KORONA VIRUS I POSLOVANJE – portal www.hup.hr, svakodnevno informiranje

  • Članovi Hrvatske udruge poslodavaca krajem radnog vremena dobivaju i obavijest na mail sa svim zaprimljenim vijestima i novostima toga dana kako bi na jednom mjestu dobili pregled aktualnih informacija.
  • Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili brigu, dvojbu, slobodno nas kontaktirajte, bez obzira na članstvo u HUP

 

Hrvatska udruga poslodavaca Zagreb

Regionalni uredi HUP Rijeka, Osijek, Split, Varaždin

Radnička cesta 52/1, 10000 Zagreb

t 00 385 1 4897 566

f 00 385 1 4897 592

m 091 4920 222

SRETNO SVIMA

Vali Marszalek
izvršna direktorica Global Compact mreže Hrvatska
savjetnica za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje, HUP

vali.marszalek@hup.hr

e vali.marszalek@globalcompactcroatia.hr

Zaklada „VAŠA POŠTA“ Hrvatske pošte osigurava siguran početak samostalnog života mnogih mladih

Zahvaljujući sustavu kojeg održavaju Zaklada „Vaša pošta“ i partner Croatia osiguranje uz potporu mnogobrojnih donatora od 2011. do 20.3.2020. zbrinuto je čak 427 djece iz 20 domova diljem Hrvatske, za koje je uplaćeno 2.562.000,00 eura ili 19.215.000,00 kuna. Slogan koju nameće ova priča iz Hrvatske pošte glasi: 

„Uspjeti u životu znači – znati da je barem jedan život lakše disao zato što si Ti živio“.

Hrvatska pošta je proteklih godina, poput mnogih tvrtki u RH, prošla kroz razdoblje transformacija koje su donijele čitav niz promjena na svim razinama, stvarajući tako „novu dimenziju Pošte“ kojom se promoviraju svi noviteti usmjereni prema korisnicima poštanskih usluga, ali i jedna nova dimenzija društveno odgovornog poslovanja kojeg do sada, na ovoj razini, u okrilju Hrvatske pošte nije bilo.

Naime, u prosincu 2010. pri Hrvatskoj pošti utemeljena je  Zaklada “Vaša pošta” kao trajna i sustavna podrška djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja odrastaju u 20 dječjih domova diljem Hrvatske.

Danas smo svjedoci da je višegodišnji rad Zaklade “Vaša pošta” polučio velik rezultat koji je uistinu prepoznat te je Hrvatska pošta kao osnivateljica višestruko nagrađivana. Odmah na početku djelovanja Zaklade, HP je dobila Nagradu World mail awards u Bruxellesu 2011.,  a potom  Nagradu za najbolji kreativni i inovativni projekt održivog razvoja 2012. i Nagradu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva 2013., da bi godine 2016. pa opet i u 2018. primila i Nagradu za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske udruge poslodavaca.

No najveća nagrada su topli osmijeh, riječi zahvale i pisma brojnih mladih kojima su Hrvatska pošta, Croatia osiguranje i Zaklada te donatori pomogli da nakon godina života u državnoj ustanovi lakše krenu samostalno dalje i pronađu svoje mjesto pod suncem.

***

Da se vratimo na početak priče: dijete u domu na sigurnom je i dostatno zbrinuto, ima sve ono što mu egzistencijalno treba. No što se događa s djecom koja s 18 ili  19 godina moraju napustiti dom? Malobrojni od njih imaju sreću nakon doma ući u neku stambenu zajednicu, brak, osigurati život kod rodbine, posvajanje i sl. Taj institucionalni okvir, naime,  u Hrvatskoj još uvijek ne može osigurati mjesta za sve. Stoga velik broj tih mladih ljudi, djevojaka i mladića, kreće u život pun neizvjesnosti, a strah je jedina sigurna poputbina koju nose sa sobom kad iz doma jednom odu…

I upravo u toj točki – „raskrižju života“ – počinje humana društvena uloga Zaklade “Vaša pošta”. Program je zasnovan na praktičnoj ideji: Hrvatska pošta pronalazi donatora koji uplaćuje policu životnog osiguranja u korist određenog djeteta kod Croatia osiguranja, tvrtke-partnera, na premijski iznos od 6000 eura. U trenutku kad dijete s navršenih 18 ili 19 godina napušta dom, počinje i rentna isplata na njegov račun – po dvije tisuće kuna mjesečno, dovoljno za podmirenje osnovnih životnih troškova.

Kakvo olakšanje, kolika sreća! Svaku desetu policu donira Croatia osiguranje, a ostali donatori uplaćuju premiju usklađenu sa starosnom dobi djeteta, sukladno svojim financijskim mogućnostima. Donatori nisu samo poduzeća, gradovi i općine, nego i pojedinci, među kojima ima čak i umirovljenika. Dobrota ne poznaje granice!

Velika se pozornost posvećuje transparentnosti poslovanja. Djecu kojoj je potrebna pomoć predlažu stručne službe/timovi iz doma koji najbolje poznaju svako dijete i njegove životne okolnosti. Važno je istaknuti da je Zaklada samo posrednik između donatora i djeteta koji osigurava da se novac ne skuplja na računu Zaklade, već na polici osiguranja naslovljenoj na ime djeteta. Prati se i način kako mladi čovjek troši novac, jer „svako potpomognuto dijete svojim dobrim ponašanjem otvara put za pomoć nekom novom djetetu“.

Ovim je načinom dosad ( 20.3.2020.) zbrinuto čak 427 djece iz 20 domova diljem Hrvatske, za koje je uplaćeno 2.562.000,00 eura ili 19.215.000,00 kuna. Impresivne brojke!

No vratimo se počecima.

