Kolumna Nada Podnar*: Sustav vrijednosti za svaki dan; lekcija koju sam naučila!

Objavio
Nada Podnar
-
škola
Foto: gpointstudio - www.freepik.com

Gotovo svakodnevno u poslovnom, političkom, društvenom i svakom drugom djelovanju, slušamo izjave o moralnim, socijalnim, osobnim i drugim pozitivnim vrijednostima. Neke smo dobili od ranog djetinjstva, druge smo naučili odgojem, treće, pak, stekli kroz obrazovanje, u društvu ili na poslu.

Kada govorimo o životnim vrijednostima svima nam je sve jasno, dapače, čini  se sve lako, kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva. I sve je dobro do trenutka kada nas situacija demantira. Tada počinje naše čuđenje i propitkivanje – zašto se netko pridržava i radi u skladu s opće prihvatljivim društvenim vrijednostima, a drugi ih svjesno krše. Kada se raspravlja o tome,  u svijetu u kojem živimo, težište se najčešće stavlja na negativne primjere iz života, a vrlo rijetko na pozitivne. Jer oni  pozitivni se uzimaju kao nešto zdravo za gotovo.

Nada Podnar
Nada Podnar *
Autorski članak

Ništa čudno, tako je uostalom u svem našem životu življenja. U školi se uvijek više bavimo lošim učenicima, a manje izvrsnima. U poslu tražimo rješenja kako riješiti problematične zaposlenike, a manje kako unaprijediti primjerene. U novinama čitamo negativne vijesti prije pozitivnih, i tako redom. Sigurna sam da sociolozi raspolažu s mnogo stručnih analiza i utemeljenih studija zašto je to baš tako.

Ja spadam u generaciju koja je uvažavala mišljenja starijih, ne propitkujući točnost ili opravdanost njihovog stava. Danas prihvaćam da nove generacije imaju svoje mišljenje i svoj stav i ne libe se ući u konfrontaciju sa starijima ili nadređenima, ako se ne slažu sa zadanim obrascima. Smatram dobrim kad mladi ljudi pomiču granice i istražuju svjetove. Dobro je kada se bore za bliske im njihove vrijednosti i za svoje mjesto pod sunce. Ono što nije dobro pitanje je načina na koji to rade i s koliko takta uspijevaju izboriti svoj cilj.

Ne pokušavam pomiriti svjetove ni davati rješenja kako bi bilo, kad bi bilo. Pokušavam se tek na trenutak osvrnuti na sebe samu i prisjetiti se situacija u kojima sam ja učila prve životne lekcije o moralnim i ljudskim vrijednostima – onima koje su vrijedile nekad, koje vrijede danas i vrijedit će i ubuduće, želimo li ostati humana ljudska bića.

VB_0145

***

Ovih dana čitam napise o nastavku snimanja serije „Crno bijeli svijet“ i za trenutak se vraćam u godine svojih početaka, na svoje djetinjstvo, ne u Zagrebu gdje sam provela najveći dio života, već u malom gradiću u dolini Neretve. U vrijeme kada smo svi bili jednako sretni i nesretni, podjednako uglavnom siromašni, gdje je jedno toplo pecivo u pekarnici bilo najveći luksuz koji smo poznavali. U takvom je okruženju protjecalo i moje  osnovnoškolsko obrazovanje.

Naša učiteljica davala je sve od sebe da naučimo predviđeno školsko gradivo, ali više od toga, trudila se dati nam i onu drugu – ljudsku dimenziju – kako bismo izrasli u kvalitetne ljude. Tako je jednom naumila naučiti nas koliko je važno biti pažljiv jedan prema drugome i kako malim znakom pažnje možemo usrećiti jedni druge. Uoči jedne Nove godine kazala nam je neka svatko od nas pokloni jednu malu sitnicu drugom učeniku. Kako bi sve bilo nepristrano, izvlačili smo papiriće na kojima su bila imena svih učenika, a onom koga izvučemo trebali smo donijeti sitnicu čija bi vrijednost bila u visini najmanje čokoladice u dućanu. Dok smo izvlačili papiriće, ja, kao jedna od najsiromašnijih učenica, silno sam se molila u sebi da me izvuče Robert, učenik koji je bio iz dobrostojeće obitelji. Uvijek uredan, sređen, s mamom koja je bila gospođa iz drugog grada i koja je u svakom pogledu odudarala od naših majki. Kao što obično biva u životu Robert je izvukao moju najbolju prijateljicu, a mene? Mene je izvukao možda najsiromašniji učenik u razredu. Moja tuga se jasno vidjela na mom licu. Slijedeći dan, kad smo došli u razred i razmijenili poklone, moja najbolja prijateljica dobila je čokoladicu, upravo onu koja je bila spomenuta kao primjer za poklon. A ja?! Ja sam dobila najljepši kožni rokovnik kakav nitko od nas nije vidio dotad i paketić prekrasnih rukom vezenih maramica. Moj izraz lica govorio je više od svake riječi.

***

Naučila sam lekciju za cijeli život!

Nikad, ali baš nikad više u životu, nije mi palo na pamet procjenjivati ljude prema odjelu, poslu koji rade ili izgledu. Bez da je rekao ijednu riječ, moj školski kolega naučio me jednu od najljepših životnih vrijednosti. Samo jednom gestom i tim znakom pažnje.

I još nešto. Danas, puno godina poslije zaboravila sam imena gotovo svih svojih osnovnoškolskih kolegica i kolega. Ali, Anti Popoviću, ime nikad neću zaboraviti.

Zahvalna sam životu na ovoj lekciji, koju sam prenijela svojoj djeci, svojim suradnicima, a podijelila danas i s vama.

Neke vrijednosti nemaju cijenu i ne mogu se kupiti novcem.

Nada Podnar
* Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba;  Promotorica održivog razvoja i eko-Neretve

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Birokratsko očitovanje moći protiv građanskog uključivanja u uljepšavanje Zagreba

Objavio
Odgovorno
-

Ili, drugačije: zašto se ne bi „olakšale“ rigidne gradske odluke i pravila u korist više ljudske topline i dopadljivosti grada? Ili je pak bolja i suha i ružna zemlja, uz osjećaj birokrata da je sve onako „po propisu“. Tvorcima mini vrta u Preradovićevoj u srpnju stigle novčane kazne za samoinicijativnu sadnju cvijeća!

