Osvrt, još jednom – uz 10.000 podviga HGSS-a! Da znaju za našu zahvalnost, da se uvijek pamti!

U 70 godina djelovanja HGSS-a, od godine utemeljenja 1950.,  upečatljivih je intervencija službe bilo nebrojeno.

Od početaka u 1950…

Jedna od prvih akcija hrabrih spasilaca nakon osnivanja HGSS-a 1950. bilo je uspješno izvlačenje djevojčice koja je upala u jamu Pocrnja.

Među prvim vratolomnim akcijama ovih hrabrih ljudi pamti se i ona s Biokova prije 45 godina, kad su stradalog planinara izvlačili helikopterom i fiksnim užetom. Bila je to prva upotreba helikoptera u akcijama spašavanja. Izvlačenje stradalog raftera ispod slapa na Cetini uz zatvaranje brana na rijeci bilo je prvo ronilačko spašavanje.

Zbog jednog su neopreznog kanuista s 5000 vreća pijeska skrenuli tok rijeke Mrežnice, a potom sav taj pijesak uklonili da ne onečiste prirodni okoliš.

Pozornost svjetske javnosti privukli su kad su helikopterom spasili paraglajdericu čiji je padobran zapeo za 110-kilovatni dalekovod.

Pomagali su i u strašnoj tragediji na Kornatima i u velikoj poplavi u Slavoniji i Bosni. U desetak dana snježnog nevremena u Dalmaciji obavili su 1600 intervencija. Neobično je bilo i noćno spašavanje helikopterom s kruzera kad su dva puta oživljavali istog putnika i na kraju ga spasili. Posebnost je te akcije u tome što noću helikopteri u pravilu ne lete, a brod je plovio.

Ugled u svijetu

Mnogo su puta pozivani u pomoć pri složenim akcijama spašavanja u inozemstvu. Tako su na poziv iz Njemačke sudjelovali u spašavanju speleologa iz jame na dubini od 1200 metara.

Na Himalaji su spašavali slovenskog alpinista, a iz lavine na Kamešnici na granici Hrvatske i BiH spašavali su zatrpane alpiniste.

Svoje im živote duguje i nemali broj turista koji se bez pripreme i opreme upute u planine u morskom zaleđu ili se pak na ‘luftiću’ otisnu na more.

hgss3

U svim situacijama…

Spašavaju HGSS-ovci i u gradovima, na visokim objektima, u tunelima i cijevima ili u prometnim nesrećama, a prvi su i kad treba pomoći unesrećenima u ekstremnim sportovima.

HGSS-ovci sudjeluju i u raznim humanitarnim akcijama, primjerice, čišćenju podmorja.

I u teškim nevoljama 2020…

U jeku krize s koronavirusom HGSS je pomagao Civilnoj zaštiti, a nakon snažnog potresa odmah su priskočili Zagrepčanima upomoć – uklanjali su napukle dimnjake i prijeteće dijelove fasada oštećenih kuća.

Za sve što čine primili su nebrojene zahvale i pohvale, nagrade i priznanja, pa i posebne zahvale stranih vlada.

HGSS-ovci , VELIKA VAM HVALA!

A mi, građani Hrvatske, ponosni na njih, zajedno izričemo:

HGSS-ovci , VELIKA VAM HVALA!

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Matija Hlebar*: Koliko je poduzećima važno uspješno upravljati okolišnim utjecajem na vodu

voda

Svi dobro znamo za izreku: „Bez vode nema života.“ Usuđujemo li se stoga uopće i pomisliti što bi se ljudima ovog planeta dogodilo da taj osnovni resurs presuši ili se drastično naruši njegovo prirodno stanje? Racionalizacija i smanjenje potrošnje vode, tog vitalnog prirodnog resursa, trebalo bi stoga postati strateškim ciljem svake ozbiljne kompanije, pogotovu one srednje i velike. Na taj se način, još jednom, jasno potvrđuje njihova društvena odgovornost i zalaganje za održivost svijeta.

Najnoviji podaci Međunarodnog panela za resurse pokazuju da se godišnja globalna ekstrakcija vodnog resursa utrostručila u razdoblju od 1970. do 2017. te da i dalje raste. Više od 90 % nestašica vode posljedica je prevelike ekstrakcije vodnog resursa i njihove prerade u materijale, goriva i hranu. Nastavak takvog trenda potrošnje vode predstavlja velik – globalni – rizik. Ugroženo je očuvanje potrebnih količina pitke vode u svijetu .

Poduzeća kao dobri korporativni građani

I prije upoznavanja s potpunijim podacima o aktualnom stanju globalnih resursa, bio sam osobno i profesionalno zainteresiran za usavršavanje sustava upravljanja potrošnjom vode u poduzećima i njihovim utjecajem na taj okolišni aspekt poslovanja. Posljedica je to mog dugoročnog promišljanja o poduzećima kao dobrim korporativnim građanima.

Prije svega, cilj mi je bio sagledati i razumjeti okolišni utjecaj poduzeća na potrošnju vode u interakciji s njegovim poslovnim okruženjem tj. s odgovarajućim kontekstom poslovanja poduzeća. Interesiralo me kakve su uzročno-posljedične veze između utjecaja poduzeća na potrošnju vode i njegovog okruženja (relativni odnosi varijabli) te kakva je dinamika utjecaja poduzeća na potrošnju vode (kretanje relativnih odnosa kroz vrijeme).

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar *
Autorski članak

Također, želio sam doznati odgovore i na sljedeća pitanja:

  • Je li okolišni utjecaj velikih poduzeća na potrošnju vode u lokalnim zajednicama značajan?
  • Utječe li smanjenje okolišnog utjecaja poduzeća na potrošnju vode pozitivno na povećanje efikasnosti, konkurentnosti i održivosti poslovanja?
  • Koji je optimalan način upravljanja okolišnim utjecajem poduzeća na potrošnju vode?

Zbog navedenih razloga odlučio sam usmjeriti svoje istraživanje ovog okolišnog utjecaja poduzeća na lokalni kontekst poslovanja (lokalnu zajednicu), u kojem poduzeće najčešće ima značajne poslovne aktivnosti poput proizvodnje, vlastite logistike, distribucije i/ili prodaje.