U cijeloj je priči inicijalnu ulogu odigrala zaposlenica Hrvatske pošte Senka Klarić, a sada upraviteljica Zaklade “Vaša pošta”. Slučajni odlazak u Dom za nezbrinutu djecu “Maestral” u Splitu i susret s djecom koja su u ranom djetinjstvu proživjela traumatična iskustva, ostavio je na nju snažan dojam. Toliko snažan da je u njoj zaiskrila želja da pomogne, ona pokretačka sila dobročinstva. No nije mogla sama. Obratila se lokalnim društvenim zajednicama i tvrtkama, a kao djelatnica Hrvatske pošte poslala je pismo i tadašnjoj Upravi svoje tvrtke. Presudan je bio i trenutak kada je skupina donatora, s njima i predsjednik Uprave Hrvatske pošte, došla u Dom i upoznala se sa djecom i

Iako to ni sama nije očekivala, početak svega bio je izvrstan. Akcija je krenula još ranije,  u prosincu 2008. sa čak 63 ugovorene police životnog osiguranja za djecu – u vrijednosti oko tri milijuna kuna, tada u suradnji s Generali osiguranjem. Već iduće, 2009. godine, Hrvatska pošta postaje službeni nositelj projekta te se on s lokalne razine diže na nacionalnu, inicirajući širu i obuhvatniju akciju pomoći djeci iz domova – „Dobri ljudi djeci Hrvatske“. Hrvatska pošta u prosincu 2010. osniva konačno i Zakladu “Vaša pošta” uz partnera Croatia osiguaranje.  Ideja tada dobiva zaokružen i sustavan okvir!

Hrvatska  pošta je u ovom slučaju prepoznala dobru ideju svoje zaposlenice te snagom svoje veličine i  sviješću o društvenoj odgovornosti poduprla jednu humanu ideju i preuzela trajnu ulogu pomaganja djeci u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj.

Slogan koju nameće ova priča koja nam već 10 godina dolazi iz Hrvatske pošte glasi:

„Uspjeti u životu znači – znati da je barem jedan život lakše disao zato što si Ti živio“.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA,

Ožujak, 2020

Razgovor s istaknutim volonterima Ine – kako izgleda korporativno volontiranje u jednoj od naših najpoznatijih kompanija

Predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj, INA, pomoću svojih volontersko-edukativnih akcija uspješno spaja dobrovoljan rad i humanitarne akcije. INA Klub volontera, danas broji gotovo 1.400 članova, koji su dosad sudjelovali u gotovo 300 volonterskih akcija. Samo u 2019.  zabilježene su 54 akcije.

Prošle godine INA je dobila nacionalno priznanje Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i Volonterskog centra Zagreb…

Društveno odgovorno poslovanje i korporativno volontiranje postaju sve popularniji u Hrvatskoj, kompanije sve više prepoznaju dugoročne pogodnosti koje pruža nekakva vrsta društvenog angažmana i vraćanja zajednici i potrebitim pojedincima. Naša najveća naftna kompanija, INA, je predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj, a još 2011. pokrenula je Projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit.

Osim resursima, INA doprinosi i nečim puno važnijim, voljom i iskustvom svojih zaposlenika te širi svijesti o korporativnom volontiranju i potiče ka uključivanju što većeg broja kompanija i radnika.

Više o hvalevrijednim akcijama (kojima se ne vole hvaliti), ispričali su nam iz prve ruke zaposlenici Ine: Neven Pavao Poklepović, voditelj INA Kluba volontera, Nina Kovačić, vodeći ekspert za geofizička istraživanja i Ana Kompare, vodeći specijalist za uredsko poslovanje.

Koji su temelji korporativnog volontiranja u Ini, kako je sve počelo?
Temelj je bila akcija top menadžmenta 2010. godine u SOS Dječjem selu Ladimirevci, u kojem smo bojali ogradu i uređivali prostore kuća gdje borave djeca i njihove majke. 21. rujna 2011. godine i formalno je predstavljen INA klub volontera, kada je organizirano par akcija u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka) te je na taj način sve počelo.

Kako izgleda prijava, na koji način se zaposlenici mogu prijaviti i saznati više o akcijama?
Sve obavijesti su kolegama dostupne putem internih vijesti i obavijesti na intranetu, a u zadnje vrijeme i putem aplikacije koju smo napravili. Tu se nalaze opisi aktivnosti, a nakon prijave svi volonteri dobiju obavijesti o prognozi, detalje o radovima te pravila i upute kojih se moraju pridržavati na samoj akciji. Sve je dosta jednostavno i brzo – obavijest, prijava i dodatna obavijest prije same aktivnosti.

volonteri INE 2

Koliko INA godišnje objavi i odradi volonterskih akcija?
Rastemo iz godine u godinu, a godišnje održimo oko 50 volonterskih akcija. Prošle godine ih je bilo čak 54. Na kraju svake godine, povodom Dana volontera 5. prosinca, pozivamo sve članove na svečanost u Zagrebu, gdje prikazujemo rezultate aktivnosti u kojima smo sudjelovali tijekom godine, najavljujemo buduće projekte te nagrađujemo kolegice i kolege koji su najviše doprinijeli tijekom godine.

Koju akciju bi istaknuli, na koju ste posebno ponosni i koja je kolegama ostala u pamćenju?
Teško je izdvojiti neku akciju jer svaka ima svoju priču – iako na svaku idemo s jednakim žarom i uzbuđenjem i sa svake akcije nosimo različite emocije i uspomene koje nas čine boljim osobama.

No, izdvojio bih svakako pomoć Ininih volontera u asistenciji prijevoza bolesnog dječaka i njegove obitelji iz okolice Siska koji su išli s njim na kemoterapije u Zagreb. Na raspolaganju smo imali vozilo, pa je trebalo osigurati vozača kada je bilo potrebno, a u tome su sudjelovali i pomogli kolegice i kolege koji su se prijavljivali za svaki slobodni termin.

Kako volontiranje pomaže osobno zaposlenicima, a kako kompaniji?
Mi mislimo da nas volonterske akcije oplemenjuju kao ljude, pogotovo kada se radi o osjetljivim situacijama kao što su djeca s posebnim potrebama, teške životne situacije ili nemoćne životinje. Kroz volonterske akcije se senzibiliziramo i uvidimo stvari koje su nam do tada bile potpuno nepoznate. Dodatno se osnažujemo kao tim upoznavanjem na takvim akcijama jer možete bolje upoznati kolegu nego u uredu, a pogotovo kada se radi o kolegama iz drugih organizacijskih jedinica s kojima nemamo svakodnevni dodir i komunikaciju. Čovjek prvo osjeti određeni strah kada pristupi volonterskoj akciji, pogotovo prvi put. Ali najveća sreća je davati sebe, pogotovo kada nitko ne očekuje nikakvu zahvalu. Nama volonterima najveća je nagrada osmjeh onoga kojem smo pomogli, zagrljaj ili kada se primimo za ruke – taj osjećaj sreće je nemjerljiv. Ljudi imaju osjećaj da su direktno i konkretno pomogli – ne da su samo dio kompanije već da jesu kompanija i da čine taj kolektiv koji brine o zajednici.

