Mirjana Matešić: Nacionalna razvojna strategija – još jedan neprovediv, razočaravajući dokument, bez oslonca na COR-a UN 2030.

Objavio
Odgovorno
-

Nacionalna razvojna strategija rađena je tri godine, temelji se na 16 podloga koje je za potrebe izrade Strategije izradila Svjetska banka te je na njenu izradu ukupno potrošeno 32 milijuna kuna. Kada čujete informacije, zaključit ćete kako se radi o, u najmanju ruku, solidnom dokumentu. Iako zbog prethodnih iskustva, nove strateške dokumente RH čitam niskih očekivanja, ipak me nacrt Nacionalne razvojne strategije 2030 uvelike razočarao.

Mirjana Matesic1
Dr. sc. Mirjana Matešić
autorski članak

Kako sam u posljednjih nekoliko godina, u vrijeme trajanja izrade Strategije, bila u kontaktu s njenim izrađivačima, u više navrata sam uvjeravana da će se razvojna strategija temeljiti na Ciljevima održivog razvoja UN-a (COR). Kao organizacija, HR PSOR se već gotovo 25 godina zalaže za razvoj temeljen na načelima održivosti jer jedino to i ima smisla u svijetlu svjetskih trendova, važnosti borbe protiv klimatskih promjena, Europskog zelenog plana. Bilo kakav razvoj koji u sebi nema sadržane kriterije održivosti, ugljične neutralnosti i resursne učinkovitosti ne može se niti smatrati razvojem već pukim nazadovanjem. No Strategija je sukladno mojim strahovima propustila razumjeti i integrirati Ciljeve održivog razvoja.

Umjesto toga COR se prvi puta spominju na str. 96 da bi se još jednom pojavili na slici Dodatka 3 na 135. od 143 stranica Strategije gdje su samo načelno, grafički prikazane veze između strateških ciljeva Strategije i ostvarenja COR.

Pri tome se ni na koji način autori nisu potrudili objasniti kako će Strategija doprinijeti ostvarenju 17 COR te koji su pokazatelji kojima će se pratiti ta provedba.

Na žalost, upravo zbog nedostatka uvažavanja i razumijevanja utjecaja planiranog razvoja na održivi razvoj, ova Strategija je manjkava i nije dorasla vremenu u kojem živimo i razvojnim izazovima koji nas očekuju u narednom desetljeću. Strategija, kao i mnogi strateški dokumenti prije nje, definira razvoj gospodarstva po načelu business-as-usual, da bi, sukladno trendovima dodala nekoliko zasebnih poglavlja u kojima su nasumično nabacani termini održivosti, ne povezavši ih sa stvarnim procesima, aktivnostima ili projektima gospodarskog razvoja, što ukazuje da autori u stvari ne znaju što bi s njima niti razumiju kako razvoj temeljiti na održivosti.

Odnos rasta i razvoja

U uvodnom dijelu, Strategija govori o razvojnim potrebama i razvojnim potencijalima te o produktivnosti faktora proizvodnje kao temelju za održiv rast. Autori ne prepoznaju razliku termina rasta i razvoja, ne razumiju prednost kvalitativnog razvoja u odnosu na kvantitativni rast, potrebu za razdvajanjem procesa stvaranja vrijednosti od procesa potrošnje resursa i energije, kao paradigme održivog razvoja u odnosu na klasičan gospodarski rast.

Istovremeno se koriste pojmovi koji bi nas trebali uvjeriti da je Strategija u skladu sa Europskim zelenim planom. Spominje se zelena infrastruktura, biogospodarstvo, zeleno ruralno gospodarstvo, pametno i održivo gospodarstvo… Pojmovi nisu nigdje pojašnjeni tako da niti onim čitateljima koji se ovim temama stručno bave, nije u potpunosti jasno na što se misli. Primjerice, iz objašnjenja zelene infrastrukture u kontekstu urbanog razvoja, može se zaključiti da se radi o sadnji zelenih površina u gradovima.

Strategija obiluje nedovoljno dobro promišljenim rečenicama. Primjerice u jednom se trenutku izjavljuje da „Hrvatska mora ojačati svoj izvozni sektor jer iskustva drugih zemalja pokazuju da upravo sektori koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni robe imaju najveću produktivnost.“ Nije li stvar upravo obrnuta? Oni sektori koji su najproduktivniji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni budući da su dovoljno konkurentni. Iz toga proizlazi da treba jačati produktivnost, a izvoz će onda doći kao posljedica. Na to Strategija nastavlja: „Rastući izvozni sektor i promjena njegove strukture prema proizvodima više dodane vrijednosti predstavljaju najveći potencijal hrvatskog gospodarstva za brži rast u narednom desetljeću.“ Mislim da je svaki komentar suvišan.

Razvojni smjerovi i ciljevi

Razvojni smjerovi Hrvatske dijele se u 4 smjera. Čini se prema autorima Strategije da ćemo posebno razvijati održivo gospodarstvo i društvo, a neovisno o njemu razvijati zelenu i digitalnu tranziciju te da ova dva razvojna puta nisu povezani odnosno jedina im je poveznica „ulaganje u ljude“.

Strateški razvojni ciljevi pri tome su samo dijelom razvojni. Primjerice, strateški cilj broj 3, bavi se stavljanjem državne imovine u funkciju. Očekivala bih da Strategija razvoja nudi nove, inovativne načine stvaranja vrijednosti i nove ideje za razvoj. Upravljanje imovinom nešto je što bi se samo po sebi trebalo razumijevati. Otprilike kao što se zamjena crijepa na krovu za glavu obitelji podrazumijeva i ne može se uspoređivati s novim radnim mjestom s ciljem višeg osobnog dohotka. Slično je s izrađivanjem međunarodnog identiteta Hrvatske. Identitet se gradi određivanjem razvojnog smjera. Naravno da kada se isti ostvari, potrebno ga je i komunicirati, no to samo po sebi ne čini razvoj i nije očekivan sadržaj Strategije razvoja. Slijede strateški ciljevi 6, Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji te 7, Sigurnost za stabilan razvoj. Demografija može biti samo posljedica pametnog razvoja. Odnosno pametnim razvojem, promijenit će se i demografska slika. Sva pažnja Strategije trebala bi biti usmjerena prema gospodarskom razvoju temeljenom na održivom razvoju. Niti pitanje sigurnosti nije razvojna tema. Naglasak Strategije treba biti na temama koje stvaraju vrijednost, a ne koje predstavljaju centre troška odnosno troše sredstva proračuna.

Općenito je tekst preopširan te objašnjava već više puta utvrđene činjenice što opterećuje Strategiju nudeći stranice bez sadržaja, čime se gubi bit. Tekst je trebao biti uskraćen nepotrebnih rečenica. Možemo zamisliti da bi tekst Strategije bez izjava kao npr. „aktiviranje većeg broja ljudi na tržištu rada omogućava značajan izvor mogućeg povećanja radne snage..“ bio puno jasniji i čitljiviji.

Nedostatan održivi razvoj razvojne strategije

Najvažniji odgovor koji bi Strategija trebala ponuditi jest način kako Republika Hrvatska planira razvijati gospodarstvo na načelima održivosti te ostvariti Ciljeve održivog razvoja i Europski zeleni plan. Najbliže odgovoru ponuđeno je rečenicom: „Ispunjavajući ciljeve tranzicije na niskougljični razvoj, zaštite okoliša i smanjivanja rizika od klimatskih promjena na način koji je sukladan provedbi Europskog zelenog plana, pridonijet će se postizanju klimatske neutralnosti i ispunjavanju ciljeva održivog razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030.“ Na žalost, bojim se da ovako načelan pristup neće ostvariti održivi razvoj Hrvatske. Na isti način pokrivene su i druge teme. Naime niti u jednom trenutku nije odgovoreno na pitanje kako, već su planirane aktivnosti objašnjene glagolima: poticati, jačati, razvijati, stvorit će se uvjeti…Tako su prioriteti na području energetske politike: promicanje energetske tranzicije; povećanje energetske samodostatnosti; uvođenje naprednih energetskih sustava; dekarbonizacija, uklanjanje, skladištenje i oporaba ugljikovog dioksida; istraživanje, razvoj i primjena novih tehnologija; ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom; energetska obnova zgrada i suzbijanje energetskog siromaštva.

Naravno da će nam biti tumačeno kako se radi o strateškom okviru te da će on biti detaljno definiran putem operativnih programa. U Dodatku 4 dan nam je: „Indikativni popis akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira NRS-a“ koji se sastoji od 67 dokumenata koji bi trebali raspisati sektorske strategije, o operativnim planovima da ne govorimo. Procjenjujemo da će izrada ovih dokumenata u najmanju ruku trajati do 2030. godine.

Sve u svemu, neinventivan i sterilan dokument kojem nedostaje hrabrosti i odlučnosti da jasno utvrdi prioritete, podilazi mnogima, a ne određuje smjer, posebice, kako smo se nadali, prema održivom razvoju.

Dr. sc. Mirjana Matešić

Izvor – preuzeto s www.dop.hr

Ericsson Nikola Tesla pomaže kad treba – višestruka podrška stradalima u Sisačko-moslavačkoj županiji

Objavio
Odgovorno
-

U Ericssonu Nikoli Tesli su odmah nakon primljene vijesti o potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji krenuli pomoći mnogim stradalima.

Stručni kompanijski timovi odmah nakon potresa otišli su na pogođeno područje te ulažu ogromne napore kako bi osigurali nesmetano funkcioniranje telekomunikacijske infrastrukture i internet veze te pojačanu potrebu korisnika za komuniciranjem. Brojni volonteri, kompanijski zaposlenici također pomažu koliko mogu.