Propitivanje pozicije i utjecaja Podravka Grupe na život lokalne zajednice

Kako se u Grupi Podravka već podulje bavim održivim razvojem iz različitih perspektiva, poduzeće u kojem radim bilo mi je odlična baza za istraživanje te sam krenuo u potragu za odgovorima. Iznimno je bilo važno uzeti u obzir činjenicu da lokalni kontekst poslovanja Grupe Podravka čini grad Koprivnica sa oko 33.000 stanovnika. U Koprivnici je sjedište i većina proizvodnih kapaciteta kompanije.

Kako Grupa Podravka utječe na potrošnju vode u lokalnoj zajednici, to je svima važno pitanje. Morao sam izračunati količinski udio vode koju troši Grupa Podravka u ukupno potrošenoj vodi lokalne zajednice. Želio sam razumjeti i dinamiku kretanja tog okolišnog utjecaja poduzeća kroz vrijeme.

Za ovu svrhu važno mi je bilo uzeti u obzir da je tada Grupa Podravka u lokalnoj zajednici obuhvaćala tri poslovna subjekta: Podravku d.d. (prehrambena industrija), Belupo d.d. (farmaceutska industrija) i Danicu d.o.o. (mesna industrija).

Nastavno, za ostvarenje krajnjeg cilja bilo je neophodno:

  • Izračunati prvu varijablu – prikupiti i agregirati svu potrošnju vode za sva tri poslovna subjekta Grupe Podravka u lokalnoj zajednici.
  • Izračunati drugu varijablu – agregirati potrošnju vode za cijelu lokalnu zajednicu (grad Koprivnicu) koja uključuje kompletnu potrošnju vode stanovništva i svih pravnih subjekata.

Krenuo sam prikupljati i agregirati podatke o potrošnji vode Grupe Podravka te potrošnji vode cijele lokalne zajednice. Ujedno, očekivao sam da i poduzeće i lokalna zajednica otprilike jednakim intenzitetom smanjuju svoj okolišni utjecaj na potrošnju vode. No, brojke su pokazale da to u stvarnosti nije (uvijek) tako, o čemu govori slijedeći grafikon:

Podravka h1

Temeljem raspoloživih podataka o potrošnji vode, izračunatih okolišnih utjecaja Grupe Podravka na potrošnju vode u lokalnoj zajednici te njihove dinamike kroz trogodišnje razdoblje mogu se izvući važni zaključci.

Podravka:

  • Ima značajan okolišni utjecaj na potrošnju vode u lokalnoj zajednici, sa značajnim volumnim udjelima u potrošnji vode cijele lokalne zajednice (u 2016 godini – 15,3%)
  • U odnosu na 2014. kompanija je u 2016. smanjila potrošnju vode za čak 22%
  • U istom razdoblju lokalna zajednica je smanjila potrošnju vode za 3,4 %.
  • Sustavno smanjuje udjel potrošnje vode u lokalnoj zajednici – s 18,9 % u 2014. na 15,3 % u 2016., što je dobar nefinancijski pokazatelj uspješnosti na tom području!

Paralelno sa smanjenjem okolišnog utjecaja Grupe Podravka na potrošnju vode u lokalnoj zajednici evidentno je i pozitivno kretanje indeksa troška potrošene vode poduzeća kroz promatrano trogodišnje razdoblje, što prikazuje sljedeći grafikon:

Podravka h2

Temeljem raspoloživih podataka o troškovima potrošene vode Grupe Podravka u lokalnoj zajednici i njihovoj dinamici kroz trogodišnje razdoblje moguć je ovaj

Zaključak: Podravka uspješno smanjuje svoj ekološki trag!

  • Poduzeće uspješno smanjuje svoj udjel potrošnje vode u odnosu na lokalnu zajednicu.
  • Smanjenje okolišnog utjecaja poduzeća na potrošnju vode u lokalnoj zajednici pozitivno utječe na povećanje efikasnosti, konkurentnosti i održivosti poslovanja.
  • Za upravljanje okolišnim utjecajem poduzeća na potrošnju vode u poslovnom okruženju optimalan je korporativni način upravljanja – na razini matičnog poduzeća.

Racionalizacija i smanjenje potrošnje vode, tog vitalnog prirodnog resursa, trebalo bi postati strateškim ciljem svake ozbiljne kompanije, pogotovu svake one srednje i velike. Na taj se način, još jedan, potvrđuje njihova društvena odgovornost i zalaganje uza održivost svijeta.

Matija Hlebar
*Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

INA KAO PRIMJER AKTIVNE BRIGE ZA ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA

Integracija promocije zdravlja i zaštite zdravlja na radnom mjestu ima veliki potencijal za poboljšanje zdravlja, zadovoljstva i radne učinkovitosti svakog zaposlenika.

Integracija zaštite zdravlja i promocije zdravlja na radnom mjestu područje je od sve veće važnosti. U INA Grupi ovim aktivnostima se pristupa proaktivno i provode se uglavnom kroz projekt „Zdravlje+“ I mnogobrojne kampanje koje imaju za cilj promoviranje i usvajanje zdravih navika kod radnika.

Raznovrsni Inini programi kao podrška zdravlju zaposlenika

Aktivnosti koje se provode temeljem godišnjih planova, usmjerene su na sljedeća područja:

  • prevenciju i učinkovito upravljanje stresom
  • razvijanje navika redovite tjelovježbe, prevenciju mišićno-koštanih poremećaja te rasterećenje pri radu s računalom
  • prevenciju vodećih bolesti
  • provođenje preventivnih programa mentalne i fizičke relaksacije te medicinske rehabilitacije
  • učinkovito pružanje prve pomoći
  • stručne konzultacija kod ugovornih liječnika specijalista medicine rada
  • uključivanje u sportske i rekreacijske aktivnosti.

Kampanje se, ovisno o tematici, realiziraju na više načina – kroz edukativna predavanja, radionice, višetjedne programe usvajanja novih životnih navika, uključivanje u javno – zdravstvene kampanje te izradu tematskih video materijala i edukativnih filmova, brošura, plakata.

zdravlje - pravilno sjedenje - naslovnica

Povezano sa novonastalim okolnostima pandemije COVID-19, kampanje su ove godine posebno prilagođene mjerama zaštite od COVID-19. Aktivnosti su uglavnom usmjerene na online edukacije zaposlenika, upute i stručne savijete za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja u uvjetima pandemije što uključuje i video priloge i on line radionice pod vodstvom poznatih stručnjaka (liječnika, virologa, molekularnih biloga, sportaša, kineziologa, liječnika i sl.).

zdravlje A3 srcani udar-01

Usluga “Pitajte naše liječnike” trajno je dostupna  zaposlenicima – telefonski ili putem e-maila mogu kontaktirati ugovorne liječnike specijaliste medicine rada radi konzultacija i stručnog mišljenja.