Kroz aktivnosti volontiranje potiče se naša međusobna komunikacija. Drugi dan se lakše pristupi redovnom poslu – s većim entuzijazmom i voljom za rad. Posebno smo zahvalni Ini što nam je omogućila volontiranje i u sklopu redovnog radnog vremena, što je omogućeno kolektivnim ugovorom. U slobodno vrijeme bilo bi to teže izvedivo.

NAGRADE I PRIZNANJA KOJE SU INA I NJEZINI VOLONTERI DOBILI

  • 2010. i 2012. Nagrada Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva na području Slavonije i Baranje
  • 2015. potpisnik Povelje o priznavanju kompetencija stečenih volontiranjem
  • 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. Posebno priznanje Volonterskog centra Osijek za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva
  • 2017. član Mreže za razvoj korporativnog volontiranja pri Volonterskom centru Zagreb
  • 2018. Nagrada lokalnog volonterskog centra Orkas za najbolju kompaniju koja provodi volonterski program
  • 2019. Priznanje Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i Volonterskog centra Zagreb za izniman doprinos u razvoju i promicanju korporativnog volontiranja na području Republike Hrvatske
  • 2019. potpisnik Povelje o volontiranju zaposlenika

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

 

Referenca: večernji list – ovdje:

https://www.vecernji.hr/biznis/kako-izgleda-korporativno-volontiranje-u-jednoj-od-nasih-najpoznatijih-kompanija-1380317

 

DOBRA HRVATSKA

Ožujak, 2020.

Mediji i PR službe: Kako odgovorno izvještavati o epidemiji COVID-19. Ne borimo se samo protiv pandemije nego i “infodemije”!

Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika.

Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare oko izvještavanja o COVID-19 koje vam donosimo u nastavku.

odgovorno izvjestavanje 1

Kako uravnoteženo izvještavati?

  • Smanjite uporabu subjektivnih pridjeva u izvještavanju; na primjer: “smrtonosna” bolest.
  • Pažljivo birajte fotografije, tako da izbjegnete širenje pogrešne poruke.
  • Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom.
  • Zapamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih.
  • Izbjegavajte clickbait naslove i budite kreativni u prezentaciji.
  • Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke.
  • Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima
  • Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija)

RIJEČI SU VAŽNE:

Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji;

Pandemija je epidemija koja se proširila širom svijeta.

Terensko izvještavanje u doba epidemije

U globalnom izbijanju bolesti, novinari ne mogu s terena izvještavati iz – samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na područje u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenim područjima, planiranje putovanja i budite oprezni.

odgovorno izvjestavanje 2

  • Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice.
  • Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice.
  • U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme.
  • Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (živim ili mrtvim) i njihovim okolišem.
  • Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom.
  • Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, tržnici ili na farmi, nikada ne stavljajte opremu na pod.
  • Uvijek dekontaminirajte opremu brzo djelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija.
  • Nikada ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme.
  • Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja.

Pratite obavijesti:

  1. Svjetske zdravstvene organizacije
  2. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.

Kada birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Harvardu:

  • Pažljivo birajte stručnjake. Primanje Nobelove nagrade za jedan znanstveni predmet ne čini autoriteta za sve znanstvene teme.
  • Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je zapravo nagađanje ili mišljenje.
  • Budite oprezni kad citirate nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.
  • U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.
  • Pročitajte radove novinara koji dobro pokrivaju znanstvene teme.

Ne borimo se samo protiv epidemije nego i “infodemije”

odgovorno izvjestavanje 4

Međunarodna novinarska mreža IJNet sastavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19 uz savjete novinara koji su pratili bolest. Ovo su ključne točke:

  • Shvatite raspoloženje na terenu – a zatim to prenesite u svoj rad.
  • Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu.
  • Pazite na naslove.
  • Upamtite: Nisu sve brojke točne.
  • Razgovarajte sa što više ljudi.
  • Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe
  • Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake.
  • Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive.
  • Postavite svoja ograničenja. Ponekad je bolje reći “ne” uredniku.

odgovorno izvjestavanje 5

Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama):

  • Tretirajte žrtve dostojanstveno.
  • Dopustite žrtvi da ona vas “pozove” u priču, odnosno slušajte.
  • Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora.
  • Budite transparentni.
  • Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.
  • Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao.
  • Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom.
  • Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja.
  • Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati na vas

snh

Postanite SDG Pioneer Croatia! Natječaj do 1.4.2020. Tražimo poslovne liderice i lidere – pokretače promjena posvećene postizanju Ciljeva održivog razvoja!

Hrvatska udruga poslodavaca i Global Compact Mreža Hrvatska otvorili su natječaj za uspješne poslovne lidere i liderice – pokretače promjena – koji su predani postizanju ciljeva održivog razvoja, te svojim radom doprinose odgovornom poslovanju tvrtke u kojoj rade.

Pošaljite nam svoje uspješne priče, opišite projekte kojima ste kroz osobni rad pozitivno utjecali na zajednicu, društvo ili okoliš i ujedno poboljšali poslovanje svoje tvrtke. Ukoliko je vašim djelovanjem tvrtka napravila značajan napredak prema određenim ciljevima održivog razvoja, pravi ste kandidat za ovo priznanje.

 Postanite SDG Pioneer Croatia!

Pobjednik lokalnog kruga i dobitnik priznanja SDG Pioneer Croatia imat će priliku sudjelovati u završnom natjecanju na globalnoj razini i predstaviti svoju tvrtku na globalnom događaju koji će se u rujnu 2020. godine održati u New Yorku u sklopu Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Bez obzira jeste li direktor male tvrtke u razvoju, menadžerica podružnice internacionalne kompanije, zaposlenik na nižoj razini koji polako napreduje unutar tvrtke koja se vodi odgovornim i održivim poslovanjem ili uspješna poslovna žena na čelu velike organizacije, ukoliko je vašim djelovanjem tvrtka napravila značajan napredak prema određenim ciljevima održivog razvoja, pravi ste kandidat za ovo priznanje.

