Veliki Papa Franjo. Otišao je pokretač, borac za okoliš i siromašne, razbor svijeta

Papa Franjo preminuo je na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, u dobi od 88 godina, objavio je Vatikan. Izabran 2013. nakon ostavke pape Benedikta XVI., bio je poglavar Katoličke crkve nešto više od desetljeća. Njegova ekološka ostavština podsjeća nas da klimatske akcije nisu samo pitanje politike, već i pitanje pravde, solidarnosti i moralne odgovornosti.

Papa Franjo bio je vrhunska figura ljudskog dostojanstva i nepokolebljivi globalni pobornik klimatskih akcija kao vitalnog sredstva za njihovo postizanje.

Odlazak Njegove Svetosti duboko će osjetiti nebrojeni milijuni, ali njegova poruka će živjeti i dalje: Čovječanstvo je zajednica. A kada je bilo koja zajednica napuštena – siromaštvu, gladovanju, klimatskim katastrofama i nepravdi – cijelo čovječanstvo je duboko oslabljeno, materijalno i moralno, podjednako.

rekao je šef UN-a za klimu Simon Stiell povodom smrti pape Franje

Papa Franjo, prvi papa iz Amerike i transformativna osoba u modernoj Katoličkoj crkvi, preminuo je u 89. godini. Iako će ga mnogi pamtiti po poniznosti, progresivnom stavu o društvenim pitanjima i usredotočenosti na marginalizirane zajednice, jedno od njegovih najdugotrajnijih naslijeđa mogla bi biti njegova uloga globalnog glasa za klimatske akcije.

Laudato Si

Godine 2015. papa Franjo ušao je u povijest s ‘Laudato Si‘ enciklikom poslanom katolicima diljem svijeta. U njoj je pozvao na hitnu brigu o “našem zajedničkom domu” i pozvao ljude posvuda da zaštitu okoliša vide kao moralnu i duhovnu dužnost. Bio je prvi papa koji je izravno povezao klimatske promjene s pravdom za siromašne — one koji najviše pate od zagađenja, suše i ekstremnih vremenskih uvjeta.

“Zemlja, naš dom, počinje sve više nalikovati golemoj hrpi prljavštine” – napisao je, pozivajući na djelovanje u borbi protiv zagađenja, krčenja šuma i globalnog zatopljenja.

Papa Franjo, Laudato Si

Njegove su riječi odjeknule daleko izvan crkve, utječući na rasprave o klimi uoči Pariškog sporazuma o klimi i izvlačeći pohvale znanstvenika, aktivista i vjerskih vođa diljem svijeta.

Godine 2019. podržao je pozive da se ekocid proglasi “petim zločinom protiv mira” – što je zlo ekvivalentno genocidu i etničkom čišćenju – i proglasio ga grijehom. Tijekom godina sastajao se s predsjednicima, premijerima, šefovima država, izvršnim direktorima i upravnim odborima velikih kompanija kako bi razgovarali o tom pitanju.

Životni stil “manje je više”

Tijekom svog papinstva papa Franjo promicao je životni stil “manje je više”— potičući ljude da smanje potrošnju, dijele resurse i žive jednostavnije. Kritizirao je pretjerano oslanjanje na klimatizaciju, zatvorene zajednice i konzumerizam, a umjesto toga pohvalio je zajedničko korištenje automobila, recikliranje i blisku povezanost s marginaliziranima.

Čak i u posljednjim godinama života, papa Franjo ostao je snažan zagovornik ekološke akcije – javno kritizirajući poricanje klimatskih promjena, prozivajući svjetske vođe za neaktivnost i pozivajući pojedince da preuzmu odgovornost za planet.

Laudate Deum

Godine 2023. izdao je nastavak ‘Laudato Si’ pod naslovom Laudate Deum (“Slava Bogu”), u kojem je upozorio da istječe vrijeme da se preokrene klimatska šteta i izravno pozvao na kraj ovisnosti o fosilnim gorivima. Objavljen na blagdan svetog Franje Asiškog — sveca zaštitnika životinja i ekologije te nadahnuća iza papinog imena — dokument je poslužio i kao duhovni poziv i kao politički izazov, pozivajući svjetske čelnike da poduzmu hrabre korake uoči pregovora UN-a o klimi u Dubaiju.

Papa Franjo je kritizirao sporost međunarodnog klimatskog djelovanja i izravno se namjerio na zemlje s visokim emisijama, ističući da su emisije po glavi stanovnika u Sjedinjenim Državama više nego dvostruko veće od one u Kini i sedam puta veće od prosjeka u siromašnijim zemljama.

Iako je priznao da su individualni napori poput recikliranja i smanjenja potrošnje energije važni, papa je naglasio da pravi napredak zahtijeva dramatičan odmak od “neodgovornog načina života povezanog sa zapadnim modelom”. Papa Franjo je izjavio da klimatske akcije nisu samo pitanje politike, već i pitanje pravde, solidarnosti i moralne odgovornosti. Pozvao političke vođe da budu hrabri, a ne samo popularni i kritizirao “tehnokratsku paradigmu” koja profit stavlja iznad ljudi i planeta.

Papa Franjo namjeravao je i sam otići na COP28, kao prvi Papa koji bi govorio na konferenciji o klimatskim promjenama. Gripa i upala pluća, međutim, spriječile su ga da otputuje u Dubai pa je na konferenciji papin govor pročitao vatikanski državni tajnik kardinal Parolin.

Papa Franjo je tijekom svog života, dosljedno do samog kraja, isticao pitanja nejednakosti u izloženosti posljedicama klimatskih promjena.

Konferencija Katoličke crkve o otpornosti na klimu

U svibnju 2024. papa Franjo je organizirao trodnevnu konferenciju Katoličke crkve o otpornosti na klimu u Vatikanu. Među prisutnima je bilo 16 gradonačelnika međunarodnih gradova poput gradonačelnika Londona Sadiqa Khana i gradonačelnice Pariza Anne Hidalgo, kao i političari iz cijelog svijeta.

Umjesto da se isključivo fokusira na ublažavanje klimatskih promjena, papa je upitao političke vođe “radimo li za kulturu života ili za kulturu smrti”.

Na ovom je summitu Papa Franjo još jednom ponovio svoje uvjerenje da je uništavanje okoliša “uvreda protiv Boga” i “strukturalni grijeh” koji ugrožava sve ljude.

Borac za okoliš i glas siromašnih

Izjave poput ovih učinile su Papu Franju cijenjenim glasom o klimatskim promjenama. Ostat će zapamćen po svom moralnom vodstvu koje je premostilo jaz između međusobno povezanih pitanja siromaštva, prilagodbe klimi i posljedica globalnog zatopljenja koje je uzrokovao čovjek.

I dok klimatske promjene nastavljaju preoblikovati naše zajednice, obale i ekosustave, ekološka ostavština pape Franje stoji kao podsjetnik kako nastojanje da se zaštiti planet nije ukorijenjeno samo u znanosti – već i u suosjećanju, poniznosti i odgovornosti.

Izvor: euronews.green i accuweather.com

Dobra Hvratska