedostatak svijesti o održivom razvoju važno su područje refleksije i djelovanja u mnogim područjima života, a promjena paradigmatskog svjetonazora posebno je značajna kod odnosa čovjeka i njegova okoliša. Uništavanje prirode radi sve većih potreba za energijom, sirovinama i prostorom za život ide ruku pod ruku sa iskorištavanjem čovjeka. Tehnologija, kakvom se sve više očituje, nije oslobodila čovjeka nego ga je učinila zamjenjivim dijelom stroja. Iz ovih karakteristika možemo vidjeti i uzroke moderne ekološke krize koja je sve dublja.

Sistemski, holistički pogled aktualizira sada onu čuvenu Frommovu „Imati ili biti“. Ona zaboravljena temeljna pitanja o bitku i smislu života i stvarnoj životnoj svrsi pomiču, sada više nego ikada, naš fokus sa umjetno stvorenih potreba koje je nametnulo konzumerističko društvo i mediji sa veličanjem celebritya i masovne kulture na drugačije vrijednosti. U središte svega, sustava, stavlja onog istinskog čovjeka, jedinstvenog u svojoj prirodi i povijesti, dobrog čovjeka, čovjeka-kreatora. Aspekti imanja i bivanja sada se mogu sagledati na još jedan – drugačiji način, kroz prizmu sigurnosti i nesigurnosti.

PUTNIK-ODGOVORAN ČOVJEK, TURIZAM-MOGUĆI POKRETAČ NOVE ENERGIJE!

Postoji veliki broj ljudi u cijelom svijetu koji postepeno mijenjaju običaje, mijenjaju se i institucije i prakse u smjeru partnerstva. Te skupine nisu organizirane od strane posebno školovanih i bogatih ljudi. To su organizacije „običnih“ ljudi – mladih i starih, crnih i bijelih, žena i mušaraca, ponekad cijelih obitelji, naših susjeda i poznanika…. Sve više jača svijest o potrebi razvijanja boljeg turizma, jednake koristi i pristupa te odgovornosti. Putnici su sada motivirani željom da upoznaju kulturu drukčiju od vlastite u mjestu koje se ne može zamijeniti bilo kojom drugom turističkom destinacijom. Važnost autentičnog i drukčijeg doživljaja i iskustva te vrijednost nematerijalne baštine dolaze sada u Hrvatskoj u prvi plan, ako se na turizam gleda kao ne fenomen i oblik interkulturalne komunikacije. 

Turizam može pokrenuti ciklično intenziviranje, povremeno ubrizgavanje nove energije u svakodnevno postojanje, koje sada ne funkcionira optimalno, i time ubrizgati društvu novi život – zbog utjecaja ljudi izvan svojih društvenih granica. To uključuje ekstremne pritiske koji se uz pandemijske mjere odnose i na akulturaciju (ili globalizaciju), promjene u okolišu (poplave i odroni, potresi, požari) i velike ekonomske probleme – sve nabrojano prisutno je upravo sada, u ovom trenutku!
Putovanje (i turizam općenito) dotiču svakoga i ne ostavljaju nikog indiferentnim jer se svi suočavaju s emocijama, sjećanjima, ukratko – intimnošću. Svatko u sebi nosi emocije koje je proživio tijekom putovanja, one ga obogaćuju i određuju. Većina nastojanja da se turističkim putovanjima:

  • proširi krug znanja, 
  • upozna priroda, društvo, 
  • način života u drugim krajevima i zemljama, 
  • da se nauči određena tehnika rada ili 
  • osposobi za bavljenje određenim sportom ili vještinom u okviru turističkog programa,
  • izraz je težnje čovjeka da spozna samog sebe, svoje mogućnosti i granice.

TURISTIČKO MJESTO POSTAJE MJESTOM ZA OSOBAN RAZVOJ

Putovanje ima i snažnu arhetipsku i mitsku osnovu pa možemo zaključiti da je putovanje svojevrsni proces obnove gdje turistička mjesta postaju sve više i mjesta osobnog razvoja. Putovanje osnažuje onaj moment samo-otkrivanja ličnosti koji se javlja kao potreba i nastojanje velikog broja ljudi koji kreću na put, ne samo da bi vidjeli i doživjeli novo i nepoznato, već i da bi shvatili svoju životnu svrhu.
Promjena paradigme kako ukazuje i UNWTO je posebno važna da bi se shvatilo da postoji razlika između linearnog i manifestiranog prostora u turističkoj destinaciji. Koncentracijom koja je usmjerena samo na jedan svijet, onaj zatvoreni, tzv. trodimenzionalni prostor, a koji je zapravo jednodimenzionalan,  ispuštaju se iz vida (ostaju u „mrtvom kutu“) ostale, nematerijalne dimenzije prostora.

Konkretno ako je svijest menadžera u turizmu i kreatora turističkih politika jednodimenzionalna i materijalistička, automatski se ispuštaju iz vida one ostale, nematerijalne dimenzije prostora. Oni (ti menadžeri) „ne vide“, odnosno „slijepi su“ za cijeli niz novih mogućnosti. Transformacijski turizam nudi mogućnosti i prilike za promjenu, gdje lokalna zajednica postaje važan akter i kreator u oblikovanju drugačijeg održivog turizma, kroz svoju identitetsku resursnu osnovu. Dotle, lokalno i socijalno poduzetništvo, kroz široko umrežavanje i partnerske odnose, postaje potentna sila.

dr.sc. Romana Lekić
Edvard Barnays, University College, Zagreb

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj u skladu s potrebama ljudi, zajednice i okoliša. Društveno odgovorno.

dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj
dm – drogerie markt: 25 godina u Hrvatskoj

Fokusiranost na potrebe ljudi i zajednice ugrađena je davne 1973. u temelje dm-a, kad je Götz Werner osnovao tvrtku koja uvijek na visoko mjesto stavlja zadovoljstvo djelatnika, kupaca i zajednice. A iza dm-a u Hrvatskoj je 25 godina uspješnog poslovanja, od kojih je svaka na svoj način obilježena brigom za sve dionike.