Prijave su otvorene do 1. travnja 2020.

Ispunite priloženi obrazac za prijavu, svoje nam priče o doprinosu zajednici, okolišu, društvu, hrvatskom gospodarstvu!

Svake godine kampanjom SDG Pioneers UN Global Compact odaje priznanje pojedincima koji su značajno utjecali na poslovanje i ciljeve održivog razvoja. Nositelji priznanja pozivani su potom da govore na konferencijama i događajima na visokoj razini, u organizaciji UN Global Compacta, što predstavlja jedinstvenu priliku da odabrani pojedinci, kao i kompanije koje predstavljaju, postignu visoku vidljivost tijekom godine.

Upoznajte globalne pobjednike prijašnjih godina:

SDG PIONEERS 2016

SDG PIONEERS 2017

SDG PIONEERS 2018

SDG PIONEERS 2019

Natječaj SDG Pioneers je iznimno prošle godine bio rezerviran za mlade buduće lidere do 35 godina starosti. Ove godine je ponovno otvoren za sve poslovne lidere i liderice pokretače promjena (bez obzira na dob) zaposlene na bilo kojoj razini u tvrtki članici ili podružnici tvrtke članice UN Global Compacta.

ČLANICE HUP-a: Zbog velikog interesa, natječaj smo proširili i na članice Hrvatske udruge poslodavaca te ćemo najuspješnijima odati priznanje na lokalnom nivou. Ukoliko tvrtka nije članica UN Global Compacta, ne može se natjecati i na globalnom nivou.

O natječaju SDG Pioneers

Više o natječaju pročitajte na web stranicama Hrvatske udruge poslodavaca.

O UN Global Compact-u i Global Compact mreži Hrvatska

Kao posebna inicijativa glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda, UN Global Compact surađuje s tvrtkama diljem svijeta kako bi uskladile svoje djelovanje i strategije s deset univerzalnih načela u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. Pokrenut 2000. godine, UN Global Compact usmjerava i podržava poslovnu zajednicu u promicanju globalnih ciljeva i vrijednosti UN-a kroz odgovorne korporativne prakse. S preko 13.000 članova u 166 zemalja i 70 lokalnih mreža, to je najveća inicijativa za korporativnu održivost u svijetu.

Hrvatska udruga poslodavaca nositelj je inicijative Ujedinjenih naroda za održivi razvoj i korporativnu održivost u Hrvatskoj. Upravljajući mrežom Global Compact Hrvatska i radeći na jačanju napretka poslovnog sektora u ispunjenju Agende 2030, Hrvatska udruga poslodavaca potiče poslovni sektor na snažniju provedbu ciljeva održivog razvoja u poslovnim strategijama i aktivnostima, te u procesima izvještavanja, pružajući svojim članicama alate za integriranje ciljeva održivog razvoja u poslovne strategije i nefinancijsko izvještavanje.

 Integriranje ciljeva održivog razvoja u poslovne i izvještajne procese može vam pomoći u procesu donošenja odluka i postizanju uspješnosti vaše tvrtke. Također će vam pomoći da ispunite sve veće zahtjeve dionika – investitora, zaposlenika, kupaca i potrošača.

Kontakt za dodatne informacije o natječaju SDG Pioneers   i učlanjenju u UN Global Compact: 

Vali Marszalek,

izvršna direktorica Global Compact Mreže Hrvatska, 091 4920 222, vali.marszalek@globalcompactcroatia.hr

Kolumna Andreja Pavlović*: Održivost za donositelje odluka

Menadžer i DOP
Fotro: jannoon028 - www.freepik.com

Održivost nije komplicirana, održivost je složena. To je jedan od ključnih problema donositelja odluka današnjice, usmjerenih na postizanje vidljivih i brzih rezultata. U sve bržem i površnijem svijetu mnogi visoko pozicionirani donositelji odluka skloni su pristupu ‘može se, riješit će se’, uvjeravanjima da će baš taj određeni pristup uroditi rezultatima koji žele postići: financijskim ili glasačkim. Ovaj način razmišljanja je proturječan, jer dok donositelji odluka žele vjerovati  / vjeruju da su današnji problemi komplicirani, doduše nešto malo više nego inače, ali ipak u pravilu rješivi na kratki rok, izmicat će im nužnost da gledaju te iste probleme dugim očima i promijene uobičajene obrasce donošenja odluka.

U kompliciranom svijetu donositelji odluka vjeruju da mogu kontrolirati ishode: pronaći instant odgovore i rješenja kako bi izgledali uspješno. U složenom svijetu, a pogotovo u novom, ključnom desetljeću za ostvarivanje 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, Pariški klimatski sporazum i novu ciljanu vrijednost od 1,50C na kojoj trebamo zaustaviti globalno zagrijavanje, za mnoge ključne probleme ne postoji trenutno instant rješenje, korijenski uzroci nekog problema i njegove posljedice često su teško uočljivi i mogu navesti na krive zaključke i krive izbore mogućih rješenja, a o nekom problemu često ima toliko različitih mišljenja da je u toj kakofoniji teško razaznati što bi moglo biti rješenje, pogotovo ako ne postoji spremnost i vještine za usklađivanje različitih interesa.

pavlovic andreja

Andreja Pavlović*
Autorski članak

Ovaj složeni svijet je svijet za kojeg donositelji odluka trebaju sasvim drugačija znanja i vještina od onih usvojenih na podlogama starog načina razmišljanja u kojem dominira analiza, umjesto sinteze, kao i uvjerenje da se neki problem može razumjeti rastavimo li ga na sastavne dijelove. Taj je način razmišljanja omogućio strelovit razvoj tijekom 20. stoljeća zbog čega još uvijek mnogi vjeruju da ako nam je dobro služio tada, zašto nam, analogijom ne bi dobro služio i sada, uz neke manje modifikacije. Ali, suvremeni svijet je svijet koji u kojem se prema poznatom izraelskom filozofu Yuvalu Noahu Harariju istina definira na temelju top pretraga na Google tražilici, a problem grupnog razmišljanja i neznanja pojedinaca ne samo da obuzima birače i kupce, već i predsjednike država i uprava.