U travnju ove godine u Preradovićevoj ulici u Zgrebu niknuo je na jednom od zapuštenih zemljanih površina na parkingu mali šareni cvjetnjak? Njegovi tvorci, Boris Novković i Martina Živković, inače vlasnica popularne zagrebačke slastičarne ‘Torte i to’, sada sredinom srpnja dobili su kaznu zbog sadnje cvijeća i trave.

Komunalno redarstvo poslalo im je “čestitke”, koje je Novković pokazao pred novinarima. Živković svoju još nije dobila jer je trenutno na godišnjem.

Kazna koju moraju platiti iznosi po 350 kuna, a u pisanom priopćenju stoji da je “Člankom 95. st. 1. točkom 10. Odluke o komunalnom redu na javnim zelenim površinama zabranjeno poduzimanje neovlaštenih zahvata poput sadnje bilja.”

Također je navedeno da je inače propisana kazna za ovo nedjelo između 700 i 1000 kuna, no ako uplate u roku od tri dana mogu uplatiti iznos umanjen na 350 kuna.

Novković je za portal Telegram otkrio i da kaznu ne namjerava platiti ovu kaznu.

“I dalje ne mogu vjerovati da je netko iz komunalnog redarstva toliko neosjetljiv i da mu toliko smeta nekoliko posađenih biljaka i mala zelena ograda. Žalit ću se Prekršajnom sudu jer sam napravio nešto što se u Kaznenom zakonu definira kao beznačajni prekršaj. Da, prekršio sam komunalni red ali zato da nešto uljepšam”, rekao je Novković.

Kazna im možda niti ne bi stigla da vrt netko nije anonimno prijavio komunalnom redarstvu. Novković i Živković su najprije dobili dopis u kojem se od njih tražilo da se očituju o “neovlaštenoj sadnji cvijeća”, te da površinu na kojoj su zasadili vrt vrate u prvobitno stanje.

“S ljudske razine mogu reći da nikada neću iskopati nikakvu živu biljku. Ako budem kažnjena, netko drugi će morati uništiti taj vrt”, reklamom prilikom Živković.

Mini vrta više nema zbog, kako kaže Novković, gostiju obližnjeg kafića koji tamo vežu bicikle, ostavljaju opuške i boce, te drugo smeće. Ipak, kazna za sadnju bilja koje je u ove nevesele dane razveselio mnoge građane stigla na njihove adrese.

Pitanje je hoće li doći kazna i svima koji su se odazvali njihovom ‘pokretu otpora’ i nastavili saditi male vrtove po gradu, ili će ova situacija izazvati neku novu građansku akciju otpora institucijama koje, kada konačno i rade svoj posao, rade na štetu malih veselja građana.

Uključivanje Zagrepčana – zašto ne?

Zašto se građani ne bi više uključili u uljepšavanje svog grada? Ima više načina.

Možda bi čitav jedan kvart mogao biti povjeren građanima. Sigurno bi mnogi od građana centra s radošću prihvatili ideju da brinu o nečem „svojem i našem“.

Zašto se spomenuti Pravilnik ni uspio ni malo prilagoditi životu, tako da bude „obazriviji“ prema korisnim inicijativama građana? Ne bi li gradske vlasti s više senzibiliteta trebale osluškivali bilo građana pa i uključivali ih u gradske projekte?

Kako to rade „oni“

Kad je već riječ o „službenoj“  sadnji i održavanju nasada u Zagrebu, dobro bi bilo podsjetiti se na „sumnjive“ saditeljske kampanje koje se viđaju po gradu u rano proljeće svake godine – gdje se na silu utrpavaju nova stabla preblizu postojećim , kad se stara stabla vade (inače, još sasvim u „formi“) i zamjenjuju novima. Sve to previše ukazuje na na geslo– „posadi čim više!“. Pa se pitamo tko daje takve naloge, i nije li u pitanju neko klijentelističko i ortačko pogodovanje isporučiteljima svakojakog vrtnog materijala.

Pogotovu nas, u svijetlu ove „zelene teme“, žalosti činjenica što svaki novi GUP ili Provedbeni plan donosi i novo smanjenje zelenih površina, u prilog oni korisnijih sadržaja. Unosnijih.

Referenca: Zagreb info
https://www.zagreb.info/aktualno/bolja-je-suha-i-ruzna-zemlja-tvorcima-mini-vrta-u-preradovicevoj-stigle-novcane-kazne-za-sadnju-cvijeca/272794/ 

DOBRA HRVATSKA/ mt
Srpanj, 2020

Poruka iz HR PSOR-a: HR PSOR ne odobrava spajanje ministarstava gospodarstva i zaštite okoliša i energetike

Objavio
Odgovorno
-

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) pozdravlja stav starog-novog predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da smanji broj ministarstava i time ukaže na potrebu restrukturiranja javne uprave i povećanje njene efikasnosti, što je jedan od većih problema Hrvatske i otežava oporavak gospodarstva koji nam je svima najvažnija zadaća

Vjerujemo da je veliki uspjeh na parlamentarnim izborima omogućio sastavljanje Vlade RH bez pritiska te da će to značiti okupljanje stručnih i kvalitetnih ljudi što će Hrvatskoj u ovim teškim vremenima biti iznimno važno.

Usprkos namjeri da se poveća efikasnost javne uprave, spajanje Ministarstva gospodarstva s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike dovest će do direktnog sukoba interesa i moguće pristranosti ministra koji će zastupati obje ideje.

Prirodno se resori gospodarstva i zaštite okoliša zalažu za potpuno suprotstavljene interese te je njihova ravnopravnosti nužna kako bi se donosile kompromisne odluke koje omogućuju održivi razvoj: razvoj gospodarstva uz dužnu pažnju na zaštitu okoliša. Postoji opravdana bojazan da bi spajanjem ovih dvaju resora došlo do gubitka neovisnosti i ravnopravnosti u donošenju odluka te da bi resor zaštite okoliša izgubio moć i sposobnost da gospodarstvu nameće nužne standarde za održivi razvoj.

U vremenu klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i resursa koji prijete da ugroze opstanak čovjeka za Zemlji, smatramo nužnim da resor zaštite okoliša ostane neovisan i snažan kako bi usmjeravao Republiku Hrvatsku prema održivom razvoju što je temelj razvojnih programa Europske unije te Ujedinjenih naroda.