U želji da se priključimo valu humanosti i dobrote koji je odmah zahvatio cijelu Hrvatsku, Uprava i poslovodstvo Ericssona Nikole Tesle donijelo je odluku o donaciji 400.000 kuna na račun koji je Vlada RH otvorila s ciljem prikupljanja pomoći za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama koje su pogodili razorni potresi.

Predsjednica Ericssona Nikole Tesle mr. sc. Gordana Kovačević tom prigodom je naglasila: „Nažalost,  umjesto blagdanske sreće i veselja ovu izazovnu godinu zaključujemo sa šokantnim prizorima nesretnih ljudi u Petrinji, Sisku, Glini i njegovoj okolici koje je pogodio niz snažnih potresa, a tlo još uvijek podrhtava. Ja osobno i svi zaposlenici Ericssona Nikole Tesle u mislima smo sa stanovnicima tog područje, a posebno s obiteljima čiji su najmiliji izgubili život ili su teško ozlijeđeni te im poručujemo da nisu sami. Naš predan rad na terenu u osiguravanju telekomunikacijske infrastrukture te ova donacija najbolji su primjer kako treba pomagati kada je to najvažnije. Ericsson Nikola Tesla, kao društveno odgovorna kompanija, tijekom cijele ove teške i nepredvidive godine već je usmjerila niz donacija prvenstveno prema zdravstvenim ustanovama koje su na prvoj liniji borbe s korona virusom te drugim ugroženim dionicima u našem okruženju.“

Uprava, poslovodstvo i zaposlenici Ericsson Nikole Tesle Grupe

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021 

OTP banka pomaže kad treba – 3,5 milijuna kuna pomoći za više kategorija nastradalih

Objavio
Odgovorno
-

OTP banka d.d. donirala je bolnici Sisak 1,5 milijun kuna i to za obnovu medicinske opreme, uređaja i objekata oštećenih u potresu. Dodatnih milijun pomoći kuna banka će izdvojiti za pomoć Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji. U svom programu Zeleno svjetlo za poduzetništvo s dodatnih 500.000 kuna pružit će potrebnu pomoć stradalim poduzetnicima. Posebnim fondom od pola milijuna kuna pomoći će svojim zaposlenicima čiji su domovi oštećeni potresom.

U razornom potresu koji je u protekla dva dana uzrokovao velike štete na područjima Sisačko-moslavačke županije i središnje Hrvatske pogođeni su mnogi naši sugrađani, klijenti, suradnici, partneri  i zaposlenici.

U teškim uvjetima dok svi koji rade u zdravstvenom sustavu ulažu iznimne napore u suzbijanju pandemije uzrokovane virusom Covid-19 i brinu o zdravlju svih nas, štete od potresa su još više otežale rad djelatnika Opće bolnice u Sisku S obzirom na značaj bolnice za cijelu Sisačko-moslavačku županiju, kao i na broj pacijenata o kojima skrbe, OTP banka osjeća odgovornost i potrebu pomoći u saniranju štete nastale u potresu. Za pomoć sisačkoj bolnici banka je izdvojila 1,5 milijun kuna.

Kako bi se olakšalo saniranje štete i osigurali najnužniju pomoć građanima, Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji bit će pružena pomoć od milijun kuna. U okviru svog programa Zeleno svjetlo za poduzetništvo, banka će s dodatnih 500 000 kuna osigurati pomoć stradalim poduzetnicima iz tog područja.

Za svoje zaposlenike čiji su domovi stradali u potresu OTP banka je osigurala pola milijuna kuna za obnovu te hitnu financijsku pomoć od 15 tisuća kuna svakom pogođenom zaposleniku.

„Svi mi u OTP banci suosjećamo sa stanovnicima pogođenih područja, a obiteljima smrtno stradalih izražvamo našu sućut. U posebno teškoj su situaciji liječnici, medicinsko osoblje i njihovi pacijenti koji su u ovim i onako teškim vremenima doživjeli dodatni strah i stres. Iznimno cijenimo velike napore koje zdravstveni djelatnici u svim krajevima Hrvatske ulažu u liječenje pacijenata u ovim izazovnim okolnostima. Nadamo se da ćemo donacijom pomoći sisačkoj bolnici, stanovnicima ovog područja i barem malo olakšati situaciju. Stradalim gradovima smo osigurali pomoć kako bi mogli skrbiti za najteže nastradale. Posebno ćemo se pobrinuti da svi naši zaposlenici koji su izgubili domove u potresu dobiju pomoć i skrb koja im je potrebna,” izjavio je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke d.d.

OTP banka je u ovoj godini za sanaciju šteta od potresa, borbu protiv Covid-19 pandemije te opremanje dječjih odjela pomogla bolnice diljem Hrvatske s više od 5 milijuna kuna.

OTP d.d.

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021.

INA pomaže kad treba – 2.500.000 kuna za potresom pogođena područja

Objavio
Odgovorno
-

INA Grupa se aktivno uključila u pružanje neophodne stručne pomoći potresom pogođenih područja, da bi sada odlučila pomoći i s dodatnih 2.500.000 kn. Sredstva se doniraju za potresom pogođene krajeve u Sisačko-moslavačkoj županiji, a dio od tog iznosa bit će usmjeren i za obnovu Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.

Uz to, INA Grupa danas je ustupila Stožeru civilne zaštite skladišne prostore u Sisku. Na taj je način osiguran dodatni prostor za zaprimanje humanitarne pomoći koja stiže u potresom pogođeno područje što će uvelike pomoći nadležnim službama u redistribuciji pomoći prema potrebitima.

INA je osigurala višednevne količine goriva i plinskih boca za žurne službe putem INA kartica Ravnateljstvu civilne zaštite u Petrinji koje koordinira aktivnosti službi na terenu te za agregate Nacionalne udruge ugostitelja koja nakon tragičnog potresa u Petrinji priprema obroke za stanovništvo, žurne službe, članove Crvenog križa te brojne volontere koji danonoćno rade na terenu. Gorivo je na isti način donirano i HGSS-u koje će ga dopremiti stanovništvu za agregate, alpinistima i električarima volonterima na terenu te Gradskom društvu Crvenog križa Zagreba koji prikupljaju i dostavljaju pomoć u potresom pogođeno područje.

Također, na Ininim maloprodajnim mjestima Sisak Zagrebačka, Petrinja, Lekenik i Galdovo je bila osigurana i besplatna kava te voda od 0,5 l za policiju, medicinsko osoblje, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, pripadnike civilne zaštite, Crvenoga križa, HGSS-a te vojsku, a na lokacijama Sisak Frankopanska, Sisak Cvetkovićeva te Gvozd besplatna voda od 0,5 l.

Podsjećamo, INA Maziva jučer su donirala 620 litara neophodno potrebnog dezinficijensa INA Dezinol te veće količine dezinfekcijskih maramica INA Dezinol Plus koji će preko Crvenog križa biti distribuiran na potresom pogođena područja.

Nakon jučerašnje dvije mobilne kućice, danas su dodatne dvije poslane u Glinu i okolno područje kako bi se osigurao siguran krov nad glavom obiteljima čiji su domovi stradali u potresu.

U radnički hotel Crosca u Ivanić-Gradu smješteno je do sada sedmero osoba i na raspolaganju je dok se ne popune kapaciteti.

***

Veliko srce nastavljaju pokazivati i radnici Ine koji su se samoinicijativno organizirali i uz pomoć INA Kluba volontera prikupljaju potrebnu humanitarnu pomoći na lokaciji u Rijeci, Zagrebu i Ivanić Gradu koja će biti dostavljena hrvatskom Crvenom križu, a pojedine kolege službenim automobilima sudjeluju u distribuciji pomoći stanovništvu ili pomažu strojevima u obnovi.

Ponosni na naše radnike i zajedništvo koje pokazuje cijela zemlja, INA nastavlja osluškivati potrebe te će nastaviti pružati podršku.

INA d.d., 31.12.2020.

DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2021.

Primjer 200!!! ….. dm-ov ŠARENI BOŽIĆ U DJEČJEM DOMU

Objavio
Odgovorno
-

Za nekoliko dana dolazi još jedan Božić. Kroz zimsku noć naziru se lagane pahulje. Iz nekoliko osobnih vozila parkiranih pred ulazom kuće desetak osoba iznosi lijepo upakirane i vrpcama ukrašene darove. Na svakom stoji ime djeteta. Iz kuće izviruju dječja lica, nasmiješena i ozarena.

Stižu toliko iščekivani darovi za Božić!

U toploj i prostranoj prostoriji čeka nas još desetak, dvadeset veselih i nasmiješenih dječjih lica. Neki su nam već poznati i s njima se grlimo i pozdravljamo, a neki su novi i sramežljivi. Upoznajemo se i izmjenjujemo nekoliko riječi.

Tako izgleda svaki naš odlazak u Kuću Sv. Josipa za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu i to već godinama, točnije od 2015. dm je naime od 2011. godine pokrenuo inicijativu Više od mene kojom je motivirao svoje djelatnike da volontiraju. Djelatnici dm-a volontiranjem u dječjim vrtićima, domovima za starije i nemoćne, centrima za odgoj i obrazovanje te nizu udruga, društava i centara naučili su dati – više od sebe. Naučili smo svoje vrijeme dijeliti s drugima. Naučili smo djelić sebe dati onima kojima je najpotrebnije.