Paul Polman, karizmatični nekadašnji predsjednik Uprave Unilevera koji je postao sinonim za top menadžera koji je svojim osobnim primjerom pokazao da uspješno jednako održivo, a danas predsjednik ICC-a, poručuje da nitko od predsjednika uprava nije osposobljen za suradnju s različitim skupinama društva niti znaju kako raditi s njima i surađivati kako bi se stvari mijenjale na bolje. Dobar put kojim svakako treba krenuti kako bi se počelo razmišljati i djelovati ‘izvan kutija’ je postavljanje pitanja za samoprocjenu, a zatim i procjenu sposobnosti donositelja odluka za novi način razmišljanja su:

  • Tražite li poveznice između pojava i događaja?
  • Tražile li često ‘širu sliku’, širi kontekst događaja i odluka?
  • Možete li predvidjeti ili uočiti uzroke i posljedice osim onih neposrednih i odmah uočljivih?
  • Razmišljate li podjednako na kratki i dugi rok?

Tako umjesto da nastavimo razmišljati i djelovati ‘u kutijama’, počinjemo i ‘misliti povezivanjem’, pa tako počinjemo uočavati:

  1. Neka rješenja samo dovode do novih problema
  2. Da nije dovoljno problem gledati izdvojenog iz konteksta
  3. Da su dva i dva ponekad i pet, odnosno da je zbroj pojedinih problema veći od njegovih dijelova
  4. Da je utjecaje moguće sagledati u startu, a kumulativne utjecaje na „cilju“, kao i sve povratne informacije
  5. Događaje moguće daleko bolje sagledati u svjetlu njihove uzajamne povezanosti, nego izolirano, jedne o drugih
  6. Moguće razmišljati u okviru uzajamnosti odnosa, a ne na način da jednu dimenziju umanjujemo na račun druge (ekonomija vs. ekologija, priroda vs. Ljudi)
  7. Da je nemoguće predvidjeti ishode u sustavima koji nisu mehanički i zbog toga moramo biti fleksibilniji, prihvatiti nesigurnost i učiti iz promjene

Andreja Pavlović
Članica Uprave H&P d.o.o., partner i stariji savjetnik
Predsjednica Zajednice za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore
ovdje

 

„LOLA SPAŠAVA SVIJET“, prva eko-predstava riječnog Teatra Happy Things Academy, uz stalnu podršku tvrtke Crocon d.o.o.

Riječka udruga Happy ThinGS Academy (HTA), osnovana 2014. godine od strane nekolicine entuzijasta – tvrtke Crocon d.o.o. i prijatelja – koji, drago nam je opet ustvrditi, ni dandanas ne posustaju u svojoj želji da najmlađim stanovnicima svoga grada, ali i onim malo starijim, omoguće iskustvo i širinu jednog posebnog i pozitivnog načina edukacije kroz svoju školu glume za djecu i odrasle, osmislila je krajem protekle godine kazališnu predstavu „Lola spašava svijet“.

Posebna i po tome što je prva „putujuća“ predstava teatra HTA, „Lola spašava svijet“ osmišljena je kao edukativna predstava ekološke tematike namijenjena najmlađim uzrastima, no iz našeg iskustva puno je i nas odraslih koji bi od glavnog lika, bubice Lole, mogli ponešto naučiti!

Predstava je krenula u svoju plemenitu misiju 2019.

Predstava je u 2019. godini odigrana u više dječjih vrtića na području Istre na sveopće dječje oduševljenje, kao i zadovoljstvo odraslog kadra, odgajatelja i ravnateljstva, koji je imao hvale vrijednu viziju i imperativ uložiti u edukaciju ove vrste.

Glavna glumica Bubica Lola posjećuje vrtiće u pratnji ostalih aktera – bake Zlatice, djevojčice Meri i njezinih roditelja, a svi skupa su kroz jednu zaigranu, nježnu, duhovitu priču punu boja i pamtljivih pjesmica naučili gledatelje važnosti razvrstavanja otpada, i ne samo to, već i brige ljudi jednih prema drugima i prema prirodi.

Redateljica i scenaristica predstave Nataša Tepša Budija, jedna od glumica u predstavi, dugogodišnja je voditeljica udruge HTA, glumica, dramska pedagoginja i iskusna klaundoktorica koja vodi riječki tim Crvenih Nosova klaunovadoktora. Ostali glumci u predstavi, uz lutke bubice Lole i bake Zlatice, bivši su polaznici škole glume Teatra Happy ThinGS Academy Erin Borovac, Karlo Barjaktarić i Nina Damjanović, a osim našom klaundoktoricom predstava se može pohvaliti i Davidom Petrovićem, iskusnim glumcem-lutkarom Gradskog kazališta lutaka u Rijeci.

U nastojanju da Lolina poruka dosegne još više dječjih glavica, udruga je ove godine omogućila vrtićima i svima zainteresiranima da pozovu Lolu i ekipu i angažiraju ih da na svoj jedinstven način zainteresira i prenese djeci i odraslima vrijednosti koje su, ne treba posebno napominjati, od presudne važnosti u današnjem svijetu.

LOLA foto 4

Kako u predstavi Lola spašava svijet

Svjedoci smo svakodnevnih diskusija na temu ekologije, klimatskih promjena, utjecaja čovjeka na naš planet, a tamo gdje je ponekad teško „preodgojiti“ nas odrasle, upravo je suprotna situacija kod naših najmlađih gdje imamo priliku formirati ispravne navike i predstaviti ih kao nešto poželjno, zabavno, pozitivnih konotacija, nešto o čemu se priča, a ne zanemaruje.

„Lola spašava svijet“ nosi toplu, iznimno važnu, a naoko jednostavnu poruku koja se „podrazumijeva“, no koliko je tomu zapravo tako? Priznat ćemo da smo se pogledavši prvi puta predstavu zamislili, zapitali i preispitali, a nerijetko i posramili. Zašto nam je tako teško usvojiti i održavati praksu i vrijednosti o kojima Lola i Meri uče odrasle u priči, kada svakim danom postaje sve jasnije koliki su benefiti i kolika je nužnost tih naših relativno malih ustupaka? Zašto nam je lakše odmahnuti rukom i reći „Mah, ionako oni to tamo sve iskrcaju na istu hrpu“, pa sve i da je tako, nego si priznati da nam se u puno situacija nekako ne da žrtvovati svoju komociju? Zašto nam je lakše podsmjehivati se novokomponiranim pojmovima i konceptima „reuse, reduce, recycle“ nego zaista dati sve od sebe da njihovu srž prihvatimo?

Sve su to pitanja koja bi trebali postavljati sami sebi, jer ako ih mi smatramo nebitnima, od koga će naša djeca naučiti drugačije?

Osim od Lole, naravno.

LOLA foto 5

Pridružite se i Vi spašavanju

Pa ako uvidite želju ili potrebu , bubica Lola, cijela naša ekipa, rado će se odazvati i odigrati predstavu „on demand“ na vašoj lokaciji. Sve što trebate je: kontaktirati nas u udruzi da pokušamo zajedno spašavati svijet!

Prilog o premijeri predstave na TV Istra.

Udruga Happy Things Academy Rijeka
Nataša Tepša Budija
natasatepsa1@gmail.com , teatarhta@gmail.com

091/592-1403

DOBRA HRVATSKA

Ožujak, 2020.

Odgovoran građanin: Novi oblici doprinosa građana održivosti. Ne moramo posjedovati baš sve stvari! Posudba, razmjena… Rovinj je novi primjer.

Posudba, razmjena, darivanje i rentanje rabljenih predmeta može itekako smanjiti količinu stvari na svijetu, a time i ekološki otisak čovjeka. Manje stvari na svijetu znači više dobroga za Planet i ljude!

Svjetski pokret suzdržavanja od rasta i proizvodnje pod nazivom ODRAST, zalaže se za jednostavniji život, uporabu manje stvari svakog dana… što je suprotnost aktualnoj ekonomskoj paradigmi koja se zalaže za svakogodišnji rast svega: BDP, industrijske proizvodne, potrošnje na malo… I koja uporno ignorira vezu svega navedenog s bolnim ekološki tragom kojeg čovjek ostavlja Zemlji.Sve više i sebi, sad je lijepo vidi!

U tom svijetlu dobre su i radosne vijesti o nečijim zalaganjima da se produlji vijek i uvedu novi raznovrsni oblici trajnijeg korištenja svih stvari, kao:

  1. Ustupanje još upotrebljivih predmeta raznim second shopovima ili centrima za oporabu (sada ih imaju Rovinj i Prelog)
  2. Darivanje nepotrebnog susjedima, prijateljima, rodbini… Ne odbaciti odmah u otpad, već slijediti pravilo: Nosimo na reciklažu tek onda i ono što drugima ne može koristiti
  3. Posuđivanje jedan drugome, u oba smjera – ustanovljavanje zajedničkih popisa stvari kojima raspolaže grupa, a koji ćemo po potrebi jedan drugom posuđivati
  4. Najam stvari od tvrtki, kad zatreba (alati od Bauhausa, aparati od Gorenja…)
  5. Trajna razmjena po sistemu „ja tebi ovo, ti meni ono“
  6. Prepraviti i popraviti sve što je moguće, ne kupovati novo tek tako

***

U Rovinju je otvoren Centar za ponovnu uporabu odbačenih predmeta

Na lokaciji Reciklažnog dvorišta „Gripole“ u Rovinju dana 28. veljače 2020. otvoren je novi Centar za ponovnu uporabu odbačenih predmeta, čija je svrha ponovna uporaba predmeta koje građani više ne koriste. Ovdje se sakuplja stari namještaj, posuđe, električni uređaji i oprema, dječja kolica, bicikli i ostala roba široke potrošnje, koja i dalje ima uporabnu vrijednost.

Čestitamo gradskoj vlasti i lokalnom komunalnom poduzeću. Novom Centru poželimo sreću, da ga građani prihvate i počnu donositi i uzimati stvari, po geslu uzajamnosti: „Ostavi što ne trebaš – uzmi što trebaš.“

Budući da u Rovinju i sam povremeno boravim, sigurno ću odnijeti koju stvar tamo. Nosio sam i do sada, ali u „obično“ reciklažno dvorište i odlagao (bacao) na odgovarajuću gomilu. Iz ove perspektive, žao mi je da je tamo završio – jedan tepih, grijalica, veliko ogledalo, umjetno ukrasno drvo.

U vremenu sve prisutnijeg konzumerizma, građani ubrzano nabavljaju nove stvari i olako odriču predmeta koji se mogu i dalje , još dugo vremena koristiti. ponovno koristiti. Mnogi predmeti tako često završavaju na otpadu, iako bi se još uvijek mogli koristiti.

Ovom će se mjerom također doprinijeti razvoju kružnog gospodarstva, u kojem se iskoristivi resursi zadržavaju u gospodarstvu kako bi se popravili i ponovno koristili  te time stvarali novu vrijednost. Osim toga, održivo gospodarenje otpadom pomaže pri sprječavanju nastanka otpada, potiče se ponovna uporaba, odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje i kompostiranje.

Grad Rovinj-Rovigno je i javno na svojim stranicama pozvao građanke i građane da u Centar za ponovnu uporabu odbačenih predmeta donesu predmete koje više ne koriste, a koji još uvijek imaju svoju uporabnu vrijednost.

Najam stvari, razmjena među građanima, zajednička imovina… razni inovativni oblici …

Primjerice, neka tvrtka može proizvoditi vrlo kvalitetne proizvode i iznajmljivati ih potrošačima, umjesto da im te trajne proizvode prodaje. Može proizvesti jedan skup proizvod umjesto hrpe jeftinih, ali će na njemu duže vrijeme zarađivati. Na tome već primjerice radi slovenska kompanija Gorenje, za što je već dobila nagrade. To je najavio i švedski div krajem 2019. H&M (nakon što je doživio niz kritika na račun svog neodrživog poslovanja, pogotovu od sljedbenika Grete)

Vidjeli smo u Austriji pred više od 10 godina gdje se počeo zagovarati i promovirati model razmjene uređaja. Primjerice, susjedi u naselju formiraju zajedničku alatnicu. Neki ljudi oglašavaju da imaju pilu, a drugi bušilicu pa po potrebi razmjenjuju uređaje; ne kupuje svatko sve da bi upotrijebio nekoliko puta u životu.

