Dosta i sve više domaćih poduzeća radi na dobrobiti djece, stvaranju radnih uvjeta koji uravnotežuju poslovno i privatno, tvrtku i obitelj. Opća je slika ipak nepovoljna: djeca, kao žrtve ponašanja i djelovanja odraslih, trpe! Mnogo je pravog posla i iskrenog djelovanja tek pred nama …

Da ste pet, deset godina upitali top menadžere u našim poduzećima što čine za dobrobit djece i jesu li načela za poštovanje prava djece ugradili u poslovnu strategiju, možda bi vas dosta njih začuđeno pogledalo. Rijetke su bile čak i one tvrtke koje su pokazivale zanimanje za bilo kakva dodatna poboljšanja uvjeta rada svojih zaposlenika koja su išla dalje od božićnice ili regresa za godišnji odmor. Ipak, stvari su se posljednjih nekoliko godina ipak promijenile nabolje.

Online konferencija „Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci“, koja je u organizaciji Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje i uz podršku UNICEF-a, održana točno na Svjetski dan djeteta 20. studenoga 2020., pokazala je da sve više domaćih poduzeća uviđa da u svojim poslovnim aktivnostima ne smiju zanemariti prava djece.

Utjecaj poduzeća na živote djece

U Hrvatskoj živi oko 800.000 djece mlađe od 18 godina, što je oko 20 posto stanovništva. Utjecaj koji poduzeća imaju na njihove živote je ogroman. Najvećim dijelom on proizlazi iz odnosa poduzeća prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života. Poduzeća utječu na djecu i kroz odnos prema mladim radnicima, odnos prema djeci kao potrošačima proizvoda i usluga, oglašavanje koje je namijenjeno djeci, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca žive i rastu. Ipak, većina poduzeća tek treba osvijestiti koliko je snažan njihov utjecaj na djecu i njihova prava te što taj utjecaj znači za poslovni sektor i održivi razvoj društva u cjelini.

Upravo s namjerom da pomognu poduzećima da razumiju na koji način njihove aktivnosti utječu na prava djece, UN Global Compact, organizacija Save the Children i UNICEF 2012. godine objavili su Načela o pravima djece i poslovanju. Podijeljena u deset tema, načela pomažu poduzećima da utvrde izravne i neizravne utjecaje svog poslovanja na djecu u tri područja – na radnom mjestu, na tržištu te u društvenoj zajednici i okolišu. Također, nude prijedlog konkretnih aktivnosti koje poslovne organizacije mogu poduzeti kako bi doprinijele poštovanju i promicanju dječjih prava kroz svoje poslovanje.

 Deset načela o pravima djece i poslovanju iz 2012.

Tako prvo načelo obvezuje poduzeća da budu odgovorna i poštuju prava djece te se obvežu da će podupirati dječja ljudska prava. Drugo načelo nalaže iskorjenjivanje dječjeg rada. U Hrvatskoj, srećom, to nije problem, ali i domaća poduzeća trebaju paziti da u svoj lanac dobavljača ne uključe tvrtke koje koriste dječji rad. Treće načelo tiče se podrške mladim radnicima, roditeljima i skrbnicima, četvrto se odnosi na zaštitu i sigurnost djece, peto govori o sigurnim proizvodima i uslugama, šesto o odgovornom marketingu i oglašavanju, sedmo o brizi za okoliš i zemljište, osmo o sigurnosti djece, deveto o odgovoru na krizne situacije, a deseto načelo o suradnji sa zajednicom.

Nepovoljno stanje 20218.: Nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava

Prvo nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava, koje je pokrenuo UNICEF 2018. godine, pokazalo je do koje su mjere dječja prava prepoznata kao dio društveno odgovornog poslovanja (DOP) u Hrvatskoj u skladu s deset proklamiranih načela. Istraživanje je jasno pokazalo da je svijest o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u našoj zemlji relativno niska (!?!)

• Samo 6% ispitanika smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava,
• Njih 48% smatra da njihova poduzeća u određenoj mjeri utječu na dječja prava.
• Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj.