Tako smo na inicijativu jedne kolegice krenuli volontirati u Kuću Sv. Josipa – zajedno smo izrađivali božićne čestitke i ukrase, a ubrzo smo započeli s darivanjem malenih korisnika doma. Zamolili bismo požrtvovne tete u domu da prikupe stvarne želje svojih štićenika. Na popisu bi se tako našle zimske kape i rukavice, trenirke, role ili autići. Želje su redovno vrlo skromne, pa bi se kolegice i kolege međusobno dogovorili tko će kupiti koji poklon i u paket dodali pokoji slatkiš, čarapice, igračkicu, slikovnicu ili knjigu, ovisno o uzrastu malenih prijatelja. S velikom pažnjom bi upakirali darove i napisali čestitke.

dm-200-2

Nakon otvaranja darova uslijedilo bi druženje. Zajedno pjevamo Božićne pjesme uz gitaru, igramo se, pričamo, častimo se kolačićima. Ne zna se tko je sretniji, djeca kojima su se ispunile želje ili mi kojima su srca ispunjena i sretna.

Na kraju večeri teško se rastati.

Sudjelovanje u ovoj akciji sve nas je veselilo od samog početka.  Ali s vremenom je to postao događaj bez kojeg bi Božić u našim srcima ostavio prazninu.

Svi mi imamo svoje obitelji s kojima dijelimo čaroliju druženja ispunjenog ljubavlju. Imamo i lijepe borove nakićene svjetlucavim ukrasima i bogate trpeze. Ali imamo i naše štićenike doma, djecu, koju svake godine „moramo“ razveseliti svojim poklonima.

Možda je baš neko od te djece onaj pravi Božić koji svi priželjkujemo u svojim srcima!

Za nekoliko dana je Božić, možda sa snijegom i hladnoćom. Ali, zima nam ne može ništa jer nas grije ljubav koju smo međusobno dijelili u jednoj posebnoj predbožićnoj večeri.

Nataša Odak, menadžerica Razvoja ljudskih resursa

Kolumna Matija Hlebar: Zeleni plan EU i transformacija globalne prehrambene industrije. Nestlé već objavio svoj plan!

Objavio
Matija Hlebar
-
Foto: gpointstudio - www.freepik.com

Iako je u svijetu počeo prelazak na održivije sustave proizvodnje hrane, daleko smo od cilja. I dalje smo taoci posljedica pogibeljnog stanja – onečišćenja tla, vode i zraka, gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena i mnogošta drugog. Eto na primjer: – apsurd je da se za prehranu svjetskog stanovništva troše prekomjerne količine prirodnih resursa, a istovremeno se veliki dio hrane rasipa i baca, dok velik dio svjetskog stanovništva gladuje.

Europski zeleni plan i nova europska prehrambena strategija „OD POLJA DO STOLA“

U središtu Europskog zelenog plana nalazi se nova europska prehrambena Strategija pod nazivom „OD POLJA DO STOLA“ koju je Europska komisija predstavila 20. svibnja 2020. Njezin je konačni cilj oblikovanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš.

Strategijom „od polja do stola” se podupire djelovanje europskih poljoprivrednika i ribara koji su presudni u njezinoj provedbi. Ključni instrumenti za potporu tim nastojanjima i dalje su zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarstvene politike koje trebaju osiguravati pristojan život poljoprivrednika, ribara i njihovih obitelji.

U prijedlozima Komisije za iduće proračunsko razdoblje 2021.–2027. propisano je da bi najmanje 40 % ukupnog proračuna zajedničke poljoprivredne politike i najmanje 30 % proračuna zajedničke ribarstvene politike trebalo pridonijeti djelovanju u području klimatskih promjena!

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
autorski članak

Strategija „od polja do stola” pridonosi i ostvarenju kružnoga gospodarstva. Njome se smanjuje utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš djelovanjem u području prijevoza, skladištenja, pakiranja i rasipanja hrane.

Naposljetku, strategija „od polja do stola” potiče održivu potrošnju hrane i promiče cjenovno pristupačnu zdravu hranu za sve. Posljedično, uvezena hrana koja nije u skladu s relevantnim standardima EU-a u području okoliša neće biti dopuštena na europskom tržištu.

Ciljevi koje treba osigurati ODRŽIVI EUROPSKI PREHRAMBENI SUSTAV

Strategija „od polja do stola“ želi ubrzati prijelaz na održivi europski prehrambeni sustav koji ima CILJEVE:

  • održavati neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš
  • pomoći u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njihovim utjecajima
  • preokrenuti gubitak biološke raznolikosti
  • omogućiti sigurnost hrane, prehranu i javno zdravlje, vodeći pritom računa da svi imaju pristup dovoljnoj količini sigurne, hranjivim tvarima bogate i održive hrane
  • sačuvati pristupačnost hrane istodobno generirajući pravednije gospodarske povrate
  • poticati konkurentnost sektora opskrbe EU-a i
  • promicati poštenu trgovinu.

od polja do stola
Slika: Ciljevi Strategije „od polja do stola“

NESTLÉ UDVOSTRUČUJE NAPORE U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Najveća svjetska prehrambena kompanija Nestlé objavila je prošlog tjedna da planira tijekom sljedećih pet godina uložiti oko 3,6 milijardi dolara s ciljem ispunjenja svoje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Tim potezom je Nestlé postao jedna od prvih kompanija u svijetu koja je s javnošću podijelila svoj detaljan i ambiciozan, vremenski definiran klimatski plan!

Nestlé-ov klimatski plan je rezultat cjelovitog pregleda poslovanja i operacija kako bi se razumjela dubina klimatskog izazova i odredile radnje potrebne za njegovo rješavanje. Ovakav sveobuhvatan pristup najbolje dočarava činjenica da je kompanija u 2018. emitirala čak 92 milijuna tona stakleničkih plinova, što će nadalje poslužiti kao polazna osnova za mjerenje napretka.

Nestlé već poduzima mjere za 50-tno % smanjenje svojih emisija do 2030. i postizanje njihovog 100-tnog % smanjenja (klimatske neutralnosti) do 2050., u uvjetima dok se kompanija razvija i raste. Nastavno, aktivnosti kompanije su usmjerene na:

  • podršku poljoprivrednicima i dobavljačima s ciljem unapređenja regenerativne poljoprivrede
  • sadnju stotina milijuna stabala u sljedećih 10 godina
  • dovršetak prijelaza na 100 % električnu energiju iz obnovljivih izvora do 2025. i
  • kontinuirano povećanje broja „ugljično neutralnih“ marki proizvoda/brandova.

Navedene mjere i aktivnosti najbolji su mogući dokaz da Nestlé-ov Odbor prepoznaje stratešku važnost poduzimanja odlučnih mjera za rješavanje klimatskih promjena. Također, podržava ubrzanje i povećanje rada menadžmenta kako bi se osigurao dugoročni uspjeh kompanije i pridonijelo održivoj budućnosti za generacije koje dolaze.

nestle-building

Nestlé se fokusira na regenerativnu poljoprivredu

Gotovo jedna trećina novca (1,2 milijardi dolara) koji Nestlé namjerava uložiti bit će namijenjena unapređenju regenerativnih poljoprivrednih praksi na više od 500 000 farmi i kod 150 000 dobavljača od kojih kompanija nabavlja sastojke za svoje proizvode. Takve prakse poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju ovisnost o sintetičkim gnojivima te održavaju i obnavljaju raznolike ekosustave.

Zauzvrat, Nestlé namjerava nagraditi poljoprivrednike i dobavljače kupnjom sastojaka uz premiju, kupnjom većih količina i zajedničkim ulaganjem u potrebne kapitalne izdatke. Nestlé očekuje da će do 2030. godine regenerativnom poljoprivredom nabaviti preko 14 milijuna tona svojih sastojaka, povećavajući tržišnu potražnju za takvom robom.

Nestlé također pojačava svoj program pošumljavanja kako bi u sljedećih 10 godina svake godine sadio 20 milijuna stabala na područjima iz kojih nabavlja sastojke za svoje proizvode. Više drveća znači više sjene za usjeve, više uklonjenog ugljika iz atmosfere, veće prinose, veću biološku raznolikost i veće zdravlje tla.

Također, Nestlé se obvezao da će njegovi primarni lanci opskrbe “ključnim sastojcima” za proizvode, poput palminog ulja i soje, biti bez krčenja šuma do 2022.

Kroz sve opisane napore Nestlé gradi dugoročna partnerstva i poljoprivrednim zajednicama pruža veću sigurnost i veće prihode.

Prijelaz na 100 % obnovljivu električnu energiju

Nestlé očekuje da će u sljedećih pet godina u svojim operacijama završiti tranziciju na svih 800 lokacija na kojima posluje u 187 zemalja svijeta na 100 % obnovljivu električnu energiju.

Također, kompanija planira do 2022. prebaciti svoju globalnu flotu vozila na opcije s nižim emisijama te smanjiti i ukloniti nepotrebna poslovna putovanja.

Kontinuirano povećanje broja „ugljično neutralnih“ marki proizvoda

Unutar svog portfelja proizvoda, Nestlé kontinuirano širi svoju ponudu biljne hrane i pića te preoblikuje proizvode kako bi postali okolišno prihvatljiviji. Tom cilju je posvećeno čak 300 njegovih znanstvenika koji rade samo na alternativama s brendovima kao što su Garden Gourmet (za pljeskavice i kobasice), Sweet Earth Foods (za burito i sendviče za doručak) i Sensational Vuna (za ribu).

Također, kompanija povećava broj „ugljično neutralnih“ marki proizvoda koje nudi potrošačima kako bi im pružio priliku da doprinesu borbi protiv klimatskih promjena. Tako će biljna hrana Garden Gourmet, kao i dodaci Garden of Life postići ugljičnu neutralnost do 2022. godine; hrana na biljnoj bazi Sweet Earth Foods, među ostalim robnim markama, učinit će to isto do 2025. Potom dolaze na vrh predanosti Nespresso, San Pellegrino, Perrier i Acqua Panna ka ugljičnoj neutralnosti do 2022. godine, dok će ostatak Nestlé Waters kategorije postići isto do 2025. godine.

