Novo otkriće: Čestice mikroplastike prelaze s majke na fetus! Jednako kako još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – tako smo jako daleko i od trenutka da je se odreknemo. No znamo dovoljno da se zaustavi, već sada, to srljanje…
Plastika je posvuda oko nas. Čestice mikroplastike pronađene su na svakom djeliću planeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana i vječnoga leda Zemljinih polova. Ljudi ih konzumiraju hranom i vodom te ih udišu. Štetnost po ljudsko zdravlje tih sićušnih dijelova plastike neosporna je, jer plastika može nositi kemikalije koje ljudskom zdravlju mogu nanijeti dugotrajnu štetu. Ipak, nije u potpunosti razjašnjeno na koje sve načine utječu na tijelo i kakve sve posljedice izazivaju. Znanstvenici također rade i na dokazivanju mehanizama kako mirkoplastika ulazi u naš organizam i kako se njime širi.
Bombastično otkriće – posteljica trudog bića ne zaustavlja mikroplastiku
Zato je prilično bombastično odjeknula najnovija studija na štakorima koja dokazuje da sitne čestice mikroplastike prelaze iz posteljice trudne životinje u fetus. Studiju je provela profesorica Phoebe Stapleton sa Sveučilišta Rutgers i njezin tim. Istraživanje je pokazalo da sitne plastične čestice u plućima trudnih štakorica vrlo brzo prelaze u srca, mozak i druge organe njihovih fetusa. To je prvo istraživanje na živom sisavcu koje je pokazalo da posteljica ne blokira takve čestice. Pokusi su također pokazali da fetusi štakora koji su izloženi tim česticama dobivaju znatno manju težinu pred kraj trudnoće.
Istraživanje je nastavak otkrića iz prosinca prošle godine koje je otkrilo mikroplastične čestice u ljudskim posteljicama, a što je kod znanstvenika izazvalo veliku zabrinutost. Ranija laboratorijska istraživanja na ljudskim posteljicama, koje su donirale majke nakon rođenja, također su pokazala da zrnca polistirena mogu prijeći placentnu barijeru.
Čestice mikroplastike – u svim ljudskim organima, kod svih, majke, djeteta…
Prof. Stapleton kaže: „Pronašli smo plastične nanočestice u svakom tkivu koje smo analizirali – u posteljici, u tkivu majke, ali i u fetalnom tkivu, u fetalnom srcu, mozgu, plućima, jetri i bubrezima.“
Profesor Dunzhu Li s Trinity Collegea u Dublinu (TCD) u Irskoj, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: „Ova je studija vrlo važna jer dokazuje potencijal prijenosa [plastičnih čestica] u trudnoći sisavaca, a to se možda događa od samog začetka života. Čestice su pronađene gotovo posvuda u fetusu, a također mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru, što je vrlo šokantno.“ Prof. Li je s prof. Johnom Bolandom s istog sveučilišta u listopadu prošle godine dokazao da bebe hranjene adaptiranim mlijekom u plastičnim bocama dnevno gutaju milijune čestica mikroplastike.
Onečišćenje zraka može naštetiti svakom organu u tijelu
Studija na štakorima objavljena je u časopisu „Particle and Fiber Toxicology“ i uključivala je stavljanje nanočestica u dušnik životinja. Voditeljica studije prof. Stapleton kaže kako se procjenjuje da je broj korištenih čestica ekvivalentan 60% čestica kojim će ljudska majka biti izložena u jednom danu, iako prof. Li smatra da je ta procjena previsoka. Korištene su kuglice veličine 20 nanometara izrađene od polistirena, koji je jedan od pet najčešćih vrsta plastika u okolišu. One su označene fluorescentnom kemikalijom kako bi ih znanstvenici mogli identificirati. Zasebni eksperiment pokazao je da su nanočestice prešle placentu u roku od oko 90 minuta nakon što su im majke bile izložene. Štakori su bili izloženi plastičnim nanočesticama 19. dana gestacije, dva dana prije uobičajenog termina poroda i i kada fetus najviše dobiva na težini. „Naša je teorija da se nešto u krvotoku majke mijenja, tako da dolazi do smanjenja protoka krvi, dakle i do smanjenja isporuke hranjivih tvari i kisika, što ima za posljedicu i nižu porođajnu težinu“, rekala je prof. Stapleton.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, već ova studija otvara brojna, možemo reći i zastrašujuća, pitanja. Pa ipak, kao da još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – još smo jako daleko od trenutka da je se odreknemo.
DOBRA HRVATSKA/ MDM
Svibanj, 2021.
Zamjenica urednika – novinarka