Upravo zato dm je 25. obljetnicu posvetio sugrađanima iz Sisačko-moslavačke županije pogođenima razornim potresom. Dio sredstava namijenili smo provedbi natječaja „{ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak“, u sklopu kojega smo odabrali 32 projekta za obnovu i razvoj potresom pogođenih područja čiju realizaciju podržavamo s više od 4 milijuna kuna.

U okviru tog natječaja poduprli smo i realizaciju projekta „Ljudi za ljude – za Glinu“, tijekom kojeg su naši djelatnici jedan dan volontirali na tom području. Osigurali smo i donaciju higijenskih i sanitarnih potrepština u vrijednosti od 15.000 kuna.

Očuvanje okoliša ključan je aspekt dm-ove društvene odgovornosti i već dugi niz godina intenzivno radimo na unapređenju poslovnih procesa i usavršavanju usluga s ciljem smanjenja utjecaja poslovanja na okoliš. Proizvodi brojnih dm marki pakiraju se u recikliranu ambalažu, a više od 1250 proizvoda dm marke ne sadrži mikroplastiku. Jednokratnu plastiku, koja se nekoć nalazila u proizvodima, dm je zamijenio održivim alternativama. Nakon povlačenja plastičnih vrećica iz prodaje kupcima smo osigurali brojne osviještene zamjenske alternative za održivu kupnju.

Rezultat stalnog razmatranja mogućnosti smanjenja utjecaja na okoliš predstavili smo u travnju 2021. kroz program proizvoda dm marke neutralnih za okoliš koji svi nose oznaku „Pro Climate“. Proizvode Pro Climate dm je razvio uz podršku Tehničkog sveučilišta u Berlinu, pri čemu je značajno da se ne uzima u obzir i ne kompenzira samo emisija CO2, nego i četiri dodatna utjecaja na okoliš: zakiseljavanje, fotokemijski smog, eutrofikacija i oštećenje ozonskog omotača. Utjecaj na okoliš proizvoda osjetno je smanjen optimizacijom proizvodnih procesa, sastojaka i pakiranja koliko god je moguće. Preostale neizbježne utjecaje na okoliš, koji nastaju u fazama proizvodnje i odlaganja, uključujući vađenje sirovina, dm nastoji kompenzirati. Kompenzacija se provodi u suradnji s tvrtkom HeimatERBE GmbH, ulaganjem u obnovu područja s malom ekološkom vrijednošću ili onečišćenih područja.

Ugled dm-a kao društveno odgovorne tvrtke temelji se i na odnosu prema djelatnicima. Trenutačno naša hrvatska obitelj ima više od 1700 članova, koji svoje zadovoljstvo uvjetima rada u dm-u redovito iskazuju i u istraživanjima portala Moj posao. Sretni smo i ponosni jer je naš dm 14 puta uvršten u probrano društvo triju najboljih poslodavaca u kategoriji velikih tvrtki.

Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u

Koliko tvrtki prednjači u pozitivnom smislu? Poslovne mogućnosti – iskoraci povezani s klimom u perspektivi 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Poslovne mogućnosti-iskoraci povezane s klimom odnose se na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Ovaj članak odnosi se na izvještavanje – prikaz  stanja po tom aspektu u godišnjim izvješćima velikih tvrtki.

Osnovni podaci o sadašnjem izvještavanju velikih poduzeća o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom – rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazuju da 19 velikih poduzeća u Hrvatskoj (28 % poduzeća u uzorku istraživanja od 68) izvještava o nekom obliku poslovnih mogućnosti povezanih s klimom. Takav bi rezultat prvotno upućivao na zaključke da u velikim poduzećima u Hrvatskoj ipak postoji:

  • umjerena razina svijesti na tu temu 
  • sustavno razmatranje klimatskih promjena u poslovanju i
  • prepoznavanje poslovnih mogućnosti povezanih s klimom koje proizlaze iz prijelaza na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom (2019.)

Velika poduzeća kod kojih postoji poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju

Detaljnom analizom objavljenih informacija velikih poduzeća u Hrvatskoj o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom dolazi se do spoznaje da tek u 13 velikih poduzeća (19 % poduzeća u uzorku istraživanja) postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju.

Tako postaje očigledno da većina velikih poduzeća u Hrvatskoj pod izvještavanjem o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom prati već općepoznate trendove na tržištu i objavljuje informacije o postojećim ekološki prihvatljivijim proizvodima (s aspekta upotrijebljenih materijala/sirovina ili s aspekta ambalaže), energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, punionicama za električna vozila, smanjenju emisija stakleničkih plinova i slično. Kod tih poduzeća ne postoji jasna poveznica sa sustavnim razmatranjem klimatskih promjena u poslovanju.

Grafikon 2: Velika poduzeća u Hrvatskoj kod kojih postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju (2019.)

