CARLOS SANTANA – novi stari idol! Santanina vizija društvene zbilje.

Svojevrsni je fenomen 21. stoljeća da današnji tinejdžeri obožavaju glazbene hitove svojih roditelja iz 60, 70 i 80-ih godina prošloga stoljeća. Obožavaju stričeke, nekadašnje zvijezde, danas gospodu od 50, 60 i 70-ak godina. Kako to da mladi nalaze svoje idole u “naftalinu”? O tome sociolozi, psiholozi i drugi stručnjaci pokušavaju dati svoj konačni sud. Ali ništa nije danas konačno! Ni fenomeni ni sudovi o zajadnici ljudi 21. stoljeća.

Slučaj Carlosa Santane jedan je od tih slučajeva. Hitovi Samba pa ti, Black Magic Women… žare i pale “stoljećima”. Tako je bilo i 20. srpnja 2004. kad je Santana sa svojim bendom po treći put svirao u Zagrebu. Na noge je digao sve živo, radio je “što je htio”, čemu sam i osobno svjedočio. Predao se emocijama. Posjetitelji su s tribina sišli na parket jer se “tamo bolje pleše”. Uoči koncerta Santana je najavio: “Sretan sam što ću opet u Zagreb. Ako i ne bude dovoljno publike, koncert ne otkazujem. Bit će divno u Zagrebu vidjeti na okupu sve – roditelje, tinejdžere i mališane.” No, dvorana je bila puna k’o šipak.

Kako sam kaže, Santana svojom svirkom pronosi nauk glazbenih legendi  s kojima se davno družio: Boba Marleyja, Johna Coltranea, B.B. Kinga, Miliesa Davisa, Jimmyja Hendrixa…  Danas je okružen novom generacijom glazbenika, među kojima je i njegov sin, i uspijeva kao da mu je karijera na početku. Surađujući s mladim glazbenicima, prije pet je godina izdao CD album Supernatural, koji je u svijetu kupilo 25 milijuna ljudi. Današnji su hitovi Smooth, Maria…

Santana je, obiteljski pojačan, zajedničkim nastupom sa svojim sinom, još jednom bio u Hrvatskoj , 2013. 

Santana je rođen 1947. u Meksiku, odakle je 60-ih doselio u  Kaliforniju. “Meni baš i nije najvažnije da sam Meksikanac, ali mi jest važno da sam čovjek i da pripadam čitavu čovječanstvu.” 

Zbog humanitarnog djelovanja, udruge Latinoamerikanaca u SAD-u su ga 2003. izabrale za “čovjeka godine”. Propovjednom i humanitarnom djelovanju vraća se u svakom privatnom razgovoru, konferenciji za tisak, koncertu. Tako je i u Zagrebu 2004. najavio proročanski našu novu stvarnost: 

“Vjerujem da će svi na Zemlji za 25 godina imati hranu, vodu, struju, obrazovanje i zdravstvenu skrb. Neće biti zastava ni država. NO – Vijetnam, NO – Irak, NO – wars. O tome vas želim obavijestiti i osvijestiti!”

Približavamo se 20-toj godini te izjave. Što će od njegove velike želje – vizije biti ostvareno, može se slutiti tek. Sve odluke su u rukama svjetske društvene elite. 

Može li se išta veliko dogoditi na temeljima stare društvene odgovornosti koje je ta elita protogodnist?! 

Santana je u Zagrebu proslavio svoj 57. rođendan. Darovali smo mu oduševljenje i cvijeće. No, mi smo dobili više.    

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2021.

EUROPSKE INICIJATIVE: Komisija pokrenula novu strategiju za zaštitu i obnovu šuma EU-a. Puno poštivanje ekoloških načela: Pravo drvo na pravom mjestu u pravu svrhu!

Landscape from above
Foto: Racool_studio - www.freepik.com

Šume su veliki saveznik ljudima i izvor velikih blagodati – trebamo im uzvratiti dobrim, što se sada značajno najavljuje. Do 2030 planira se sadnja 3 milijarde dodatnih stabala, stroga zaštita starih šuma, svođenje korištenja drvne mase u granice ekoodrživog…. EU usvaja koncept održavanja ove iznimno vrijedne zajedničke imovine za generacije koje dolaze.

Afirmativne izjave u europskih dužnosnika o blagodati šuma i politici prema šumama:

Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni dogovor, Frans Timmermans, rekao je: „Šume pružaju dom većini biološke raznolikosti koju nalazimo na Zemlji. Da bi naša voda bila čista, a tla bogata, trebaju nam zdrave šume. Europske šume su u opasnosti. Zbog toga ćemo raditi na njihovoj zaštiti i obnovi, poboljšanju gospodarenja šumama i potpori šumarima i čuvarima šuma. Na kraju svi smo dio prirode. Ono što radimo u borbi protiv klimatskih promjena i krize biološke raznolikosti, činimo za svoje zdravlje i budućnost. “

Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je: „Šume su pluća naše zemlje: one su vitalne za našu klimu, biološku raznolikost, tlo i kvalitetu zraka. Šume su također pluća našeg društva i gospodarstva: one osiguravaju sredstva za život u ruralnim područjima, pružaju ključne proizvode našim građanima i imaju duboku društvenu vrijednost kroz svoju prirodu. Nova strategija o šumama prepoznaje ovu multifunkcionalnost i pokazuje kako ambicije zaštite okoliša mogu ići ruku pod ruku s ekonomskim prosperitetom. Kroz ovu Strategiju, i uz podršku nove zajedničke poljoprivredne politike, naše šume i naši šumari udahnut će život održivoj, prosperitetnoj i klimatski neutralnoj Europi. “

Europska komisija je 16. srpnja usvojila Novu strategiju o šumama EU-a za 2030., vodeću inicijativu Europskog zelenog sporazuma koja se nadovezuje na Strategiju biološke raznolikosti EU-a za 2030. Strategija pridonosi paketu mjera predloženih za postizanje smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. i klimatsku neutralnost do 2050. u EU. 

ŠUME – KLJUČNI SAVEZNIK U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA I GUBITKA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI. 

Također pomaže EU-u da ispuni svoju predanost povećanju uklanjanja ugljika (CO2)  prirodnim trošiteljima – „ponorima ugljika“ prema Zakonu o klimi. Baveći se socijalnim, ekonomskim i ekološkim aspektima zajedno, Strategija šuma ima za cilj osigurati multifunkcionalnost šuma EU-a i naglašava ključnu ulogu koju u tome imaju šumari.

