spot_img

Naši sugrađani bez krova nad glavom: Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj? Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, a koliko u svijetu?

Beskućnici – prava tema uz blagdan Božića i Nove Godine, kad je naše milosrđe naglašenije! Gdje će beskućnici provesti te dane? Mnogi nigdje – jer njihov je dom NIGDJE!

Biti beskućnik u 21. stoljeću teška je sudbina, radilo se samo i o samo jednom čovjeku!

U Hrvatskoj, ovisno o kriterijima i procjenama raznih subjekata, na ulici ili u neprimjerenom smještaju živi 525 ljudi (službeni podatak), ali neslužbene procjene govore da takvih ima i 2000 pa do 10.000. 

Rezime članka:

  • Svijet ima ogroman problem beskućništva, posebno neke zemlje, na primjer SAD ili osobito Indija. 
  • Los Angeles i Hrvatska imaju približno isti broj stanovnika, ali Los Angeles ima 33 puta više beskućnika nego mi (procjena – neslužbeni podaci). 
  • U Europi živi oko 2,7 milijuna, a u svijetu preko 1,6 milijardi beskućnika.
  • Hrvatska ima problem, ali je zadržala socijalnu politiku kao kriterij zrelosti. I u najnepovoljnijem slučaju procjene naša stopa beskućništva iznosi oko 0,25 posto (računajući broj beskućnika prema ukupnom broju građana u RH). 

U ovo blagdansko doba i vrijeme darivanja obično se sjetimo i onih manje sretnih, siromašnih i bez toplog doma. Prosinac je mjesec kada se najviše pomaže, organiziraju se humanitarne akcije, božićni ručkovi i darivanja beskućnika i siromašnih… Iako je, naravno, svaka pomoć i riječ utjehe dobrodošla, beskućnicima je potrebna sustavna i stalna briga kako bi se izvukli iz svoga nesretnog stanja. 

Imaju beskućnici i svoj dan, Svjetski dan beskućnika – 10. listopada, o njihovim problemima se održavaju konferencije i donose godišnji planovi pomoći. Iako svaki beskućnik ima svoju tužnu priču, jedno im je svima zajedničko: kad jednom dospiju na ulicu i ostanu bez krova nad glavom, bez pomoći teško mogu ponovno ostvariti normalan život. 

Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj, po službenoj statistici?

Iako svaki beskućnik može točno opisati presudni trenutak koji ga je doveo na ulicu, i statistika nam otkriva dosta. Prema analizi nadležnog ministarstva, različiti su uzroci koji su  ljude doveli do beskućništva: 

  1. deložacija je bila kobna za 23 beskućnika, 
  2. neriješeni imovinsko-pravni odnosi doveli su još 47 ljudi na ulicu, 
  3. neriješeno pitanje stanovanja nakon izlaska iz ustanova (socijalne skrbi, penalnih ustanova i dr.) uzrok je takvog stanja za 79 beskućnika, a 
  4. novca za podmirenje troškova stanovanja nije imalo čak 361 osoba, što ih je odvelo u beskućništvo. 

Među beskućnicima ima ljudi svih dobnih skupina, od mladih koji izlaze iz alternativne skrbi i mlađih radno sposobnih ljudi koji traže zaposlenje do starijih ljudi i onih s raznim zdravstvenim i mentalnim poteškoćama. 

Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, stvarno?

To je teško sa sigurnošću reći. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kako su nam ondje potvrdili, raspolaže podacima o beskućnicima koje prikuplja putem centara za socijalnu skrb. 

Na dan 31. prosinca 2020. službena evidencija kaže da imamo 525 beskućnika, i to: 

  • 418 muškaraca i 107 žena. 
  • 497 državljana Republike Hrvatske (398 muškaraca i 99 žena) i 28 stranaca (20 muškaraca i 8 žena). 

Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) procjenjuje njihov broj na 2000, od čega je udio žena 25 posto. Samo u Zagrebu, procjenjuje se, ima od 700 do 1000 beskućnika, a na Glavnom kolodvoru, u okolnim objektima i vagonima boravi od 70 do 100 beskućnika. 

U 14 prihvatilišta i prenoćišta Hrvatska raspolaže s 450 smještajnih mjesta pa je svakom odmah vidljivo – broj beskućnika višestruko premašuje smještajne kapacitete.