Daljnji koraci Nestléa na putu prema klimatskoj neutralnosti

Izvršni direktor Nestléa Mark Schneider istaknuo je sljedeće:

  • Rješavanje klimatskih promjena ne može čekati, a ne možemo ni mi. Nužno je za dugoročni uspjeh našeg poslovanja.
  • Imamo jedinstvenu priliku da se pozabavimo klimatskim promjenama, jer djelujemo u gotovo svim zemljama svijeta i imamo veličinu, opseg i doseg da učinimo razliku. Surađivat ćemo s poljoprivrednicima, industrijskim partnerima, vladama, nevladinim organizacijama i našim potrošačima da smanjimo naš utjecaj na okoliš.
  • Nestlé će kontinuirano raspravljati o svom napretku vezanom uz klimu i potrebnim ulaganjima, imajući na umu dugoročni pogled.
  • Neki Nestléovi menadžeri već imaju poticaje usklađene s ispunjavanjem klimatskih ciljeva, kao dio svoje naknade. Krećući se naprijed, cijeli izvršni tim imat će dio svoje plaće vezan uz ostvarenje klimatske metrike.
  • Nestlé će pružati godišnja ažuriranja svojih ostvarenja klimatskih ciljeva kako bi osigurao transparentnost svog napretka.

Utjecaj nove Nestléove, ali i Unileverove strategije na globalnu prehrambenu industriju

Profesor ekonomije i menadžmenta na Sveučilištu Cornell u državi New York, Chris Barrett, predvidio je da će nova Nestléova strategija – kao i potezi koje je Unilever najavio ranije ove godine – imati efekt mreškanja među dobavljačima i konkurentima u cijelom prehrambenom sustavu.

Također je istaknuo da postupak velikih kompanija ima nesrazmjernu važnost jer su njihova ulaganja, vrijedna više milijardi dolara, sama po sebi značajna. Te su radnje posebno važne jer tržišni lideri prisiljavaju druge kompanije da slijede njihov primjer, a ugovorni uvjeti koje postavljaju za svoje dobavljače i očekivanja koja postavljaju potrošači, utjecat će na ostale proizvođače hrane, trgovce i lance restorana.

Detaljnije informacije na ovu temu mogu se pronaći na sljedećim linkovima:

https://www.greenbiz.com/article/nestle-digs-deeper-regenerative-ag-puts-36b-behind-net-zero-plan

https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-12-03/nestle-to-invest-3-6-billion-in-fight-against-climate-change

https://www.nestle.com/media/pressreleases/allpressreleases/nestle-efforts-combat-climate-change

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

Kolumna Senka Klarić: BOŽIĆNA PRIČA O PETRI

Objavio
Senka Klarić
-

Vjerovanje u dobro svijeta čini stvari dobrim.

Bliži se Božić. Sve je u znaku svjetlosti, topline i ozračju posebne svetosti pune nade, mira, vjere i vjerskih obilježja koji na osobit način krase ovo blagdansko vrijeme upućujući nas na dublje promišljanje o smislu života uopće.

Prolazeći tako kroz retrospektivu vlastitih životnih iskustava, s odmakom vremena sve jasnije vidim da sam u životu postigla sve u što sam iskreno vjerovala i čemu sam dala svoj maksimum u smislu zalaganja i odgovornosti prema poslu koji radim. A priroda mog posla takva je da me povezuje s krajnostima – s jedne strane, s uspješnim poslovnim svijetom i, s druge strane, s potrebitima iz svijeta socijale. Pritom sam uočila kako se ljudski karakter u svojoj osnovnoj podjeli može promatrati i kroz uzorak „dobitnika“ i „gubitnika“. Zanimljivo je bilo spoznati – na što se to dobitnici i gubitnici pozivaju tumačeći („pravdajući“) svoj život? Na sudbinu? Na univerzalne vrijednosti i principe? Otkriveni smisao i vlastitu svrhu, talente i karakter… Ili pak na vjeru kao izvor najveće snage.

Senka Klaric
Senka Klarić
Autorski članak

Susrećući se s mnogima u ovom poslu, uočila sam da je jednima vjera izvor snage za ostvarenje ciljeva, a drugima je pak vjera izvor snage da se trpi, odnosno prihvati „križ“ života. Znanost kaže da osnove tog odnosa u pravilu još kao djeca usvajamo iz svojih obitelji kada nesvjesno i najjače upijamo uzorke ponašanja i razmišljanja upravo od starijih članova iz svog okruženja. To, možda, objašnjava zašto neki ljudi, sasvim nesvjesno, kroz vjeru traže snagu za borbu, a neki snagu za trpljenje.

Jedno od mojih prvih posebnih iskustava u radu s djecom u jednom dječjem domu bila je djevojčica Petra. Ona je bila među prvim kandidatima za osiguranje u projektu Dobri ljudi – djeci Hrvatske kojim se pribavljaju police životnog osiguranja za štićenike iz dječjih domova te ujedno i moja prva lekcija o drukčijem poimanju vjere i svega onoga što taj pojam nosi sa sobom.

Petrina priča

A njezina priča ide ovako: nakon smrti Petrina oca njezina se majka ponovno udala i nastavila život s očuhom u jednom manjem mjestu. Majka je u tom braku dobila još djece, a Petra je od najranijeg djetinjstva postala žrtvom očuhova gnjusnog zlostavljanja. Bio je zlostavljač najgore vrste. Rasla je u najgorem mogućem okruženju uz majku koja je sve vrijeme znala za zlostavljanje, ali nikada nije ništa poduzela da zaštiti Petru; jedina joj je briga bila kako sve dobro zataškati da se ništa ne sazna. To iživljavanje i mučenje trajalo je godinama sve dok Petra, tada već srednjoškolka, jedne večeri, nakon višesatnog maltretiranja, nije pobjegla iz obiteljske kuće. Cijelu je noć pješačila, dio puta i kroz šumu, te različitim putovima i cestama kako bi do jutra stigla do prvoga najbližeg centra za socijalnu skrb u susjednom gradu. Puna straha, izmrcvarena, promrzla i gladna imala je samo jednu molbu – da se više nikada ne vrati kući!!! Molila je i preklinjala za smještaj u bilo kojem dječjem domu, bilo gdje u Hrvatskoj – što joj je nakon uvida u cijelu situaciju po žurnom postupku i odobreno. Od tog dana Petra je smještena u dječji dom, a odgajatelji i druga djeca koju je ondje zatekla postali su njena nova obitelj.

Psiholozi često ističu da su u pravilu svi zlostavljači bili nekada i sami zlostavljani i da čovjek ne može dati nešto što sam nije nekada primio. Ako je to točno, onda, s obzirom na to što je sve Petra proživljavala tijekom odrastanja u ključnim, formativnim godinama svog života, moglo se očekivati da će se i sama pretvoriti u čisti ljudski gnjev koji ne znati živjeti drukčije doli nanositi ljudima zlo, patnju i bol. Ali ne… u ovoj priči dogodilo se nešto sasvim suprotno. Iako joj život nije dao ni jedan jedini razlog za vjeru u dobro, ona je odlučila ne samo vjerovati nego i praktično u djelu to dobro i živjeti!

Petra se brzo prilagodila novim okolnostima i životu u dječjem domu te je s vrlo dobrim uspjehom završila srednju školu. Jednu godinu poslije, nakon što je izašla iz doma, Petra se ubrzo zaposlila u jednoj uspješnoj tvrtki u kojoj se pokazala dobrim i kvalitetnim radnikom u svakom smislu – i u poslovnom i u ljudskom. Iako nije radila u struci za koju se obrazovala, brzo je usvajala nova znanja, a radna sredina ju je rado prihvatila. Svojim trudom, radom i zalaganjem, koji nisu mogli proći nezapaženi, u prvih je godinu dana već zarađivala sasvim pristojnu mjesečnu plaću.

U to je vrijeme do nje stigla vijest da se njezina majka teško razboljela i da je operirana, ali s vrlo lošim prognozama za oporavak. Unatoč traumi koja je obilježila njihov odnos, Petra ju je odlučila posjetiti. No majka je iz bolnice preko rodbine poručila kako ju ne želi vidjeti – nije joj mogla oprostiti što je očuh nakon Petrina odlaska od kuće procesuiran i kažnjen. Petra nije bila iznenađena; mirno je primila tu poruku i nakon jednog tjedna ipak otišla u bolnicu kako bi razgovarala s liječnikom koji je vodio liječenje.

Nakon nešto više od dva mjeseca Petrina majka otpuštena je iz bolnice u puno boljem stanju nego što se itko, pa i sam liječnik nadao. Znao je Petrinu priču – naravno, ne sve pojedinosti – ali i samo mali dio te priče bio je dovoljan da shvati kako je Petra osoba kakvih je jako malo na ovom svijetu. Naime, u liječenju njezine majke primijenjena je nova terapija koja se pokazala učinkovitom i presudnom za njen oporavak, a sve zahvaljujući djelovanju skupih lijekova koji su pribavljeni u zadnji tren.

O kupnji i primjeni novih lijekova šira obitelj nije znala ništa– za njih je oporavak Petrine majke bio čudo. Nitko od njih, pa ni sama majka, nikada nisu saznali da su spasonosni lijekovi plaćeni godišnjom ušteđevinom djeteta koje je uz nju proživjelo pravi pakao. Nakon višemjesečnog liječenja Petrina majka se za Božić oporavljena i sretna vratila kući drugoj djeci, kojoj je i posvetila sav svoj život, nikada ne saznavši da je Petra spasila njezin.

Kada vas život stavi pred izazove, sjetite se ove priče… i pokušajte otkriti Petru u sebi!

Neka je svima sretan Božić i bolja nova godina.

Senka Klarić
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“

DOBRA HRVATSKA
Prosinac 2020.