Zdravlje +,  osam godina uspješnog projekta!

U aktivnostima projekta ZDRAVLJE+ godišnje sudjeluje preko 4.000 zaposlenika INA Grupe. Provođenje projekta ZDRAVLJE+ već osmu godinu zaredom podržano je od nadležnih rukovoditelja i stručnjaka zaštite na radu te zaposlenika i obuhvaća široki opseg i područja djelovanja što je rezultiralo pozitivnim promjenama na području kulture življenja i zdravstvenog statusa zaposlenika INA Grupe. U komunikaciju aktivnosti projekta ZDRAVLJE+ uključuju se i partneri na programu, a predstavljanje projekata dostupno je i na društvenim mrežama Ine kao i u javnim medijima.

Projekt Zdravlje + dobio je 2019. nagradu ŽUTI OKVIR za održivi razvoj, znanost i obrazovanje NATIONAL GEOGRAPHIC HRVATSKA u kategoriji zdravlje i dobrobit (Good Health and Well-being).

E-book PRAVILNO SJEDENJE možete pogledati ovdje….

Ilijana Brkanović,
voditeljica Ininog projekta ZDRAVLJE+ , INA d.d.

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Sreća na licima. Zablistala djeca u ulogama vila i vilenjaka u Lonjskom polju – započeta vrijedna humanitarna akcija.

Dječji domovi u Hrvatskoj izvršavaju iznimno važnu i zahtjevnu društvenu funkciju i mnogi im žele pomoći. U zajedničkoj humanitarnoj akciji za uređenje Dječjeg dom Vrbina Sisak sudjelovali poznati umjetnici fotografkinja Ivu Lulić i multimedijski umjetnik Zdenko Bašić te Park Prirode Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje ugostio je cijenjenu fotografkinju Ivu Lulić i multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića koji djecu iz Dječjeg doma Vrbina Sisak preobražavaju u vile i vilenjake na bajkovitim lokacijama Čigoča, Kratečkog i Mužilovčice. Fotografiranje je dio humanitarno-umjetničkog projekta Naša ljubav za njihova srca čiji je cilj prikupiti financijska sredstva za uređenje Dječjeg doma Vrbina Sisak.

 

Zgrada Doma trenutačno je u vrlo lošem stanju i nužno je obnoviti prostorije u kojima djeca žive. Svi uključeni u projekt nadaju se da će se prodajom umjetničkih fotografija prikupiti novac dostatan za uređenje Doma.

Nakon potrebnih zahvata, prostorije će biti opremljene i novim namještajem kako bi životni prostor djeci Doma bio što ljepši i ugodniji. Ovaj projekt je i početak još jedne važne akcije kojom planiramo na nacionalnoj razini izraditi mjeru za zapošljavanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Naime, ta djeca, kada napune 18 godina, izlaze iz doma u kojem su bili smješteni i svakako im se mora pomoći kako bi se lakše osamostalili“, istaknuo je Mario Čelan, direktor Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA.

SI-MO-RA je humanitarni projekt pokrenula u ime Sisačko-moslavačke županije, a potporu su mu dale Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, tvrtka Destinacijski menadžment Zrin te Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje.

„Drago nam je da smo dio ove priče! Nadamo se da će djeca iz Dječjeg doma Vrbina Sisak iz Lonjskog polja ponijeti nezaboravne uspomene i da će humanitarna akcija ostvariti svoj cilj! Naše su lokacije čarobne same po sebi, a zahvaljujući umjetničkom timu koji djecu preobražava u vile i vilenjake, u Lonjskom polju upravo svjedočimo stvaranju jedne priče pune ljepote i dobrote“, kazala je Helena Radić Bosanac, rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje.

Đurđica Pavešić-Herkov, ravnateljica Dječjeg doma Vrbina Sisak, zahvaljuje svima uključenima u projekt te dodaje da su djeca u njemu vrlo rado sudjelovala, baš kao i njihove odgajateljice koje su im bile pratnja na snimanju: Ovo fotografiranje je za djecu novo vrijedno iskustvo. Sa snimanja su se vraćali oduševljeni i poželjeli su ponoviti taj bajkoviti doživljaj.

Fotografkinja Iva Lulić potvrđuje da su se djeca iz Dječjeg doma Vrbina Sisak odlično snašla pred objektivom njezina fotoaparata: „Ovaj se projekt na neki način nadovezuje na moj iz 2010. godine Vile i vilenjaci Artusi kada su fotografirana djeca iz Doma za odgoj djece i mladeži Karlovac. Vjerujem se da će ovaj projekt biti jednako uspješan“. Pritom je istaknula da je njoj kao fotografu izuzetno zanimljiva priroda Lonjskog polja – od pustopoljine do drveća.

I multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića bez daha su ostavile lokacije snimanja iako je prvi dan u Lonjskom polju padala kiša. Ona je četveročlanoj ekipi u danima koji su slijedili, donijela još jedan izazov – blato. Unatoč tome svi koji u projektu sudjeluju, cijelo vrijeme s lica ne skidaju osmijeh. Znaju da nakon kiše dolazi sunce.

Fotografije:
Iva Velesina, Denis Jovanović, Željko Gašparović

Helena Radić Bosanac
Rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje m +385 (0)99 490 7843

DOBRA HRVATSKA
Rujan , 2020

Osvrt: HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA U SVJETSKOJ ELITI – 70 godina nesebičnog i hrabrog spašavanja života

Troje planinara visjelo je sa stijene visoke 300 metara na Biokovu, a ispod njih zjapila je provalija duboka 150 metara. Od pada ih je osiguravao samo jedan jedini klin, koji je mogao svakoga časa popustiti. Nakon trosatne akcije spasili su ih članovi makarskog i splitskog HGSS-a pomoću helikoptera HV-a. Elisa helikoptera okretala se na samo metar udaljenosti od stijene. Scena kao iz filmova o Jamesu Bondu, o kojoj su se te 2015. godine raspisali mediji.