Šume su blagodat i  na mnogo načina pomažu nam u smanjenju utjecaja klimatskih promjena:

  • funkcioniraju kao „konzumenti – ponori CO2 “ 
  • hlađenjem gradova, štite od od jakih poplava 
  • i smanjuju utjecaj suše. 

Nažalost, europske šume trpe pod mnogo različitih pritisaka, uključujući klimatske promjene.

ZAŠTITA, OBNOVA I ODRŽIVO GOSPODARENJE ŠUMAMA

Strategija o šumama postavlja viziju i konkretne akcije za povećanje količine i kvalitete šuma u EU te jačanje njihove zaštite, obnove i elastičnosti. Predložene akcije povećat će odvajanje ugljika kroz povećane ponore i zalihe, što će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Strategija se obvezuje na:

  • strogu zaštitu primarnih i starih šuma, 
  • obnavljanje degradiranih šuma i 
  • osiguravanje održivog upravljanja njima, na način da se očuvaju vitalne usluge ekosustava koje šume pružaju i o kojima društvo ovisi.

Strategija promiče prakse upravljanja šumama koje su najprikladnije za zaštitu klime i biološke raznolikosti, a naglašava potrebu da se drvna biomasa zadrži u granicama održivosti i potiče korištenje drva s učinkovitim resursima u skladu s kaskadnim načelom.

OSIGURAVANJE MULTIFUNKCIONALNOSTI ŠUMA EU

Strategija također predviđa razvoj shema plaćanja vlasnicima i upraviteljima šuma za pružanje alternativnih usluga ekosustava, npr. održavajući dijelove njihovih šuma netaknutima. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), između ostalog, bit će prilika za ciljaniju potporu šumarima i održivom razvoju šuma. Nova struktura upravljanja šumama stvorit će sveobuhvatniji prostor za države članice, vlasnike i upravitelje šuma, industriju, akademsku zajednicu i civilno društvo da razgovaraju o budućnosti šuma u EU i pomognu u održavanju ove vrijedne imovine za generacije koje dolaze.

Konačno, Strategija o šumama najavljuje zakonski prijedlog za pojačavanje praćenja šuma, izvješćivanja i prikupljanja podataka u EU. Harmonizirano prikupljanje podataka u EU, u kombinaciji sa strateškim planiranjem na razini država članica, pružit će sveobuhvatnu sliku stanja, razvoja i predviđenog budućeg razvoja šuma u EU. To je najvažnije za osiguravanje da šume mogu ispuniti svoje višestruke funkcije za klimu, biološku raznolikost i gospodarstvo.

Strategiju prati Plan za sadnju tri milijarde dodatnih stabala diljem Europe do 2030. godine uz puno poštivanje ekoloških načela – pravo drvo na pravom mjestu u pravu svrhu.

POZADINA – OPĆI SLIKA I ZAKLJUČAK

  1. Šume su važan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti zahvaljujući svojoj funkciji ponora ugljika, kao i sposobnosti smanjenja utjecaja klimatskih promjena, na primjer hlađenjem gradova, zaštitom od jakih poplava i smanjenjem suše. 
  2. One su također vrijedni ekosustavi, u kojima živi glavni dio europske biološke raznolikosti. Njihove usluge ekosustava doprinose našem zdravlju i dobrobiti kroz regulaciju vode, opskrbu hranom, lijekovima i materijalima, smanjenje i kontrolu rizika od katastrofa, stabilizaciju tla i kontrolu erozije, pročišćavanje zraka i vode. 
  3. Šume su mjesto za rekreaciju, opuštanje i učenje. Šume daju priliku za razvoj gospodarstva i osiguravaju egzistenciju milijunima ljudi.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Reference: HUP 

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2021.

EUROPSKE INICIJATIVE: Opraštamo se od benzinaca i dizelaša za najdalje 15 godina! Volkswagen već najavio zadnju isporuku takvog vozila između 2033. i 2035.

Foto: Stan Petersen / Pixabay

Benzinci i dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima! „Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između 2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta”, ocjenjuje  Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu. 

Europska unija je sredinom srpnja predložila strategiju kojom će se već u idućem desetljeću postići ugljična neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena. 

Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za najveće emisije plinova s učinkom staklenika. 

VELIKI PRITISAK NA VOZILA S FOSILNIM GORIVIMA 

Suočena s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. Europska komisija usvaja nove propise za postizanje tog cilja – prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. 

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a  zatim 100 posto 2035. godine.

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu. 

Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem. 

UZLET ELEKTRIČNIH VOZILA

Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno  356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019.”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi  propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”.

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.

VOLKSWAGEN VEĆ SPREMAN ZA 2035. GODINU

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora. 

“Golemi je sukob unutar Europske  udruge proizvođača automobila ( ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone”, objašnjava Matthias Schmidt.

“Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine. 

“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.”, ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku. 

PROZIVKA NEAMBICIOZNIH PROIZVOĐAČA 

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju, nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni “neambicioznima” jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom. 

„Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između “2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta”, ocjenjuje  Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu. 

Canfin zagovara osnutak fondova “od nekoliko milijarda eura” koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.

Rerefence:
HINA
news12.online

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2021.

OSVIJESTIMO I POMOGNIMO: Mliječna staza za djecu s teškoćama i njihove roditelje, UNICEF, rujna 2021.

Mlječna staza 2021.
Najava humanitarne utrke Mlječna staza 2021.

Virtualna, nacionalna i inkluzivna humanitarna utrka Mliječna staza centralni je dio UNICEF-ove kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti” i odvija se od 3 do 12. rujna 2021. U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike UNICEF će podržati uspostavljanje i proširenje usluga za djecu s teškoćama u najslabije razvijenim područjima u Hrvatskoj.

Tijekom deset dana u rujnu, od 3. do 12. rujna 2021., djeca, obitelji, trkači, udruge koje okupljaju djecu s teškoćama, klubovi i svi ostali koji žele podržati djecu s teškoćama skupljat će simbolične kilometre mogućnosti hodanjem, trčanjem, vožnjom na biciklu, rolanjem ili u kolicima te svojim porukama podrške i donacijama pomoći učiniti živote djece s teškoćama u Hrvatskoj boljima. 

