Pazite koliko ćete cvjetova proljetnica ubrati! Najbolje za sve – ne berite.
Zaštitimo prve proljetnice i autohtono cvijeće od sebe samih. Pustimo te čudesne cvjetove da se odmaraju u miru svog iskonskog doma. Ne berimo ih isuviše, a neke nikako… Jer njih štiti i zakon. Divimo se, pomirišimo, fotkajmo.. i neka na tome ostane. Svako uzimanje iz prirode izravno utječe na njihovu održivost.
Mnoge su biljke zaštićene, odredbe Zakona su jasne i represivne. S buđenjem proljeća, puno je hodača i izletnika po brdima i livadama, uz vode, koji iz neznanja ili ne, posežu za nedopuštenim praksama koje su kažnjive. Zbog nježnog i atraktivnog izgleda PRVIH PROLJETNICA, mnogi ljudi ih često požele ubrati, a neki i trgovati. Ali pazite: Uberete li nekoliko stručaka više visibaba ili, na primjer, ljubičice, mogli biste biti kažnjeni s 25.000 do 200 tisuća kuna. Iz Državnog inspektorata upozoravaju kako su za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade i prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane novčane kazne.
Poručuju nam da kao osviješteni građani, poštujemo prirodu. Kažu: „Pazite koliko ćete cvjetova ubrati!“. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisani su posebni uvjeti i zapriječene ozbiljne novčane kazne.
Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje mora se ishoditi rješenje Ministarstva.
Sakupljanje za osobne potrebe – postoje granice!
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode.
S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Kazne za branje u svrhu prerade i trgovanja zavičajnih divljih vrsta
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu:
- od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu,
- od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te
- od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.
Rreferenca: Državni inspektorat OVDJE
Fotografije preuzete sa TRIS.
DOBRA HRVATSKA
MA/GT
Zamjenica urednika – novinarka
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.