Istraživanje je također ukazalo na nedostatak dubljeg razumijevanja ili strateškog pristupa za uključivanje dječjih prava u poslovne politike ili u interne dokumente koji reguliraju DOP. Od anketiranih poduzeća:

• 43% ih ima usvojenu strategiju DOP-a ili su u procesu usvajanja.
• Velika većina poduzeća, 87% njih, nije mogla istaknuti dobre prakse, odnosno primjere DOP-a s fokusom na dječja prava.

Treba reći da je u anketi sudjelovao 141 predstavnik poslovnog sektora, a najzastupljenija su bila velika poduzeća.

Mapiranje dobrih praksi s naglaskom na djecu

Godine 2018. UNICEF je inicirao osnivanje Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, koji djeluje kao platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi usmjerenih k povećanju vidljivosti dječjih prava i poštovanju te boljoj zaštititi i ostvarivanju dječjih prava u poslovnoj zajednici.

Savjetodavni odbor ove je godine pokrenuo projekt mapiranja i predstavljanja dobrih praksi u hrvatskim tvrtkama temeljen na Načelima  o pravima djece i poslovanju. Cilj mu je bio doznati kako pojedina poduzeća u Hrvatskoj poštuju dječja prava u praksi, prepoznati odgovorne prakse i motivirati ostala poduzeća na aktivniji angažman oko dječjih prava, a rezultati su predstavljeni na ovoj online konferenciji.

U projektu su sudjelovali studenti završnih godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u sklopu  kolegija „Društveno odgovorno poslovanje“ čiji je nositelj prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić.  Studenti su se mogli upoznati s temom dječjih prava u poslovanju i povezati se s poslovnim svijetom na konkretnom zadatku pod vodstvom i supervizijom mentorica, koje su i članice Savjetodavnog odbora: Diane Kobas Dešković, Marijane Grubišić, Mirjane Matešić, Vali Marszalek i Violete Colić te prof. Omazića. U projektu je sudjelovalo stotinjak studenata koji su napisali studije slučaja o 14 poduzeća, među kojima ima velikih, malih, ali i državnih:

A1 Hrvatska d.o.o., IKEA Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o. (pravni sljedbenik Tele2 d.o.o.), INA – Industrija nafte d.d., IN2 d.o.o, Poslovna inteligencija d.o.o., Privredna banka Zagreb d.d., OTP banka d.d., Arena Hospitalty Group d.d., AD Plastik d.d., Hrvatska elektroprivreda d.d., Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Dvokut Ecro d.o.o. i HP – Hrvatska pošta d.d.

Korona kriza iznjedrila inovativne prakse

Baš kao što kaže stara uzrečica „Svako zlo za neko dobro“, tako je i kriza s korona virusom širom otvorila vrata nekim, u većini poduzeća dosad proskribiranim oblicima rada – radu od kuće i fleksibilnijem radnom vremenu. U panel diskusiji predstavnici nekoliko poduzeća iznijeli su vrlo zanimljive i inovativne primjere prilagodbe kriznim vremenima s naglaskom na bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života. Jer, poduzeća imaju odgovornost prema svojim zaposlenicima te im moraju omogućiti bolje usklađivanje karijere i privatnog života. Poduzeća koja su to prepoznala na vrijeme, uvidjela su da je rezultat tih napora veće zadovoljstvo, ali i produktivnost zaposlenika, što se odražava i na sreću obitelji, osobito djece.

Online konferencija bila je prilika za razmjenu ideja i iskustava, a državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je da takve oblike rada podupire i država te je najavila donošenje novih propisa koji će regulirati rad od kuće i sve oblike fleksibilnog rada.

Inspiracija i poticaj i drugima

U konferenciju se uključila i predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Regina M. Castillo rekavši:

– Svako poduzeće, bilo da je malo ili veliko, izravno ili neizravno utječe na živote djece. Zato je vrlo važno da poslovni sektor kroz svoje svakodnevno poslovanje i pri razvijanju strateških planova ima na umu najbolji interes djeteta. Ponosni smo na ovu inicijativu koja je kroz suradnju s mladima po prvi put pokazala kako neka hrvatska poduzeća provode odgovorne inicijative za djecu i njihove obitelji. Vjerujemo da će izdvojene poslovne prakse poslužiti kao inspiracija i drugim poduzećima da u Hrvatskoj primijene slične inicijative i maksimiziraju rezultate za djecu.

DOBRA HRVATSKA / MDM
www.odgovorno.hr
studeni, 2020.