Možda nisu sve akcije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) tako spektakularne, ali gotovo sve su opasne i neizvjesne do samoga kraja.

U opsežnoj potrazi za tijelom silovane i ubijene djevojke Antonije Bilić sudjelovalo je čak 120 HGSS-ovaca , čemu su posvetili 20.000 sati, što naša kolektivna svijest i danas pamti.

Djevojke i dečki u crvenim HGSS-ovim odorama danas su simbol pouzdanosti i stručnosti službe koja već punih 70 godina nesebično spašava ljude (i životinje) iz nemogućih situacija i s najnepristupačnijih terena. I sve to rade dobrovoljno i bez plaće. Bravo! Statistika je suhoparna, ali ova je puna života: godišnje HGSS poduzme 500 akcija u planinama, 180 potraga za nestalim osobama, 270 intervencija, 30-ak akcija uz upotrebu helikoptera i 20-ak akcija spašavanja na vodi.

Skromni počeci, današnja izvrsnost

Početak je bio skroman, sve se dogodilo jednostavno. Stotinjak planinara okupilo se u siječnju 1950. i u sklopu Hrvatskog planinarskog društva osnovalo Hrvatsku gorsku službu spašavanja kako bi spašavala planinare. Već 25. travnja imali su prvu intervenciju pa taj dan obilježavaju kao svoj rođendan. U ovih sedam desetljeća svoju je požrtvovnost i profesionalnost HGSS dokazao u više od 10.000 akcija. Postajao je sve bolje opremljen, ovladao je svim modernim tehnikama spašavanja, prvi se počeo služiti helikopterima u akcijama spašavanja, a odnedavno ima i flotu bespilotnih letjelica (dronova). U svoje su redove osim iskusnih planinara uključili i alpiniste, speleologe, skijaše, a od 1996. u njihovu su timu i posebno obučeni potražni psi. Slične organizacije u mnogim zemljama naplaćuju svoje usluge, ali HGSS je od početka bio i ostao dobrovoljna služba, a njezini su članovi isključivo volonteri. Mnogo im znače donacije tvrtki i pojedinaca.

Često nas današnji HGGS-ovci nasmijavaju duhovitim objavama na društvenim mrežama, poput znaka zabrane s prekriženim japankama. Ili njihov komentar na vijest da će Česi doći na Jadran unatoč korona krizi: „Što japanka sastavi, ni korona ne rastavi.“

Iako su se HGSS-ovci naspašavali i neopreznih inozemnih turista, ipak se 80 posto njihovih intervencija odnosi na domaće ljude.

Danas, nakon 70 godina, HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, neprofitna, humanitarna i nestranačka udruga od javnog interesa koja se brine o sigurnosti građana. Od 2015. operativna su snaga sustava Civilne zaštite, a ustroj i djelatnost službe propisani su Zakonom o HGSS-u iz 2006. Udruga kojoj je posvećen i jedan zakon – nije li to samo po sebi nevjerojatan dokaz značaja i dobrobiti koje su svjesni svi građani i institucije jedne zemlje.

Misija koja nadahnjuje

„Spašavanje i sprečavanje nesreća u planinama i posvuda gdje naša vještina, znanje i oprema ljudima može spasiti život“, misija je HGSS-a, koju su ugradili u svoj statut.

„HGSS nije samo služba za spašavanje, nego izvrsnost koja pomiče standarde i granice mogućega. HGSS je uspostavio novi etički odnos prema spašavanju – da se za svaki ljudski život treba boriti svim silama i znanjem“, kaže  dugogodišnji pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić, koji je u službi djelovao 47 godina i sudjelovao u više od 2000 akcija spašavanja.

Prizmić dodaje da je ponosan što je HGSS pridonio sustavu sigurnosti, što su „prozivali“, inicirali zakone, uvođenje broja 112, prvi započeli s helikopterskim spašavanjima i uveli niz sposobnosti koje su poslije postale standard i zbog čega je Hrvatska danas sigurnija zemlja… „Unaprijedili smo sustav potraga, uveli specijalizirane potražne pse, spašavanje na brzim i divljim vodama i još mnogo toga“, kaže.

Svjetski ugled

Svojim zahtjevnim i profesionalnim akcijama stekli su golem ugled u svjetskoj spasilačkoj zajednici i postali spasilačka elita. Spasioci iz inozemstva dolaze u HGSS na obuku, a služba je, uz domaća, dobila i mnoga međunarodna priznanja i nagrade.

Članova HGGS-a, tih entuzijasta i volontera, a ujedno i profesionalaca, mlađih i „seniora“, danas je oko 1.000

Zbog svega što su u 70 godina učinili, zbog hrabrosti, humanosti i poštenja, HGSS i njegovi članovi uživaju veliko povjerenje i divljenje građana Hrvatske. I zato smo ponosni na svoj HGSS!

Mirela Drkulec Miletić 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

 

GRAWE 2020: Novi izazovi kao dodatna motivacija za podršku posebnoj kategoriji građana

Za GRAWE kao osiguravajuće društvo koje brigu za zdravlje i život stavlja na vrh ljestvice prioriteta, cjelokupna situacija s pandemijom COVID-19 značila je – dodatne izazove. Osim već uobičajenih pitanja o zdravlju, sigurnosti, održavanju kontinuiteta poslovanja i slično, GRAWE, kao društveno odgovorno poduzeće s brojim projektima na tom području, pred sobom je imalo i izazov podržavanja projekata koje godinama provode za dobrobit zajednice.

Znajući da u izazovnim vremenima podrška znači dvostruko, odlučili su, uz prilagodbe novonastaloj situaciji, na Svjetski dan zdravlja (7. travnja) otvoriti novi trkački izazov „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ i potaknuti što veći broj ljudi na dodatno promišljanje o zdravlju te da se, kada i koliko to prilike dopuštaju, uz poštivanje svih važećih epidemioloških mjera, aktivno kreću i svoje kilometre poklanjaju za djecu s oštećenjem donjih ekstremiteta.