Biljana Borozan, naša eurozastupnica, uporno se zalaže u tom smjeru i kaže: „Taj koncept je sve više u modi. Nikome ništa ne plaća, međusobno si ljudi posuđuju uređaje, umjesto da plaćaju da bi imali sve. No znate kakvi su naši ljudi, vole imati sve, ako mogu. Zato je potrebno mijenjati svijest.“

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

Ožujak, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: „Nedjelja bez rada je doprinos održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika jednako su važni kao i zarada.“

Još se živo sjećam vremena kada bih se u tiho nedjeljno jutro spremala za posao dok bi moji ukućani, ali i susjedi još blaženo spavali. Kao novinarka, bila sam dijelom „vojske“ onih koji rade nedjeljom. Moja nedjeljna dežurstva trajala su godinama i, priznajem, kada je ta noćna mora završila, osjećala sam se sjajno. Stoga raspravi o radu, odnosno o zabrani rada nedjeljom pristupam pomalo subjektivno, iako se ona odnosi samo na radne nedjelje u trgovinama.

Za nedjeljni odmor, slobodne aktivnosti i okrjepu zaposlenika i obitelji ogromna je većina građana i zaposlenih 

Rad ili ne nedjeljom jedna je od vječnih tema u našem društvu o kojoj se svako malo razbuktaju strasti. U posljednje se vrijeme rasprava, potaknuta najavama Vlade o regulaciji ovog pitanja, ponovno zahuktala. O toj temi svi imaju nešto za reći – političari, trgovci, sindikati, kupci, Crkva… Najmanje se pita upravo one koji svoje nedjelje umjesto s obitelji provode slažući robu na police trgovina ili radeći na blagajni. Blagajnice u trgovinama postale su, a da ih nitko ništa nije pitao, simbolom mnogočega lošeg u našem društvu – izrabljivanja radnika, malih plaća, obespravljenosti i sl., pa tako i rada nedjeljom. 

A evo što je, prema pisanju Večernjeg lista, rekla jedna od njih, zaposlena u križevačkom trgovačkom divu KTC-u, zajedno s drugim radnicama zaplakavši od sreće kada je potkraj prošle godine doznala da će njezin poslodavac od 1. siječnja ove godine ukinuti rad nedjeljom.

Majka dvoje male djece Jasmina Rušak ovako je opisala svoju sreću: „Djeca su nedjeljom doma, ne idu u školu i iskreno se radujemo što će cijela obitelj taj dan provesti zajedno“.

I njezina kolegica Sanja Ledinski poručila je: „Znamo biti slobodni u tjednu, ali nijedan dan ne može nam zamijeniti nedjelju. To je dan koji treba biti posvećen obitelji”.

Čini se da tako misle i građani, sudeći prema anketi koju je u siječnju na 3000 ispitanika proveo portal Mojposao. Iako su trgovački centri nedjeljom krcati ljudima, čak 84% ispitanika u ovoj se anketi izjasnilo da bi, kad bi se njih pitalo, ukinuli ili ograničili rad trgovina nedjeljom. Većina koja podržava zabranu rada nedjeljom kaže da je to „dan za odmor i obitelj“, a usput s pravom otvaraju i drugu temu: gdje je ta granica kad je rad nedjeljom doista nužan da bi društvo funkcioniralo. Može li se to pitanje proširiti i na ugostitelje i hotelijere kao i druga zanimanja u kojima je rad nedjeljom uobičajen.

Valja znati da je u trgovini zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojeg broja njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Radna nedjelja najviše pogađa žene jer one prevladavaju u toj djelatnosti, a time pogađa i njihove obitelji, osobito djecu. I upravo to je ono najvažnije. Jer, obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika jednako su važni kao i zarada, u idealnom društvu i važniji. Znanstveno je dokazano da obitelji s više zajedništva u tjednu i vikendom bolje funkcioniraju, u njima rastu sretnija i uspješnija djeca.

Trgovci razmišljaju različito – imaju svoje argumente

Dok prehrambeni lanci čak i nisu neskloni odluci o potpunoj ili djelomičnoj zabrani rada nedjeljom, jer hrana i kućne potrepštine kupuju se svakodnevno, veliki trgovački centri oštro se protive takvim najavama. Kažu da, primjerice, kupnja namještaja ili bijele tehnike zahtijeva više vremena, a kupci nedjeljom mogu bez pritiska detaljno pregledati ponudu. Njihovi argumenti idu od toga da se način života promijenio pa su ljudi prisiljeni kupovati nedjeljom do toga da će zabrana dovesti do pada prometa i ozbiljno ugroziti čitavo gospodarstvo. Navode da je zatvaranje vrata trgovačkih centara u nekim zemljama dovelo do velikog porasta online kupnje koja zbog nižeg PDV-a ide putem centrala izvan zemlje. Tako član uprave Westgatea Denis Ćupić za Jutarnji list navodi da bi to moglo odnijeti oko 8% ukupnih prihoda koje država ostvari kroz PDV iz maloprodaje. Predstavnici velikih trgovačkih centara u svoju argumentaciju uključuju čak i to ljudi vole nedjeljom provoditi vrijeme u trgovačkim centrima koji im pružaju sve, od cijenom dostupne hrane, igraonica za djecu do brojnih trgovina. Zapravo opisuju kako se šopingiranje (konzumerizam) pretvara u cjelodnevni doživljaj.

Ipak, čak i neki trgovci sve su skloniji zabrani, i to ponajprije stoga što ih kronična nestašica radne snage prisiljava da radnicima ponude bolje uvjete rada kako ne bi sreću potražili preko granice. K tome, sve su glasniji i zahtjevi da se, ako se već mora raditi nedjeljom, onda se treba i radnike pošteno i stimulativno platiti za njihov rad.

O argumentima „za“ i „protiv“ rada nedjeljom svi zainteresirani moći će reći svoje mišljenje na javnoj raspravi koju je ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat najavio za travanj. Vlada, pak, nastoji pomiriti nepomirljiva stajališta te je najbliža kompromisnoj, djelomičnoj zabrani rada nedjeljom po uzoru na, kako kažu, austrijski model gdje bi se trgovcima omogućilo da rade 12, 14 ili 15 nedjelja godišnje. Tako je već i u Sloveniji, s time da tamo u slučaju rada nedjeljom uz zaposlenike moraju raditi i vlasnici. O nordijskim zemljama da se i ne govori.