Izvor: dop.hr
https://www.dop.hr/hr-psor-ne-odobrava-spajanje-ministarstava-gospodarstva-i-zastite-okolisa-i-energetike/

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

„Naša ZelEn priča“ ide ponosno dalje! Zaposlenici vratili sjaj stoljetnom parku na Krku u novoj volonterskoj akciji HEP opskrbe.

Objavio
Odgovorno
-

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Sedma godina rada za opće dobro, priča je koja ispunjava ponosom i zadovoljstvom. „Naša ZelEn priča“, kako je nazvasmo.

Naša ZelEn priča u park šumi Dražica

Nova volonterska akcija HEP Opskrbe „Naša ZelEn priča“ ove je godine održana na otoku Krku, u park- šumi Dražica. Sto godina stara park šuma, desetljećima se nije koristila ni uređivala, a prije nekoliko godina napravljen je idejni projekt obnove šume. Potaknuti time, zaposlenici HEP Opskrbe odlučili su kroz jednodnevnu volontersku akciju pomoći krčkoj zajednici.

Akcija je inicirana od strane zaposlenika HEP Opskrbe, a organizirana je u suradnji s komunalnim društvom Vecla i Gradom Krkom. Tijekom višesatne akcije postavili smo natpisne pločice i označili biljke u park šumi Dražica te obojali stepenice koje povezuju horizontalne staze prema parku. Angažman zaposlenika je bio izuzetan i na kraju je rezultirao s 300 obojanih stepenica te uređenim i očišćenim stazama parka. Park šuma Dražica ponovno je zasjala i s pravom je možemo zvati zelenim srcem Krka.

HEP OPSKRBA 2020 2 zelen krk DVIJE CURE

Volontiranje od društvenog značaja

Svoju brigu za društvo i zajednicu u cjelini HEP Opskrba pokazuje svojim volonterskim angažmanom. Činimo dobrobit za prirodu, ali i za zajednicu kojoj je potrebna potpora i pomoć. Prošle godine odradili smo akciju čišćenja teško dostupne obale Murtera, obojali dječji dom u Caritasovoj kući za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, prikupili pomoć za socijalno osjetljive skupine društva te otrčali UNICEF-ovu humanitarnu utrku Mliječna staza.

Naša volonterska priča traje već dugi niz godina. Nakon što smo, u sklopu tradicionalne akcije „100 zelenih stabala“, u proteklih pet godina zasadili i više od planiranih 100 sadnica uz naše hidroelektrane, prošle godine smo pokrenuli novi projekt „Naša ZelEn priča“, kojoj je i dalje cilj očuvanje okoliša, što je u skladu s osnovnom misijom proizvoda ZelEn.

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu.

 

Fond ZelEn pomaže najosjetljivijim skupinama društva

Svim svojim kupcima kategorije poduzetništvo, koji su se odlučili za društveno odgovorno poslovanje, HEP Opskrba nudi opskrbu električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora energije, putem jedinstvenog proizvoda ZelEn. Sva sredstva prikupljena od prodaje proizvoda ZelEn uplaćuju se u fond iz kojega realiziramo projekte iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe socijalno osjetljivih kategorija društva, kao što su vrtići, škole, domovi i slične institucije. Do sada je u taj fond prikupljeno već  3,4 milijuna kuna i izvedeno devet projekata, ukupne vrijednosti 2,4 milijuna kuna, zahvaljujući kojima je potrošnja energije smanjena za oko 240.000 kilovatsati, što je ušteda emisije ugljičnog dioksida od 68 tona godišnje.

Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim tvrtkama da se uključe u slične projekte kojima povećavamo svijest o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i radimo. U cijelom ovom poslu neizmjerno se i sami veselimo.

Tina Barbarić
HEP Opskrba

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Počeo dvogodišnji projekt „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“

Objavio
Odgovorno
-

Važna europska tema – usklađivanje poslovnih i obiteljskih dužnosti te ravnopravne mogućnosti za razvoj karijere žena i muškaraca – dobiva novi impuls u Hrvatskoj. Održana e panel-konferencija povodom započinjanja novog značajnog projekta u tom smjeru.

Pandemija korona virusa ipak je donijela i ponešto dobroga. Između ostaloga, prisilila je mnoge poslodavce koji nisu htjeli ni čuti za rad od kuće ili neki drugi fleksibilniji oblik rada da ga uvedu svuda gdje je to moguće. I, pokazalo se odličnim – produktivnost nije pala, radni zadaci su obavljeni na vrijeme, a zaposlenici su bili zadovoljni.

O raznim vrstama fleksibilnog rada riječi hvale imaju i tvrtke koje su ga uvele i mnogo prije korone. Svoja su iskustva podijelili s javnošću predstavnici tvrtki A1, PBZ-a i INA-e na (online) konferenciji „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“, koja je nedavno održana u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske zajednice županija i tvrtke Spona Code.

Konferencija je označila početak istoimenog dvogodišnjeg projekta sufinanciranog iz fondova EU kojim se želi poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o zakonskim mogućnostima roditeljskog dopusta, promovirati fleksibilne oblike rada za sve zaposlene roditelje, ali i osvijestiti te smanjiti uobičajene rodne stereotipe i njihov utjecaj na mogućnosti zapošljavanja i karijere mladih žena (i muškaraca). Jedan od ciljeva projekta je i senzibilizacija poslodavaca i javnosti o kulturalno uvjetovanom očekivanju od muškaraca i žena na poslu i u obitelji, pa će se projekt baviti i smanjenjem često nesvjesne pristranosti poslodavaca, zaposlenika, ali i predstavnika vlasti te poboljšanjem položaja zaposlenih majki i žena.

U okviru projekta bit će provedena i dva istraživanja.

  • Prvome je cilj dobiti što bolji uvid u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, a provest će se u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.
  • Drugo istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ istražit će s kakvim se problemima susreću roditelji u nastojanju da usklade svoje roditeljske i radne uloge.