Pri tome je važno naglasiti da i među tih 13 velikih poduzeća u Hrvatskoj kod kojih postoji jasna poveznica između izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom i sustavnog razmatranja klimatskih promjena u poslovanju, postoje razlike u povodu djelovanja: 

  • Uočena su tek 2 velika poduzeća čiji poslovni modeli nisu pod izravnim utjecajem klimatskih promjena. Izvještavanje ta 2 velika poduzeća (Ericsson Nikola Tesla d.d. i Hrvatski telekom d.d.) može se smatrati primjerima najbolje poslovne prakse izvještavanja o poslovnim mogućnostima povezanim s klimom u Hrvatskoj.
  • preostalih 11 velikih poduzeća zbog njihovih poslovnih djelatnosti, prirode i opsega rizika te mogućnosti povezanih s klimom, jesu pod izravnim utjecajem klimatskih promjena. Kod tih velikih poduzeća nužne su prilagodbe i promjene postojećih poslovnih modela kako bi se osigurala dugoročna održivost poslovanja. Njihov je krajnji cilj na vrijeme shvatiti i ukloniti rizike klimatskih promjena za poslovanje te iskoristiti poslovne mogućnosti povezane s klimom.

Metodologija istraživanja

Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u Hrvatskoj obuhvaćena je istraživanjem autora o izvještavanju velikih poduzeća o klimatskim promjenama. Za potrebe istraživanja, u uzorak je uključeno ukupno 68 velikih trgovačkih društava i financijskih institucija u Hrvatskoj koja su: 

  • subjekti od javnog interesa (dionička društva) i 
  • na posljednji dan 2019. godine (datum bilance) imala više od 500 zaposlenih. 

Autorovi razlozi za odabir upravo ovakvog uzorka istraživanja izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama jesu dvojaki:

  1. EU Direktiva o nefinancijskom izvještavanju se primjenjuje na velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika 
  2. U Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije.

Zaključno

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju se u svom poslovanju početi baviti čim prije i čim sustavnije poslovnim mogućnostima povezanim s klimom. Među njihovim glavnim poslovnim prioritetima mora biti osmišljavanje ponude proizvoda i usluga kojima će doprinositi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama.

Ponudom takvih proizvoda i usluga velika poduzeća u Hrvatskoj često mogu rizike povezane s klimom pretvoriti u svoje nove poslovne mogućnosti i izvor dugoročne konkurentske prednosti na tržištu.

U Koprivnici, 13. listopada 2021.

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

HEP i Hrvatska trebaju mlade koji „imaju žicu“. Dodjeljeno 49 nagrada mladima talentima!

HEP - Imam žicu
HEP - Trakoscan Foto: Damir Krajac / CROPIX
  • U Varaždinu održan središnji događaj dodjele HEP-ove nagrade učenicima „Imam žicu“ za ovu godinu. Za školsku godinu 2020./2021. HEP je dodijelio 40 novčanih nagrada u pojedinačnom iznosu od 3.000 kuna.
  • Nagradu učenicima IMAM ŽICU! Hrvatska elektroprivreda od 1995. godine dodjeljuje nagradu učenicima osnovnih i srednjih škola za područja matematike, fizike i elektrotehnike. Do sada je podijeljeno ukupno 859 nagrada.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić uručio je nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije.

Čestitajući okupljenim učenicima, ali i svim drugim dobitnicima nagrade i njihovim mentorima, Frane Barbarić je poručio: „HEP je u stalnoj potrazi za novim kvalitetnim radnicima, posebno mladima koji mu mogu donijeti nova znanja i inovativnost. Time želimo pomoći stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku zaposliti se i ostati u Hrvatskoj i tako se uključiti u razvoj hrvatskog gospodarstva. Za to imate puno prilike i ovdje, u svojoj županiji. Bilo bi nam drago da netko od vas izabere HEP za mjesto gdje će započeti i razvijati svoju karijeru, ovdje u svome kraju ili bilo gdje u Hrvatskoj. Nastavite vrijedno učiti i napredovati, a vašim nastavnicima želim da nastave stvarati ovakve izvrsne učenike i kvalitetne mlade osobe“.

HEP – Trakoscan
Foto: Damir Krajac / CROPIX

Za školsku godinu 2020./2021. HEP je dodijelio 40 novčanih nagrada u pojedinačnom iznosu od 3.000 kuna.

Dobitnici su učenici koji su osvojili prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike, fizike i izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike te prvoplasirani učenici na natjecanju srednjih strukovnih škola u disciplini Električne instalacije.

Uvažavajući postojeće epidemiološke mjere i preporuke, ni ove godine, drugi put u četvrt stoljeća dugoj povijesti nagrade, nije održana uobičajena javna svečana dodjela za dobitnike iz čitave Hrvatske; učenici su tijekom ovoga mjeseca pojedinačno u sjedištu HEP-a u Zagrebu preuzimali svoje nagrade. Stoga je središnji događaj dodjele HEP-ove nagrade učenicima IMAM ŽICU! za školsku godinu 2020./2021., s manjim brojem sudionika održan u Varaždinu, koji je izabran za mjesto održavanja svečanosti jer nakon zagrebačkih škola, najviše  dobitnika, njih pet, dolazi iz Varaždinske županije.

HEP – Trakoscan
Foto: Damir Krajac / CROPIX

HEP-ova nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt koji spaja gospodarstvo s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem.

HEP je tvrtka koja primarno ovisi o znanjima i vještinama iz područja tehničkih i prirodoslovnih znanosti. Još prije dva-tri desetljeća bio je primjetan pad popularnosti tih predmeta kod učenika, te je HEP stoga odlučio ustanovljenjem nagrade učenicima na simboličan način skrenuti pozornost na taj problem te one najtalentiranije i najvrjednije učenike dodatno potaknuti na napredak u tim područjima.

HEP d.d.

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

Treće najveće grenlandsko “masovno otopljavanje”, baš 2021.! Kao najjači dokaz ljudskog nemara za prirodu i klimu, i na koncu za sebe.

