Crni petak, o njem ima više priča i mitova. Najstarija se sjeća rasprodaje crnih robova po završetku kampanje berbe pamuka u Americi.
Naredna je ona o propasti burze Wall Street u jedan petak 1869., uzrokovana pokvarenjačkim manipulacija dvojice mešetara.
Sljedeći slučaj događa se polovinom 19. stoljeća. Crni petak je uzrečica koju su policajci u velikom gradu Philadelphiji rabili da opišu strašnu potrošačku gužvu nakon uvođenja trgovačkog običaja velike rasprodaje, u petak, dan poslije najvećeg američkog praznika – Dana zahvalnosti (koji je padao u četvrtak). Zbog mnoštva stanovništva koje je iz širokog okruga nagrnulo u centar da zgrabi priliku, nastajao je totalni kaos u gradu, a koji je policajcima značio puno puno posla, i ostajanje na poslu nakon smjene. „Stiže ludi crni petak“, govorili su tijekom priprema.
Ima jedna originalna priča koja opisuje trgovce kako uvode rasprodaju uvijek onda, a posebno krajem tjedna, kad su im neke zalihe robe bile u „crvenom“ (dakle, nepovoljnom) knjigovodstvenom saldu. Gubili bi zbog stajanja robe, a cilj je brzo obrtanje kapitala. Crni petak bi značio iz „crvenog“ preći u normalu – u poželjnu „crnu“ boju u poslovnim knjigama.
I širio se taj fenomen, naročito od 1980-ih, iz Amerike svugdje po svijetu. Do ovih naših dana – kad je Crni petak ustaljen kao šopingirajući praznik, svetac.
Ali – riječ je , prije svega, o „navlakuši“ na rasprodaju sumnjivih zaliha osiromašenoj masi i šopinholičarima. (Ne zaboravimo, nekako od početka globalizacije, krajem prošlih 70-ih, svjetski društveni poredak uvjetuje sve više da nestaje srednji sloj stanovništva, a raste onaj granično ili posve siromašan). Crni petak je fenomen užitka kupovanja i/ili brze dobiti. Prekrila je ta pojava sve proizvodne i uslužne sektore, a najviše se proda odjeće, elektronike i infomatike… Svačega što treba ili zapravo ne treba čovjeku. Dobro, u nekim situacijama, i kod manjine, može biti da nam je neka kupnja baš potrebna i važna. Pa zašto priliku ne iskoristiti.
***
Ali, konzumerizam je šteta i za društvo i za Zemlju, a dramatično po klimu. Podsjetimo se, prirast temperature na Zemlji, koja je sad veća i više od 1,5 st. C nego prije par stoljeća, počinje oko 1950-ih, baš onda kad povijesno na scenu stupa suvremeno tzv. potrošačko društvo. Pogledajte za ovu priliku još jednom, na ovom portalu, grafikon Slika govori 1000 riječi, od prije mjesec dana, o 2024. godini, najtoplijoj ikad.
Kad se sve sabere, Crni petak je, uz koju god ga priču vezali, sramota bio i danas je.
Zato, kad možemo, susdržimo se svakako. U ostalom, na Crni petak je i Međunarodni dan bez kupnje.
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2024.
