spot_img

Gospodarstvo digitalnih platformi u EU poraslo 5 puta, a prava radnika iz 19. stoljeća. Moderni oblik nazatka radničkih prava; PREKARIJAT je teška sudbina!

Jedan je stručnjak prije 10-ak godina prognozirao da će digitalizacija i globalizacija, 

ujedinjeni u punom zamahu, uvjetovati neviđeno raslojavanje: enorman rast bogatstva manjine i siromašenja mnoštva. Pogodio je. I dodatno, razvio se u to vrijeme i PREKARIJAT* (*vidite kraj članka), poseban radnički sloj bez ikakvih prava i sigurnosti!  

I sve to usprkos zalaganju Organizacije UN i progresivnog svijeta za pravednijim svijetom rada i biznisa, koji je 2015. izražen u cilju COR br. 8 – UN AGENDA 2030. 

Konačno, zainteresirale su se vlade i Europska komisija.

O Hrvatskoj čitajte na uporednom članku OVDJE

Peterostruki porast EU gospodarstva digitalnih platformi

Kada su prije nekoliko godina digitalne platforme stigle k nama, bio je to pomalo egzotični dodatak na ustaljenom tržištu rada. Najviše je prašine podigao Uber, a dostavljači na biciklima i mopedima Europljanima su postali dragocjeni otkako nas je pandemijska kriza prikovala za vlastite domove. Rezultat je ogroman porast platformskog rada: 

2016.- 2020. – rast 5 PUTA!

Europsko gospodarstvo digitalnih platformi od 2016. godine naraslo je za gotovo pet puta, s procijenjenih 3 milijarde eura na cca 14 milijardi eura 2020. godine.

No, valja znati da je rad putem digitalnih platformi samo jedan u nizu neformalnih oblika rada. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) navodi da se on odnosi na sav rad koji se pruža na internetskim  platformama ili posredstvom internetskih platformi, dakle, obuhvaća puno širi spektar rada kao što je povremeni rad, ekonomski ovisno samozapošljavanje, neformalni rad, rad plaćen po jediničnoj mjeri, rad od kuće i masovni rad (crowdwork) u raznim sektorima. 

Naravno, ni rad putem digitalnih platformi ne može se promatrati jednostrano. Glavni je problem takvog rada nesigurnost radnih uvjeta i neodgovarajući pristup socijalnoj zaštiti, ali ne treba zanemariti ni njegove prednosti: izvor novih radnih mjesta i inovacija, povećana konkurentnost EU-a, ostvarivanje dodatnog dohotka.

Različite sudske prakse, uključila se i Europska komisija. Rađa se nova nada.

Stanje je izmaklo kontroli. Digitalni poduzetnici-poslodavci djeluju ni od kuda, ne znaju im se adrese… pokrenuti su sudski postupci u više zemljama, a sve je više presuda u kojima sudovi staju na stranu platformskih radnika.

Velika Britanija – Povijesna je presuda Vrhovnog suda u Velikoj Britaniji kojom se vozačima Ubera daje status zaposlenika, što znači da imaju barem minimalnu plaću, radno vrijeme, pravo na plaćen dopust i moći će uplaćivati doprinos za mirovinu uz sudjelovanje tvrtke, a ta se prava pridodaju postojećima (zdravstveno osiguranje i naknada za rodiljski dopust). Uber je odmah reagirao govoreći da je time ugrožena suština njihova poslovanja, a to su fleksibilni vozači s fleksibilnim radnim vremenom. 

Nizozemska – Nedavno je i nizozemski sudac odlučio da se vozači Ubera trebaju klasificirati kao zaposlenici koji imaju pravo na beneficije koje dolaze s tim statusom. 

Italija – Presudom iz Milana  u proljeće 2021. talijanski su sudovi naredili četirima velikim tvrtkama za dostavu hrane da zaposle više od 60 tisuća radnika koji rade na dostavi te da plate više od 700 milijuna eura novčane kazne jer im nisu osigurali odgovarajuće uvjete rada. 

Francuska – Francuska je prva u EU zakonom obvezala platformske tvrtke da radnicima plaćaju osiguranje za slučaj nezgode na radu, no njihov radni status nije definirala do kraja. 

Španjolska – U Španjolskoj je na snazi zakon koji štiti zaposlenike digitalnih platformi zbog čega neke tvrtke, na primjer Deliveroo, najavljuju odlazak iz te zemlje. 

Hrvatska – Zakonodavac i vlast nisu primjetni, iako je ovaj oblik rada započet kod nas prije osam godina. Ali, ipak, osnovan je Sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP). 

Europska komisija – O svemu su raspravljali i europarlamentarci, uglavnom stajući na stranu platformskih radnika. Europska komisija je, pak, pokrenula savjetovanje sa socijalnim parterima kako bi postavila uravnotežen zakonski okvir koji bi zadovoljio i platforme i radnike koji za njih rade. Njihov prijedlog za rješavanje ovoga gorućeg pitanja s ciljem da poboljšaju uvjete platformskog rada, koji čini više od desetine radne snage u EU, očekuje se do kraja godine. 

Što je prekarijat!

Prekarijat je po jednom određenju teška opstojnost na poslu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i psihičko stanje radnika. To je neologizam nastao kombinacijom latinske riječi „precarius“ što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma proleterijat.

Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad i niska ili nikakva radna prava i zaštita. Prekarni radnici se najčešće sreću među ovim kategorijama: sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od povremenih honorara, ugovorni radnici, oni koji povremeno rade preko raznih agencija, ali u nekim slučajevima i stručnjaci koji rade na projektima.

DOBRA HRVATSKA/MDM

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img