Uz ulaganja u bolju dostupnost usluga, UNICEF želi poticati promjene u stavovima, uklanjanje stigme i diskriminacije te graditi svijest o važnosti inkluzije u stvaranju jednakih mogućnosti za svako dijete, kao temelj za bolje društvo

Mlječna staza – medalje

Za mnogu djecu s teškoćama u Hrvatskoj ključne usluge još uvijek nisu dovoljno dostupne, posebno u najslabije razvijenim područjima. U sklopu nacionalne kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti” Ured UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, organizira humanitarnu utrku Mliječna staza, a glavni je cilj kampanje i utrke osigurati ključne usluge za djecu s teškoćama i njihove obitelji u područjima s najnižim indeksima razvijenosti, u kojima je dostupnost usluga najmanja.

U Hrvatskoj djeci s teškoćama i njihovim obiteljima nije lako:

  • Tek jedno dijete od troje djece s teškoćama (korisnika naknada temeljem teškoće) ima pristup uslugama dnevnog boravka, psihosocijalne podrške i rane intervencije, dok je stanje u područjima s najnižim indeksima razvijenosti još lošije, pa tamo  u prosjeku samo jedno dijete od četvero djece s teškoćama ima pristup tim uslugama. 
  • Ta djeca nemaju adekvatnu podršku stručnjaka i mogućnost za razvoj, napredak i sudjelovanje u životu svojih zajednica
  • Suočena su s preprekama i diskriminacijom te često ostaju isključena iz društva. 
  • Njihovi roditelji često se osjećaju usamljeno i trebaju podršku u brizi za djecu. S pandemijom i potresima ova se situacija dodatno pogoršala.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te uz pomoć tvrtki i građana UNICEF će utrkom Mliječna staza i kampanjom podržati uspostavljanje i proširenje usluga dnevnog boravka i grupne psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama te kvalitetnih programa podrške za roditelje u krajevima Hrvatske gdje su takve usluge najmanje dostupne i indeksi razvijenosti najniži.

Usluge dnevnog boravka i psihosocijalna podrška prilika su da djeca s teškoćama dobiju podršku stručnjaka, druže se sa svojim vršnjacima, nauče i steknu vještine koje će im omogućiti da budu samostalnija. Tamo mogu dobiti pomoć rehabilitatora, socijalnog radnika, medicinske sestre, a prema potrebama i logopeda, kinezioterapeuta, psihologa, likovnog i glazbenog terapeuta. Uz podršku stručnjaka roditelji mogu steći nova znanja i vještine kako bi mogli pružiti kvalitetnu skrb svojem djetetu te se bolje nositi s dodatnim izazovima s kojima se susreću.

UNICEF će sredstva prikupljena od donacija uložiti u specijaliziranu edukaciju stručnog osoblja za pružanje usluga dnevnog boravka, psihosocijalne podrške, podrške roditeljstvu i drugih usluga te potrebnu opremu za pružanje usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške, dok će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osigurati zapošljavanje i premještanje stručnjaka, prostore za pružanje usluga te ostala tehnička i financijska sredstva. 

Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

„Ponosni smo na suradnju s UNICEF-om na nacionalnoj kampanji za podršku djeci s teškoćama i njihovim obiteljima, čiji je središnji događaj virtualna utrka Mliječna staza. U ovoj priči nije važno trčite li ili hodate, jer se sav prihod od startnina ulaže u bolju dostupnost usluga za djecu s teškoćama u najslabije razvijenim područjima. U narednom razdoblju Ministarstvo će osigurati veći broj potrebnih stručnjaka, lokacije i prostore u koje će se ulagati te sva ostala potrebna sredstva, kako bi djeca i njihovi roditelji imali kvalitetniju uslugu i podršku. Pozivam sve da se prijave na utrku i da zajedno stvaramo bolje mogućnosti za svu djecu i smanjimo prepreke s kojima se djeca s teškoćama susreću svakodnevno u svojim zajednicama”, izjavio je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.  

Uz ulaganja u bolju dostupnost usluga, kampanjom usmjerenom na sposobnosti i mogućnosti djece s teškoćama UNICEF želi poticati promjene u stavovima, uklanjanje stigme i diskriminacije te graditi svijest o važnosti inkluzije u stvaranju jednakih mogućnosti za svako dijete, kao temelj za bolje društvo. 

„Naš je zajednički cilj da sva djeca s teškoćama u Hrvatskoj postanu djeca mogućnosti. Svaka djevojčica i svaki dječak s teškoćama trebaju dobiti podršku stručnjaka bez obzira na to gdje žive. Roditelji djece s teškoćama govore da njihova djeca ne trebaju sažaljenje, već razumijevanje i podršku. Kao UNICEF želimo se fokusirati na ono što djeca mogu umjesto na ono što ne mogu, na njihove snage i beskrajne mogućnosti da ostvare svoj puni potencijal. Prošle smo godine na Mliječnoj stazi pokrenuli pozitivan zamah i okupili stručnjake, donositelje odluka, umjetnike, sportaše, tvrtke i građane ujedinjene oko našeg zajedničkog cilja, a vjerujem da ove godine možemo napraviti još više ‘kilometara mogućnosti’ prema boljoj stvarnosti djece s teškoćama i njihovih obitelji. Raduje nas rekordan interes za Mliječnu stazu i već nas je više od dvije tisuće. Hvala svima koji nas podržavaju te pozivam cijelu Hrvatsku da se uključi”, izjavila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Nataša Sobočan, naša višestruko nagrađivana paraolimpijka

„Hrvatski paraolimpijski odbor je već drugu godinu uz Mliječnu stazu, prvenstveno jer dijelimo isti cilj – pretvoriti teškoće u mogućnosti. Paraolimpijski sport nas je naučio koliko je važno pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju od najranije dobi kako bi se uspješno bavili sportom. Ovim putem pozivam sve da se uključe u Mliječnu stazu, bilo kroz trčanje, hodanje, vožnju bicikla ili nešto drugo. Bitno je da svi zajedno pokažemo dobru volju i budemo promjena za djecu s teškoćama u razvoju”, izjavio je Dragan Katunar, član izvršnog odbora Hrvatskog paraolimpijskog odbora 

I ove će godine Mliječna staza biti virtualna, a time nacionalna i inkluzivna. Tijekom deset dana u rujnu, od 3. do 12. rujna, djeca, obitelji, trkači, udruge koje okupljaju djecu s teškoćama, klubovi i svi ostali koji žele podržati djecu s teškoćama skupljat će simbolične kilometre mogućnosti hodanjem, trčanjem, vožnjom na biciklu, rolanjem ili u kolicima te svojim porukama podrške i donacijama pomoći učiniti živote djece s teškoćama u Hrvatskoj boljima. 