Foto: wirestock - www.freepik.com

Poigravanje čovjeka s prirodom i ljudska neodgovornost prema onome što nam je dato u nasljeđe, sve ozbiljnije dolazi na naplatu. Evo, u manje od deset godina doživjeli smo i treće otapanje Grenlanda, uslijed visokih temperatura. Otapanje nimalo obično, nego – masovno! Ogromne količine leda pokrenule su se pod utjecajem klimatskih promjena; znanstvenici upozoravaju da je otopljena količina vode u samo jednom danu ovog ljeta bila dovoljna da s prekrije američku Floridu vodenim pokrivačem od 5 centimetara.

Samo se u jednom danu u srpnju 2021. otopilo oko 22 gigatona leda, od kojih je, prema izjavi klimatologa Xaviera Fettweisa sa Sveučilišta u belgijskom Liegeu, 12 gigatona oteklo u ocean, a 10 je upio snježni pokrivač koji ga može ponovo smrznuti.

Treće najveće otapanje leda u 70 godina!

Radi se o trećem najvećem otapanju leda na Grenlandu od 1950. godine. Veća otapanja leda od ovog zabilježena su 2012. i 2019. godine. Iako je volumen topljenja manji od onog zabilježenog 2019., područje odmrzavanja je puno veće, kako navodi Polar Portal. Zato se ovogodišnje otapanje i naziva “masovnim događajem topljenja”.

Osim toga, tvrde klimatolozi,  takvi događaji mogu stvoriti povratne petlje koje stimuliraju daljnje zagrijavanje i otapanje leda, zbog čega Grenland postaje sve ranjiviji u odnosu na ostatak sezone otapanja leda.

Znanstvenici smatraju da je do brzog otapanja leda došlo nakon što je topli zrak zarobljen nad arktičkim otokom promijenio obrazac atmosferske cirkulacije, a upozoravaju također da bismo mogli biti svjedoci i još većeg otapanja ledenog grenlandskog omotača.

U zadnjim desetljećima razina mora je porasla za 25 cm.

Prema procjenama znanstvenika otapanje ledenog pokrivača na Grenlandu rezultiralo je s oko 25 posto porasta globalne razine mora u nekoliko zadnjih desetljeća. No, čini se da to nije izazvalo preveliku zabrinutost, odnosno da se potencijalna nova otapanja Grenlanda ne sagledavaju realno i racionalno, kako upozoravaju znanstvenici, nego ih se podcjenjuje, na što ukazuju modeli temeljem kojih se prognoziraju budući gubici leda.

„Nemoguća“ činjenica? Ljetos temperatura na dijelu Grenladna bila 23,6 stupnja C !

 O razmjerima globalnog zatopljavanja i sve drastičnijih klimatskih promjena, koje su i dovele do topljenja leda na Grenlandu, govori i podatak da je ovog tjedna, kada je ova pojava evidentirana, temperatura na istoku otoka Grenlanda, u Constable Pyntu, iznosila nevjerojatnih 23,2 stupnja Celzija.

O posljedicama se još uvijek, nažalost, nedovoljno  razmišlja, odnosno mjere koje se poduzimaju za sprječavanje ovako radikalnih pojava nisu dostatne. Priroda i njezine zakonitosti i dalje uzmiču pred interesima krupnog kapitala i neutažive žeđi za novcem, no, kad-tad tu će pohlepu i neodgovornost priroda čovjeku skupo naplatiti.

Nažalost, najskuplje onima koji su najmanje odgovorni. Dakle, većina.

Reference: TRIS Nezavisni novinski portal

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

 

Revolucionaran korak za cijelo čovječanstvo – uvodi se „globalni porez“. Što „minimalnih 15%“ znači za tvrtke, građane, države?

Foto: Steve Buissinne - Pixabay

Više od 130 zemalja svijeta usuglasilo se 8. listopada 2021. o izmjenama načina na koji će se oporezivati velike globalne kompanije. „Potreban nam je tzv. globalni porez“, rečeno je, što znači „jednaki minimalni poreza na dobit u svim zemljama svijeta – 15 %!“Amerika se zalaže i za veće poreze, a Mađarska zasad usamljena protiv… Konačni dogovor o 15% očekuje se krajem listopada u Rimu na sastanku 20 najrazvijenijih zemalja svijeta.

Globalni sporazum označava prekretnicu u korporativnom oporezivanju. Tvrtke će plaćati minimalno 15 posto poreza i, kako se navodi, velikim kompanijama će biti teža porezna utaja. Utaja i izbjegavanje poreza imalo je da sada građanski status „normalnog“, što se ovim sporazumom očito počinje mijenjati. Ostaje otvorenim kojim sredstvima i edukacijom mijenjati svijest kod onih najbogatijih pojedinca i grupa, da bi prestali biti toliko nezainteresirani za druge (bešćutni)! No, i to će s vremenom doći.

„8. listopada 2021. – velik je to datum! Ovo je važan korak prema većoj poreznoj pravdi!!“

“Danas smo napravili novi važan korak prema većoj poreznoj pravdi”, rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz. Analitičari navode da je današnji dogovor pokušaj da se kontroliraju načini na koji globalizacija i digitalizacija mijenjaju svjetsku ekonomiju.

Zašto je „15 posto“ revolucionaran korak naprijed?

Doskočit će se time, konačno, seljenju poslovanja velikih korporacija i kapitala u porezne oaze s ciljem davanja društvu najmanjeg mogućeg kolačića.