O tome da je balans poslovnog i privatnog života jedna od važnih tema i na razini Europske unije, potvrdila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, koja se sudionicima konferencije obratila iz Bruxellesa. Istaknula je da taj balans nije relevantan samo za pojedince, već je važan i kao rješenje za demografske izazove. „Ne možemo prihvatiti da jedan roditelj ne može ispuniti svoj puni potencijal, privatno i poslovno. Znanje i osviještenost o vlastitim pravima su ključni“, kazala je Šuica. Naglasila je važnost EU Direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života, koja se mora implementirati do 2022. godine. Njome se uvodi plaćeni očinski dopust i promiče korištenje roditeljskog dopusta (i za majke i za očeve) kao i fleksibilni radni aranžmani poput rada na daljinu. Direktiva potiče i uvođenje dopusta za pružatelje skrbi o članu domaćinstva kojemu su njega i skrb potrebni iz medicinskih razloga.

„Zasnivanje obitelji i roditeljstvo velika je odluka u životu, a žene su pri tome često u nepovoljnijem položaju jer odlazak na rodiljni dopust negativno utječe na njihove mogućnosti sudjelovanja na tržištu rada i karijerno napredovanje. Namjera je spomenute EU direktive osigurati provedbu načela ravnopravnosti između muškaraca i žena u poslovnom okruženju, a na temelju nje stvorit ćemo  zakonski okvir koji će to i omogućiti. Iako je Hrvatska već donijela više zakona, uvest će i neke nove poput dopusta za skrb o bolesnim članovima obitelji i očinskog dopusta. Balansirano korištenje roditeljskog dopusta između oba roditelja pridonijelo bi podjeli odgovornosti i ujednačenim mogućnostima zapošljavanja te razvoja karijere i za žene i muškarce“, rekla je Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Navela je i neke propise koji su već dosad doneseni kao što su projekt „Zaželi“, kojim je zaposleno 6300 žena, težak milijardu i pol kuna, puna plaća za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, a za ostatak povećanje naknade s 2600 kuna na 5654 kuna, dodatni staž od šest mjeseci po djetetu za majke i sl.

„EU je posljednjih godina uvelike napredovala u pitanju rodne ravnopravnosti, ali žene u prosjeku još zarađuju manje i nose neravnomjerno veći dio tereta odgoja djece i brige za kućanstvo. U ovaj smo projekt ušli kao partner kako bismo podignuli svijest o rodnim stereotipima i društvenim praksama, a promjene bi trebale krenuti iz lokalne zajednice. Ukorijenjene društvene uloge obeshrabruju očeve u sudjelovanju u brizi o djeci, a poslodavci s druge strane vide roditeljstvo kao prijetnju produktivnosti. Istraživanje u četiri županije pridonijet će boljoj snimci stvarnog stanja i kreiranju mjera koje treba poduzeti – rekao je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i dodao da je čak 15 županija potpisalo povelju o rodnoj ravnopravnosti spolova.

„Spona Code već osam godina radi s poslodavcima na rješavanju ovih važnih tema. Pratimo europske strategije na temelju kojih smo i razvili Mamforce metodu i standard. Zakonsko rješenje je nužno, ali nije dovoljno da bi se promjena dogodila. Nužna je promjena organizacijske kulture i kulture društva, čime ćemo se i baviti kroz provedbu ovog projekta“, istaknula je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code.

Primjere dobre prakse iznijeli su predstavnici tvrtki PBZ, INA i A1. Tako je Marina Mesarić Radojčin iz PBZ-a rekla da se tvrtka vrlo brzo prilagođava potrebama svojih zaposlenika. Dosad su već razvili niz aktivnosti i inicijativa za poboljšanje života zaposlenika i lakše usklađivanje s obiteljskim životom kao što su korporativni vrtić, sportska udruga za zaposlenike i članove obitelji, mogućnost daljeg školovanja i usavršavanja, volonterske inicijative, sistematski pregledi, fleksibilno radno vrijeme i SmartWorking…

U INA-i su još 2016. uveli fleksibilne oblike rada (FORa) te well-being platformu beneFIT, a obje su se pokazale izuzetno dobrom poslovnom odlukom. „Zaposlenici su izuzetno zadovoljni, njih 99 % smatra da im FORa omogućava održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, stopa kratkotrajnih bolovanja se smanjila za 36 %, a prekovremeni rad zaposlenih koji ne rade u smjena se smanjio 67 %. Smanjio se i broj dobrovoljnih odlazaka iz kompanije za 30 %“, istaknula je Vladimira Senčar Perkov iz  INA-e.

„Ravnoteža privatnog i poslovnog života je već dugo visoko na listi prioriteta zaposlenih u A1“, kaže Ivan Skender, dodajući: „Našim je zaposlenima dostupan vrtić u sklopu tvrtke, zatim program Flexerica koji omogućuje fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, plaćeno čuvanje djece tijekom zimskih i ljetnih praznika kroz projekt Leteće dadilje. Prva tri mjeseca nakon rodiljnog dopusta uveli smo šestosatno radno vrijeme za majke (ili očeve) uz nadoknadu pune plaće“.

Očigledno je da ne postoji jedinstveno rješenje za sve već poslodavci moraju osluškivati potrebe svojih zaposlenika kako bi ih mogli efikasno podržati. Uz to, „potrebno je raditi na smanjenju stereotipa kroz edukaciju i tzv. afirmativne akcije, odnosno primjere uspješnih poslovnih žena i posvećenih očeva kao dobre primjere drugima“, istaknula je prof. dr. sc. Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Projekt, uz spomenuto, uključuje i medijsku kampanju, javna događanja u pet gradova s ciljem senzibilizacije javnosti, lokalne uprave i poslodavaca, uvođenje Mamforce standarda u još 20 kompanija, edukacije, izdavanje triju publikacija (Vodič za zaposlene roditelje, Smjernice za uklanjanje stereotipa, Mamforce brošura) i slično.

Info o financiranju

Provedbu projekta „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code. Vrijednost projekta je 324.518 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 241.675 eura.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2020.

11 odgovornih kompanija u vrijeme najvećeg pandemijskog izazova zaslužilo priznanja „Izvrsnost u izazovima“

Objavio
Odgovorno
-

Od travnja 2020. tvrtka SELECTIO dodjeljuje priznanje „Izvrsnost u izazovima“ kompanijama koje su pokazale kvalitetno upravljanje zaposlenicima u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

Kompanije – nositelji priznanja Izvrsnost u izazovima prošle su kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, na koji su se način istaknutim nositeljima pridružili:

  • Addiko banka,
  • CEMEX Hrvatska,
  • Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET,
  • Hrvatski Telekom,
  • JGL,
  • Luckia Hrvatska,
  • McDonald’s,
  • Philip Morris Zagreb,
  • PLIVA te
  • Poslovna inteligencija.