PRIJAVE ZA UNICEF-OVU UTRKU MLIJEČNA STAZA: WWW.MLIJECNASTAZA.HR
Više informacija dostupno je i na „Facebook događaju” utrke te na www.unicef.hr. 

PET GODINA UNICEF-OVE HUMANITARNE UTRKE MLIJEČNA STAZA

Ove se godine obilježava pet godina Mliječne staze, a u razdoblju od 2017. do 2020. godine Mliječna staza postala je važna platforma za podizanje svijesti i prikupljanje resursa za ključna ulaganja u dobrobit djece kroz UNICEF-ove programe u Hrvatskoj. U prve četiri godine utrkom Mliječna staza prikupljeno je 3,3 milijuna kuna za potporu najugroženijoj djeci u Hrvatskoj. Tim je sredstvima UNICEF podržao otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka, osigurao financijsku potporu udomiteljskim obiteljima s najmlađom djecom, svim rodilištima u Hrvatskoj osigurao opremu, a 1,2 milijuna kuna prikupljenih prošle godine bit će uloženo u opremu i obuku za senzorne terapije u područjima u Hrvatskoj gdje je to najpotrebnije. 

***

PRILOG 1.

MLIJEČNA STAZA 2021. – TEHNIČKE INFORMACIJE

Mliječna staza 2021. održava se s ciljem osiguravanja usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama u razvoju te programa podrške za roditelje djece s teškoćama

I ove godine utrka će biti virtualna, time nacionalna i u potpunosti inkluzivna i održavat će se na tisućama staza diljem Hrvatske, za jedan zajednički cilj – da djeca s teškoćama postanu djeca mogućnosti. 

Mliječna staza dio je nacionalne kampanje „Pretvorimo teškoće u mogućnosti“ koju drugi godinu zaredom pokreće Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 

Datumi održavanja vritualne utrke: 3. do 12. rujna 2021. 

Trajanje virtualne utrke: 10 DANA

  • Mliječna staza održat će se diljem zemlje (zbog svog virtualnog formata) – uz mobilnu aplikaciju AtlasGo 
  • Načini sudjelovanja – trčanje, hodanje, rolanje, vožnja bicikla, u kolicima, planinarenje – kako, kad i gdje najbolje možemo  
  • Glavna web stranica za prijave je mlijecnastaza.hr 
  • Kotizacije će se koristiti kao donacija za potporu cilju utrke 
  • Utrka ima ograničen maksimalni broj od 6000 startnih paketa Zlatna zvijezda (sudionici s majicom i medaljom) i neograničen broj sudionika koji se mogu prijaviti za sudjelovanje putem aplikacije (bez majice i medalje). 
  • Sudjelovanje u virtualnoj utrci bit će moguće svih 10 dana (3. rujna do 12. rujna) 
  • Svaki prijavljeni sudionik može sudjelovati u utrci kad god i koliko god dugo želi, i onoliko puta koliko želi 
  • Svaki sudionik može se pridružiti utrci više puta putem svog profila u aplikaciji koja prati sve aktivnosti 
  • Tijekom 10 dana sudionici će prikupljati kilometre mogućnosti kao simboličan doprinos cilju 
  • Pristup mobilnoj aplikaciji AtlasGo odobrava se svima koji se prijave za sudjelovanje i preuzmu aplikaciju iz App Store ili Google Play Store 
  • Svaki sudionik može na 3 načina unositi/dijeliti svoje aktivnosti – ručno, pomoću aplikacije AtlasGo ili sinkroniziranjem aplikacije s drugim aplikacijama za praćenje, kao što su Garmin, Strava ili Fitbit 

Uz potporu sudionika, donatora i partnera na Mliječnoj stazi, UNICEF će podržati:  

  • uspostavljanje i proširenje usluga dnevnog boravka za djecu s teškoćama,  
  • uvođenje usluga grupne psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama i   
  • uvođenje kvalitetnih programa podrške za roditelje (Rastimo zajedno Plus),    

na područjima gdje su  

  • najniže razine pokrivenosti uslugama za djecu s teškoćama te 
  • najniži indeksi razvijenosti – visoke razine siromaštva i visoki rizik od siromaštva (i depopulacije).  

UNICEF će sredstva prikupljena od donacija uložiti u:  

  • specijaliziranu edukaciju stručnog osoblja za pružanje usluga dnevnog boravka, psihosocijalne podrške, podrške roditeljstvu i drugih usluga i
  • potrebnu opremu (didaktičku, namještaj i dr.) za pružanje usluga dnevnog boravka i psihosocijalne podrške. 

Jedinstveni „15-minutni grad“: novi koncept održivog i humanog života gradskih četvrti

15-minutni grad

Koncept se čini idealnim jer nudi mogućnost da stanovnici gradskih četvrti u velikim gradovima ispune osnovne životne potrebe svakodnevnog življenja, rada, trgovine, zdravstva, obrazovanja i zabave – u krugu od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svojih domova. 

  • Pariz otišao najdalje, izbornim programom gradonačelnice Anne Hidalgo, ali i akcijama koje su uslijedile 
  • ideja je stara pola stoljeća, a oživotvorenje ubrzano covidom
  • U Parizu se već planira ukidanje 70.000 do 140.000 parkirališnih mjesta, a najpoznatiji pariški bulevar Champs-Élysées počinje se preuređivati uz trošak 250 mil. eura
  • Starinski model se napušta – na novi prelaze mnogi gradovi poput Barcelone, Detroita, Londona, Melbournea, Milana i Portlanda, Oregona…

Koliko ste puta morali sjesti u automobil da biste obavili šoping ili otišli do liječnika? A jeste li ikada pomislili kako bi bilo lijepo da sve to obavite u tren oka, i to pješice? Ako jeste, onda će vam se zacijelo svidjeti ideja o 15-minutnom gradu. 

Riječ je konceptu razvoja gradova prema kojemu stanovnici velikih urbanih središta mogu zadovoljiti sve svoje potrebe u kvartu u kojem žive tijekom kratke, 15-minutne šetnje ili vožnje biciklom. Pješke ili na biciklu mogu otpratiti djecu do vrtića ili škole, stići do svog liječnika, obaviti nabavku u trgovini, podići novac na bankomatu, opustiti se u parku, baviti se sportom u dvorani ili na igralištu, a sve im je to dostupno za najviše 15 minuta. I ono najbolje, pri tome ne moraju koristiti automobil ni gradski prijevoz te biti ponosni što ne zagađuju zrak u svom gradu.