Sve to ima za cilj sprečavanje multinacionalnih firmi da kriju profit u poreznim oazama, da sele u off shore oaze, da otvaraju sjedišta u zemljama koje im daju špekulativno gostoprimstvo (Cipar, Irska…), s iznimno niskim stopama poreza na dobit – na štetu svih drugih. To će u konačnici dovesti do toga da i digitalne i sve druge tvrtke daju svoj doprinos zemljama (društvenoj zajednici) u kojoj ostvaruju prihode. Sve je to svakom jasnije ako se zna da Facebook i Google, i na stotine drugih, primjerice, ne plaćaju Republici Hrvatskoj ni kune poreza, a njihove su digitalne platforme pune reklama i usluga na hrvatskom jeziku koje im plaćaju hrvatske tvrtke i građani; sav taj novac ide putem banaka izravno na njihove inozemne žiro račune. Pa sa svim tim i dužni dio zarade koji bi trebao ostati u domicilnim zemljama gdje se poslovanje odvija. A pitali smo se već toliko puta dosad – od čega će građani Hrvatske podmirivati izdatke za obrazovanje, socijalne službe, sigurnost, zaštitu prirode, bolje ceste i vodovode… ako najbogatiji poslodavci izbjegavaju obvezu plaćanja poreza, ako bogati špekulanti zloupotrebljavaju naše gostoprimstvo i dijele ogromne dobiti i bonuse i radni i životni standard, sve na račun domicilnih kupaca i korisnika.

Prvi poticaji na promjene – prije 10-ak godina

Podsjetimo, OECD već desetljeće gura ideju u jednakom minimalnom oporezivanju dobiti u čitavu svijetu, što će reći pravednijom preraspodjeli zarade. O tome se zna puno, pa smo i mi na portalu www.odgovorno.hr već više puta pisali o tome, spominjući UBER, Facebook, Amazon i Jeffa Bezosa… Sve ovo vrijeme koje je proteklo od prvih inicijativa do danas, i trajat će još neko vrijeme do pune primjene novog sporazuma, i dalje je vrijeme enormnog bogaćenja najbogatijih.

Konkretni pregovori se vode četiri godine, a imali su potporu američkog predsjednika Joea Bidena. “Uspostava, prvi put u povijesti, snažnog globalnog minimalnog poreza će konačno izjednačiti uvjete za američke radnike i porezne obveznike, zajedno s ostatkom svijeta”, rekao je u priopćenju koji se zalagao za minimalnu globalnu stopu poreza od 21 posto.

Troškovi vezani uz pandemijsku krizu dali su posljednjih mjeseci dodatni zamah sporazumu jer se na vidjelo došlo sve – bogati mogu kupiti po tri doze cjepiva u jednom godini za svakog svog državljana. A najveći dio osiromašene Afrike i velik dio Azije stoji nemoćan, niti imaju novaca, niti im se nudi pomoć-donacije. Najveća afrička zemlja do rujna 2021. uspjela je cijepiti protiv Covida tek šačicu od 3 milijuna svojih građana, što će reći 1,5 posto. Nigerija  ima 206 milijuna! Toliko o bešćutnosti lidera današnje civilizacije!

Kako će dogovor utjecati na velike firme i pojedine zemlje.

Sporazum je postignut između 136 država koje predstavljaju 90 posto svjetske ekonomije, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je bila domaćin razgovora.

OECD ističe da će minimalan porez donijeti prihod od oko 150 milijardi dolara koliko će se novom poreznom politikom još uzeti kompanijama.

Dogovor će spriječiti velike firme da bilježe dobit u zemljama s niskim porezima, poput Irske, bez obzira na to gdje se nalaze njihovi klijenti, što je pitanje koje je postalo sve hitnije s porastom “Big Tech” divova koji lako mogu poslovati preko granice.

Amerika se zalagala i za veći globalni porez, primjerice 20%, da sačuvala dio dobiti internacionalnih kompanija za sebe i da bi učinila manje privlačnim umjetno seljenje poslovanja po Zemlji. Mađarska se zasad jedina protivi – jer je njezin porez na dobit manji (10%) od predlaganog globalnog (15%).

Kako će ovo utjecati na zemlje poput Hrvatske

No dok su trajali pregovori o globalnom porezu, pojavile su se i kritike (nadamo se dobronamjerne) . Kako će, npr., minimalna porezna stopa, ako bude visoka, utjecati na ekonomski slabije zemlje, opstaje da se vidi.

Na Hrvatsku ovo neće posebno djelovati u smislu potrebe mijenjanja propisa. Hrvatska  za male i mikro tvrtke ima stopu poreza na dobit 10% ( tvrtke koje u fiskalnoj godini ostvare prihode do 7.5 milijuna kuna). Za veće tvrtke porez je 18% (na razini koji je u primjeni u mnogim zemljama).

Kako je ipak dogovorena znatno manja stopa od 21 posto koliko je predlagao SAD, neki kritičari kažu kako je stopa od 15 posto preniska i kako će kompanije opet naći način da izbjegnu nova pravila. Zar je moguće da najbogatiji ništa ne shvaćaju?!!

EU uskoro usvaja dvije konkretne direktive o „globalnom porezu“ i  „digitalnom porezu“

EU će usvojiti, kako izgleda, novu direktivu o dosljednoj primjeni digitalnog poreza na svom području u veljači 2022.

No, u trećem tromjesečju 2022. planira se usvojiti još jedna iznimno važna direktiva -ona o „digitalnom porezu“, koji će omogućiti da  državama da oporezuju dobit koja je nastala izvan sjedišta velikih korporacija, što u praksi znači da će tvrtke sa digitalnim platformama plaćati novi porez u zemljama gdje prihod ostvaruju.