Iako je riječ o kompanijama različitih veličina koje posluju u širokom spektru djelatnosti i koje su se tijekom ovog perioda susrele s bitno drugačijim izazovima, sve su one svojim inicijativama i odlukama pokazale kako su im zaposlenici na najvišem mjestu prioriteta. Pravovremeno su implementirane sve potrebne mjere i izmjene u organizaciji rada u svrhu zaštite zaposlenika, o svim novim odlukama komunicirale su sa zaposlenicima otvoreno i transparentno, kroz višestruke oblike podrške brinulo se o njihovoj psihičkoj dobrobiti i sigurnosti, koje su mjere zaposlenici itekako osjećali.

Addiko banka je, osim što je uvela dodatne materijalne i nematerijalne benefite, putem anketa redovito dobivala prijedloge svojih zaposlenika te provjeravala osjećaju li se sigurno i je li im pruženo sve što im je potrebno za rad te na osnovu toga brzo prilagođavala način rada u poslovnicama i virtualnim timovima. Također, u samo pet dana omogućen je rad od kuće za 500 zaposlenika banke, dok je CEMEX razradio i primjenjuje čak 52 protokola zaštite zdravlja i sigurnog ponašanja.

U CARNET-u su, osim u brigu za zaposlenike, veliki napori tijekom kriznog perioda uloženi i u podršku pri održavanju nastave na daljinu za sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, kao i provođenje druge faze CARNET-ovog programa e-Škole koji je pridonio lakšem i uspješnom prelasku s tradicionalnog načina poučavanja na online nastavu. Hrvatski Telekom je u manje od 10 dana u potpunosti reorganizirao svoje poslovanje kako bi omogućio siguran rad na daljinu od kuće za više od 4.000 svojih zaposlenika, koji su svojim radom omogućili nastavak nesmetane komunikacije i povezanosti cjelokupnog društva. Kroz svakodnevnu internu komunikaciju kompanija je svim zaposlenicima omogućila punu tehničku i savjetodavnu podršku kako bi se lakše prilagodili radu od kuće, a oni su to nagradili u velikom internom istraživanju, koje je pokazalo najveće zadovoljstvo zaposlenika u zadnjih 15 godina.

U JGL-u su pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, s ciljem davanja podrške i razmjene mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educiranja šire javnosti o iskustvima i najboljim JGL praksama, a Luckia Hrvatska ističe da su za vrijeme krize dodatno ojačali timski duh i komunikaciju te da su omogućili zaposlenicima davanje prijedloga za nove usluge i projekte te sudjelovanje u njihovoj izradi što je dovelo do odličnih rezultata, dok je McDonald’s nastavio s individualnim nagrađivanjem zaposlenika te zaposlenicima koji su u rizičnoj skupini omogućio oslobođenje obaveze rada.

Philip Morris Zagreb pokrenuo je brojne wellbeing prakse za svoje zaposlenike u sklopu programa Stay active, stay healthy, stay productive, dok su PLIVI su uveli veliki broj praksi iz kriznog menadžmenta kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, a od onih usmjerenih na dobrobit zaposlenika izdvojili bi praksu Razvojni četvrtci, koja predstavlja ciklus tjednih online edukacija dostupnih svim zaposlenicima, i newsletter Povezani i kad nismo zajedno s prigodnim temama vezanim za očuvanje mentalnog zdravlja. Poslovna inteligencija naglasak je stavila na dodatnu digitalizaciju svojih procesa i osiguravanje balansa privatnog i poslovnog života zaposlenika.

Iako je poslodavcima fokus bio na vlastitim zaposlenicima, nisu izostale ni razne druge hvalevrijedne i dobrodošle inicijative  odgovornog i humanitarnog djelovanja koje su najčešće uključivale financijske i materijalne donacije za medicinske institucije i poslovne partnere koji su bili teže pogođeni krizom. Kompanije s priznanjem „Izvrsnost u izazovima“ donirale su sredstva Petrovoj bolnici, KBV Dubrava, KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek i KBC Split, a na različite su načine pružale pomoć i Crvenom križu kroz doniranje obroka, zaštitne opreme i volonterske aktivnosti.

Reference: https://www.selectio.hr/objavljeni-najnoviji-nositelji-priznanja-izvrsnost-u-izazovima/

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: Sedam zemalja kojima su na čelu liderice uspješne su, i uspješnije od drugih u borbi protiv Covida-19.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Žene-vođe uče nas mnogim od osobina koje su svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, pragmatizma, odlučnosti i, najvažnije, humanosti. Sve njih odlikuju i vrline dobronamjernosti, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost. Znači li to da bi svijetu općenito itekako dobrodošao veći broj liderica?

Od početka pandemije koronavirusa jasno je da se različite države i nacije nejednako nose s dosad nezabilježenom krizom izazvanom pandemijom virusa Covid-19 od kojeg se dosad (dne15. srpnja 2020…) u svijetu zarazilo 13.495.134, a preminulo 582.125 ljudi. Ipak, svjetsku je javnost iznenadila činjenica tako uočljiva da teško može biti slučajna: države kojima su na čelu žene iskaču po uspješnosti svladavanja te krize.

Kada žene imaju prvu riječ u krizi

Postupci ženskih lidera u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Novom Zelandu, Norveškoj i Tajvanu navode se kao promišljeni i odmjereni te kao oni koji su od samog početka krize sačuvali ove zemlje od velikog broja ljudskih žrtava. Mediji su se raspisali o tome kako žene upravljaju krizom bolje od svojih muških kolega. Otpornost, pragmatizam, dobronamjernost, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost spominju se kao zajedničke osobine uspjeha ovih ženskih vođa, piše britanski list The Independent. I američki poslovni magazin Forbes uvjerava da nas liderice uče mnogim od osobina koje su u ovom trenutku svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, odlučnosti i, najvažnije, humanosti.

Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja u nogama ima mnoge političke utakmice, zaključila da od naroda ne smije skrivati niti ublažavati činjenice. Odmah je pred javnost izašla s dramatičnim upozorenjem da će se koronavirusom vjerojatno zaraziti čak 70 posto stanovništva. “Situcija je ozbiljna i shvatite je ozbiljno!”, poručila je iskusna njemačka političarka. Merkel je i sama bila u samoizolaciji te je izjavila da se zemlja bori s najvećom opasnosti od Drugog svjetskog rata. Nijemci su poruku razumjeli te su prihvatili prilično stroge mjere tijekom prvog vala pandemije kao i postupno i oprezno otvaranje nakon njega. Iako Njemačka nije bila  lišena velikog broja zaraženih, stopa smrtnosti u toj je zemlji upadljivo niža nego u nekim drugim zemljama.

Ni premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern nije oklijevala proglasiti karantenu ubrzo po izbijanju krize, još 26. ožujka. Poznata po svojim feminističkim i naprednim političkim i životnim stavovima, jasno i iskreno objasnila je građanima da mjere moraju biti maksimalne i zašto. Građani joj vjeruju, jer je jedna od njih (odrasla u siromašnoj mormonskoj obitelji), a tijekom krize iskazala je veliko suosjećanje i empatiju s oboljelima te je slala precizne i jasne upute o ponašanju tijekom krize. ”Sada kada smo u sigurnijem i snažnijem položaju situaciju treba iskoristiti, ali bez previše opuštanja. Sada se moramo posvetiti gospodarstvu”, rekla je Jacinda kada je doznala da Novi Zeland više nema aktivnih slučajeva. Kako je sama izjavila, na tu je vijest zaplesala od sreće. Ipak, nije žurila s relaksiranjem mjera. Na granicama su još na snazi ograničenja ulaska stranih državljana, a svi koji ulaze u zemlju moraju u 14-dnevnu samoizolaciju. Iako zemlja opet broji mnoge zaražene, poduzetim mjerama Ardern je uspostavila kontrolu nad virusom i značajno smanjila broj smrtnih ishoda.

I predsjednica Tajvana Tsai Ing-Wen reagirala je čim je epidemija izbila. Njezin odgovor na krizu CNN je nazvao “jednim od najboljih pristupa na svijetu” uz vrlo nizak broj preminulih. Prva predsjednica Tajvana i liderica tamošnje Demokratske progresivne stranke u kratkom je roku uspjela animirati svoju zemlju koja je počela proizvoditi 10 milijuna maski na dan. Jednostavnim, ali jasnim načinom izražavanja i smirenošću predsjednica je objasnila građanima da je nošenje maske važno da bi se nacija zaštitila. Vlasti su ograničile prodaju maski na tri po osobi tjedno da bi spriječili manipulaciju. Tsai Ing-Wen u samom  je početku uvela 124 izvanredne mjere kako bi se širenje virusa zaustavilo, a pri tome nije uvodila karantenu. Njezin recept pokazao se uspješnim.

Island pod vodstvom premijerke Katrín Jakobsdóttir nudi besplatno testiranje na koronavirus svim svojim građanima. Iako je većina zemalja ograničila testiranja na ljude koji pokazuju simptome, kao uostalom i Hrvatska, Island je krenuo drugim putem. U odnosu na broj stanovnika testirao je višestruko više građana nego druge zemlje te je uveo sustav za praćenje pa nije trebao uvoditi karantenu. I u slučaju Islanda, koji broji tek deset preminulih pacijenata, postupanje premijerke bio je pun pogodak.

Najmlađa premijerka na svijetu, 34-godišnja Sanna Marin iz Socijaldemokratske stranke Finske, koja je u prosincu prošle godine postala finska premijerka, svoju je mladost iskoristila kao prednost u borbi protiv koronavirusa. Putem društvenih mreža i influencera među mladima je propagirala mjere u borbi protiv opakog virusa. I u vladi se okružila ženama, pa je s ministricom zdravstva Aino-Kaisa Pekonen propisala mjere kojima još uspješno drži zarazu pod kontrolom.

Premijerka Norveške Erna Solberg u slučaju pandemije odabrala je „opreznu strategiju“. Kako je nedavno priznala, možda je i previše „paničarila“, ali mjere koje je uvela poštedile su zemlju zdravstveno, iako su je – kao i u mnogim drugim zemljama – stajale velikih ekonomskih gubitaka. Solberg je u najgoroj krizi s virusom iskoristila televiziju te se izravno obratila djeci, poručivši im da je „u redu osjećati strah“ u vrijeme pandemije te je otvoreno odgovarala na njihova pitanja. Njezina je iskrenost naišla na razumijevanje stanovništva.

Danska premijerka Mette Frederiksen bila je dovoljno hrabra da među prvima najavi popuštanje strogih mjera u borbi protiv Covida-19. Ipak, nije dovela u pitanje dobre rezultate koje su mjere postigle, pa je pozornost usmjerila na to da se izbjegnu ekonomske posljedice uz zadržavanje opreza u odnosu prema virusu.

Da li su žene općenito bolji izbor za vođe od muškaraca?

Uz sve ove primjere bilo bi lako zaključiti da su žene bolje vođe od muškaraca, što je teza koju su prigrlili mnogi svjetski mediji. Tako već spomenuti Forbes piše da su empatija i briga s kojom žene na liderskim pozicijama komuniciraju s građanima ono što im daje prednost u postupanju u krizi u odnosu na političare koji njeguju imidž „strongmana“, koji krizu koriste da učvrste svoju diktaturu i autoritarnu vladavinu. Primjera je i previše – od Donalda Trumpa, preko Jaira Bolsonara do Viktora Orbána, Vladimira Putina i Benjamina Netanyahua.

Studija američke konzultantske tvrtke McKinsey sugerira, pak, da tvrtke s pravednijom  ravnotežom spolova ostvaruju i bolje financijske rezultate.
Ukratko, u zemljama veće rodne jednakosti upravlja se na temelju takozvanih „ženskih osobina“ – empatije, bolje komunikacije i suradnje, što je bitno različito od tradicionalne upravljačke, nadzorne i kontrolne (muške) moći. A izazovi 21. stoljeća zahtijevaju novu vrstu vodstva, različitu od one koja se temelji na zapovjedništvu i kontroli. Ti izazovi uključuju zdravlje, klimatske promjene, okoliš, iscrpljivanje resursa Zemlje, starenje stanovništva, razvoj novih tehnologija…

Da li su uspješn društva spremnija dati povjerenja ženama, kao još jedan izraz svoje zrelosti?