 

Godinu ranije, upravo zahvaljujući inicijativi PoKRENI i izazovu „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ više od 1500 trkača poklonilo je tri puta više kilometara nego što je bio cilj i na taj način osiguralo prve tri aktivne proteze za Mariju, Kleu i Karla kojima su proteze promijenile živote. Stoga je GRAWE i ove godine odlučio, uz pomoć trkača, pokretati promjene u zajednici i osigurati proteze za još troje djece s oštećenjem donjih ekstremiteta.

Cilj u 2020. postignut u rekordnom roku – za samo 31 dan

O uspjehu ovogodišnjeg izazova najbolje govori činjenica da je cilj postignut u rekordnom roku. U samo 31 dan trkači su, uz sva ograničenja i izazove, prikupili 100.000 km i osigurali novac za proteze za Antoniju (15), Bornu (14) te Ivana (5) koji su već u procesu prilagodbe na nove proteze s kojima će se moći aktivnije i slobodnije kretati te odrastati ravnopravno sa svojim vršnjacima.

GRAWE

 

Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije (UAZ), gđa. Ana Sršen komentirala je ovogodišnji uspjeh u izazovnim uvjetima:

„Nevjerojatna je energija svih trkača koji već drugu godinu nesebično sudjeluju u prikupljanju kilometara za našu djecu. Hvala im na svakom pretrčanom, poklonjenom kilometru kojim su osigurali djeci bez donjih ekstremiteta da osjete trkački pokret, nužan ne samo za sport i aktivan život, već za njihovu bolju i mobilniju svakodnevnicu. Ovom inicijativom želimo poručiti da današnja tehnologija može nadoknaditi tjelesno oštećenje i omogućiti djeci jednakost s vršnjacima i život ispunjen samopouzdanjem!“

Priča o ovogodišnjem uspjehu inicijative PoKRENI i trkačkom izazovu u vrijeme karantene znak je da je naše društvo itekako spremno i visoko motivirano za pomoć osjetljivim pojedincima u svojoj zajednici. Ujedno, to je i potvrda da, ovisno o kutu gledanja, i najveći izazov može prerasti u dodatnu motivaciju i učiniti sve članove zajednice neizmjerno ponosnima.

Morana Stričić
Odjel za korporativne komunikacije i marketing GRAWE 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Nada Podnar: Neretva od Boga prokleta“, u iskanju održivog spoja silne snage, tradicije i novog

Ljubav je riječ koju svatko razumije, na ovaj ili na onaj način. Jednako tako, nema pjesnika, slikara, glazbenika ili samo običnog čovjeka koji nije dao svoj obol toj uzvišenoj riječi ljubav. Sreća je da postoji više stotina različitih ljubavi koja meni daje mogućnost da i ja nešto kažem o tome, ali ovaj put o ljubavi prema rodnom kraju. Iako sam već više desetaka godina „ na privremenom radu“ izvan tog kraja i danas ću u svakodnevnom razgovoru reći moj kraj.

Članovi moje obitelji često znaju reći: „Ti si davno otišla iz Neretve, ali Neretva nikad nije iz tebe!“. Znam da sad mislite kako sam napravila grešku u pisanju jer Neretva je svima znani pojam za rijeku koja izvire u  BIH i na svom putu protječe Mostarom, Čapljinom i, bez da zastane na granici, teče kroz Metković, Krvavac, Opuzen, Komin, Rogotin, a kraj Ploča, ulijeva se u modro Jadransko more. Neretva je pojam za zelenu rijeku. Međutim, za sve nas, koji smo rođeni uz nju, u njenoj prostranoj i tako posebnoj zelenoj dolini, Neretva je pojam za rodni kraj.

Nada Podnar
Nada Podnar *
Autorski članak

Kada pitate Neretvane gdje idu, reći će vam „ U Neretvu!“ Kada ih pitate gdje su rođeni, reći će vam „U Neretvi!“.

Svi putnici namjernici, prijatelji i oni koji su samo morali putovati tom dolinom, ne mogu se nadiviti ljepoti koja ostavlja sve bez daha. Bez obzira kada prolazite tim krajem i bez obzira koje je godišnje doba, ona je uvijek drugačija i uvijek posebna. Meni je ipak najdraža u vrijeme cvjetanja mandarina i limuna, dok se trska i šaš lagano njišu na popodnevnom maestralu, a miris rascvjetalih agruma opija zrak i širi neku posebnu blagost poljem i kamenom. Pokušala sam dokučiti, što je to što Neretvu čini posebnom. Pročitala sam na desetke tekstova, predivnih stihova, putopisa i bilješki o Neretvi i od svih njih…

Dvije su mi knjige pomogle, opisale Neretvu u njenoj srži.

Tako Enerika Bijač u knjizi „ Odjek Neretve“, piše:

„…. Neretva je močvara i kamen… izjendečena zemlja, jaruge, jendeci, penjala i mriže…bajam, murva i rodna maslina…vino u punoj bukari, smokva na sturi, Neretva je zlatna mandarina…miris vrijeska, kadulje, ružmarina, smilja…krovina i botur … cvijet bijelog lopoča što na vodi sniva… nadasve – Neretva su Neretvani koji je žive i prenose s generacije na generaciju!…“

Bilo bi idealno ovim tekstom završiti priču o Neretvi jer sve što bih dodatno napisala pokvarilo bi ovu tako idiličnu sliku moga kraja.

Ali… ima i jedna druga knjiga…

Predgovor njezin „oborio me s nogu“ jer je malo vjerojatno da netko tko nije rođen u dolini Neretva, tako dobro razumije i ogoljuje moj kraj. Naime, u knjizi Stjepana Šešelja „Neretva od Boga prokleta“ predgovor je napisao povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Ive Šimat Banov u kojem kaže:

„….Tko proklinje? Koga proklinje? Tko ima išta protiv ovog raja na zemlji?………..Dakako, svatko će vam prije spomenuti neretvanskog gusara nego žuljevitu ruku, trudno lice i poštenje ljudi toga kraja, glas težaka i marljivih ljudi punih vjere u tim rukavcima opstanka. Dobar je glas, posebice u Hrvatskoj, manjeg dosega od onog koji širi nepovjerenje i sumnju. Prije ocrniti nego pohvaliti – to je usud naših krajeva i ljudi nenaviklih i za mirnih vremena pitomo živjeti jedni pored drugih. Ali zao se glas u teškim, prijelomnim i olovnim vremenima  pretvara u dobar, a loše odluke postaju gotovo vrline. U mirna vremena gusar je uvrjeda, nosi zadah prijetnje i nesreće koja vas može snaći putujete li sami ili neoprezno. U teškim vremenima ista riječ označuje prkos čovjeka koji brani ovdje tlo djetinjstva i, kako bi opstao, s pravom traži izvaninstitucionalnu pravdu….“