Ako težimo izgradnji održivog društva zadovoljnih ljudi, treba dobro razmisliti jesu li kompromisna rješenja dobra. Čini nam se da kad nedjeljni rad nije nužan za redovno funkcioniranje zajednice, onda nije ni opravdan i trebalo bi ga ograničiti ili zabraniti. A u slučajevima kada je rad nedjeljom opravdan i potreban društvu (a ne samo poslodavcima), trebalo bi ga regulirati, a one koji rade nedjeljom pravedno platiti.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2020.

Horvat, Barilović, Majetić: „Hrvatska treba pružati jednake i pravedne uvjete svim tvrtkama…“

„Naša domaća tehnologija ima potencijale i reference i omogućuje zbrinjavanje otpada bez deponija. No, uvozni lobiji su prevelika prepreka. Uz ispravnu strategiju svaki grad može imati svoj reciklažni centar. Koncept velikih centara za gospodarenje otpadom ishitreno je rješenje koje naročito pogoduje stranim lobijima“, naglašava Đuro Horvat, predsjednik uprave tvrtke Tehnix, regionalnog lidera i europskog u proizvodnju eko-opreme.

Uskoro će navršiti 30-ta godina rada međimurske tvrtke Tehnix. Današnji Tehnix s pet stotina zaposlenika vlasnik je i 50 patenata, surađuje sa znanstvenicima i vlastima širom svijeta, što je samo po sebi kapital i tržišna prednost. U Europi su prisutni već 25 godina, poznaju je, pa su spremno dočelai novu stratešku orijentaciju Europe „Zeleni plan“.

Današnji Tehnix u svom programu od 350 proizvoda ima i nešto posebno – isporučuje na tržište kompletne ekološke tvornice pod brendom MO-BO-TO za potpunu reciklažu prikupljenog i dopremljenog – predsortiranog ili miješanog – komunalnog otpada. Tehnologija MO-BO-TO je komplementarna filozofiji odvojenog prikupljanja većine otpada. Prvo takvo postrojenje pušteno je u pogon u Rumunjskoj, a zadnje u Srbiji. Danas ih je u svijetu u funkciji 35.

Kompanije poput Tehnixa ulaze u središte najvažnijih gospodarskih i društvenih zbivanja Europe i svijeta. Ali, u Hrvatsku se teško ulazi. Samo nekoliko manjih gradova je iskoristilo mogućnosti Tehnixa. Domaća industrija i kad pobjeđuje u svijetu, kod kuće joj teško ide.

O PREPREKAMA I ZAPREKAMA ZA DOMAĆE TVRTKE

Što su o toj značajnoj temi kazali Luka Barilović i Davor Majetić uz domaćina Đuru Horvata prilikom posjete Donjem Kraljevcu i tvrtki Tehnix u veljači 2020.

„Uporno se borimo da se u Hrvatskoj bolje i na održivi način gospodari otpadom, te da se ne troši nepotrebno toliko novca. Naša tehnologija je svjetski izum koji omogućuje da se otpadom gospodari bez deponija. U Hrvatskoj se pritom može zaposliti najmanje još 20.000 ljudi. Svaki grad može imati mali reciklažni centar u kojem se organski otpad pretvara u eko gnojivo, sirovine u čiste sirovine koje se mogu ponuditi tržištu, a ostatak se može iskoristiti kao energent za proizvodnju struje ili cementa“, rekao je Đuro Horvat, direktor Tehnixa iz Donjeg Kraljevca, koji je u veljači predstavio patentiranu tehnologiju Tehnixa predstavio predstavnicima dvaju glavnih asocijacija gospodarstvenika – predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Bariloviću i Davoru Majetiću, glavnom direktoru Hrvatske udruge poslodavaca.

MBO-T tvornica potpuno rješava zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, tvrdi Horvat, no u Hrvatskoj se s njom teško probija. Postrojenja su instalirana u brojnim europskim zemljama, ali u Hrvatskoj na samo nekoliko lokacija.

„Ne tražimo prednost, želimo se javljati na natječaje i raditi transparentno, no strane kompanije imaju skrivene namjere i dijele velik novac za mala rješenja. Građani su ti koji na kraju sve plaćaju“, ističe Horvat. Smatra da su veliki regionalni centri za gospodarenje otpadom ishitreno rješenje koje pogoduje stranim lobijima.

Luka Barilović je nakon obilaska pogona rekao da je impresioniran time koliko Hrvatska može ponuditi ne samo domaćem tržištu, nego i svijetu.

„I mi i državne institucije trebamo više obratiti pažnju na ovakve tvrtke. Siguran sam da Tehnix može konkurirati i najboljima iz Europe, pogotovo sa svojom tehnologijom. HGK će i dalje na svaki način promovirati hrvatske tvrtke i proizvode. Tehnix se može i treba nametnuti s obzirom na tehnologiju koju nudi. Hrvatska tehnologija i hrvatska pamet, to je nešto što moramo maksimalno podupirati“, ističe Barilović.

Na pitanje kako komentira to što Tehnix teško uspijeva prodati svoja rješenja na domaćem tržištu, kaže da ima inozemnih lobija koji su prejaki. Prilikom projektiranja treba, kaže, voditi račun da se sve tvrtke stavi u ravnopravan položaj.

„Postoje lobiji, a nekad i zakulisne igre. Jedna od rak rana našeg gospodarstva je i javna nabava koje je jednim dobrim dijelom i izvor korupcije, čemu svakako moramo stati na kraj – ističe predsjednik HGK-a Burilović.

Govoreći o važnosti stvaranja proizvoda dodane vrijednosti, Davor Majetić napominje da takvi proizvodi onda otvaraju i prostor za rast plaća.

„Treba napraviti tranziciju hrvatske privrede u privredu dodane vrijednosti. Paralelno s tom tranzicijom očekujemo i znatno ozbiljniju, radikalniju pomoć i razumijevanje države da smanji svoje troškove kako bi ostalo prostora za povećanje plaća. Veća plaća rješava puno izazova danas u Hrvatskoj“, zaključuje direktor HUP-a Davor Majetić.

Reference: Večernji list

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2020.

NAJČITANIJE