Međutim, na stvar se može gledati i ovako: zemlje predvođene ženama učinkovitije upravljaju pandemijom ne samo zato što su im na čelu žene, već zato što je izbor žena na čelne državne pozicije odraz pravednijeg i jednakijeg društva u kojemu je više žena na mnogim pozicijama moći u svim sektorima.
Veća uključenost žena rezultira širom perspektivom krize i omogućuje drukčija, inovativnija i cjelovitija rješenja od onih koje nameću političari u dominantno muškom društvu.

Prema godišnjoj studiji Svjetskog ekonomskog foruma o rodnoj jednakosti među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rodna ravnopravnost mjeri se u odnosu na sudjelovanje muškaraca i žena u društvu i mogućnosti koje su dostupne svakom spolu u pogledu pristupa zdravlju, obrazovanju i zapošljavanju. Zemlje koje su se najbolje borile protiv pandemije i vode ih žene zauzimaju visoko mjesto na toj listi. Izvještaj također pokazuje da se te iste zemlje nalaze na visokom mjestu kada je u pitanju i zapošljavanje žena u korporativnim odborima.

Zaključno,

sve nas ovo navodi na miso da se u rodno pravednijim društvima bolje upravlja.

Nova vrsta vođenja, primjerena ovom dobu i svijetu, posebno budućem, svakako mora više uključivati i značajke kakve su: otpornost, hrabrost, fleksibilnost, slušanje, empatija, suradnja, briga i prepoznavanje kolektivnog doprinosa i sve slično, što smo dosad redovito imenovali kao karakteristike tzv. ženskog stila upravljanja.

Žena-vođa treba biti više, a od muškarca se, pak, traži da postanu osjetljiviji na vrline koje u danas nazivamo ženskim.

S nadom očekujemo da će s vremenom te tako vrijedne vrline prerasti u opći zahtjev koji se postavlja pred sve upravljačke funkcije, pa nužno više i neće nositi atribut „ženskih“. Bit će to opće značajke upravljača, kojima su žene, eto, izborile mjesto pod suncem.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Briga dm-a omogućuje djeci sigurnu igru na suncu

Objavio
Odgovorno
-

Četvrtu godinu za redom, dm je osigurao donaciju proizvoda za zaštitu od sunca za 18 dječjih domova, SOS sela, udruga i vjerskih zajednica koje brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Donacija dm-a tako je omogućila sigurnu igru na suncu za više od 800 djece, štićenika ustanova koje djeluju u 16 hrvatskih naselja i gradova – od Vinkovaca, Osijeka i Selca do Pule, i Splita i Dubrovnika.

Uz kreme za zaštitu od sunca koje su ključne za zdravlje kože tijekom ljetnih mjeseci, dm je svakom djetetu osigurao i edukativni letak kako bi im približio važnost pravilne zaštite od sunca.

Ljetna svakodnevnica – UV zrake

Ključno je da zaštita od štetnog sunčevog zračenja bude dio ljetne svakodnevice, pogotovo kada su u pitanju djeca.

Učinak UV zraka kumulativan je, a od 50 posto do 80 posto ukupne količine UV zračenja koža primi u djetinjstvu – do 18. godine života. Uz to, dječja je koža osjetljiva na sunce i lakše zadobije opekline nego koža odraslih.

Cilj je dm-ove donacije osigurati da svako dijete bude zaštićeno od štetnog utjecaja UV zračenja te istovremeno potaknuti razvoj zdravih navika koje će utjecati na očuvanje zdravlja i kvalitetu njihovog života.

Društveno odgovorno poslovanje – kontinuitet u dm-u!

Društveno odgovorno poslovanje dm-a temelji se na kontinuiranoj suradnji s državnim i lokalnim institucijama te organizacijama civilnog društva s ciljem postizanja dugotrajnog pozitivnog učinka na zajednicu. Jasno definirani ciljevi i područja u kojima dm podržava pozitivne promjene omogućuju tvrtki da svake godine napravi nove iskorake te da društveno odgovornim aktivnostima obuhvati još veći broj ljudi.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Društveno odgovorni JGL primio priznanje za Izvrsnost u izazovima

Objavio
Odgovorno
-

Uglednoj riječkoj – JGL-u, članici naše Poslovne inicijative za afirmaciju društvene odgovornosti i održivosti Dobra hrvatska, stiglo još jedno priznanje.

JGL je, naime, i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude, pazio na sigurnost djelatnika, omogućio rad od kuće, osigurao preparate za prevenciju, higijenu i sigurnost djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplaćene su i nagrade za uspješno poslovanje u krizi. JGL se pokazao društveno odgovornim kad je u društvu teško, kad nije lako.

JGL je dobio priznanje Izvrsnost u izazovima s nekolicinom drugih hrvatskih tvrtki na planu brige o svojim zaposlenicima i zajednici tijekom pandemije koronavirusa. Priznanje je dodijelila tvrtka SELECTIO, za savjetovanje u ljudskim resursima i to za kvalitetno upravljanje u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i zajednici u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

JGL je, kao i ostale kompanije, prošao kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, u područjima agilnosti i prilagodljivosti, načinu organizacije rada i komunikacije sa zaposlenicima tijekom krize, kao i inicijativama, pokrenutima za osiguranje fizičkog zdravlja, sigurnosti i dobrobiti zaposlenika te tehnološke spremnosti kompanije za nove načine rada. Nakon evaluacije, ustanovljeno je da su JGL-u zaposlenici zaista na najvišem mjestu i da su uvedene mjere i izmjene u organizaciji za dodatnu zaštitu zaposlenika, da se s njima otvoreno i transparentno komuniciralo o svim odlukama te im je omogućena podrška za psihičku dobrobit i osjećaj sigurnosti. Ujedno, zadržan je timski duh, zajedništvo i povjerenje, u neočekivanom periodu razdvojenosti.

„U JGL-u smo pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, kako bismo pružili podršku i razmijenili mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educirali širu javnost o iskustvima i najboljim JGL praksama. Osim toga, JGL je čak i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude i ulagao u zaposlenike, pazio na sigurnost svih svojih djelatnika u krizi, omogućio rad od kuće svima, čija su radna mjesta to dozvoljavala, osigurao preparate za dodatnu prevenciju, higijenu i sigurnost i svojim djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplatili smo i posebne nagrade za angažman, trud, posvetu, kao i postignute rezultate“, ističe glavni izvršni direktor JGL-a, Mislav Vučić.