„15-minutni grad“ – važan segment u izbornom programu gradonačelnice Pariza 

Iako koncept 15-minutnog grada nije nov, nedavno ga je popularizirala gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo inspirirana radom francusko-kolumbijskog znanstvenika Carlosa Morene. Ideja o tome da Pariz postane 15-minutni grad bila je, naime, u fokusu njezine kampanje za reizbor na mjesto gradonačelnice Pariza u siječnju 2020. U intervjuu za list Le Parisien u listopadu 2020., Hidalgo je najavila: „Moramo zaboraviti na krstarenje Parizom od istoka do zapada u automobilu“. Najavila je da će takozvane “korona-staze”, kako Parižani zovu biciklističke staze oivičene rubnicima koje su stvorene tijekom pandemije COVID-19, postati trajne, a njihov broj će se još povećati. Pariška je gradonačelnica najavila i namjeru da do kraja svog četverogodišnjeg mandata ukloni više od polovice parkirališnih mjesta u Parizu, odnosno njih 70.000 od 140.000, kako bi potaknula Parižane na hodanje i bicikliranje. Početkom ove godine odobrila je 250 milijuna eura za zelenu obnovu najpoznatijeg pariškog bulevara Champs-Élysées, tijekom koje će se za polovicu smanjiti broj mjesta za vozila, a istodobno će se povećati prostor za pješake te posaditi mnoštvo drveća kako bi se poboljšala kvaliteta zraka. 

Koncept 15-minutnog grada povratak je lokalnom načinu života i humanosti

Umjesto urbanog središta oko kojega se šire „spavaonice“, odnosno nedostatne četvrti koje svojim stanovnicima ne mogu omogućiti sve što im je potrebno, ovaj koncept predviđa niz cjelovitih gradskih četvrti u kojima stanovnici mogu zadovoljiti sve svoje potrebe. Koncept samodostatnog susjedstva danas ima sve više pristaša diljem svijeta jer ovakav pristup prostornom planiranju u gradovima podiže kvalitetu života, ali potiče i ekonomski razvoj te poboljšava društveni život urbanih zajednica, a povoljno utječe i na klimu. Ukratko, život u velikim gradovima uz ovaj koncept postaje lakši, ekološki prihvatljiviji i humaniji. 

Povijest ideje – knjiga iz 1961

Prvi začeci te ideje mogu se pronaći još u radovima Clarencea Perryja, američkog urbanističkog planera iz prve polovice 20. st., koji je inzistirao na blizini i prohodnosti gradskih četvrti, kao i u knjizi Jane Jacobs „Smrt i život velikih američkih gradova“ iz 1961., koje je Moreno naveo kao ključne za svoju viziju modernih gradova predstavljajući je 2016. godine. Ima, dakako, i drugih sličnih urbanističkih vizija, pa ćete slične koncepte pronaći i pod nazivima „20-minutno susjedstvo“, „prohodan grad“ i sl. 

Koncept 15-minutnog grada došao je u središte pozornosti i zbog sve većih posljedica klimatskih promjena, ali i zbog zdravstvenih rizika tijekom pandemije zbog kojih su se ljudi manje kretali po gradu i više radili od kuće. I iz tih aspekata ovaj koncept se čini idealnim jer nudi mogućnost da stanovnici ispune svih šest osnovnih funkcija – život, rad, trgovina, zdravstvo, obrazovanje i zabava – u krugu od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svojih domova. 

Pariz 2021. – promjene već u tijeku 

U Parizu su pomaci prema tom policentričnom ili decentraliziranom i ozelenjelom gradu već itekako vidljivi. U sklopu projekta obnove sedam glavnih gradskih trgova, na Place de la Bastille umjesto parkirališta dočekat će vas drukčija slika. To više nije bučni otok prometa, već je postao carstvo pješaka. Drvoredi krase nekadašnja asfaltirana parkirališta, a potok bicikala prolazi trgom po svježe preuređenoj zaštićenoj „korona-stazi“. No, nisu ni svi projekti u sklopu 15-minutnog grada tako grandiozni. Ponekad i mali pomaci čine veliku razliku, pa su tako Parižani u školskim dvorištima posadili stabla i travu. Nakon što djeca otiđu iz škole, školska dvorišta postaju javni vrtovi ili sportski tereni gdje su automobili strogo zabranjeni. 

Dan bez automobila u Parizu 2015. © Getty Images

– 15-minutni grad predstavlja mogućnost decentraliziranog grada. U njegovu je srcu koncept miješanja urbanih društvenih funkcija radi stvaranja živahnog grada blizine- kaže Carlos Moreno.

Moreno inzistira na pojmu „grad blizine“. Kako se radna mjesta, trgovine i domovi približavaju, oslobađa se ulični prostor koji je prethodno bio namijenjen automobilima, uklanjajući onečišćenje i stvarajući mjesto za vrtove, biciklističke staze i sportske i zabavne sadržaje. Sve to stanovnicima omogućuje da svakodnevne aktivnosti iznesu iz svojih skučenih domova na ulice i trgove koji postaju ugodni i sigurni. 

Ubrzano napuštanje starog, prevladavajućeg modela mega-gradova

Tako 15-minutni grad predstavlja veliko odstupanje od donedavno vladajućih vizija gradova, u kojima su industrijski pogoni bili smješteni na periferiji, stambena područja su okruživala grad, trgovine i važne institucije su bile u središtu grada, a sve je premrežavala gusta mreža prometnica kojima su stanovnici bili prisiljeni stalno putovati. U velikim je gradovima stalno ulagano jako puno novca da bi se promet ubrzao i da bi se postigla što bolja mobilnost. Naglasak se, međutim, sada stavlja na prohodnost i dostupnost, a ne na mobilnost. 

Novi urbani koncept 15-minutnog grada postaje moćni brend ne samo za urbaniste nego i za političare, pa sve više gradskih čelnika rade na ostvarenju sličnih vizija, a među njima su i gradonačelnici Barcelone, Detroita, Londona, Melbournea, Milana i Portlanda, Oregona…

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2021. 

Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Svijet je sve do kraja 19. stoljeća živio u velikoj bijedi, bolestima, gotovo tisuću godina na istoj razini proizvodnosti, kako to opisuje mladi nizozemski mislilac Ruther Bregman u knjizi „Utopija za realiste“:

„Tek u vrijeme izuma oko 1880., kad je Graham Bell osmislio telefon, Thomas A. Edison patentirao žarulju, Carl Benz prčkao po prvom automobilu, a Josephine Cochrane mozgala o jednom od najvećih izuma svih vremena, perilici suđa – val silovitog napretka odrazio se na živote mase običnih ljudi. Od 1850. do danas, zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije, u samo 170 godina, BDP po stanovniku uvećan je i više od 10 puta, a negdje i 20.“

Tko je bila, kako je radila, koje talente posjedovala ta žena, svjetska izumiteljica, o kojoj nikad prije nisam čuo?

Josephine Cochrane (djevojački Garis) bila je bogata američka žena i često je sa suprugom Williamom priređivala druženja i objede u njihovu domu. Na kraju dana ostajala bi gomila upotrijebljenog suđa koju je posluga prala ručno i često bi se razbio neki skupocjeni komad porculana. Frustrirana Josephine odlučila je smisliti uređaj koji će u tome zamijeniti njezinu poslugu. Pažljivo je izmjerila svoje tanjure, šalice, pladnjeve i zdjele i dala izraditi žičane pretince pričvršćene na kotač koji se okretao unutar bakrenog kotla, a vruća voda cijedila se po suđu. Prijavila je patent na Staru godinu 1885. i taj bismo datum slobodno mogli proglasiti „Svjetskim danom perilice suđa“.

Da li se Josephine Cochrane slučajno upustila u taj povijesni projekt? Nije. Rođena je u poticajnom okruženju: njezin otac, a pogotovu djed, bili su poznati inovatori. Iako nije dobila formalnu tehničku naobrazbu, očito je imala dara. Nakon prvih „usputno“ proizvedenih primjeraka pošla je, bez uspjeha, potražiti partnera. „Kad nitko neće proizvoditi perilice suđa, ja ću to učiniti“, kazala je i tako učinila, osnovavši tvornicu Garis-Cochrane Dish Washing Machine Co. Tržište je dobro reagiralo, osobito hoteli i restorani. Iako je Josephine preko letaka isticala korisnost i za kućanstva („Ovaj uređaj će oprati vaš porculan iz Kine, bez oštećenja i lomova“), malo je njih stroj sebi moglo priuštiti. 

Na Svjetskoj izložbi 1893. u Chicagu Cochrane je za perilicu dobila Veliko priznanje za inovaciju. No tek 1950-ih uređaj je bio toliko usavršen da je cijenom i funkcionalnošću osvojio cijeli svijet. Na temelju te perilice poslije je konstruirana i perilica rublja, čime su sve žene napokon bile pošteđene goleme tlake i napora. Hvala, Josephine Cochrane!

Njezina tvrtka poslije je ušla u sastav kompanije KitchenAid, a potom u današnju svjetski poznatu kompaniju Whirlpool.

Goran Tudor

OSVRT: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina. Njezin značaj za život ljudi i borbu protiv klimatskih promjena neizmjeran je!

ENIAC Computer
"U.S. Army Photo" from the archives of the ARL Technical Library

Prošle 2020. obilježili smo još jednu 70-godišnjicu, za čitavo čovječanstvo iznimno značajnu. Godine 1950., naime, izrađena je na računalu ENIAC u SAD-u prva numerička vremenska prognoza (NVP) u svijetu. Koliko je srednjoročna i dugoriočna prognoza za svakodnevni život i posebno borbu protiv klimatskih promjena važna, ne treba posebno govoriti. Svi znamo dragocjenu ulogu koju igra u životima ljudi.

Meteorolozi Jule Charney i Ragnar Fjørtoft te matematičar John von Neumann sa Sveučilišta Princeton opisali su u svom znanstvenom radu kako je prognoza nastala. Pojednostavljeni matematički model atmosfere (koji uključuje jednadžbe hidrodinamike i termodinamike) prikazao je gibanja zraka na sjevernoj polutki Zemlje na visini od oko 5 kilometara. Osnovni dio izračunate vremenske slike u naredna 24 sata bio je jačanje i pomicanje snažne ciklone iznad SAD-a prema sjeveroistoku, što se pokazalo (revolucionarno) točnim. 

ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je u svoje doba bio pravo čudo znanosti i tehnike. Računalo je bilo gigantskih razmjera, zauzimajući pretežni dio velike prostorije i sadržavalo je 18 000 elektronskih cijevi i čitave nizove utičnica koje su kablovima prespajale dežurne operaterke. Za spomenutu 24-satnu prognozu budućeg stanja atmosfere računalu ENIAC trebalo je 24 sata rada. Ali, proračuni su bili točni: nastupilo je upravo predviđeno vrijeme. 

Prvi pokušaj 1922. – dr. Richardson treba tim od 64.000 osoba

Tako je od prvog pokušaja numeričkog rješavanja jednadžbi gibanja u atmosferi, kojeg je 1922. pionirski izveo engleski matematičar i fizičar Lewis Fry Richardson, proteklo gotovo 30 godina. Iako je u svom radu dobio posve nerealne vrijednosti, Richardsona smatramo idejnim začetnikom NVP. U to doba koje nije poznavalo elektronička računala, vizionar Richardson je procijenio da bi mu za izračun prognoze u realnom vremenu bio potreban tim od 64000 osobe. 

Primjena MVP u praksi počinje – švedska vojska …

Nakon revolucionarnog ENIAC-ovog rezultata počinje postupno uvođenje NVP u praksu. U Švedskoj su 1954. Carl-Gustaf Rossby i njegov tim napravili prvu operativno korisnu numeričku prognozu i to za potrebe švedske vojske koja se upravo pripremala za velike vježbovne manevre. Operativna NVP uvodi se 1955. u SAD, a od 1959. u Japan te 1960. u britanski Met Office. Kod nas kasnih 70-ih.

Danas

Današnja operativna prognoza vremena nezamisliva je bez numeričke metode. Nema sektora ljudskog djelovanja koje danas ne uživa njezine blagodati, epohalnog dara čovječanstvu triju povezanih znanosti: fizike, matematike i informatike.

Na današnjem “običnom” uredskom računalu reprodukciju „čuvene“ ENIAC-ove numeričke prognoze dobit ćemo za samo nekoliko desetaka mili-sekundi! Mili-sekunda je tisućiti dio sekunde! Toliko o napretku informatičke znanosti u 50-ak godina!