Vidim…

Dok nabrajam ljepote i usud Neretve jasno vidim nebo bez oblaka, okolne brežuljke burom pometene, nepregledno polje, blagostanje, zlatne plodove u zelenoj dolini, a u pozadini čujem kotrljanje kamenja dok se neretvanski gorštaci spuštaju kamenim stazama s brda. Čujem muklo udaranje badilja i motike u blatu i jendecima gdje trudni težaci pokušavaju močvaru pretvoriti u plodno tlo. Vidim vrijedne Neretvanske žene, izmučenog lica, kakao lancaju lađu na leđima i pjevaju, dolje u blatu, žanjući botur. Moju majku, s burilom na leđima dok nosi vodu „sa dojnje čatrnje“ za ljetnih žega i oca, dok se vraća iz lova noseći liske, žabe i jegulju. A tamo na zapadu, dok se nebo crveni kao predznak dolazeće bure, kako je prognozirao moj did Mate, vidim Teutu, ilirsku kraljicu, kako zajedno s Neretvanskim gusarima jezdi prema moru. Naronom odjekuju zvuci frulica napravljenih iz trske i razliježe se dječja nabrajalica:  „ U kralja Norina, glava od gudina, noge od kenjca, kozje uši, iju ju!!!“. A Neretvom se utrkuje na desetke lađa nošene rukama snažnih momaka!

Što gledam još…

Vidim i jednu drugu dolinu, koja je u potrazi za svojim identitetom i brodeći nemirnim vodama novog vremena, pokušava pomiriti tradiciju i običaje s novim trendovima – izazovima ekologije, ekonomske samoodrživosti i održivog društva. Vidim mlade ljude koji se traže pod suncem, nekad Neretvanskog neba, a sve češće Irskog. Vidim želju često zapretanu u okove straha od novog, drugačijeg, naprednijeg. Vidim i tvrdoglavost Neretvanskog čovjeka koji u silnoj, dugogodišnje borbi za opstanak, često ne vidi šumu od stabla ili obrnuto.

Taj usud Neretvanskog čovjeka da živi u toj ljepoti, a  opet s toliko muke i žuljeva, mora da je ipak prokletstvo pa makar ono bilo i samo pjesničko.

Što bih voljela vidjeti…

Sretnu Neretvu i taj kraj, u održivom spoju te snage, tradicije i novog.

Nada Podnar
Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba; promotorica održivog razvoja i eko-Neretve

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

Budite IN – u tijeku je izrada novog Zakona o gospodarenju otpadom

Foto: Vecteezy

Već dulje vrijeme u tijeku su pripremni stručni radovi na izradi novog Zakona o gospodarenju otpadom u RH. U je ovoj fazi posebno aktivna radna skupina Ministarstva, nakon koje se planira s nacrtom zakona ići u širu raspravu, najprije putem e-savjetovanja.

Važno je podsjetiti na temeljne zahtjeve gospodarenja otpadom koji se Zakon namjeravaju ostvariti:

(1) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a osobito:

  1. ne uzorkuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
  2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa
  3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
  4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

(2) Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke.

(3) Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom posebnih propisa koji uređuju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, vode i zaštitu mora od onečišćenja s pomorskih objekata.

(4) Način gospodarenja otpadom koji ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa te nastajanje eksplozije ili požara ostvaruje se ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, te provedbom posebnog propisa koji uređuje postorno uređenje.

(5) Neugodu uzrokovanu mirisom od bilo kojeg otpada utvrđuje osoba akreditirana za metodu prema normi  HRN EN 13725, a kada je potrebno dodatno se koristite još i norme HRN EN 16841-1:22016 i HRN EN 16841-2:2016 te ostale odgovarajuće norme.

U nastavku dajemo nacrt Zakona.

Više informacija u narednom razdoblju na stranicama HUP (sanja.smoljak@hup.hr) i Ministarstva.

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Linda Poščić Borovac: What’s the point?

Među milijunima i milijunima pitanja kojima smo svaki dan „obljepljeni“, nepotrebno zakočeni, društveno paralizirani, istinski iščupani iz korijena da bi pristali biti zbrkani, podložni, pokolebljivi, ovisni…mi zapravo stojimo na rubu ludila jer ne znamo dati odgovor na samo jedno, ali najvažnije pitanje: „What’s the point?“ Što je poanta? Što je BIT?

Stalno o nečemu brinemo, gubimo se i lutamo među uskim definicijama uspjeha, razapinjemo se uzduž i poprijeko suludim zadacima i aktivnostima, trujemo se svakojakim informacijama, glumeći istovremeno da sve znamo i držimo pod kontrolom, a, ipak, ne znamo si dati odgovor na pitanje: „What’s the point?“

Linda Poscic Borovac
Linda Poščić Borovac*
Autorski članak

Tražimo sigurnost, da, „samo“ to… da budemo sigurni danas, sutra, od sunca, od kiše, tornada, krize, zločestih ljudi, jala, hakera, štakora, propasti, loših susjeda, potresa, smeća, … Tražimo sigurnost u bankama, tvrtkama, burzama, nekretninama, pokretninama, nakitu…tražimo sigurnost u zdravoj hrani, rutini, navikama…tražimo sigurnost… Ali, sigurnosti nema. Nikada je nije ni bilo. Sigurnost ne postoji i zato je postojanje toliko izazovno, nekad i lijepo. Uporno tragamo za nečim čega nema, propuštajući tolike ljepote života sa svim njegovim rizicima, opasnostima, nesigurnostima. Pristajemo biti PLASTIČNI (a, istovremeno donosimo mjere o njenoj zabrani). Kao što bi i ruža postala plastična kada bi postala sigurna, bez opasnosti od jakog vjetra, ili neke gladne koze koja je želi pojesti, ili pak nekog razigranog dijeteta koji je želi ubrati. Ali, u tome i je ljepota ruže, u tome i je ljepota života, što smo okruženi izazovima, vjetrovima, kišama, suncem i oblacima. Lijepi smo, kao i ruža, ako se znamo prepustiti životu. A, ako ne znamo, a želimo imati,  ako nam je sve nametnuto, definirano, „sigurno“, tada život postaje zatvor. Tada sreća i sloboda nestaju. Sloboda je samo jedna. Ne postoji puno vrsta slobode. Zatvora je puno. I istina je samo jedna, laži ima milijun (kao i pitanja sa početka ovog teksta).