U JGL-u kažu i kako su tijekom pandemije imali povećanu proizvodnju, dijelom zbog velike potražnje tržišta za određenim preparatima za prevenciju širenja virusa, a dijelom i kako bi smanjili rizik poslovanja na izvoznim tržištima, na koje je utjecao pad cijena nafte, kao i pad kupovne moći stanovništva. Upravo zato je posvećenost svih djelatnika JGL-a da svojim dodatnim trudom i radom spriječe utjecaj krize bila veća nego ikad. Zato je ovo priznanje došlo kao priznanje cijeloj kompaniji, da se njihov trud i rad isplatio i da je prepoznat i od nezavisnih procjenitelja na tržištu.

Uz JGL, dobitnici su i Hrvatski Telekom, Addiko banka, CARNET, CEMEX Hrvatska, Luckia Hrvatska, McDonald’s, Philip Morris Zagreb, PLIVA i Poslovna inteligencija, kao i A1 Hrvatska, Erste&Steiermärkische Bank, Kaufland Hrvatska, Njuškalo i Trikoder.

O JGL-u

JGL je hrvatska farmaceutska kompanija s globalnim dosegom, inovativni lider u segmentu nazalnih dekongestiva na bazi morske vode i oftalmika u cijelom terapijskom spektru. Već 29 godina JGL organski raste i internacionalno razvija poslovanje, specijalizirajući se za razvoj i proizvodnju sterilnih proizvoda s dodanom vrijednošću u oftalmologiji i ORL-u, kao i za korištenje morske vode za zdravlje. JGL je među vodećim europskim proizvođačima sterilnih farmaceutskih oblika – kapi, sprejeva i BoV sustava, a kao kompanija posvećena zdravstvu i dobrobiti ljudi, aktivno radi na razvoju novih formulacija i varijacija proizvoda u svim segmentima.

 S 1.002 zaposlenika u JGL Grupi, danas kompanija posluje na ukupno 50 tržišta, izravno i posredstvom partnera. Portfelj JGL-a čini 160 brendova, 460 proizvoda, 1.360 varijacija i 6.000 artikala prilagođenih potrebama specifičnih tržišta.

Ukupni prihodi JGL Grupe u 2019. dosegnuli su 932 milijuna kuna, zabilježen je dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje (14%), te dvoznamenkasta EBITDA marža (15%). Dobit poslije oporezivanja JGL Grupe, odnosno rezultat razdoblja, iznosi 78 milijuna kuna.

 DOBRA HRVATSKA
srpanj , 2020

HIPP Hrvatska: Raznolikost je prilika za razvoj i učenje

Objavio
Odgovorno
-

Poslovne politike raznolikosti u HIPP-u su prilika. Prilika za učenje, toleranciju, razumijevanje i poslovni napredak kroz originalne, jedinstvene i zanimljive poslovne ideje potaknute različitim odgojem, obrazovanjem i kulturnim zaleđem. U pandemiji koronavirusa zajednice, od one manje, obitelji zaposlenika pa do one veće, društva – u našoj su kompaniji stavljene na prvo mjesto.

Svakodnevni rad u multinacionalnoj kompaniji podrazumijeva ne samo raznolikost, nego i njeno stalno promicanje. Naše okruženje znači suradnju s ljudima iz različitih država, različitih nacionalnosti, jezika, vjeroispovijesti, političkih načela i ostalih sociodemografskih karakteristika. Mi u HIPP-u ne samo da smo kao djelatnici naučili međusobno komunicirati, već smo naučili i puno o sebi, svojim običajima i zemlji, upravo kroz podržavanje različitosti ostalih.

Raznolikost nam pomaže u radu

U svakodnevnom poslu, upravo zbog njegovanja poslovnih politika raznolikosti, razumijemo koliko smo otvoreniji prema novim idejama, izazovima i, općenito, koliko lakše prihvaćamo različitosti ili drugačije, neisprobane ideje. Iz tog razloga imamo i zajednički HiPP magazin u kojem saznajemo i o onim neobaveznim zajedničkim druženjima, akcijama i humanitarnim događajima.

Posebno smo ponosni što naši djelatnici imaju mogućnost da svoje vjerske blagdane proslave u krugu obitelji jer tvrtka osigurava slobodan dan upravo u tu svrhu, bez obzira o kojoj se vjeri radi. Naši djelatnici mogu raditi na bilo kojem radnom mjestu neovisno o spolu, a plaća na istom radnom mjestu je ista bez obzira da li posao obavlja žena ili muškarac.

HiPP_u_Hrvatskoj_1500x398

U središtu pandemije i uvijek je briga za najbliže

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom svjetskih razmjera. U vremenu u kojem se suočavamo s novim rizicima i izazovima, zaštita zaposlenika HiPP-a i njihovih obitelji postala nam je prioritet. Uz implementaciju svih dodatnih mjera kojima je svrha zaštita zaposlenika koji ostaju u proizvodnom pogonu (odjel Proizvodnje, Održavanja, Kontrole kvalitete, Logistika), pred kompanijom se pojavio i izazov organizacije rada zaposlenika koji su roditelji, posebice zbog činjenice da je zaštita i briga o obitelji naših zaposlenika u fokusu tvrtke. HiPP nastoji poticati obitelj i koliko god je moguće podržati obiteljske potrebe zaposlenika. Zaposlenicima je omogućen rad od kuće te fleksibilno/skraćeno radno vrijeme. Obitelj i potreba odgoja djece je posebno uzeta u obzir, stoga je svim zaposlenicima koji imaju djecu starosti do deset godina dana mogućnost fleksibilnog radnog vremena, rada od kuće ili u dogovoru s rukovodećim kadrom neka treća opcija (npr. djelomično radno vrijeme), koja je prihvatljiva za obje strane. Brinimo se o najmlađima jer oni su naša budućnost.

Potpora zajednici

Nakon što smo se organizirali unutar kompanije, počeli smo pomagati izvan nje, najviše donacijama naših sredstava za pomoć i podršku medicinskom osoblju u suzbijanju pandemije COVID-19. Dobili smo zahvalnice za naš angažman i sretni smo da smo se mogli solidarizirati s onima na prvoj crti obrane od pandemije.

Ladislava Klasić-Stanković, voditeljica odjela za upravljanje kvalitetom i poticanje održivog razvoja 

Izvor: dop.hr

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2020.

1...110111112...188Stranica 111 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z