Klasifikacija UN poznaje apsolutne i relativne beskućnike – razlika je velika

Drago Lelas iz splitske udruge MoST i predsjednik HMB-a na Svjetski dan beskućnika medijima je objasnio da Hrvatska još nije preuzela europsku tipologiju koja se odnosi na beskućnike, a njome su obuhvaćeni i oni koji žive u neodgovarajućim stambenim uvjetima bez struje i vode u barakama, kamp-kućicama i slično. Po toj tipologiji, istaknuo je Lelas, u Hrvatskoj bi beskućnika moglo biti i oko deset tisuća. Potvrdio nam je to u razgovoru za odgovorno.hr i Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik HMB-a. 

„Naša je procjena da je ‘apsolutnih’ beskućnika oko 2000, a ‘relativnih’ i do 10.000. U svojoj procjeni koristimo definiciju UN-a“, kaže Zvonko Mlinar, a ona koristi dva termina i to: 

  • apsolutni beskućnici – oni koji prebivaju na javnim mjestima, napuštenim objektima i sl., 
  • relativni beskućnici – oni koji žive u neadekvatnim, neprimjerenim uvjetima bez osnovnih uvjeta za život, vode i struje. 

„Zalažemo se za promjenu definicije beskućništva u Zakonu o socijalnoj skrbi u skladu s takvom definicijom, no zasad u tome nismo uspjeli“, nastavlja Z. Mlinar. 

Nameće se pitanje odakle tako velik nerazmjer u brojevima. Zna se i odgovor: u službenoj statistici, naime, broje se samo beskućnici koji su prijavljeni s prebivalištem na adresama centara za socijalnu skrb, ali ne i ostali.

„U službenu statistiku nisu uključeni čak ni beskućnici koji su na privremenom smještaju u prihvatilištu i prenoćištu. Nedavno smo radili anketu među članicama Hrvatske mreže za beskućnike i uvidjeli smo da samo 10% beskućnika ima prijavljeno prebivalište na adresu centara za socijalnu skrb. Sav apsurd takvog pristupa vidi se na primjeru naših članica, udruga Terra i Oaza iz Rijeke. Na adresi Oaze prijavljeno je stotinu beskućnika, no kako se ta prijava ne priznaje u službenoj statistici, ispada da i pored dva prihvatilišta za beskućnike, u Rijeci službeno beskućnika gotovo i nema“, objašnjava Mlinar.   

Od siromaštva do beskućništva – mali je korak! 

Gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj, točnije 23,20% u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. Više od petine stanovnika, odnosno 17,4% materijalno je deprivirano. Više od polovice građana ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak. Čak 40% građana ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće, a kraj s krajem vrlo teško ili teško spaja više od trećine kućanstava.

U svijetu 1,6 milijardi ljudi su beskućnici

Ako beskućnicima smatramo ljude koji žive na ulici kao i u neadekvatnom smještaju bez osnovnih uvjeta za život, u svijetu danas ima oko 1,6 milijardi beskućnika ili više od 20% populacije

  • Najviše je beskućnika u Indiji – samo je djece koja žive na ulici u Indiji 18 milijuna. 
  • SAD ima ogroman problem s beskućništvom, no prema službenim podacima SAD ima tek oko 570.000 beskućnika! Ali, neslužbeno, svi se slažu da je njihov stvarni broj višestruko veći. Problem je najeksponiraniji u Kaliforniji. U San Franciscu, gradu s 900.000 ljudi, živi i 16.000 beskućnika (stopa beskućništva oko 1,8 posto). U Los Angelesu, gradu s 4 milijuna stanovnika, životari oko 66.000 beskućnika (stopa beskućništva 1,65 posto).
  • U ukupnom broju siromašnih u Europi, prema istraživanjima Europske unije, udjel beskućnika je oko 2,7 milijuna. U EU živi oko 450  milijuna stanovnika, što daje stopu beskućništva od oko 0,53 posto.

Prosječni životni vijek beskućnika je samo 50 godina, a među njima je i mnogo djece, čak 20%.

Dok je beskućništva, savjest svijeta neće mirovati.

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img