Konačno, neka korist za Hrvatsku i druge od mnogih velikih korporacija, pa tako i od – Ubera, Bolta, Gloova…. O čijim smo nevoljnim radnicima i mi pisali prije prošlih tjedana. Novi naziv za takve radnike je PREKARIJAT, što znači osobe bez ikakve pravne sigurnosti i zaštite. Nekad je postojao PROLETERIJAT,  a danas egzistira nimalo povoljniji oblik tlačenja i iskorištavanja zaposlenih – PREKARIJAT.

Reference:
Indeks.hr
Hina

Goran Tudor
Listopad, 2021.

 

Beethoven je sačuvao strast stvaranja i kad je nestalo Sunca

Pred nekim događanjima života ostajemo iskreno zdvojni. Što će i kako dalje strasni planinar ili marljivi lugar kad im zbog bolesti onemoćaju noge? Kojim putem da krene televizijski voditelj kojemu bolest oduzme privlačnost? A što da učini pisac kad mu prsti toliko oslabe da više ne može tipkati? Nestaju li time „ljubavi života“ ili čak i sam smisao života?

„Idemo nekako dalje, uvijek, i u najtežim nevoljnim okolnostima“, svojim primjerom bogatog života inspirira nas jedan od najvećih skladatelja u povijesti – Ludwig van Beethoven.

Život na početku

Osebujna pojava, optimist, čovjek silne energije, ali i teške naravi, progresivnih političkih ideja koje su zagovarale ukidanje dotadašnjega feudalnog poretka s privilegijima plemstva i obespravljenošću masa. Iako je živio od doprinosa i donacija aristokracije, nije krio svoju naklonost prema republikancima, idejama i pokliču Francuske revolucije „sloboda, jednakost, bratstvo“, i sve je to raskošno ugrađivao u svoje skladbe.

Rođen je 1770. u Bonnu. Mladost mu nije bila ispunjena radošću, a ni kraj života. Nije navršio ni 17 godina kad mu je umrla majka pa je sam preuzeo skrb o sestri i ocu alkoholičaru. Srećom, mecene, dobrotvori i njegovi glazbeni učitelji uvijek su mu bili blizu pa se umjetnik uskoro preselio u Beč, kulturnu prijestolnicu Europe.

Glazba

Beethovenova glazbena revolucija označila je kraj klasicizmu i navijestila novo doba – romantizam. Na mjesto Haydna i Mozarta, uz Beethovena, došli su veliki romantičari Berlioz, Brahms, Dvořak, Čajkovski, Wagner, koji su Beethovena smatrali svojim vođom koji je „oslobodio glazbu“. Prva faza njegova stvaralaštva od 1800. ispunjena je zanosom, borbenošću, ali i lirskim ugođajem, strašću i čežnjom. Bilo je to prijelomno vrijeme ljudske povijesti.

Život i glazba zajedno – najplodnije kad je najteže

No liječnička dijagnoza iz 1802., o skorašnjoj gluhoći, dovela je Beethovena do očaja i potkresala mu krila. Što dalje? Činilo se – i Sunca je nestalo, nestaje smisla.

S napredovanjem bolesti najprije se 1809. zaustavlja njegova karijera virtuoza na klaviru. Imao je taman vremena i snage da 1808. organizira i jedan izniman koncert.

U njegovoj režiji bilo je sve – i autorstvo svih skladbi, i četverosatni program koncerta, i klavirska izvedba, i dirigiranje, pa čak i financije. Tada je prvi put izvedena čudesna simfonijska fantazija  Chorfantasie – u kojoj su, po prvi put, dionice imali svi – i orkestar i solo pijanist, i pet pjevača solista i zbor. Djelo je postalo predložak za kasnije stvaranje do one najveće – IX. simfonije.

Stvaranje, samodisciplina, vjera, čvrstina

Deset godina nakon dijagnoze skladatelj je oglušio. Preostalo mu je samo skladanje pomoću „nijemog“ klavira i notnih zapisa. No tada, događa se ono potpuno nevjerojatno: nastupa doba njegove najveće plodnosti – glazba iz tih godina života, s briljantnim djelima kao što su Missa solemnis i IX. simfonija u d-molu s finalom na tekst Schillerove Ode radosti, koja spada možda u najljepšu glazbu uopće. Bio je i autor na njezinoj praizvedbi 1824., gluh (tri godine prije nego što je umro ).

Beethovenov genij ostavio je svjetskoj kulturi iznimno blago.

DAR JE DOŠAO OD ONOGA KOJI NIKAD NIJE ČUO POLA SVOJIH DJELA!

Goran Tudor

JGL MUZEJ FARMACIJE – prvi hrvatski specijalizirani muzej farmacije – iznimna praksa društvene odgovornosti tvrtke

JGL MUZEJ FARMACIJE
22. listopada 2021., riječki muzej JGL-a obilježava svoju prvu godišnjicu. / Foto: JGL

Ovih dana, 22. listopada 2021., novi riječki muzej, onaj od JGL, obilježava svoju prvu godišnjicu. Godinu dana ugode, učenja o povijesti i sadašnjosti, dokaza zajedništva!

Pa – čestitajmo si; čestitke svima koji su tome pridonijeli: tvrtki JGL, riječkim institucijama i ustanovama, entuzijastičkim pojedincima, donositeljima odluka, mnogim koji su radili na pripremi i koji danas rade…

Atraktivno putovanje kroz povijest farmacije za sve generacije

Zašto je zmija simbol farmacije i ljekarništva? Tko je prvi osmislio pojam karantene tijekom epidemije? Što su farmakopeje? Kakva je veza Coca Cole i farmacije? – samo su neka od niza pitanja na koja JGL Muzej farmacije u Rijeci daje odgovore te posjetitelju pruža zanimljiv i edukativni uvid u značaj farmacije i njezin neporeciv doprinos ljudskoj civilizaciji i kulturi.

Tijekom proteklih proljetnih i ljetnih mjeseci, brojni građani i turisti u Rijeci imali su nenadanu novu priliku – posjetiti novu kulturnu ustanovu i upoznati se s atraktivnim postavom JGL Muzeja farmacije. Radi se o specijaliziranom povijesnom muzeju u kojem je moderno prikazana hrvatska i svjetska povijest i sadašnjost farmacije, a za čije je osnivanje u listopadu 2020. godine zaslužna farmaceutska kompanija JGL, u suradnji s Gradom Rijekom i Muzejom grada Rijeke.

Osim domaćih posjetitelja, muzej je tijekom turističke sezone bilježio posjete gostiju iz mnogih europskih zemalja; stizali su iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Latvije, Bosne i Hercegovine, Italije, Rumunjske, Slovenije, ali i iz dalekih destinacija poput SAD-a i Japana.

Srce Muzeja je povijesna ljekarna „Kolodvor“ koja je do početka 2020. godine bila u funkciji u blizini riječkog željezničkog kolodvora / Foto: JGL

„Stalni postav muzeja nalazi se u centru Rijeke, Užarskoj ulici, gdje svi zainteresirani imaju prilike upoznati se s ukupno deset izložbenih cjelina među kojima se ističu

  • Vrt ozdravljenja (Hortus sanitatis) sa živim biljem,
  • staklena vremenska lenta s 18 značajnih događaja iz povijesti farmacije,
  • prikaz razvoja farmacije u Rijeci,
  • prekrasna oficina povijesne ljekarne iz prve polovice 20. stoljeća te
  • zona ljekovitog bilja s prikazom puta biljke od prirode do lijeka“,

riječi su Marina Pintura, voditelja i kustosa JGL Muzeja farmacije.

Vremenska lenta ističe 18 značajnih događaja iz povijesti farmacije / Foto: JGL

Gospodin Pintur izdvaja povijesnu ljekarnu „Kolodvor“, kao najimpozantniji dio postava, srce muzeja; sve do početka 2020. godine ljekarna je bila u funkciji na svojoj poznatoj adresi pokraj riječkog željezničkog kolodvora. U sklopu spomenute ljekarne, mogu se razgledati i druge atrakcije poput zbirke stojnica s petstotinjak primjeraka, biste grčkih božanstava i jedinstvena registarska kasa koja oduševljava brojne goste.

„Pažnju velikog broja posjetitelja uglavnom privuče i naš najstariji eksponat – atraktivna stojnica za egipatsku pomast iz 1551. godine. Međutim, nepuna godina dana rada koja je iza nas potvrđuje nam da konzumente muzejske građe, posebice mlađe generacije, izrazito privlači moderni pristup istima. U tom dijelu, naš multimedijski sadržaj sjajno je prihvaćen“, dodaje Pintur.

U JGL Muzeju farmacije posjetiteljima se obraća 3D zmija kao simbol ljekarništva / Foto: JGL

U JGL Muzeju farmacije posjetiteljima se tako obraća 3D zmija kao simbol ljekarništva, 3D ljekarnik Pablo, te 2D likovi istaknutih osoba poput Galena, Paracelsusa i Vladimira Preloga. Također, jedan od najzanimljivijih, edukativnih dijelova animacije nudi i aplikacija „JGL VR“  koja korisnika vodi na virtualno putovanje mokraćnim sustavom uz demonstraciju načina djelovanja antibiotika Fosfomicina JGL kod liječenja upale mokraćnog mjehura.

Muzej nudi i zanimljivu suvenirnicu u kojoj se mogu kupiti brojni suveniri poput bombona u obliku tableta, ali i stručna farmaceutska literatura prof. dr. sc. Vladimira Grdinića, živućeg autoriteta povijesti farmacije. Radi se o izdanjima u sklopu novopokrenute biblioteke Ars Pharmaceutica nakladnika JGL-a.

Edukativno mjesto koje afirmira farmaciju

U JGL kutku moguće je krenuti na virtualno putovanje mokraćnim sustavom uz antibiotik koji liječi upalu mjehura / Foto: JGL

Misija JGL Muzeja farmacije je afirmacija ljekarništva i proizvodnje lijekova, kao dijela zdravstvenog i kulturnog identiteta, koji je kroz povijest bio značajan čimbenik duhovnog i gospodarskog napretka Grada i Županije, a ostao je i danas.

U tom smislu, Muzej nerijetko posjećuju grupe učenika, studenata i stručnjaka koji su vezani uz ljekarništvo i proizvodnju lijekova, a koje se kroz organizirano, edukativno vodstvo upoznaje sa značajnim pojedinostima iz povijesti svjetske, nacionalne i gradske farmacije. Dodatnu atrakciju mlađim naraštajima predstavlja i mogućnost izrade krema, odnosno učenja specifičnih etapa rada u farmaceutskom okruženju.

Mladi posjetitelji u ulozi farmaceuta – izrada krema u Muzeju samo je jedna od mogućnosti za organizirane posjete / Foto: JGL

Permanentno djelovanje JGL muzeja u zajednici: izložbe, obilježavanje obljetnica, promoviranje stare i nove literature… 

JGL Muzej farmacije nije zanemario ni svoju zadaću aktivnog sudjelovanja u životu lokalne zajednice, kao i kontinuiranog istraživanja povijesti farmacije. Tako je tijekom srpnja postavljena izložba na postamentima na riječkome Korzu „Ljekarne Rijeke i Sušaka s početka 20. stoljeća“, autora Marina Pintura.

Izložbom su se obilježila dva značajna ovogodišnja jubileja – 750 godina farmacije u Hrvatskoj i 30 godina poslovanja kompanije JGL, a Riječani i svi njihovi gosti imali su  priliku detaljnije se upoznati s ljekarnama koje su krajem 19. i početkom 20. stoljeća djelovale u Rijeci i Sušaku, a od kojih se neke i danas nalaze na istome mjestu!

Povodom spomenutih obljetnica, ali sa željom obilježavanja 120 godina od izdanja „Hrvatsko- slavonskog ljekopisa“, prve farmakopeje pisane na hrvatskom jeziku, autora i povijesnih velikana hrvatske farmacije Julija Domca (1853.-1928) i Gustava Janečeka (1848.-1929.), trenutno je u pripremi i nova izložba JGL Muzeja farmacije koja će obraditi važne događaje iz nacionalne povijesti farmacije.

JGL je zadugo već jedan od nositelja razvoja gospodarstva riječkog kraja, a danas i značajan nositelj obogaćivanja njezine kulture, što tvrtku potvrđuje kao istaknutog promotora društveno odgovornog djelovanja u zajednici.

Dea Demić
JGL

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

Hrvatski ljudi vrlina podržavaju razvoj Luke koji voli vlakove i pse

Hrvatski ljudi vrlina
Hrvatska, zemlja s juga, zemlja je toplih ljudi. „Meni je najbitnije da je on sretan“, kaže tata. Mnogi se stalno brinu i uskaču s tom težnjom. Foto: Herenčić/UNICEF

Priča tate Dominika i njegovog dječaka Luke iz Siska, potresom oštećenog

Foto: Herenčić/UNICEF

Luka (5) voli vlakove, trampolin, igru s pijeskom i da je sve uredno i posloženo, kazao nam je njegov tata Dominik kada smo ih posjetili u Sisku.

„Nekada se jako bojao životinja, ali sada ih jako voli i imamo četiri psa koje obožava, kao i oni njega. Posebno je za njega vezana labradorica Arja koja neprestano nad njim bdije. Kao i mnogoj drugoj djeci u spektru autizma, Luki je važna rutina. Potres je to naravno poremetio. Morali smo prenijeti sve njegove igračke u kontejner da bi se on tamo osjećao sigurno“, ispričao nam je otac Dominik.

Prije u Sobi čuda, sada u Maloj kući u Petrinji, Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije 

Foto: Herenčić/UNICEF

U zadržavanju rutine i stvaranju osjećaja sigurnosti pomoglo je i to što su ubrzo nakon potresa mogli nastaviti s Lukinim terapijama u Udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije iako je njihova Soba čuda, gdje su se odvijale terapije, oštećena u potresu. Sve terapije prebacili su u svoj drugi prostor, Malu kuću u Petrinji.

„Luku redovito vodim na senzornu terapiju i radnu terapiju. Prije smo išli u Sobu čuda u Sisku koja zaista s pravom nosi taj naziv jer je napredak kod Luke itekako vidljiv. Sada, nakon potresa, idemo u Malu kuću u Petrinji. Divim se terapeutima koji rade s našom djecom i tome koliko srca unose u svoj posao. Prekrasni ljudi. U nekoliko mjesec Luka je ostvario nevjerojatan napredak i jako ih je lijepo prihvatio“, kazao nam je Dominik.

Foto: Herenčić/UNICEF

Uz to, dodaje Dominik, Luku povremeno vodi i logopedu te na terapijsko jahanje. Kako o Luki uglavnom brine sam, puno mu znači psihosocijalna podrška roditeljima koju također ostvaruje preko Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije. Sastanci, radionice i druženja uživo ili online Udruge, sa stručnjacima i drugim roditeljima – dobrim ljudima, pomažu mu da se lakše nosi sa svakodnevicom koja je ponekad jako izazovna.

Lakše je s izazovima, ako si okružen dobrim ljudima naših krajeva

O pomoći, alturuizmu, nesebičnosti, spremnosti da odmah stave Luku na prvo mjesto otac dominika je kazao ono najvažnije što ga nosi:  „Ta druženja, razgovor s ljudima koji se nose s istim ili sličnim problemima su mi velika pomoć. Kad je riječ o izazovima, o sebi u tome i ljudima vrlina koji znače sve, Dominik ističe: 

  • „Imam nekoliko susjeda, prijatelja koji pričuvaju Luku kad trebam nešto obaviti.“
  • „Kad recimo trebam auto kako bih Luku odveo na terapije, a naš je bio na popravku, oni nam posude svoj.“ 
  • „Trebao bih i sam na operacije, ali ne znam tko bi se brinuo o Luki pa to stalno odgađam. Brine me što i ja imam zdravstvenih tegoba.“ 

Dominik se nada da će Luka uskoro krenuti u vrtić na nekoliko sati na dan jer smatra da bi mu to koristilo zbog socijalizacije.

„Meni je najbitnije da je on sretan. Prvo on pa onda sve ostalo“, kazao nam je na kraju našeg posjeta Dominik.

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije pruža podršku djeci s teškoćama i njihovim obiteljima u Sisačko-moslavačkoj županiji, no potresi su značajno ugrozili njihov rad i trajno oštetili prostor za pružanje terapija u Sisku. 

UNICEF Hrvatska u akciji dobrote – presudan partner

UNICEF je do sada uložio 368 tisuća kuna kako bi do veljače 2022. godine podržao zadržavanje radnih mjesta stručnog tima zaposlenog u udruzi, održavanje radne terapije i terapije senzorne integracije, kao i uspostavu fizioterapije – nove terapijske usluge u sklopu rane intervencije za djecu do osam godina

Autorski tekst: Marina Knežević Barišić

pratite   www.unicef.org/croatia

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2021.

NAJČITANIJE