Nije „What’s the point?“ u masi, ne može biti, masa nam može dati obrazac, disciplinu, stil, etikete, masa (društvo, religija, kultura, nacija, država, politika, mediji,…) nas jedino može učiniti ovisnima o svemu i svačemu, o onome što je masi važno, o znanju i ugledu koje nam pozajmljuje, o nekoj osobnosti koju nam posuđuje iz nekog od izvora, možda sa škole, fakulteta, crkve, države…masa nas neće učiti slobodi, ljubavi…uz masu u najboljem slučaju možemo promjeniti zatvor i „uživati“ u šetnji između njih. Možemo mijenjati strane, religije, ideologije…možemo vjerovati da se osjećamo slobodni, ali sve je to ista zamka, s drugim imenom.

„What’s the point?“ nije obećanje politike, religije, ideologije da bi vam ublažilo strah od nesigurnosti.

Uostalom čega se stalno bojimo?

Došli smo bez ičega, tako ćemo i otići.

A, dok ne odemo, mogli bi se više smijati, više voljeti, više disati, više pjevati, više se radovati, više maštati, više meditirati, više biti poput neustrašivog djeteta, ionako s time ne možemo ništa izgubiti, a mogli bismo dobiti odgovor na najvažnije pitanje: „What’s the point?“, i to bez po muke.

Nekad se sjetim kako o ovom: „What’s the point?“, razmišljahu i maštahu mnogi, toliko, oduvijek, pa mi dođe spomenuti i nešto njihovo, od drugih:

Za dobar život treba nam malo, a i bez toga bi se nekako snašli. (Dušan Radović)

Linda Poščić Borovac
* Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2020.

Park prirode Lonjsko polje, izniman primjer – održiva zaštita prirode, turizam i seoski život zajedno!

Park prirode Lonjsko polje jedno je od najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi te jedinstvena riznica biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj i u cijeloj Europi. To je područje stanište za više od dvije trećine ukupne populacije ptica u Hrvatskoj. Posebno su zanimljive ptice močvarice, odnosno vrste koje koriste poplavno područje Lonjskog polja za gniježđenje, hranidbu i podizanje mladih. Neke od najpoznatijih ptica močvarica su mala bijela čaplja, siva čaplja, gak, čaplja govedarica, bijela roda, liska, patka njorka, veliki vranac, čaplja danguba, velika bijela čaplja. Također, Lonjsko polje jedno je od najvažnijih mrjestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu. Još od prvih zapisa naseljavanja područja uz srednji tok rijeke Save tu su ljudi živjeli u skladu s prirodom tako da je lokalno stanovništvo očuvalo tradicijski način života do danas. Ekstenzivno pašarenje stokom – konjima, kravama i svinjama (što uključuje i autohtone pasmine poput slavonsko-srijemskog podolskog goveda i turopoljske svinje) te očuvanost tradicijske arhitekture drvenih kuća, čine ovo područje jedinstvenim primjerom prirodnog, krajobraznog i kulturnog naslijeđa.

Hrvatski fotosavez (120)

Uživanje u prirodnim ljepotama, a posebno očuvanoj prirodi zaštićenih područja, jedan je od glavnih interesa turista koji posjećuju Hrvatsku, a posebno posjetitelja Parka prirode Lonjsko polje. Upravo zbog toga organizirani sustav posjećivanja je od posebne važnosti i prvi važan za održivi način korištenja prirodnih ljepota i resursa. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje fokusirana je na održivi turizam te smatra da organizirani sustav posjećivanja ima pozitivan utjecaj na razvoj lokalne zajednice i zaštitu prirodnih resursa, odnosno da turizam i zaštita prirode idu ruku pod ruku. No, turizam se ne bi trebao tek „događati“, posebno ne na zaštićenim područjima – već posjećivanjem treba kvalitetno, sustavno i planski upravljati.

Ulaganja u planski razvoj turističke infrastrukture

Zbog toga posljednjih godina Javna Ustanova Park prirode Lonjsko polje ulaže velike napore i značajna sredstva u razvoj kvalitetne posjetiteljske infrastrukture, planski pristupajući svim aspektima turizma na našem području. U proteklih pet godina uloženo je oko 30 milijuna kuna u razvoj turističke infrastrukture. Tako je 2015. godine obnovljen Posjetiteljski centar Krapje s prezentacijskom dvoranom, suvenirnicom, edukativnim sadržajima poput interaktivne škrinje i replikama posavskih drvenih kuća koje se mogu slagati. Godine 2016. izgrađen je Posjetiteljski centar Repušnica u partnerstvu s gradom Kutinom, a trenutno je pri završetku izgradnja Posjetiteljskog centra Crna roda Osekovo. Projekt se provodi u partnerstvu s gradom Popovačom i Sisačko-moslavačkom županijom, a vrijednost investicije je oko 20 mijuna kuna. Osim posjetiteljskog centra, koji će obuhvaćati brojne edukativne sadržaje, u planu je izgradnja tri vidikovca za promatranje ptica i prirode na području Parka. No, s ulaganjima se nastavlja i dalje – početkom sljedeće godine planirana je prijava i izgradnja Posjetiteljskog centra u Čigoču u partnerstvu s gradom Siskom ukupne vrijednosti oko 40 milijuna kuna.