O tome koliko je sve ovo važno govori i ova anegdota: „Dok sam kao mladi prognostičar radio u DHMZ-u, nazvao me neki čovjek i zatražio podatke o temperaturama u sutrašnjoj noći na relaciji Zagreb-Beograd: „Kako to mislite…? Koji grad vas zanima?“, pitam. „Zanimaju me sva mjesta od Zagreba do Beograda, u određene sate.“ „Kako sva?“ „Sutra prevozim vlakom pošiljku od nekoliko desetaka tisuća pilića i ukoliko temperatura naraste jedan stupanj mimo dopuštene pilići će uginuti.“

Danas su takvi podaci dostupni svakome već i na mobitelu.

dr. sc. Čedomir Branković

OSVRT: Najveći europski izvoznik plastičnog otpada – tko izvozi, a gdje otpad završava?

plastični otpad - pakiran
Foto: Packing Gateway

Njemačka svake godine izvozi oko milijun tona plastičnog otpada u vrijednosti od oko 254 milijuna eura. To je više od bilo koje druge zemlje u EU. Ipak, u odnosu na 2019. izvoz je smanjen za osam posto, odnosno za jednu trećinu u odnosu na 2010. godinu kada je izvezeno nešto manje od 1,5 milijuna tona plastičnog otpada.

Njemačka najveći izvoznik, a kupci Kina, Malezija, Nizozemska…

Do 2018. godine Kina je bila glavni kupac njemačkog plastičnog otpada, a nakon kineskog uvođenja zabrane uvoza to je postala Malezija u koju je 2020. izvezeno 170.700 tona ili 17 posto njemačkog izvoza. Međutim, u Maleziju je sve češće počeo pristizati „reciklirani“ plastični otpad iz zapadnoeuropskih zemalja, zbog čega im je ta zemlja već 2019. godine vratila oko 4.000 tona plastičnog otpada. Tako je i njemački izvoz prošle godine opao za 6,5 ​​posto u odnosu na 2019.

Njemačka svoj plastični otpad također izvozi i u susjednu Nizozemsku u kojoj završi 15 posto ove vrste otpada. S druge strane, većina uvezenog plastičnog otpada u 2020. godini u Njemačku je došla iz Nizozemske: 19 posto ili gotovo petina od ukupno 481.300 tona.

U usporedbi s drugim EU državama članicama, Njemačka je daleko najveći izvoznik s preko milijun tona plastičnog otpada, a slijede Belgija (476.100 tona), Nizozemska (389.900 tona), Francuska (385.600 tona) i Italija (206.100 tona).

Njemačka- gotovo tri četvrtine ambalaže se ipak reciklira

Prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, u toj je zemlji samo dio prikupljenog plastičnog otpada namijenjen spaljivanju i oporabi, tako da još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje recikliranja. U skladu s tim, u njemačkim kućanstvima je u 2019. godini ukupno prikupljeno 38 milijuna tona otpada – u prosjeku 457 kilograma komunalnog otpada po stanovniku – dva kilograma više u odnosu na 2018. godinu. Prema službenim podacima, reciklira se ili spaljuje samo trećina navedene količine.

Količina reciklabilnog otpada je gotovo nepromijenjena u 2019. godini, odnosno prikupljeno je 12,1 milijuna tona u odnosu na 2018. što odgovara količini od 146 kilograma po stanovniku. U ovaj se otpad uključuju papir, mješovita ambalaža i staklo, a po količinama prikupljenog reciklabilnog otpada prednjače savezne pokrajine Baden-Württemberg (164 kg/st.), Bavarska (160 kg/st.) i Berlin (107 kg/st.).

U njemačkim kućanstvima je u 2019. godini također prikupljeno 72 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku što je u prosjeku četiri kilograma više nego u 2018. Prema preliminarnim rezultatima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), ukupna količina ambalažnog otpada koji se uglavnom sakuplja u žutim spremnicima te spremnicima za staklo i otpadni papir, porasla je u 2019. za gotovo 300.000 tisuća tona i dosegla količinu od 5,9 milijuna tona.

Ukupno 5,6 milijuna tona ambalažnog otpada završilo je 2019. godine u tvrtkama ili u postrojenjima za recikliranje, a gotovo 74 % ili 4,2 milijuna tona je na kraju i reciklirano. Kako navodi Destatis, 16 % ambalažnog otpada ili 0,9 milijuna tona iskorišteno je za proizvodnju energije u energanama na otpad.

Izvor: eko vjesnik

EUROPSKI KLIMATSKI PAKT: EU pozvala sve građane na zajedničku borbu protiv klimatskih promjena. Krajem lipnja održan poticajan hrvatski panel …

EUROPSKI KLIMATSKI PAKT
Foto: ec.europa.eu

Do danas 16 kompanija u Hrvatskoj već je podržalo inicijativu i pozvalo 40.000 zaposlenika na promjene u svakodnevici kako bi zajedničkim naporima smanjili ugljični otisak i usporili klimatske promjene.

Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi. Istaknuto je to na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

Na događaju su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Promotori društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj već prvoga dana pružili podršku Europskom klimatskom paktu

Na događanju je javnosti predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles[1] pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući ukupno gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Na taj način pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena.

Riječ je o kompanijama koje već ulažu napore u održivi razvoj zajednice i društveno odgovorno poslovanje ili se zelenim aktivnostima snažnije žele posvetiti u budućnosti. Europski klimatski pakt podržali su:

A1 Hrvatska, Allianz, AZ fond, Badel 1862, ENNA/PPD Grupa, Ernst & Young, Fortenova Grupa, Grawe, HEINEKEN Hrvatska, Hrvatski Telekom, IKEA Hrvatska, Infobip, Labud, Nexe, Podravka i Telemach.

Osim njih, svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena odabirom vlastite aktivnosti za planet dali su sudionici današnjeg panela Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet na kojem se razgovaralo o tome što činimo sada, ali i što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti da bismo pridonijeli očuvanju jedinog planeta koji imamo. 

Izjave sudionika panela, istaknutih stručnjaka i promotora održivosti

Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

„Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti”, poručio je dr.sc. Julije Domac.

„Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti“, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

„WWF djeluje globalno mijenjaći načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu; štititmo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, veliki naglasak stavljamo na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene”, rekla je Nataša Kalauz o radu WWF-a.

„Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna“, smatra Mirjana Matešić.

S njom se slaže i Nevena Rendeli: „Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš“.

Uz sudionike panela, i hrvatski su se građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Centralno EU događanje predvođeno Fransom Timmermansom i pokušaj postavljanja Guinessova rekorda

Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupilo je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije. 

Europski klimatski pakt potiče svakoga na djelovanje. Riječ je o pokretu ljudi i organizacija koji su okupljeni oko zajedničkog cilja i koji se, svaki u svom svijetu, obvezuju na izvršenje obećanja kako bi izgradili održiviju Europu za sve nas. To mogu biti male, održive odluke ili veliki, ambiciozni projekti koji imaju utjecaj na naše svakodnevne živote i svijet – od načina proizvodnje, konzumiranja hrane, kretanja, grijanja ili hlađenja naših domova, do načina na koji radimo i živimo zajedno. 

Pakt ujedinjuje sva ta dana obećanja kako bi ukazao na činjenicu da svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja. Svako od ovećanja na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in bit će dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca – kako bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan, izjavio je: 

„Klimatska kriza već utječe na svakodnevni život svih nas. Dobra je vijest da svi možemo učiniti nešto u vezi toga. Naime, borba protiv klimatske krize ne uključuje samo postavljanje ciljeva, mijenjanje zakonodavstva i ulaganje. Šest mjeseci nakon donošenja Europskog klimatskog pakta ohrabrujuće je vidjeti koliko nam se ambasadora već pridružilo i međusobno povezalo, kao i koliko su ambiciozne pojedinačne preuzete obveze. Sve to može nam poslužiti kao nadahnuće za one male i velike promjene koje svatko od nas može napraviti. Zajedno možemo imati golemi utjecaj i stoga vas sve pozivam da nam se pridružite!“

O Europskom klimatskom paktu i Europskom zelenom planu

Klimatski pakt inicirala je Europska komisija i dio je Europskog zelenog plana. Osim toga, Klimatski pakt Europskoj uniji pomaže u nastojanju da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu. Istovremeno, cilj je europskog zelenog plana učiniti gospodarstvo Europske unije održivim, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, te osiguravanjem pravednog i inkluzivnog prelaska na zeleno gospodarstvo. 

Kombiniranjem pristupa na razini politike (koji donosi Zeleni plan) i podrške pojedinačnom djelovanju (koja dolazi s EU klimatskim paktom), sve razine vlasti i baš svi pojedinci mogu raditi zajedno na ograničavanju našeg utjecaja na klimu. 

priredila – pruzeto:
Lea Pavelić, savjetnica, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri
lea@commoffice.hr 

Posjetite stranicu Europskog klimatskog pakta

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2021

Sigurnost radnika, ali i izniman profit –  O’Neill i Alcoa

O'Neill i Alcoa

Manhattan, poslovno središte New Yorka, bio je u listopadu 1987. mjesto važnog sastanka. Okupila se skupina najvećih dioničara da upozna novog glavnog direktora njihove kompanije Alcoa, jedne od najvećih u svijetu u proizvodnji aluminijskih proizvoda, koja se gušila u financijskim nevoljama i štrajkovima 15.000 radnika. Svi su očekivali mnogo od smjene vodstva, ali i strepili, jer Paul O’Neill nije stizao iz njihove struke. Iskoračivši na pozornicu, elegantni O’Neill, tada u 52-oj, samouvjereno je počeo: „Želim vam nešto reći o sigurnosti radnika. Naši zaposlenici rade u teškim uvjetima, s tekućim metalom na temperaturi od 800 stupnjeva. Ozljede se događaju svakog tjedna, čak i danima zaredom, a izostanci s posla su česti. Moj je cilj da Alcoa postane najsigurnija tvrtka u SAD-u. Ne želim više nikakvih ozljeda!“

Nazočni su sjedili u muku, zbunjeni. Nitko se nikad nije tako predstavio vlasnicima; obično bi to bio „standardni govor“, nekoliko općih fraza o rastu prihoda i dobiti, smanjenju troškova, stabilizaciji na tržištu, što O’Neill nije ni spomenuo. Samo je razglabao o sigurnosti. Nekolicina je nešto priupitala i tu je bio kraj. Većina je pomislila: „Pred nama je smak svijeta, smrt Alcoe.“ Neki su pohitali van da nazovu investicijske savjetnike i priupitaju ih što da čine, a najbrži su već brokerima davali naloge da prodaju dionice, prije negoli krene stampedo rasprodaje. Pokazalo se da su ti najviše pogriješili! Nije prošlo ni godinu dana, a profit kompanije potukao je rekorde. Sve to vrijeme sigurnost radnika, koja je izrastala u najuzorniju u svijetu, unapređivala se u stotinama pogona i u svim odjelima. Predsjednik uprave O’Neill osmislio je očito moćan plan.

„Trebalo mi je nešto što će povezati sve, i radnike i rukovoditelje, i sindikate i upravu. Ima li što važnije od sigurnosti? Tko god dođe na posao, ima pravo očekivati da će nakon rada otići zadovoljan kući, bez straha da će možda poginuti. Obišao sam sve pogone, u SAD-u i u 31 zemlji u svijetu, i sa svima  razgovarao najprije o sigurnosti.“ 

Sindikati su bili zadovoljni, radnici sretni jer su napokon bili u središtu pažnje. Svaka ozljeda, ali i izbjegnuta nesreća, postajala je predmetom pomne analize. Uvedeno je pravilo „24 sata“: u tom roku svaki je menadžer morao osobno O’Neillu podnijeti izvještaj o uzroku neke ozljede i mjerama koje su povodom toga poduzete. Provođene su korjenite analize svih postupaka, procesa, alata i uređaja, sve se usavršavalo do perfekcije kako bi uspio O’Neillov plan „Nula ozljeda na radu“. A zapravo, time se se tvrtki usavršavalo sve! I sigurnost i učinkovitost i ekonomičnost i profitabilnost i… sve! Smijenio je i jednog od svojih najboljih operativnih menadžera, Boba Burtona, jer je dopustio da vertikalno izvještavanje „24 sata“ jedanput podbaci.

Nakon 15 godina dosljednog rada tržišna vrijednost tvrtke porasla je pet puta. O’Neill je 2000. slavan otišao u zasluženu mirovinu.

Goran Tudor

NAJČITANIJE