Osvrt uz 12. konferenciju o DOP-u koja je održana u specifičnim okolnostima

Objavio
Goran Tudor
-

Ovogodišnja konferencija zbog strogih epidemiološkim mjera koje su na snazi održana je u nešto suženom obliku te je privremeno vraćena u jednodnevni format. Plenarni dio fokusiran je na okrugli stol koji se bavio Europskim zelenim planom (EZP), strategijom Europske unije, bitnom za razumijevanje okvira poslovanja iz perspektive održivosti u narednom periodu, kojeg će ovaj dokument u mnogočemu definirati.
Nakon okruglog stola dodijeljene su nagrade Indeksa DOP-a, 13. puta do sada, a o tome tko su dobitnici već ste mogli čitati na našem portalu dop.hr. Na kraju programa održane su sesije stručno-znanstvenih radova koje su moderirali prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić i dr. sc. Mirjana Matešić, u kojima je predstavljeno ukupno 17 radova čije sažetke ste također mogli pročitati u Zborniku sažetaka 12. konferencije o DOP-u objavljenom na dop.hr.

Konferenciju je otvorila ravnateljica HR PSOR-a, Mirjana Matešić, a pozdravne govore su zatim održali Marija Šćulac Domac, predstavnica HGK, Igor Čižmek u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Julije Domac, izaslanik predsjednika RH i savjetnik predsjednika za energiju i klimu.

Uslijedio je okrugli stol naziva: Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva. Europski zeleni plan je dokument koji predstavlja strategiju Europske unije za održivi razvoj. Radi se o krovnom dokumentu koji stremi promijeniti čitav niz direktiva i drugih zakonskih propisa Europske unije, a ove će promjene imati značajne učinke na mnoge vrste gospodarskih djelatnosti. Koliko će patiti hrvatska proizvodnja i posljedično hrvatski proračun željeli smo istražiti ove godine. Razgovor na temu Europskog zelenog plana i njegovog mogućeg utjecaja na Hrvatsku moderirala je Marija Šćulac Domac. Sugovornici su joj bili Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja, Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Rivijere i Merica Pletikosić, voditeljica sektora održivog poslovanja CEMEX Hrvatske.

Na samom početku, sudionici su imali prilike pogledati video obraćanja gđe Signe Ratso, zamjenice direktora Agencije za istraživanje i inovacije Europske komisije koja se osvrnula na važnost provedbe Europskog zelenog plana te je govorila o potrebnim aktivnostima i mjerama te zajedničkim projektima u kojima i Republika Hrvatska sudjeluje.

Uvodni govor održao je savjetnik predsjednika RH, Julije Domac. On je naglasio kako je Europski zeleni plan pobjeda znanosti i pobjeda istine. On predstavlja ambicioznu viziju ugljično neutralne budućnosti koja iziskuje značajna ulaganja. Pretpostavlja se da će se do 2030. u EU uložiti između 82 i 147 milijardi Eura godišnje što čini 0,5 % proračuna. Nakon 2030. očekuje se 1-2 % proračuna ulaganja što čini ukupno oko 4,6 trilijuna Eura od 2031. do 2050. Radi se o ogromnim sredstvima no ne treba ih gledati kao trošak nego investiciju, rekao je Domac. Plan EU da do 2050. postigne ugljičnu neutralnost neće spasiti klimu, ali će značajno doprinijeti te pokazati primjerom drugim zemljama. Domac je govorio o prijetnji neodrživosti te spomenuo kao primjer da će EU osjetiti 145 milijardi Eura štete zbog dizanja razine mora. Govorio je o energetskoj obnovi čitavih četvrti i potrebi povećanja stope obnove zgrada.

Domac smatra da je Europski zeleni plan toliko radikalan da ga je teško slijediti te nemamo još odgovore na sva pitanja no to je putokaz koji određuje put kojim koračamo. Zeleni plan nije zakon već šumski požar zakonodavne okolišne regulative. On je mehanizam kako će se živjeti u 2030. godini. On će, ako bude realiziran, unijeti promjene u naše živote. Drugačije ćemo se grijati, oblačiti, živjeti, ponašati, stanovati. EZP u svojoj radikalnoj namjeri da transformira europsko društvo naglašava pravednost, pod parolom leave nobody behind.

U raspravi koja je uslijedila Igor Čižmek je rekao kako se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već dulji niz godina zalaže za promjene koje se baš ne vide no, Zeleni plan je njihovoj politici dao na vidljivosti i važnosti. Sve horizontalne politike i financijski sektor važne su za primjenu EZP-a. Uredba o taksonomiji iz prvog kvartala, za koju se sada definiraju provedbeni dokumenti, uredit će kriterije održivog financiranja, a financijska podrška je bitna za ostvarenje ovog plana. Važan je kolektivni napor. Ministarstvo je ekipirano, napravilo je cijelu seriju dokumenata koji su nužni za ovu promjenu, smatra Čižmek.

Velika sredstva su, odnosno će biti na raspolaganju, a kako ćemo ih iskoristiti, a da ih pretvorimo u prilike u rast i razvoj, govorila je gđa Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU. Financiranje tranzicije je ogroman izazov. FZOEU već dugo radi na projektima održivog razvoja, a EZP je novi dokument koji već primjenjuju. Danas se treba postići 55% smanjenja emisija do 2030. Pitanje je hoćemo li to uspjeti, ali svi projekti Fonda (područja energetike, zaštite okoliša i zaštite prirode) su sve projekti koje Fond financira EU sredstvima kao i nacionalnom komponentom. Od lipnja do danas raspisano je 17 javnih poziva (promet, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije). Fond se bavi i temom energetskog siromaštva, jer ima ljudi koji ne mogu plaćati troškove grijanja. Tu je važna prilika za energetsku obnovu i obnovljive izvore energije. Zgradarstvo čini 40 % emisija, i tu je prilika za postizanje cilja od smanjenja emisija. U prometu i poljoprivredi ćemo teže ostvariti ciljeve. LULUCF (Land Use, Land use Change and Forestry) će morati biti iskorišteni za kompenzaciju nepostizanja ciljeva u ova dva sektora. Odvajanje procesuirane hrane iz hotela je također jedan novi projekt, koji je najavila Košiša Čičin-Šain.

Ivana Budin Arhanić rekla je da je prvi korak osvještavanje a onda određivanje ciljeva i resursa za doprinos održivom razvoju. Valamar se obvezao da će 2,5 % prihoda ulagati u projekte društveno odgovornog poslovanja te aktivno upravlja svojim utjecajima na prirodu i prostor kako bi turizam stvarao vrijednost i ne utjecao na održivost prostora. Naglasila je da Valamar ne zauzima novi prostor već revitalizira postojeći urbanizirani prostor i to na način da ulaže u obnovljive izvore energije i razvoj koji je energetski učinkovit. Na raspolaganju je mnogo više mogućnosti u smislu projekata nego li što postoji resursa, posebno sad u vrijeme kad su prihodi turizmu značajno pali. Budin Arhanić je izrazila nadu da će vanjski izvori financiranja biti na raspolaganju kako bi ubrzali zelena ulaganja u turizmu.

Merica Pletikosić zahvalila je na uvodnom predavanju gđe Ratso koja je naglasila da je uvođenje kružnog gospodarstva jedini način za ostvarenje EZP-a. To će za gospodarstvo biti bolan period, sve promjene zakonodavstva, dovest će do preslagivanja gospodarstva u EU, kako bi se ostvarila klimatska neutralnost do 2050. Cembureau na razini EU je objavio dokument Carbon neutrality roadmap za cementnu industriju. Cementna industrija EU i RH podržava EZP posebice po pitanju životnog ciklusa i cjelokupnih životnih lanaca. Cement je vrlo važan jer opskrbljuje lance vrijednosti koji će biti nositelji realizacije promjene prema klimatskoj neutralnosti. Važno je osigurati regulatorni okvir kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i očuvala konkurentnost. Doprinos EZP-a je snažan i postizanje ugljične neutralnosti planira se posebno za cement, a posebno za beton. Korištenje betona u vjetroelektranama i prometu su ključni za ostvarenje EZP-a. Naglasila je da cementna industrija treba CCS (Carbon Capture and Storage) kako bi mogla smanjiti emisije za više od 40 %. Druga mjera koja je na raspolaganju cementnoj industriji, zamjena je posebnih goriva korištenjem goriva iz otpada koji se više ne može reciklirati i otpadom iz biomase koji se ne može iskoristiti za kogeneraciju. Ova mjera može smanjiti emisije i do 50 %. Korištenje zamjenskih materijala umjesto osnovne sirovine također je moguće no potrebno je osigurati na tržištu te materijale kako bi se cementare mogle uključiti u provedbu plana i primjenu ovih ekoloških rješenja koje predlaže EU. Treća mjera je dovođenje proizvoda na tržište koji su manje ugljično intenzivni koji mogu smanjiti ugljični otisak kroz zgradarstvo primjenom niskougljičnih proizvoda na tržištu.

Igor Čižmek je dodao kako je Europski zeleni plan dugoročni mehanizam koji zahtijeva provedbene dokumente. U Republici Hrvatskoj je usvojena strategija prilagodbe klimatskim promjenama čija primjena će smanjiti štete za društvo i prirodu od klimatskih promjena. Sada se izrađuje akcijski plan koji će biti i podloga za buduće financiranje i iskorištavanje svih fondova. Energetski plan je također donesen, pripremljena je Strategija niskougljičnog razvoja, koja je prošla stratešku procjenu utjecaja na okoliš te će skoro u Sabor. Izrađen je nulti scenarij za energetski sektor i u tijeku je izrada nultog scenarija za ne-energetski sektor. On će nam pokazati koliko će nas cijela tranzicija koštati, a smatra da je RH ambiciozna zemlja i da će EU to prepoznati i pomoći u financiranju. Istraživanje za mjere klimatskih promjena je provedeno, nastavlja se rad na zelenoj javnoj nabavi koja trenutno predstavlja 10 % svih ugovora javne nabave, a plan je postići 75 % zelenih ugovora do 2030. Zelena javna nabava potiče ulaganje u niskougljične i učinkovite proizvode. Kad bude provedbenih dokumenata EZP moći će i više.

Alenka Košiša Čičin-Šain je rekla da će FZOEU biti provedbeno tijelo koje će pratiti realizaciju financiranih projekata iz EU fondova. Nova je omotnica financijski strašno izdašna i moramo intenzivno raditi na novim projektima jer će sredstva biti izuzetno velika, a nismo osvijestili što sve možemo iz tih sredstava realizirati. I privatni i javni sektor se moraju uključiti, ali mora postojati dirigent koji će to poticati i usmjeravati.

Jedan od projekata su dobar primjer je energetsko zadrugarstvo – kod nas slabo razvijeno. Takvi su projekti značajni za cijele regije, većeg su kapaciteta i omogućuju energetsku nezavisnost. O tome bit trebalo razmišljati. Interes postoji, a to su mogućnosti za nova ulaganja. Ljudi su u vrijeme pandemije dosta štedili i to je sad na bankovnim računima. Ulaganje u energetske projekte je građanstvu strano i trebalo bi ih potaknuti i educirati jer bi ti novci davali više povrata od držanja novaca na bankovnim računima.

U sektoru prometa, Fond razvija projekt za vozila na alternativna goriva u javnom prijevozu. Radi se na energetskoj obnovi.

Najavila je da će Fond na svojim stranicama formirati one-stop-shop za energetsku obnovu i obnovljive izvore kako bi se investitori lako informirali za svaki sektor.

Ovu novost je podržala Ivana Budim Arhanić. Smatra da je važno informirati investitore. Valamar dobro surađuje s Fondom i one-stop-shop je odlična ideja. To je vrlo slojevito područje pa ga je nekad teško pratiti i nekad, kao investitori, ne znaju gdje se njihovi projekti koje planiraju ili provode mogu uklopiti u vidu financiranja. Budući da dolaze još veća sredstva, doći će do dodatne kompleksnosti što će privatnom sektoru stvoriti izazov kako se informirati o tome kako pripremiti projekte i kome se javiti kako bi dobili sredstva iz nekih od tih izvora. Jedan na jedan konzultacije bi bile potrebne gdje bi se ova dva sektora kroz razgovor i bolje upoznali te počeli bolje razumijevati.

Merica Pletikosić misli da gospodarstvo nema dovoljno informacija, a važno je jasnije definirati financijske mogućnosti jer će brojna industrijska područja morati puno investirati kako bi se prilagodili. Smatra da je pred nama neizvjestan period jer EU ETS poduzeća ulaze u 4. trgovinsko razdoblje koje je puno zahtjevniji od dosadašnjeg, a još EU nije definirala visinu benchmarka za cement i ostale sektore, a za mjesec i pol počinje primjena. Period za prilagodbu će biti vrlo kratak, a napominje da se uvoz udvostručio jer je jeftiniji građevinski materijal iz zemalja susjedstva koje nemaju stroge okolišne standarde. Osim regulatorne i financijske ovaj problem ima i provedbenu, tržišnu komponentu koju treba sagledati.
Čižmek priznaje da kao i svaki veliki projekt i ovaj ima prepreke. EZP nudi šansu za provođenje velikih reformi. Omotnica koliko god velika i dalje će biti nedostatna kako bismo postigli ugljičnu neutralnost. Ona će biti samo pomoć. Ovo je početak osmišljavanja novih financijskih instrumenata. Osobno je na strani reformi, ali smatra da moramo sami naći načine za realizaciju. Financijski sektor će tu biti ključan.

Komentari publike putem on-line aplikacije pokazali su da gospodarstvo ne zna kako se prijaviti za financiranje projekata, koja su sredstva na raspolaganju, ne znaju na koji način krenuti u realizaciju projekata za ostvarenje zelenog plana te da je zaista potreban one-stop-shop gdje će gospodarstvo moći dobiti informacije o tome kako i kome se javiti kako bi se pokrenula transformacija koju čekamo.

Nakon okruglog stola uslijedila je dodjela nagrada Indeks DOP-a, a nakon pauze održane su stručno-znanstvene sesije. Konferencija je završila u 16 sati.

Konferencija o društveno odgovornom poslovanju godišnji je događaj u organizaciji HR PSOR-a koji okuplja stručnjake za društveno odgovorno poslovanje i održivost, korporativne menadžere i organizacijske vođe kako bi razgovarali o najnovijim trendovima u područjima DOP-a i održivosti. 12. konferencija o DOP-u održana je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zbog velike pažnje koju ove godine opravdano dobiva pandemija Covid-19, postoji opasnost da izgubimo iz vida veću i trajniju krizu koja nam prijeti, a to je kriza neodrživosti koja se prvenstveno, ali ne isključivo, očituje u klimatskim promjenama. Potrebno je zadržati dijalog i stvarati platforme koje će raditi na novim rješenjima, stvarati poticajno okruženje za razvoj eko-inovacija i pokrenuti transformaciju prema kružnom gospodarstvu i posljedično prema održivosti. Konferencija o DOP-u i ove godine je okupila ključne dionike i nastavila međusektorski dijalog o mjerama za ostvarenje Europskog zelenog plana i globalnih Ciljeva održivog razvoja. Osim toga, željeli smo kao i svake godine proslaviti najodgovornija hrvatska poduzeća, dobitnike Indeksa DOP-a i dati im zasluženu vidljivost, posebno jer su ovo vremena kad nam trebaju dobre vijesti“,
– Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Konferencija je održana poštujući sve epidemiološke mjere, te su u dvorani bili prisutni samo aktivni sudionici, dok su svi zainteresirani konferenciju mogli pratiti uživo putem mrežnog prijenosa. Konferencija je otvorena okruglim stolom na temu Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva, na kojem su sudjelovali predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, a publici su se obratili i neki od uvaženih stručnjaka za održivi razvoj i odgovorno poslovanje kao što su Signe Ratso, zamjenica glavnog direktora, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Europska komisija; Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja; Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU; Julije Domac, savjetnik predsjednika RH; i mnogi drugi.

Konferencije o DOP-u su i mjesto su na kojima se kompanijama dodjeljuju nagrade Indeksa DOP-a za primjenu održivog poslovanja. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Indeks DOP-a razvijen je u partnerstvu HR PSOR-a i HGK.

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

  • U kategoriji Velikih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Valamar Riviera d.d.
  • U kategoriji Srednjih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Regeneracija d.o.o.
  • U kategoriji Malih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Hendal d.o.o.
  • U kategoriji Javnih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Hrvatska lutrija d.o.o.

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

  • Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse u radnoj okolini
    Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.
  • Dobitnik Indeksa DOP-a Društveno odgovorne politike zaštite prava djece
    Dobitnik nagrade je: PBZ d.d.
  • Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem
    Dobitnik nagrade je: Muraplast d.o.o.
  • Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom
    Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.
  • Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava
    Dobitnik nagrade je: AD Plastik d.d.
  • Za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju
    Dobitnik nagrade je: Tabacco d.o.o.

Piše: dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a
Izvor: www.dop.hr
https://dop.hr/osvrt-na-12-konferenciju-o-dop-u-i-poveznica-na-snimku/

Kolumna Vali Marszalek: Ljudska prava u temeljima Ciljeva održivog razvoja 2030. i poslovanja budućnosti

Objavio
Vali Marszalek
-

Od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja OUN Agende 2030 njih 92% ih odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada… Sve je više dokaza o dobrobitima koje poštivanje ljudskih prava ima i na poslovanje!

Opća deklaracija o ljudskim pravima sastavljena je 1948. godine kako bi se spriječilo ponavljanje zločina Drugog svjetskog rata. Zajedno s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), ratificiranima od strane više od 160 država, čini “Međunarodni nacrt zakona o ljudskim pravima”.

U današnjem svijetu koji se brzo mijenja, ljudska prava pokazala su se kao temeljna sila vodilja vođama diljem svijeta. Uoči političke nestabilnosti, rastuće nejednakosti i klimatske krize, nijedan sektor društva, uključujući poslovni, nije imun na turbulentno okruženje u kojem se sada nalazimo. Bez obzira gdje su ljudska prava ugrožena, učinci se mogu proširiti svuda.

Marszalek
Vali Marszalek
autorski članak

Koncept ljudskih prava jednostavan je koliko i moćan: da ljudi imaju pravo da se prema njima postupa dostojanstveno. Iako se međunarodne konvencije i deklaracije o ljudskim pravima odnose na države, a ne izravno na poslovni sektor, svaka tvrtka bez obzira na veličinu, sektor, vlasništvo, strukturu ili zemljopisni položaj odgovorna je za poštivanje ljudskih prava. Jer korporativna odgovornost za poštivanje ljudskih prava nije samo pravna već je i moralna odgovornost i jedino tako možemo postići napredak prema svijetu kakav želimo.

Načelo poštivanje ljudskih prava – u temeljima OUN Agende 2030 !

Vidljivo je to i u Agendi 2030., koja je u suštini program za ljude i koja poziva tvrtke da daju svoj najznačajniji doprinos ciljevima održivog razvoja upravo kroz poštovanje ljudskih prava. Ciljevi održivog razvoja, i gotovo svi podciljevi koji ih sačinjavaju, usmjereni su na ostvarivanje ljudskih prava svih skupina društva i naglašavaju odgovornost svih država da poštuju, štite i promiču ljudska prava i temeljne slobode za sve, bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, invalidnost ili bilo koji drugi status.

Malo je poznato da 92% od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada. Tako se, na primjer, samo osobe s invaliditetom spominju ukupno jedanaest puta u ciljevima i podciljevima, između ostalih, u Cilju 8 koji se odnosi na dostojanstven rad i ekonomski rast i u cilju 10 koji se tiče smanjenja nejednakosti.

Sve je više dokaza i o dobrobitima koje poštivanje ljudskih prava ima na poslovanje, ne samo u smislu poboljšanog upravljanja rizikom vezano za moguće parnice, već i u smanjenju pojavnosti raznih poremećaja poslovanja, javnih kritika i oštećenja ugleda, a pridonosi i zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika.

Tvrtke koje poštuju ljudska prava imaju veći pristup poslovnim mogućnostima i novim partnerstvima, kao i ojačan dijalog s vladama, investitorima, kupcima i drugim dionicima koji sve više prepoznaju smanjeni rizik za sebe kada rade s tvrtkom koja učinkovito upravlja rizicima vezano za ljudska prava. Tu su i poboljšani odnosi sa zaposlenicima, dobavljačima i potrošačima, što zauzvrat stvara veće povjerenje zajednice u kojoj tvrtka posluje i na koju utječe.

Odražavajući trend povećanog prepoznavanja ljudskih prava kao relevantnih za poslovanje od strane poslovnog sektora, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda 2011. godine jednoglasno je podržalo Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja su utvrdila odgovornosti koje poslovanje ima u pogledu ljudskih prava.

Naime, primjena UN-ovih vodećih načela u poslovne operacije poduzeća i kroz dobavljačke lance stvara pozitivan utjecaj i društveni razvoj, pri čemu se ključne akcije kojima poslovni sektor može i treba podržati ljudska prava tiču razvoja politika ljudskih prava, provođenja dubinske analize poslovanja u odnosu na ljudska prava i osiguravanja postupaka sanacije ako se pokaže da je tvrtka izazvala ili pridonijela negativnom utjecaju na ljudska prava. Obećavajuće je vidjeti postojan rast broja tvrtki koje su prepoznale važnost ljudskih prava na njihovo poslovanje. Međutim, tek mali broj tvrtki postavlja ciljeve, procjenjuje rizike ili prati svoj rad i napredak.

Ključ je u razumijevanju punog utjecaja poslovanja na ljudska prava. Tvrtke pritom moraju imati sveobuhvatno razumijevanje svojih učinaka – i pozitivnih i negativnih, jer poštujući i podržavajući ljudska prava tvrtke šalju signal potrošačima, investitorima i široj javnosti da su vrijedna povjerenja i da vjeruju u održivost. Poduzeća koja proaktivno ulažu u ljudska prava pridonose mirnom društvu i stvaranju uvjeta za inkluzivni prosperitet.

Primjena načela ljudskih prava pokazala se kao izazov mnogim kompanijama i poslovnim liderima budući da od njih zahtijevaju da vode računa o temama poput: budućnosti rada, učinkovitim mehanizmima sanacije i podnošenja žalbi, pravima migranata, ravnopravnosti spolova, te rješavanju radničkog siromaštva.

Kako rade najnapredniji poslovni lideri? Prelaze minimalne standarde!

Danas, međutim, najnapredniji poslovni lideri prelaze minimalne zakonske obveze i zahtjeve temeljeći svoje strategije i poslovanje na Deset načela UN Global Compacta, pa tako i na njih šest koji se tiču ljudskih i radnih prava, polazeći pritom od svoje organizacije i uvodeći politike raznolikosti i uključivosti, u skladu s 10. ciljem održivog razvoja koji govori o osnaživanju i promicanju socijalne, ekonomske i političke uključenosti svih, bez obzira na dob, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, podrijetlo, religiju, ekonomski ili drugi status.

Ovi lideri razumiju da poslovni sektor može i mora imati značajan utjecaj na Cilj 10 primjenom politika i praksi koje podupiru jednake mogućnosti za sve kako unutar vlastitih poslovnih operacija tako i u dobavljačkim lancima, kao i da su raznolikost i uključivost jednostavno dobre za poslovanje, jer pružaju pristup novim tržišnim segmentima, pomažu u odražavanju različitih zahtjeva kupaca, pridonose usklađivanju poslovanja s jedinstvenim potrebama kupaca, a potom i pozitivnim društvenim promjenama i anti-diskriminaciji. Potiču također inovacije u proizvodima i uslugama i maksimiziraju neiskorišteni bazen talenata, koristeći raznolike vještine, stavove i sposobnosti zaposlenika za poboljšanje organizacijskih kapaciteta. Na kraju, raznolikost i uključivost poboljšavaju reputaciju tvrtke na nacionalnoj i međunarodnoj razini i povećavaju ekonomski rast.

Rasprave o raznolikosti upozoravaju i usmjeravaju

Rasprave o raznolikosti često se zadržavaju na pitanjima ravnopravnosti spolova i to s razlogom. Ne samo da žene još uvijek imaju manje mogućnosti za napredovanje u karijeri, nego moraju i puno više raditi kako bi, jednom kad dođu na rukovodeće pozicije, tamo i ostale.

Istraživanja pokazuju da 65% žena s rukovodećih pozicija odlazi jer ih se ne uključuje u procese donošenja odluka i nedostaje im prepoznavanje.

Također, i dalje zarađuju 7% manje od muških kolega. Iako je ovo očito pitanje vezano za spol, zar nije vrijeme da krenemo naprijed i razgovaramo o kompetencijama? Gledajući statistike, znamo da je raznolikost korisna za tvrtku, i na različitost moramo gledati kao na snagu, a ne kao na slabost. To se odnosi i na različite stilove vođenja koje donose muškarci i žene, a koji su nam potrebni zbog brzog donošenja odluka, racionalnog razmišljanja i istodobno visokog stupnja samopoštovanja, empatije, dugoročnog razmišljanja i kreativnosti.

Poštujući i podržavajući ljudska prava kroz poslovanje i provodeći politike različitosti i uključivosti, tvrtke mogu ubrzati napredak društva prema ostvarenju ciljeva Agende 2030 osiguravajući da više ljudi ima pristup tržištu rada, da su im sposobnosti ojačane i prepoznate, te potencijali i talenti iskorišteni.

Ako želimo da hrvatske tvrtke opstanu u ovom brzo transformirajućem, digitalnom dobu, moramo razmišljati izvan okvira. Potrebni su nam ti kreativni i inovativni umovi da bismo ubrzali razvoj novih ideja.

Napomena: ovdje predstavljeni stavovi autorice nisu nužno i stavovi Hrvatske udruge poslodavaca

Vali Marszalek
izvršna direktorica Global Compact Hrvatska i članica Stručnog savjeta UN Global Compacta
savjetnica za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje, HUP 

Izvor: Ovaj tekst je izašao u digitalnom izdanju 83. broja InStore magazina na str.76. i 77.
https://www.instore.hr/inovacije/izazov-mnogim-kompanijama-i-poslovnim-liderima-10630.html

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

Intervju s umjetnikom Darkom Rundekom, promotorom održivog društva i svijeta

Objavio
Odgovorno
-

„Neodrživ je svijet zasnovan na rastu i potrošnji… Žalosti me što se zajedništvo u nevolji s početka pandemije, pretvara u borbu za moć i praznovjerje“

Znamo što za hrvatsku glazbu znači Darko Rundek, njegov umjetnički i estradni značaj. Ali njegov današnji izbor vrijednosti daleko premašuje taj okvir osobnih i profesionalnih interesa. Rundek se zalaže i javno nastupa, sudjeluje u kampanjama i akcijama, nastoji utjecati i činiti više za dobro svijeta, protiv klimatskih i ekoloških promjena, uništavanja resursa prirode i društva. Vidimo Rundeka – angažiranog čovjeka, koji svoj identitet potvrđuje (i) djelovanjem u društvu, ekološki svjesnu osobu, odgovornog građanina, promicatelja očuvanja izvorne prirode… Rundek živi na otoku Braču.

Pogledajmo zajedno današnjeg Rundeka.

Tim više što je takvih primjera u javnom životu doista malo.

Iz šireg intervjua kojeg je Darko Rundek prije nekoliko dana dao Večernjem listu prenosimo s dopuštenjem autorice dijelove koji se posebno odnose na pitanja društvene odgovornosti pojedinca, održivog planeta Zemlje i društva.

***

Ove ne baš lijepe dane Darko Rundek provodi u Povljima na Braču. Kaže, masline nisu rodile, ali to ljudima ne pada preteško jer je lani bila izuzetno dobra berba. Bio je zato u berbi s druge strane Brača gdje ih ima. “Ulje je na vodi”, nabacuje na tu temu stih iz starog hita. Zadnjih tjedana vrijeme je na moru toplo i pretoplo za ovo doba godine. Pa iako na Braču, Rundek glazbeno ne miruje. Prije tjedan dana bio je budan više noću nego danju jer završavao je miks i mastering svojeg novog materijala “Brisani prostor”, koji je u prodaji od 7. prosinca.

Što ste našli na današnjem Braču… ?

….  Vladimir Nazor je na Braču pronašao mnoga mitska bića i ona su još uvijek tu kad znate gledati djetinjim očima. Osim toga, trud koji tvrdi brački kamen iziskuje da bi se samoodrživo preživjelo pravi je izazov. Nažalost, surovo iskorištavanje svijeta čiji smo dio, i ovdje je nimalo bajkovito. Kad se malo bolje pogleda, ima ljudi koji pod masline bacaju Cidokor (glifosat) za trovanje korova, koji naravno sparuši sve biljke na koje je bačen, kancerogen je za ljude, a uništava i kukce i gmazove, sve živo što tuda prođe pa onda ptice nemaju što jesti i tako lančano dalje… Većina modernih maslinara, za razliku od njihovih djedova, koristi umjetna gnojiva koja iscrpljuju tlo i truju podzemne vode. Gdje se smije i gdje se ne smije grade se kuće za iznajmljivanje, na sve više mjesta melju se suhozidi i gomile da bi se sadili vinogradi i masline u kojima više nema žižule, žuke, česmine, bajama, smokve, višnje, smilja, kadulje, ružmarina, lavande, manjige… Monokulture otimaju prostor cijeloj gami živih bića i uništavaju njihova staništa.

Strahujete li od koronavirusa?

Jeza me hvata kad gledam televiziju, domaće i svjetske informativne programe, s jedne strane patnja oboljelih, s druge strane kaos i socijalne tenzije posvuda. …..  Za sebe se ne bojim jer osim pomalo po godinama, nemam drugih predispozicija za razvijanje težih simptoma. Ali nikad se ne zna… Internetski pratimo diskusije i forume vezane uz pojam “degrowth”, odrast, novu misao o promjeni još uvijek dominantne, a neodržive paradigme rasta i potrošnje.

Što moramo naučiti iz ove pandemijske situacije?

Da kad im je i pred nosom, kao što je ova pandemija, ljudi ne vide njene dublje uzroke, ne preispituju vezu između našeg tretiranja životinja i divljine općenito s prelaskom koronavirusa na ljude. Ražalostilo me da se nada u solidarnost i zajedništvo u nevolji, koja se pojavila u početku pandemije, polagano pretvara u borbu za moć i praznovjerje. Propuštamo šansu da iz korone kao upozorenja izvučemo pouke o nužnim bitnim promjenama koje će se dogoditi, i već se događaju, htjeli mi to ili ne.

EP je najavio vaš singl “Tko su svi ti ljudi” čiji je tekst inspiriran ljudskošću. Koja je uloga pojedinca u buđenju ljudskosti?

Ljudskost se njeguje odmalena, sve duhovne tradicije zasnovane su na obuzdavanju sebičnosti, njegovanju suosjećanja i priznavanju razina postojanja koje nas nadilaze. Nažalost, industrijska revolucija je mehanizirala odnos prema životu u svim njegovim vidovima. Pjesmu “Tko su svi ti ljudi” napisao je Roko Crnić i otvorena je raznim razumijevanjima. Pjevam je sa zadovoljstvom, imajući na umu mnoge “ja” s kojima se i sam borim. Sviđa mi se pitkost njezine muzičke forme u kontrastu s intrigantnim sadržajem.

Rundek1.png

Čuli smo i singl “Unutarnji glas” koji u tekstu zove na sudjelovanje u aktualnom trenutku. Kad ste prvi put čuli unutarnji glas i pokrenuli promjene?

Mene unutarnji glas zove na sudjelovanje u unutarnjem svijetu. Znate onu izreku, u unutrašnjosti Zemlje ima još jedna zemlja, samo puno veća od one vanjske. Čini mi se da općenito premalo pažnje i vremena posvećujemo svom unutarnjem svijetu koji nas puno više povezuje s tajanstvenom ogromnošću prostora u kojem prisutnost svakog od nas ima smisao i svrhu. Tek povezani sa svojim unutarnjim glasom možemo se stvarno okrenuti prema drugima i svemu što nas okružuje – mirisima, bojama i drugim bićima.

Svijet se drastično promijenio, kako će izgledati u budućnosti? Čujem da je vaša supruga očekivala i crnji scenarij.

Ništa se još nije drastično promijenilo. Što je god moglo, prešlo je na online, a „business as usual“ je na laganoj pauzi s nadom da će kad epidemija jenja ubaciti u dvostruku brzinu. Istina je da je Sanda očekivala i crnji scenarij, ali ovo je možda samo uvod u njega. O nama ovisi kako ćemo se s tim scenarijem nositi. „Brisani prostor“ u cjelini odražava tu atmosferu neizvjesnosti. Upravo je izašla knjiga francuskog kolapsologa Pabla Servignea, u izdanju Planetopije “I drugačiji kraj svijeta je moguć”, koju toplo preporučujem. Pablo Servigne i ljudi s kojima dijeli pristup promišljanju aktualne krize vrijedni su vaše pažnje.

Refren jedne od vaših pjesama je: “Nama ne treba ni vođa, ni guru, revolucija počinje u tanjuru…”. Pretpostavljam da mislite na činjenicu da ste i sami vegetarijanac, godinama upozoravate na klimatske promjene?

Ovom pitanju možemo pristupiti na tri načina. Prvi je sebičan, sa stajališta vlastitog zdravlja, jer mesno-mliječna prehrana, koja k tome uključuje i svu silu hormona i antibiotika kojima šopaju životinje u industrijskom uzgoju, loše djeluje na krvožilni sustav, zglobove i uzrok je mnogih tegoba i bolesti. Drugi se pristup tiče funkcioniranja života na Zemlji, koliko na to utječe mesno-mliječna industrija koja je jedan od glavnih uzroka deforestacije, sađenja monokultura za životinjsku prehranu, zagađenja voda, tla i proizvodnje stakleničkih plinova. Na mnogo manjim površinama s mnogo manje vode možemo uzgojiti dovoljno hrane za isti broj ljudi koji su na biljnoj prehrani. Treći pristup – suosjećanje! Ima veze s ljudskošću koju ste već spomenuli, a čiji je osnovni dio suosjećanje. U ovom slučaju radi se o suosjećanju prema milijardama zatočenih i mučenih životinja od začeća do klanja koje završavaju u vašem tanjuru. Bilo kao meso, sir, jaja ili mlijeko. Znači da svjesni odnos prema vlastitom zdravlju, životu naše djece i etičkom integritetu počinje izborom onoga što jedete.

Na čemu će, po vašem mišljenju, biti zasnovano društvo budućnosti?

To djelomično ovisi i o nama ljudima. Ravnoteža života na Zemlji je očito poremećena iscrpljivanjem svih resursa i nastavak ovog načina života je neodrživ. Počnemo li smanjivati potrošnju energije i mnoštva nepotrebnih proizvoda i proizvodnju smeća koja iza njih ostaje, i pripremimo se kolektivno i solidarno na klimatske promjene koje su već počele i za sobom nose ekstremne vremenske prilike, poplave i suše, koje opet za sobom povlače manjak hrane i migracije, imamo šansu biti pošteđeni nasilja i barbarizma.

Koja je naša prava uloga na planetu?

Posrednici smo između svijeta svjesnosti i svijeta materije. Naša je posebnost u odnosu na druge životinje, mogućnost suosjećanja prema svim osjetilnim bićima, odnos prema misteriju smrti i prema sveukupnosti. Naša je uloga njegovati tu posebnost jer ona ima svoju svrhu u lancu postojanja, znali mi nju ili ne. Ako svojoj svrsi ne budemo služili, neće nas biti.

Bez koncerata glazbeni je svijet ostao bez glavnog izvora prihoda. Kakva je budućnost glazbene scene?

Pitanje je iz koje perspektive gledamo. Ako vjerujemo u budućnost i institucionalne i komercijalne kulture morat ćemo stisnuti zube i čekati bolja vremena. Ako predviđamo da će se postojeći sistem urušiti, onda moramo tragati za drukčijim oblicima umjetničkog rada i njegova dijeljenja s publikom. Glazba je način ljudskog izražavanja i komunikacije od pamtivijeka i što god se dogodilo ljudi će svirati, pjevati, slušati i slaviti, profesionalno ili ne.

Zacijelo vam je već dosadila glorifikacija novog vala, ali eto, nezaobilazno je pitanje koja vam je prva asocijacija kada se sjetite tog vremena?

Film „Sretno dijete“ i ona serija na televiziji koja rekreira tu scenu i vrijeme (Crno-bijeli svijet, nap. a.). Fantazmi i projekcije koje su oko novog vala stvorene prekrivaju mi autentično sjećanje na njega. Kad sve to razgrnem, mogu reći da sam sretan što sam mogao sudjelovati u jednom kreativnom duhu vremena….

Ponovno se ozbiljno razmišlja o uvođenju vojnog roka, čak i u Švedskoj. Je li to baš potrebno?

Ja sam se svojedobno uspio osloboditi vojske i presretan sam zbog toga. Moram priznati da nisam mogao vjerovati kad je ukinut vojni rok, to mi je djelovalo kao prava revolucija. Ali eto vidite, moglo bi se dogoditi da ne potraje dugo.

Poseban projekt kojim ste se bavili u vrijeme domovinskog rata bio je antiratni Radio Brod. Usred Jadrana na brodu od šezdesetak metara s tridesetmetarskom antenom emitirali ste program teleksom povezani s novinskim agencijama.

Na tom radiobrodu bio sam muzički urednik. Pitam se i danas kakve posljedice mogu imati od višemjesečne izloženosti zračenju te antene koja je imala dovoljno snage da dobacuje program stotine kilometara. Jedna od funkcija tog programa bila je povezivanje ratnim operacijama razdvojenih obitelji. Osim prijenosnih radiostanica koje su pomagale u tom povezivanju nismo imali drugih kontakata sa slušateljima, pa smo se pomalo osjećali u zrakopraznom prostoru. Ali višemjesečni život na otvorenom moru omogućio je susrete s kitovima, dupinima, morskim psima, planktonima, ogromnim jatima tuna i prirodnim silama koje su bile nevjerojatno iskustvo. Bio je tu i američki nosač aviona, prijetnje torpedima i jeza od onoga što se događalo našim potencijalnim slušateljima.

Autorica: Maja Car
Referenca – izvor: www.večernji.hr/kultura
Cjeloviti intervju s Darkom Rundekom možete pročitati ovdje:
https://www.vecernji.hr/kultura/zalosti-me-da-se-nada-u-solidarnost-i-zajednistvo-u-nevolji-s-pocetka-pandemije-pretvara-u-borbu-za-moc-i-praznovjerje-1448352

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

1...99100101...182Stranica 100 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z