Hrvatski fotosavez (214)

Jedinstveni rekreativni i edukativni turistički programi

Najvažniji cilj uz očuvanje prirode je posjetiteljima ponuditi siguran, sadržajan i ugodan boravak u Parku te stalno razvijati ponudu edukativnih programa, povezati posjetitelje s prirodom i kulturnom baštinom. Tako Park prirode Lonjsko polje u ponudi ima doista veoma različite edukativne grupne programe za sve – djecu, studente i odrasle, kao: Krapje – selo graditeljske baštine, Bijela roda, Ptica kosac, Posavski konj, U zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja, Vodozemci, Ptica sa žlicom – žličarka, Okreni se – istraži i nauči prepoznati, Priroda i čovjek. Kroz edukativne programe pod vodstvom vodiča-edukatora, posjetitelji uživajući u prirodnom okruženju uče o zaštićenom području. Uz edukaciju, posjetiteljima je dostupan i niz rekreativnih sadržaja kao što su bicikliranje, kanuing, pješačenje te sportski ribolov na rijekama u Parku u suradnji s lokalnim ribolovnim društvima. Od ove godine, na rijeci Strug u Lonjskom polju može se voziti čamcima na solarni pogon koji su dobri prema okolišu, a posjetiteljima pružaju jedinstven doživljaj prirode pošto su gotovo nečujni. Također, u gradu Sisku po rijeci Kupi plovi brod Juran i Sofija, kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Vožnjom kroz povijesni dio Siska želi se potaknuti i privući posjetitelje u Park koji je od Siska udaljen svega 30-ak kilometara, a vožnja po Kupi savršena je uvertira za nastavak obiteljskog izleta u Lonjskom polju. Zanimljiv je podatak da je Park prirode Lonjsko polje u nekoliko godina, u sklopu razvoja turističke infrastrukture, formirao pravu flotu plovila za posjetitelje: uz brod Juran i Sofija na Kupi, tu su još četiri čamca na solarni pogom, plovilo Vodomar na Savi, te brod Katarina 1 kojeg se po potrebi unajmljuje za grupne posjete i plovidbu po Savi i Uni.  S obzirom da je u Lonjskom polju očuvano tradicijsko pašarenje, pri čemu stočari većinu godine stoku drže na pašnjacima, Park ima još jednu turističku atrakciju: posavski safari, kako su posjetitelji nazvali šetnje pašnjacima dok oko njih mirno pasu krave, konji i svinje, a na taj prizor rijetki ostanu ravnodušni. Na području na kojem je očuvano tradicijsko stočarenje, na slobodnoj ispaši boravi oko 4000 grla stoke: svinja, krava i izvornih pasmina konja – hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka. Također, s gradovima u neposrednoj blizini Parka, planira se razvijati posebne turističke pakete koji bi objedinili ponudu Parka i turističku ponudu tih gradova.

Hrvatski fotosavez (373)

Suradnja s lokalnom stanovništvom – osnova za dobar život, uspješan turizam i zaštitu prirode

Uz razvoj turističke infrastrukture, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje mnogo napora ulaže u suradnju s lokalnom stanovništvom i različitim dionicima što ne čudi jer se ovaj Park, ukupne površine oko 500 km2 proteže kroz tri županije, a na njegovom području nalazi se čak 14 naselja. Nadalje, za razliku od nacionalnih parkova, u parkovima prirode dopuštene su gospodarske djelatnosti pod određenim uvjetima, što dodatno utječe na kompleksnost upravljanja područjem. Dobru suradnju s lokalnim proizvođačima i poduzetnicima nastojimo poticati i kroz naš turistički segment. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje surađuje s loklanim pčelarima i proizvođačima sira na način da im osigurava besplatan prostor za prodaju proizvoda u dvorištima posjetieljskih centara, organizira radionice za lokalne turističke djelatnike u sklopu kojih im se prezentira ponuda Parka te im Park svoju infrastrukturu daje na raspolaganje da ju koriste kao dodatan sadržaj za svoje goste. U nabavi suvenira Park surađuje s domaćim kreativcima i proizvođačima suvenira te na taj način podržava njihovo poslovanje. U suvenirnicama u Krapju, Čigoču i Repušnici mogu se naći različiti suveniri od nakita, privjesaka, eco-friendly svijeća, ručno vezenih platnenih torbi i pregača, roda izrađenih od riječnih školjki, majica, šalica s motivom drvenih kućica… Cilj je da svi suveniri imaju poveznicu s Parkom i onime što je tipično za njega, a veliko je zadovoljstvo kada posjetitelji cijene i kupuju domaće suvenire jer time podržavaju lokalne proizvođače.

photo by Tomislav Koran

Naglasiti treba i ostale pozitivne učinke turizma u zaštićenom područjima, a to su podizanje svijesti o zaštiti prirode, povećanje broja radnih mjesta i zapošljavanje lokalnog stanovništva, porast lokalnih prihoda, razvoj infrastrukture, promocija kulturne vrijednosti, uključujući i tradicionalna zvanja te porast potražnje za rekreativnim aktivnostima. Naravno, te se stvari ne događaju preko noći i za vidljive rezultate potrebno je uključenje i angažman svih zainteresiranih strana.

 

Vrijednosti održivog turizma na zaštićenom području – budućnost europske turističke industrije

Suvremeni trendovi turizma se mijenjaju, održivi turizam sve više dobiva na značaju unutar europske turističke industrije, a turizam na zaštićenom području najučinkovitiji je alat za vrednovanje prirodne i kulturne baštine, njezinog očuvanja te uspješnosti lokalne zajednice. Stoga je zaposlenicima Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, koji se bave razvojem sustava posjećivanja u Parku, izrazito važno da posjetitelji budu zadovoljni te da se osjećaju sigurno i ugodno. Ako dožive nova i zanimljiva iskustva, oni pozitivnim pričama djeluju na druge – svoje prijatelje i obitelj. U današnjem hiperpovezanom svijetu, dodatno opterećenom globalnom pandemijom, jednostavna preporuka nekoga kome vjerujemo može imati puno veći učinak od, primjerice, klasičnog oglašavanja. Stoga se Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje strateški opredijelila za individualni pristup posjetiteljima i zadovoljenje njihovih potreba kako bi oni postali ambasadori Parka i prenosili svoja pozitivna iskustva od usta do usta. Ovakim načinom komunikacije postižu se dvije stvari: gradi se zajednica i uključuju se posjetitelji u stvaranje sadržaja, u komunikaciju…

photo by_Tomislav Koran_2

Zaključno, ako se održivi turizam provodi planirano i sustavno mogu se postići promjene u znanju, stavovima i navikama posjetitelja i lokalne zajednice što će generalno imati pozitivan utjecaj na jačanje svijesti o zaštiti prirode i planeta.

Helena Radić Bosanac
rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja – Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

Fotografije: Tomislav Koran, arhiva Hrvatskog fotosaveza, Arhiva PP Lonjsko polje

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila