Osvrt uz 12. konferenciju o DOP-u koja je održana u specifičnim okolnostima

Ovogodišnja konferencija zbog strogih epidemiološkim mjera koje su na snazi održana je u nešto suženom obliku te je privremeno vraćena u jednodnevni format. Plenarni dio fokusiran je na okrugli stol koji se bavio Europskim zelenim planom (EZP), strategijom Europske unije, bitnom za razumijevanje okvira poslovanja iz perspektive održivosti u narednom periodu, kojeg će ovaj dokument u mnogočemu definirati.
Nakon okruglog stola dodijeljene su nagrade Indeksa DOP-a, 13. puta do sada, a o tome tko su dobitnici već ste mogli čitati na našem portalu dop.hr. Na kraju programa održane su sesije stručno-znanstvenih radova koje su moderirali prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić i dr. sc. Mirjana Matešić, u kojima je predstavljeno ukupno 17 radova čije sažetke ste također mogli pročitati u Zborniku sažetaka 12. konferencije o DOP-u objavljenom na dop.hr.

Konferenciju je otvorila ravnateljica HR PSOR-a, Mirjana Matešić, a pozdravne govore su zatim održali Marija Šćulac Domac, predstavnica HGK, Igor Čižmek u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Julije Domac, izaslanik predsjednika RH i savjetnik predsjednika za energiju i klimu.

Uslijedio je okrugli stol naziva: Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva. Europski zeleni plan je dokument koji predstavlja strategiju Europske unije za održivi razvoj. Radi se o krovnom dokumentu koji stremi promijeniti čitav niz direktiva i drugih zakonskih propisa Europske unije, a ove će promjene imati značajne učinke na mnoge vrste gospodarskih djelatnosti. Koliko će patiti hrvatska proizvodnja i posljedično hrvatski proračun željeli smo istražiti ove godine. Razgovor na temu Europskog zelenog plana i njegovog mogućeg utjecaja na Hrvatsku moderirala je Marija Šćulac Domac. Sugovornici su joj bili Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja, Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Rivijere i Merica Pletikosić, voditeljica sektora održivog poslovanja CEMEX Hrvatske.

Na samom početku, sudionici su imali prilike pogledati video obraćanja gđe Signe Ratso, zamjenice direktora Agencije za istraživanje i inovacije Europske komisije koja se osvrnula na važnost provedbe Europskog zelenog plana te je govorila o potrebnim aktivnostima i mjerama te zajedničkim projektima u kojima i Republika Hrvatska sudjeluje.

Uvodni govor održao je savjetnik predsjednika RH, Julije Domac. On je naglasio kako je Europski zeleni plan pobjeda znanosti i pobjeda istine. On predstavlja ambicioznu viziju ugljično neutralne budućnosti koja iziskuje značajna ulaganja. Pretpostavlja se da će se do 2030. u EU uložiti između 82 i 147 milijardi Eura godišnje što čini 0,5 % proračuna. Nakon 2030. očekuje se 1-2 % proračuna ulaganja što čini ukupno oko 4,6 trilijuna Eura od 2031. do 2050. Radi se o ogromnim sredstvima no ne treba ih gledati kao trošak nego investiciju, rekao je Domac. Plan EU da do 2050. postigne ugljičnu neutralnost neće spasiti klimu, ali će značajno doprinijeti te pokazati primjerom drugim zemljama. Domac je govorio o prijetnji neodrživosti te spomenuo kao primjer da će EU osjetiti 145 milijardi Eura štete zbog dizanja razine mora. Govorio je o energetskoj obnovi čitavih četvrti i potrebi povećanja stope obnove zgrada.

Domac smatra da je Europski zeleni plan toliko radikalan da ga je teško slijediti te nemamo još odgovore na sva pitanja no to je putokaz koji određuje put kojim koračamo. Zeleni plan nije zakon već šumski požar zakonodavne okolišne regulative. On je mehanizam kako će se živjeti u 2030. godini. On će, ako bude realiziran, unijeti promjene u naše živote. Drugačije ćemo se grijati, oblačiti, živjeti, ponašati, stanovati. EZP u svojoj radikalnoj namjeri da transformira europsko društvo naglašava pravednost, pod parolom leave nobody behind.

U raspravi koja je uslijedila Igor Čižmek je rekao kako se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već dulji niz godina zalaže za promjene koje se baš ne vide no, Zeleni plan je njihovoj politici dao na vidljivosti i važnosti. Sve horizontalne politike i financijski sektor važne su za primjenu EZP-a. Uredba o taksonomiji iz prvog kvartala, za koju se sada definiraju provedbeni dokumenti, uredit će kriterije održivog financiranja, a financijska podrška je bitna za ostvarenje ovog plana. Važan je kolektivni napor. Ministarstvo je ekipirano, napravilo je cijelu seriju dokumenata koji su nužni za ovu promjenu, smatra Čižmek.

Velika sredstva su, odnosno će biti na raspolaganju, a kako ćemo ih iskoristiti, a da ih pretvorimo u prilike u rast i razvoj, govorila je gđa Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU. Financiranje tranzicije je ogroman izazov. FZOEU već dugo radi na projektima održivog razvoja, a EZP je novi dokument koji već primjenjuju. Danas se treba postići 55% smanjenja emisija do 2030. Pitanje je hoćemo li to uspjeti, ali svi projekti Fonda (područja energetike, zaštite okoliša i zaštite prirode) su sve projekti koje Fond financira EU sredstvima kao i nacionalnom komponentom. Od lipnja do danas raspisano je 17 javnih poziva (promet, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije). Fond se bavi i temom energetskog siromaštva, jer ima ljudi koji ne mogu plaćati troškove grijanja. Tu je važna prilika za energetsku obnovu i obnovljive izvore energije. Zgradarstvo čini 40 % emisija, i tu je prilika za postizanje cilja od smanjenja emisija. U prometu i poljoprivredi ćemo teže ostvariti ciljeve. LULUCF (Land Use, Land use Change and Forestry) će morati biti iskorišteni za kompenzaciju nepostizanja ciljeva u ova dva sektora. Odvajanje procesuirane hrane iz hotela je također jedan novi projekt, koji je najavila Košiša Čičin-Šain.

Ivana Budin Arhanić rekla je da je prvi korak osvještavanje a onda određivanje ciljeva i resursa za doprinos održivom razvoju. Valamar se obvezao da će 2,5 % prihoda ulagati u projekte društveno odgovornog poslovanja te aktivno upravlja svojim utjecajima na prirodu i prostor kako bi turizam stvarao vrijednost i ne utjecao na održivost prostora. Naglasila je da Valamar ne zauzima novi prostor već revitalizira postojeći urbanizirani prostor i to na način da ulaže u obnovljive izvore energije i razvoj koji je energetski učinkovit. Na raspolaganju je mnogo više mogućnosti u smislu projekata nego li što postoji resursa, posebno sad u vrijeme kad su prihodi turizmu značajno pali. Budin Arhanić je izrazila nadu da će vanjski izvori financiranja biti na raspolaganju kako bi ubrzali zelena ulaganja u turizmu.

Merica Pletikosić zahvalila je na uvodnom predavanju gđe Ratso koja je naglasila da je uvođenje kružnog gospodarstva jedini način za ostvarenje EZP-a. To će za gospodarstvo biti bolan period, sve promjene zakonodavstva, dovest će do preslagivanja gospodarstva u EU, kako bi se ostvarila klimatska neutralnost do 2050. Cembureau na razini EU je objavio dokument Carbon neutrality roadmap za cementnu industriju. Cementna industrija EU i RH podržava EZP posebice po pitanju životnog ciklusa i cjelokupnih životnih lanaca. Cement je vrlo važan jer opskrbljuje lance vrijednosti koji će biti nositelji realizacije promjene prema klimatskoj neutralnosti. Važno je osigurati regulatorni okvir kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i očuvala konkurentnost. Doprinos EZP-a je snažan i postizanje ugljične neutralnosti planira se posebno za cement, a posebno za beton. Korištenje betona u vjetroelektranama i prometu su ključni za ostvarenje EZP-a. Naglasila je da cementna industrija treba CCS (Carbon Capture and Storage) kako bi mogla smanjiti emisije za više od 40 %. Druga mjera koja je na raspolaganju cementnoj industriji, zamjena je posebnih goriva korištenjem goriva iz otpada koji se više ne može reciklirati i otpadom iz biomase koji se ne može iskoristiti za kogeneraciju. Ova mjera može smanjiti emisije i do 50 %. Korištenje zamjenskih materijala umjesto osnovne sirovine također je moguće no potrebno je osigurati na tržištu te materijale kako bi se cementare mogle uključiti u provedbu plana i primjenu ovih ekoloških rješenja koje predlaže EU. Treća mjera je dovođenje proizvoda na tržište koji su manje ugljično intenzivni koji mogu smanjiti ugljični otisak kroz zgradarstvo primjenom niskougljičnih proizvoda na tržištu.

Igor Čižmek je dodao kako je Europski zeleni plan dugoročni mehanizam koji zahtijeva provedbene dokumente. U Republici Hrvatskoj je usvojena strategija prilagodbe klimatskim promjenama čija primjena će smanjiti štete za društvo i prirodu od klimatskih promjena. Sada se izrađuje akcijski plan koji će biti i podloga za buduće financiranje i iskorištavanje svih fondova. Energetski plan je također donesen, pripremljena je Strategija niskougljičnog razvoja, koja je prošla stratešku procjenu utjecaja na okoliš te će skoro u Sabor. Izrađen je nulti scenarij za energetski sektor i u tijeku je izrada nultog scenarija za ne-energetski sektor. On će nam pokazati koliko će nas cijela tranzicija koštati, a smatra da je RH ambiciozna zemlja i da će EU to prepoznati i pomoći u financiranju. Istraživanje za mjere klimatskih promjena je provedeno, nastavlja se rad na zelenoj javnoj nabavi koja trenutno predstavlja 10 % svih ugovora javne nabave, a plan je postići 75 % zelenih ugovora do 2030. Zelena javna nabava potiče ulaganje u niskougljične i učinkovite proizvode. Kad bude provedbenih dokumenata EZP moći će i više.

Alenka Košiša Čičin-Šain je rekla da će FZOEU biti provedbeno tijelo koje će pratiti realizaciju financiranih projekata iz EU fondova. Nova je omotnica financijski strašno izdašna i moramo intenzivno raditi na novim projektima jer će sredstva biti izuzetno velika, a nismo osvijestili što sve možemo iz tih sredstava realizirati. I privatni i javni sektor se moraju uključiti, ali mora postojati dirigent koji će to poticati i usmjeravati.

Jedan od projekata su dobar primjer je energetsko zadrugarstvo – kod nas slabo razvijeno. Takvi su projekti značajni za cijele regije, većeg su kapaciteta i omogućuju energetsku nezavisnost. O tome bit trebalo razmišljati. Interes postoji, a to su mogućnosti za nova ulaganja. Ljudi su u vrijeme pandemije dosta štedili i to je sad na bankovnim računima. Ulaganje u energetske projekte je građanstvu strano i trebalo bi ih potaknuti i educirati jer bi ti novci davali više povrata od držanja novaca na bankovnim računima.

U sektoru prometa, Fond razvija projekt za vozila na alternativna goriva u javnom prijevozu. Radi se na energetskoj obnovi.

Najavila je da će Fond na svojim stranicama formirati one-stop-shop za energetsku obnovu i obnovljive izvore kako bi se investitori lako informirali za svaki sektor.

Ovu novost je podržala Ivana Budim Arhanić. Smatra da je važno informirati investitore. Valamar dobro surađuje s Fondom i one-stop-shop je odlična ideja. To je vrlo slojevito područje pa ga je nekad teško pratiti i nekad, kao investitori, ne znaju gdje se njihovi projekti koje planiraju ili provode mogu uklopiti u vidu financiranja. Budući da dolaze još veća sredstva, doći će do dodatne kompleksnosti što će privatnom sektoru stvoriti izazov kako se informirati o tome kako pripremiti projekte i kome se javiti kako bi dobili sredstva iz nekih od tih izvora. Jedan na jedan konzultacije bi bile potrebne gdje bi se ova dva sektora kroz razgovor i bolje upoznali te počeli bolje razumijevati.

Merica Pletikosić misli da gospodarstvo nema dovoljno informacija, a važno je jasnije definirati financijske mogućnosti jer će brojna industrijska područja morati puno investirati kako bi se prilagodili. Smatra da je pred nama neizvjestan period jer EU ETS poduzeća ulaze u 4. trgovinsko razdoblje koje je puno zahtjevniji od dosadašnjeg, a još EU nije definirala visinu benchmarka za cement i ostale sektore, a za mjesec i pol počinje primjena. Period za prilagodbu će biti vrlo kratak, a napominje da se uvoz udvostručio jer je jeftiniji građevinski materijal iz zemalja susjedstva koje nemaju stroge okolišne standarde. Osim regulatorne i financijske ovaj problem ima i provedbenu, tržišnu komponentu koju treba sagledati.
Čižmek priznaje da kao i svaki veliki projekt i ovaj ima prepreke. EZP nudi šansu za provođenje velikih reformi. Omotnica koliko god velika i dalje će biti nedostatna kako bismo postigli ugljičnu neutralnost. Ona će biti samo pomoć. Ovo je početak osmišljavanja novih financijskih instrumenata. Osobno je na strani reformi, ali smatra da moramo sami naći načine za realizaciju. Financijski sektor će tu biti ključan.

Komentari publike putem on-line aplikacije pokazali su da gospodarstvo ne zna kako se prijaviti za financiranje projekata, koja su sredstva na raspolaganju, ne znaju na koji način krenuti u realizaciju projekata za ostvarenje zelenog plana te da je zaista potreban one-stop-shop gdje će gospodarstvo moći dobiti informacije o tome kako i kome se javiti kako bi se pokrenula transformacija koju čekamo.

Nakon okruglog stola uslijedila je dodjela nagrada Indeks DOP-a, a nakon pauze održane su stručno-znanstvene sesije. Konferencija je završila u 16 sati.

Konferencija o društveno odgovornom poslovanju godišnji je događaj u organizaciji HR PSOR-a koji okuplja stručnjake za društveno odgovorno poslovanje i održivost, korporativne menadžere i organizacijske vođe kako bi razgovarali o najnovijim trendovima u područjima DOP-a i održivosti. 12. konferencija o DOP-u održana je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zbog velike pažnje koju ove godine opravdano dobiva pandemija Covid-19, postoji opasnost da izgubimo iz vida veću i trajniju krizu koja nam prijeti, a to je kriza neodrživosti koja se prvenstveno, ali ne isključivo, očituje u klimatskim promjenama. Potrebno je zadržati dijalog i stvarati platforme koje će raditi na novim rješenjima, stvarati poticajno okruženje za razvoj eko-inovacija i pokrenuti transformaciju prema kružnom gospodarstvu i posljedično prema održivosti. Konferencija o DOP-u i ove godine je okupila ključne dionike i nastavila međusektorski dijalog o mjerama za ostvarenje Europskog zelenog plana i globalnih Ciljeva održivog razvoja. Osim toga, željeli smo kao i svake godine proslaviti najodgovornija hrvatska poduzeća, dobitnike Indeksa DOP-a i dati im zasluženu vidljivost, posebno jer su ovo vremena kad nam trebaju dobre vijesti“,
– Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Konferencija je održana poštujući sve epidemiološke mjere, te su u dvorani bili prisutni samo aktivni sudionici, dok su svi zainteresirani konferenciju mogli pratiti uživo putem mrežnog prijenosa. Konferencija je otvorena okruglim stolom na temu Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva, na kojem su sudjelovali predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, a publici su se obratili i neki od uvaženih stručnjaka za održivi razvoj i odgovorno poslovanje kao što su Signe Ratso, zamjenica glavnog direktora, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Europska komisija; Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja; Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU; Julije Domac, savjetnik predsjednika RH; i mnogi drugi.

Konferencije o DOP-u su i mjesto su na kojima se kompanijama dodjeljuju nagrade Indeksa DOP-a za primjenu održivog poslovanja. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Indeks DOP-a razvijen je u partnerstvu HR PSOR-a i HGK.

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

  • U kategoriji Velikih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Valamar Riviera d.d.
  • U kategoriji Srednjih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Regeneracija d.o.o.
  • U kategoriji Malih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Hendal d.o.o.
  • U kategoriji Javnih poduzeća
    Dobitnik nagrade je: Hrvatska lutrija d.o.o.

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

  • Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse u radnoj okolini
    Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.
  • Dobitnik Indeksa DOP-a Društveno odgovorne politike zaštite prava djece
    Dobitnik nagrade je: PBZ d.d.
  • Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem
    Dobitnik nagrade je: Muraplast d.o.o.
  • Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom
    Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.
  • Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava
    Dobitnik nagrade je: AD Plastik d.d.
  • Za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju
    Dobitnik nagrade je: Tabacco d.o.o.

Piše: dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a
Izvor: www.dop.hr
https://dop.hr/osvrt-na-12-konferenciju-o-dop-u-i-poveznica-na-snimku/

Kolumna Vali Marszalek: Ljudska prava u temeljima Ciljeva održivog razvoja 2030. i poslovanja budućnosti

Od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja OUN Agende 2030 njih 92% ih odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada… Sve je više dokaza o dobrobitima koje poštivanje ljudskih prava ima i na poslovanje!

Opća deklaracija o ljudskim pravima sastavljena je 1948. godine kako bi se spriječilo ponavljanje zločina Drugog svjetskog rata. Zajedno s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), ratificiranima od strane više od 160 država, čini “Međunarodni nacrt zakona o ljudskim pravima”.

U današnjem svijetu koji se brzo mijenja, ljudska prava pokazala su se kao temeljna sila vodilja vođama diljem svijeta. Uoči političke nestabilnosti, rastuće nejednakosti i klimatske krize, nijedan sektor društva, uključujući poslovni, nije imun na turbulentno okruženje u kojem se sada nalazimo. Bez obzira gdje su ljudska prava ugrožena, učinci se mogu proširiti svuda.

Marszalek
Vali Marszalek
autorski članak

Koncept ljudskih prava jednostavan je koliko i moćan: da ljudi imaju pravo da se prema njima postupa dostojanstveno. Iako se međunarodne konvencije i deklaracije o ljudskim pravima odnose na države, a ne izravno na poslovni sektor, svaka tvrtka bez obzira na veličinu, sektor, vlasništvo, strukturu ili zemljopisni položaj odgovorna je za poštivanje ljudskih prava. Jer korporativna odgovornost za poštivanje ljudskih prava nije samo pravna već je i moralna odgovornost i jedino tako možemo postići napredak prema svijetu kakav želimo.

Načelo poštivanje ljudskih prava – u temeljima OUN Agende 2030 !

Vidljivo je to i u Agendi 2030., koja je u suštini program za ljude i koja poziva tvrtke da daju svoj najznačajniji doprinos ciljevima održivog razvoja upravo kroz poštovanje ljudskih prava. Ciljevi održivog razvoja, i gotovo svi podciljevi koji ih sačinjavaju, usmjereni su na ostvarivanje ljudskih prava svih skupina društva i naglašavaju odgovornost svih država da poštuju, štite i promiču ljudska prava i temeljne slobode za sve, bez obzira na rasu, boju, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, invalidnost ili bilo koji drugi status.

Malo je poznato da 92% od ukupno 169 podciljeva održivog razvoja odražava temeljne međunarodne standarde ljudskih prava i rada. Tako se, na primjer, samo osobe s invaliditetom spominju ukupno jedanaest puta u ciljevima i podciljevima, između ostalih, u Cilju 8 koji se odnosi na dostojanstven rad i ekonomski rast i u cilju 10 koji se tiče smanjenja nejednakosti.

Sve je više dokaza i o dobrobitima koje poštivanje ljudskih prava ima na poslovanje, ne samo u smislu poboljšanog upravljanja rizikom vezano za moguće parnice, već i u smanjenju pojavnosti raznih poremećaja poslovanja, javnih kritika i oštećenja ugleda, a pridonosi i zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika.

Tvrtke koje poštuju ljudska prava imaju veći pristup poslovnim mogućnostima i novim partnerstvima, kao i ojačan dijalog s vladama, investitorima, kupcima i drugim dionicima koji sve više prepoznaju smanjeni rizik za sebe kada rade s tvrtkom koja učinkovito upravlja rizicima vezano za ljudska prava. Tu su i poboljšani odnosi sa zaposlenicima, dobavljačima i potrošačima, što zauzvrat stvara veće povjerenje zajednice u kojoj tvrtka posluje i na koju utječe.

Odražavajući trend povećanog prepoznavanja ljudskih prava kao relevantnih za poslovanje od strane poslovnog sektora, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda 2011. godine jednoglasno je podržalo Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja su utvrdila odgovornosti koje poslovanje ima u pogledu ljudskih prava.

Naime, primjena UN-ovih vodećih načela u poslovne operacije poduzeća i kroz dobavljačke lance stvara pozitivan utjecaj i društveni razvoj, pri čemu se ključne akcije kojima poslovni sektor može i treba podržati ljudska prava tiču razvoja politika ljudskih prava, provođenja dubinske analize poslovanja u odnosu na ljudska prava i osiguravanja postupaka sanacije ako se pokaže da je tvrtka izazvala ili pridonijela negativnom utjecaju na ljudska prava. Obećavajuće je vidjeti postojan rast broja tvrtki koje su prepoznale važnost ljudskih prava na njihovo poslovanje. Međutim, tek mali broj tvrtki postavlja ciljeve, procjenjuje rizike ili prati svoj rad i napredak.

Ključ je u razumijevanju punog utjecaja poslovanja na ljudska prava. Tvrtke pritom moraju imati sveobuhvatno razumijevanje svojih učinaka – i pozitivnih i negativnih, jer poštujući i podržavajući ljudska prava tvrtke šalju signal potrošačima, investitorima i široj javnosti da su vrijedna povjerenja i da vjeruju u održivost. Poduzeća koja proaktivno ulažu u ljudska prava pridonose mirnom društvu i stvaranju uvjeta za inkluzivni prosperitet.

Primjena načela ljudskih prava pokazala se kao izazov mnogim kompanijama i poslovnim liderima budući da od njih zahtijevaju da vode računa o temama poput: budućnosti rada, učinkovitim mehanizmima sanacije i podnošenja žalbi, pravima migranata, ravnopravnosti spolova, te rješavanju radničkog siromaštva.

Kako rade najnapredniji poslovni lideri? Prelaze minimalne standarde!

Danas, međutim, najnapredniji poslovni lideri prelaze minimalne zakonske obveze i zahtjeve temeljeći svoje strategije i poslovanje na Deset načela UN Global Compacta, pa tako i na njih šest koji se tiču ljudskih i radnih prava, polazeći pritom od svoje organizacije i uvodeći politike raznolikosti i uključivosti, u skladu s 10. ciljem održivog razvoja koji govori o osnaživanju i promicanju socijalne, ekonomske i političke uključenosti svih, bez obzira na dob, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, podrijetlo, religiju, ekonomski ili drugi status.

Ovi lideri razumiju da poslovni sektor može i mora imati značajan utjecaj na Cilj 10 primjenom politika i praksi koje podupiru jednake mogućnosti za sve kako unutar vlastitih poslovnih operacija tako i u dobavljačkim lancima, kao i da su raznolikost i uključivost jednostavno dobre za poslovanje, jer pružaju pristup novim tržišnim segmentima, pomažu u odražavanju različitih zahtjeva kupaca, pridonose usklađivanju poslovanja s jedinstvenim potrebama kupaca, a potom i pozitivnim društvenim promjenama i anti-diskriminaciji. Potiču također inovacije u proizvodima i uslugama i maksimiziraju neiskorišteni bazen talenata, koristeći raznolike vještine, stavove i sposobnosti zaposlenika za poboljšanje organizacijskih kapaciteta. Na kraju, raznolikost i uključivost poboljšavaju reputaciju tvrtke na nacionalnoj i međunarodnoj razini i povećavaju ekonomski rast.

Rasprave o raznolikosti upozoravaju i usmjeravaju

Rasprave o raznolikosti često se zadržavaju na pitanjima ravnopravnosti spolova i to s razlogom. Ne samo da žene još uvijek imaju manje mogućnosti za napredovanje u karijeri, nego moraju i puno više raditi kako bi, jednom kad dođu na rukovodeće pozicije, tamo i ostale.

Istraživanja pokazuju da 65% žena s rukovodećih pozicija odlazi jer ih se ne uključuje u procese donošenja odluka i nedostaje im prepoznavanje.

Također, i dalje zarađuju 7% manje od muških kolega. Iako je ovo očito pitanje vezano za spol, zar nije vrijeme da krenemo naprijed i razgovaramo o kompetencijama? Gledajući statistike, znamo da je raznolikost korisna za tvrtku, i na različitost moramo gledati kao na snagu, a ne kao na slabost. To se odnosi i na različite stilove vođenja koje donose muškarci i žene, a koji su nam potrebni zbog brzog donošenja odluka, racionalnog razmišljanja i istodobno visokog stupnja samopoštovanja, empatije, dugoročnog razmišljanja i kreativnosti.

Poštujući i podržavajući ljudska prava kroz poslovanje i provodeći politike različitosti i uključivosti, tvrtke mogu ubrzati napredak društva prema ostvarenju ciljeva Agende 2030 osiguravajući da više ljudi ima pristup tržištu rada, da su im sposobnosti ojačane i prepoznate, te potencijali i talenti iskorišteni.

Ako želimo da hrvatske tvrtke opstanu u ovom brzo transformirajućem, digitalnom dobu, moramo razmišljati izvan okvira. Potrebni su nam ti kreativni i inovativni umovi da bismo ubrzali razvoj novih ideja.

Napomena: ovdje predstavljeni stavovi autorice nisu nužno i stavovi Hrvatske udruge poslodavaca

Vali Marszalek
izvršna direktorica Global Compact Hrvatska i članica Stručnog savjeta UN Global Compacta
savjetnica za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje, HUP 

Izvor: Ovaj tekst je izašao u digitalnom izdanju 83. broja InStore magazina na str.76. i 77.
https://www.instore.hr/inovacije/izazov-mnogim-kompanijama-i-poslovnim-liderima-10630.html

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

Intervju s umjetnikom Darkom Rundekom, promotorom održivog društva i svijeta

„Neodrživ je svijet zasnovan na rastu i potrošnji… Žalosti me što se zajedništvo u nevolji s početka pandemije, pretvara u borbu za moć i praznovjerje“

Znamo što za hrvatsku glazbu znači Darko Rundek, njegov umjetnički i estradni značaj. Ali njegov današnji izbor vrijednosti daleko premašuje taj okvir osobnih i profesionalnih interesa. Rundek se zalaže i javno nastupa, sudjeluje u kampanjama i akcijama, nastoji utjecati i činiti više za dobro svijeta, protiv klimatskih i ekoloških promjena, uništavanja resursa prirode i društva. Vidimo Rundeka – angažiranog čovjeka, koji svoj identitet potvrđuje (i) djelovanjem u društvu, ekološki svjesnu osobu, odgovornog građanina, promicatelja očuvanja izvorne prirode… Rundek živi na otoku Braču.

Pogledajmo zajedno današnjeg Rundeka.

Tim više što je takvih primjera u javnom životu doista malo.

Iz šireg intervjua kojeg je Darko Rundek prije nekoliko dana dao Večernjem listu prenosimo s dopuštenjem autorice dijelove koji se posebno odnose na pitanja društvene odgovornosti pojedinca, održivog planeta Zemlje i društva.

***

Ove ne baš lijepe dane Darko Rundek provodi u Povljima na Braču. Kaže, masline nisu rodile, ali to ljudima ne pada preteško jer je lani bila izuzetno dobra berba. Bio je zato u berbi s druge strane Brača gdje ih ima. “Ulje je na vodi”, nabacuje na tu temu stih iz starog hita. Zadnjih tjedana vrijeme je na moru toplo i pretoplo za ovo doba godine. Pa iako na Braču, Rundek glazbeno ne miruje. Prije tjedan dana bio je budan više noću nego danju jer završavao je miks i mastering svojeg novog materijala “Brisani prostor”, koji je u prodaji od 7. prosinca.

Što ste našli na današnjem Braču… ?

….  Vladimir Nazor je na Braču pronašao mnoga mitska bića i ona su još uvijek tu kad znate gledati djetinjim očima. Osim toga, trud koji tvrdi brački kamen iziskuje da bi se samoodrživo preživjelo pravi je izazov. Nažalost, surovo iskorištavanje svijeta čiji smo dio, i ovdje je nimalo bajkovito. Kad se malo bolje pogleda, ima ljudi koji pod masline bacaju Cidokor (glifosat) za trovanje korova, koji naravno sparuši sve biljke na koje je bačen, kancerogen je za ljude, a uništava i kukce i gmazove, sve živo što tuda prođe pa onda ptice nemaju što jesti i tako lančano dalje… Većina modernih maslinara, za razliku od njihovih djedova, koristi umjetna gnojiva koja iscrpljuju tlo i truju podzemne vode. Gdje se smije i gdje se ne smije grade se kuće za iznajmljivanje, na sve više mjesta melju se suhozidi i gomile da bi se sadili vinogradi i masline u kojima više nema žižule, žuke, česmine, bajama, smokve, višnje, smilja, kadulje, ružmarina, lavande, manjige… Monokulture otimaju prostor cijeloj gami živih bića i uništavaju njihova staništa.

Strahujete li od koronavirusa?

Jeza me hvata kad gledam televiziju, domaće i svjetske informativne programe, s jedne strane patnja oboljelih, s druge strane kaos i socijalne tenzije posvuda. …..  Za sebe se ne bojim jer osim pomalo po godinama, nemam drugih predispozicija za razvijanje težih simptoma. Ali nikad se ne zna… Internetski pratimo diskusije i forume vezane uz pojam “degrowth”, odrast, novu misao o promjeni još uvijek dominantne, a neodržive paradigme rasta i potrošnje.

Što moramo naučiti iz ove pandemijske situacije?

Da kad im je i pred nosom, kao što je ova pandemija, ljudi ne vide njene dublje uzroke, ne preispituju vezu između našeg tretiranja životinja i divljine općenito s prelaskom koronavirusa na ljude. Ražalostilo me da se nada u solidarnost i zajedništvo u nevolji, koja se pojavila u početku pandemije, polagano pretvara u borbu za moć i praznovjerje. Propuštamo šansu da iz korone kao upozorenja izvučemo pouke o nužnim bitnim promjenama koje će se dogoditi, i već se događaju, htjeli mi to ili ne.

EP je najavio vaš singl “Tko su svi ti ljudi” čiji je tekst inspiriran ljudskošću. Koja je uloga pojedinca u buđenju ljudskosti?

Ljudskost se njeguje odmalena, sve duhovne tradicije zasnovane su na obuzdavanju sebičnosti, njegovanju suosjećanja i priznavanju razina postojanja koje nas nadilaze. Nažalost, industrijska revolucija je mehanizirala odnos prema životu u svim njegovim vidovima. Pjesmu “Tko su svi ti ljudi” napisao je Roko Crnić i otvorena je raznim razumijevanjima. Pjevam je sa zadovoljstvom, imajući na umu mnoge “ja” s kojima se i sam borim. Sviđa mi se pitkost njezine muzičke forme u kontrastu s intrigantnim sadržajem.

Rundek1.png

Čuli smo i singl “Unutarnji glas” koji u tekstu zove na sudjelovanje u aktualnom trenutku. Kad ste prvi put čuli unutarnji glas i pokrenuli promjene?

Mene unutarnji glas zove na sudjelovanje u unutarnjem svijetu. Znate onu izreku, u unutrašnjosti Zemlje ima još jedna zemlja, samo puno veća od one vanjske. Čini mi se da općenito premalo pažnje i vremena posvećujemo svom unutarnjem svijetu koji nas puno više povezuje s tajanstvenom ogromnošću prostora u kojem prisutnost svakog od nas ima smisao i svrhu. Tek povezani sa svojim unutarnjim glasom možemo se stvarno okrenuti prema drugima i svemu što nas okružuje – mirisima, bojama i drugim bićima.

Svijet se drastično promijenio, kako će izgledati u budućnosti? Čujem da je vaša supruga očekivala i crnji scenarij.

Ništa se još nije drastično promijenilo. Što je god moglo, prešlo je na online, a „business as usual“ je na laganoj pauzi s nadom da će kad epidemija jenja ubaciti u dvostruku brzinu. Istina je da je Sanda očekivala i crnji scenarij, ali ovo je možda samo uvod u njega. O nama ovisi kako ćemo se s tim scenarijem nositi. „Brisani prostor“ u cjelini odražava tu atmosferu neizvjesnosti. Upravo je izašla knjiga francuskog kolapsologa Pabla Servignea, u izdanju Planetopije “I drugačiji kraj svijeta je moguć”, koju toplo preporučujem. Pablo Servigne i ljudi s kojima dijeli pristup promišljanju aktualne krize vrijedni su vaše pažnje.

Refren jedne od vaših pjesama je: “Nama ne treba ni vođa, ni guru, revolucija počinje u tanjuru…”. Pretpostavljam da mislite na činjenicu da ste i sami vegetarijanac, godinama upozoravate na klimatske promjene?

Ovom pitanju možemo pristupiti na tri načina. Prvi je sebičan, sa stajališta vlastitog zdravlja, jer mesno-mliječna prehrana, koja k tome uključuje i svu silu hormona i antibiotika kojima šopaju životinje u industrijskom uzgoju, loše djeluje na krvožilni sustav, zglobove i uzrok je mnogih tegoba i bolesti. Drugi se pristup tiče funkcioniranja života na Zemlji, koliko na to utječe mesno-mliječna industrija koja je jedan od glavnih uzroka deforestacije, sađenja monokultura za životinjsku prehranu, zagađenja voda, tla i proizvodnje stakleničkih plinova. Na mnogo manjim površinama s mnogo manje vode možemo uzgojiti dovoljno hrane za isti broj ljudi koji su na biljnoj prehrani. Treći pristup – suosjećanje! Ima veze s ljudskošću koju ste već spomenuli, a čiji je osnovni dio suosjećanje. U ovom slučaju radi se o suosjećanju prema milijardama zatočenih i mučenih životinja od začeća do klanja koje završavaju u vašem tanjuru. Bilo kao meso, sir, jaja ili mlijeko. Znači da svjesni odnos prema vlastitom zdravlju, životu naše djece i etičkom integritetu počinje izborom onoga što jedete.

Na čemu će, po vašem mišljenju, biti zasnovano društvo budućnosti?

To djelomično ovisi i o nama ljudima. Ravnoteža života na Zemlji je očito poremećena iscrpljivanjem svih resursa i nastavak ovog načina života je neodrživ. Počnemo li smanjivati potrošnju energije i mnoštva nepotrebnih proizvoda i proizvodnju smeća koja iza njih ostaje, i pripremimo se kolektivno i solidarno na klimatske promjene koje su već počele i za sobom nose ekstremne vremenske prilike, poplave i suše, koje opet za sobom povlače manjak hrane i migracije, imamo šansu biti pošteđeni nasilja i barbarizma.

Koja je naša prava uloga na planetu?

Posrednici smo između svijeta svjesnosti i svijeta materije. Naša je posebnost u odnosu na druge životinje, mogućnost suosjećanja prema svim osjetilnim bićima, odnos prema misteriju smrti i prema sveukupnosti. Naša je uloga njegovati tu posebnost jer ona ima svoju svrhu u lancu postojanja, znali mi nju ili ne. Ako svojoj svrsi ne budemo služili, neće nas biti.

Bez koncerata glazbeni je svijet ostao bez glavnog izvora prihoda. Kakva je budućnost glazbene scene?

Pitanje je iz koje perspektive gledamo. Ako vjerujemo u budućnost i institucionalne i komercijalne kulture morat ćemo stisnuti zube i čekati bolja vremena. Ako predviđamo da će se postojeći sistem urušiti, onda moramo tragati za drukčijim oblicima umjetničkog rada i njegova dijeljenja s publikom. Glazba je način ljudskog izražavanja i komunikacije od pamtivijeka i što god se dogodilo ljudi će svirati, pjevati, slušati i slaviti, profesionalno ili ne.

Zacijelo vam je već dosadila glorifikacija novog vala, ali eto, nezaobilazno je pitanje koja vam je prva asocijacija kada se sjetite tog vremena?

Film „Sretno dijete“ i ona serija na televiziji koja rekreira tu scenu i vrijeme (Crno-bijeli svijet, nap. a.). Fantazmi i projekcije koje su oko novog vala stvorene prekrivaju mi autentično sjećanje na njega. Kad sve to razgrnem, mogu reći da sam sretan što sam mogao sudjelovati u jednom kreativnom duhu vremena….

Ponovno se ozbiljno razmišlja o uvođenju vojnog roka, čak i u Švedskoj. Je li to baš potrebno?

Ja sam se svojedobno uspio osloboditi vojske i presretan sam zbog toga. Moram priznati da nisam mogao vjerovati kad je ukinut vojni rok, to mi je djelovalo kao prava revolucija. Ali eto vidite, moglo bi se dogoditi da ne potraje dugo.

Poseban projekt kojim ste se bavili u vrijeme domovinskog rata bio je antiratni Radio Brod. Usred Jadrana na brodu od šezdesetak metara s tridesetmetarskom antenom emitirali ste program teleksom povezani s novinskim agencijama.

Na tom radiobrodu bio sam muzički urednik. Pitam se i danas kakve posljedice mogu imati od višemjesečne izloženosti zračenju te antene koja je imala dovoljno snage da dobacuje program stotine kilometara. Jedna od funkcija tog programa bila je povezivanje ratnim operacijama razdvojenih obitelji. Osim prijenosnih radiostanica koje su pomagale u tom povezivanju nismo imali drugih kontakata sa slušateljima, pa smo se pomalo osjećali u zrakopraznom prostoru. Ali višemjesečni život na otvorenom moru omogućio je susrete s kitovima, dupinima, morskim psima, planktonima, ogromnim jatima tuna i prirodnim silama koje su bile nevjerojatno iskustvo. Bio je tu i američki nosač aviona, prijetnje torpedima i jeza od onoga što se događalo našim potencijalnim slušateljima.

Autorica: Maja Car
Referenca – izvor: www.večernji.hr/kultura
Cjeloviti intervju s Darkom Rundekom možete pročitati ovdje:
https://www.vecernji.hr/kultura/zalosti-me-da-se-nada-u-solidarnost-i-zajednistvo-u-nevolji-s-pocetka-pandemije-pretvara-u-borbu-za-moc-i-praznovjerje-1448352

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2020.

Korisnička služba s osmijehom! Korisnička služba HEP Opskrba proglašena najboljom u Hrvatskoj

Po čemu pozivatelji Korisničke službe  HEP Opskrba prepoznaju i pamte svoju službu, koja je sad eto proglašena i najboljom? Velika dostupnost, individualan pristup, empatija, kvaliteta, pouzdanost, usmjerenost na rješenje te inovativnost, samo su neke glavnih značajki Korisničke službe HEP Opskrbe.

Korisnička služba HEP Opskrbe osvojila je Godišnju nagradu www.CX.hr   portala u kategoriji Najbolji kontaktni centar do 30 radnih mjesta za 2019.

Odluku o najboljoj korisničkoj službi u Hrvatskoj donio je stručni žiri od pet članova, na temelju kriterija:

  • strategije komunikacijskih kanala,
  • pregleda usluga,
  • ključnih ciljeva i mjera uspjeha
  • te obujma i vrsta kontakata kroz različite komunikacijske kanale.

Ukupno su podnijete 34 prijave po svim kategorijama, a sudjelovale su i tvrtke A1, Hrvatski Telekom, Croatia Osiguranje, Blue Sun Hoteli, Poliklinika Bagatin i mnogi drugi.

Nagrada se dodjeljuje 6. godinu zaredom i time postaje tradicionalna – nagrada s ugledom.

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
Prosinac, 2020.

Certifikat Poslodavac Partner obilježava 15 godina postojanja – sudjelovalo preko 100 organizacija

Brojke govore najbolje! U projektu Poslodavac partner tijekom 15 godina sudjelovalo preko 100 organizacija. Nositelja Certifikata je danas 59 i to na 8 tržišta. Čak 94% organizacija postiže bolje rezultate u narednom ciklusu certfikacije na temelju novih spoznaja koje su dobije u natjecanju. Zahvaljujući svemu ovome više od 50.000 zaposlenika u organizacijama koje su sudjelovale imaju danas bolje radne uvjete nego prije…

Projekt Certifikat Poslodavac Partner, koji je pokrenula vodeća hrvatska konzultantska i headhunting agencija SELECTIO, ovaj mjesec obilježava 15 godina od osnutka. Riječ je o projektu pokrenutog s ciljem promoviranja kvalitetnog upravljanja zaposlenicima, u kojemu je do sada sudjelovalo preko 100 organizacija. Ulaskom u projekt certifikat Poslodavac Partner, kompanije prolaze kroz proces detaljne analize njihovih HR sustava, dok samo one koje zadovolje visoke HR standarde propisane metodologijom projekta dobivaju status nositelja certifikata Poslodavac Partner.

Standardi za dodjelu certifikata Poslodavac Partner razvijeni su 2005. godine kao rezultat suradnje SELECTIO stručnjaka te izvršnih direktora i HR managera najuspješnijih kompanija u Hrvatskoj. Standardi za stjecanje Certifikata svake 4 godine prolaze kroz reviziju kako bi kontinuirano bili u skladu s najboljim svjetskim praksama, a u samome procesu revizije sudjeluje mreža od preko 50 HR stručnjaka koji su uključeni u provedbu ovog projekta.

Trenutno je 59 nositelja certifikata Poslodavac Partner, i to na čak osam tržišta, što svjedoči o tome kako tržište sve snažnije prepoznaje važnost kvalitetnog upravljanja zaposlenicima, ali i relevantnost certifikata Poslodavac Partner kao najvišeg priznanja struke.

„Certifikat Poslodavac Partner puno je više od jedinstvenog metra kojim se mjere prakse i njihova kvaliteta u području ljudskih potencijala. Za nas je sudjelovanje u Certifikatu prilika da objektivno sagledamo naš napredak, ali i definiramo neke buduće ciljeve i izazove. Veliku vrijednost vidim i u usporedivosti s drugim tvrtkama i njihovim praksama. Mislim da je to dobar način da na razini cijele zemlje promoviramo i razvijamo najbolje prakse. Standardi se s vremenom mijenjaju i veselim se godinama koje su pred nama i koje će umjesto fokusa na procese, u središte staviti zaposlenike, njihovo putovanje i iskustvo kroz cjelokupni radni vijek u Erste grupi i svakoj drugoj organizaciji koja se pridruži Certifikatu“, istaknula je Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala Erste banke, koja je dio projekta od 2012. godine, a koja se ističe promoviranjem ravnopravnosti i inkluzije interno u Banci, ali i eksterno, na svim tržištima na kojima posluju.

Ono što je specifično za certifikat Poslodavac Partner je da sve tvrtke nakon završene analize njihovih HR sustava dobivaju i pisane sugestije o tome kako mogu dodatno unaprijediti svoje procese upravljanja zaposlenicima, a 94% tvrtki nakon dobivanja sugestija u idućem certifikacijskom procesu za obnovu statusa Poslodavca Partnera postižu više rezultate. Na taj način se kroz ovaj projekt kontinuirano unaprjeđuju uvjeti rada za preko 50 000 zaposlenika, koliko ih je zaposleno u kompanijama koje trenutno imaju status Poslodavca Partnera.

„Certifikat Poslodavac Partner je nama u Zagrebačkoj pivovari iznimno važno priznanje. On potvrđuje kvalitetu našeg rada kada je u pitanju briga o zaposlenicima. Mi smo svjesni da su naši zaposlenici pokretač poslovnih procesa i da zajedno gradimo uspješnu kompaniju. Ponosni smo i sretni što to primjećuje i vodeća hrvatska konzultantska i headhunting agencija SELECTIO.“, istaknula je Jadranka Sakoman, direktorica ljudskih resursa Zagrebačke pivovare, koja također već godinama sudjeluje u projektu, uvijek iznova demonstrirajući predanost osiguravanju zadovoljstva njihovih zaposlenika.

Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Više o projektu Certifikat Poslodavac Partner možete doznati na stranici projekta www.poslodavacpartner.org.

Martina Kessler, Voditeljica projekta Certifikat Poslodavac Partner
martina.kessler@selectio.hr

Slavimo 200 !

Dvije stotine DOP primjera-priča ostat će trajno zapisano u kolektivnoj hrvatskoj memoriji – na portalu www.odgovorno.hr ! Osvjetljavat ono nekad u nas zanemareno: Postoji DOBRA HRVATSKA!

Hrvatski registar DOP prakse i portal www.odgovorno.hr, uz podršku Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, tijekom petogodišnjeg razdoblja 2016.-2020. istražili su, obradili i javnosti približili najbolje DOP primjere u Hrvatskoj.
Na Badnjak, 24.12.2020., bit će objavljena priča broj 200 – dm!
Dana 17.12.2020. bit će objavljena priča 199 – Bernarda.
U četvrtak 10.12.2020., bit će objavljena priča 198 – grad Karlovac i Heineken u projektu KAkvart.

 


200 primjera najbolje DOP prakse u Hrvatskoj – 2016. 2020.!

123 organizacije svojim djelom – primjerima pridonijele osvješćivanju DOP-a u javnosti Hrvatske!

12 organizacija u javnost iznijele 5 do 11 DOP praksi!
(Cemex, dm, Ericsson Nikola Tesla, Grawe. Heineken, HEP, HEP Opskrba, HP Zaklada Vaša Pošta, Ilirija, INA, Privredna banka Zagreb, Tehnix)

Klasifikacija DOP primjera prema području učinka:

  • Dobrobit za prirodu  –   54 primjera (najviše CEMEX, HEP, i HEP Opskrba)

  • Dobrobit za zajednicu –  103 primjera  (najviše UNICEF, dm i HEP)

  • Dobrobit za zaposlene –   35 primjera (najviše INA)

  • Dobrobit za partnere (kupce, dobavljače, investitore…) – 8 primjera


 

***

Iako i dalje uviđamo kako su velika poduzeća ona koja svojom praksom prednjače u organiziranim aktivnostima, mora se istaknuti kako i među manjim i javnim organizacijama te ustanovama, udrugama i gradovima, ministarstvima…  mogu vidjeti vrijedni primjeri zalaganja za odgovorno i održivo. Javno ili privatno, malo ili veliko – nije više kriterij za izvlačenje prava i odgovornosti na društveno odgovorno djelovanje! Svi mogu i mnogi već djeluju!

Mnoge DOP priče prerastaju ovime u svjedočanstvo o zalaganjima jednog doba i postaju trajni zapis u hrvatskoj memoriji – u Hrvatskom registru DOP primjera!

***

Iznimnu ulogu u unapređenju DOP-a i jačanju vidljivosti društvene odgovornosti u Republikci Hrvatskoj imala je u prošlom razdoblju Poslovna inicijativa za afirmaciju DOP-a i održivosti DOBRA HRVATSKA, čije su članice prednjačile u izlaganju vlastite prakse, javnom zalaganju, prenošenju dobrih iskustava i sustava u druge organizacije pa na koncu i materijalnom doprinosu ovom projektu odgovorno.hr.

Sa zahvalnošću ih spominjemo:

Agencija za visokoškolsko obrazovanje, Bernarda, Bomark, Crocon, dm, Ericsson Nikola Tesla, Grawe, Heineken, Henkel, Helb, HEP, HEP Opskrba, INA, JGL, Kraš, Privredna banka Zagreb, Regeneracija, Schrack Technik, Tehnix, Tele2, Turisthotel i Vetropack.

***

Na osnovama stečenih iskustava i uznapredovale svijesti o osobnoj i zajedničkoj odgovornosti za društvo, svijet i Zemlju, naredno će nas razdoblje potaknuti na otvaranje novih, drugih (kompleksnija) pitanja. Nametati obveze u smislu snažnih zahvata u „srce“ vlastitog poslovanja i produkciji proizvoda i usluga koje se nude tržištu. Iskrena briga za zdravlje i dobrobit potrošača, uvođenje zelenih procesa u sve segmente vlastitog poslovanja, društveni odgovor između poslodavca i zaposlenika, korporacijska empatija prema zaposlenima i društvu te isporuka proizvoda koji su podobni za oporabu i reciklažu, važni su dijelovi toga, ne i jedini. Kako, primjerice, proizvod od metala, plastike, papira, koji su slijepljeni – sve u jednom, uopće reciklirati? Kako raditi trajnije proizvode koji će dulje služiti ljudima, koji će, ako treba, i biti prosljeđivani novom korisniku, a da to bude ekonomski prihvatljivo poduzećima?

Ubuduće će idejni, a kamoli ne glavni projekt, nekog novog poslovanja, proizvodnje, proizvoda, morati unaprijed razriješiti i ova pitanja – kako se sakuplja, prikuplja, reciklira sve ono što nastaje tijekom i nakon upotrebe. Tko, gdje, kako? Koliki ekološki trag ostaje iza nekog, nečeg – možda je najvažnija razdjelnica između dobrog i lošeg u budućnosti?

***

Zahvaljujući brojnim inicijativama, naporima pojedinaca, entuzijasta i organizacija – lidera, društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj u posljednjem je desetljeću vidno uznapredovalo.

U tom je ozračju prije pet godina, 2016., pokrenut u Hrvatskoj prvi digitalni komunikacijski kanal specijaliziran i usmjeren na afirmaciju društvene odgovornosti – portal www.odgovorno.hr, pri kojem se vodi i Hrvatski registar DOP prakse, mjesto trajnog zapisa i kronika hrvatskih promjena i DOP pomaka.

Hrvatski registar DOP primjera registar istovremeno osigurava široku paletu case studyja koji su na korist različitim dionicima – poduzećima, članovima uprava, projekt menadžerima, civilnom sektoru, a napose studentima i mladima, kao možda prvi uvid u odgovorno ponašanje u hrvatskom društvu.

Poticatelj i pokretač Poslovne inicijative i portala je tvrtka M.E.P. d.o.o., koja osigurava koordinaciju, logistiku i infrastrukturu.

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i portal odgovorno.hr su platforme otvorenog tipa i surađuju s više stotina organizacija.

***

Kad smo počinjali ovaj posao, nismo slutili da nam cilj može biti 200. A ostvarili smo ga, zajednički!

Hvala svima koji su sudjelovali u ovome vrijednom poslu. Na umu imam preko 150 organizacija i možda 500 pojedinaca.

DOP – sve vidljiviji u Hrvatskoj! Dobra Hrvatska postoji!

Goran Tudor,
pokretač i menadžer projekta Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2020.

HEP-OVE SUNČANE ELEKTRANE – MNOGO VIŠE OD TVORNICA STRUJE!

Vis, jedan od naših najudaljenijih naseljenih otoka, u rujnu 2020. dobio je značajan oslonac za vlastiti održivi razvoj. Baš tamo, HEP je pustio u rad trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, snage 3,5 megavata. Elektrana će godišnje proizvoditi oko pet milijuna kilovatsati električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava, sve bez zajamčene cijene otkupa i na potpuno tržišnoj osnovi. Time je Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i novu sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno tijekom turističke sezone, u razdoblju povećane potrošnje. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula te pet frekvencijskih pretvarača, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo Končar, vodeći domaći proizvođač opreme za elektroenergetska postrojenja. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u Končaru. U idućoj fazi, uz sunčanu elektranu instalirat će se baterijski spremnik koji će osigurati očuvanje stabilnosti električne mreže.

SE Vis prva je od sedam sunčanih elektrana koje će HEP pustiti u rad do proljeća 2021., a u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana za razdoblje 2019. – 2023.

Sunčani stup razvojne strategije HEP-a

Izgradnja sunčanih elektrana jedan je od stupova razvojne strategije HEP-a za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050.. Važnost sunčane energije u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena dobro je poznata, tako da je taj aspekt učinaka HEP-ovih projekata sunčanih elektrana prepoznat i u široj javnosti.

Koncept investicijskog ciklusa u sunčane elektrane, međutim, osmišljen je tako da donese i niz društvenih i općegospodarskih koristi. Prije svega, HEP vodi računa da u okvirima pravila javne nabave u najvećoj mogućoj mjeri pruži šansu domaćim proizvođačima opreme i izvođačima radova. Osim spomenutog angažmana Končara, treba naglasiti da fotonaponske module za većinu sunčanih elektrana koje se trenutno grade isporučuje Solvis iz Varaždina. Time HEP potiče razvoj domaće industrije u skladu sa svjetskim tehnološkim trendovima, a ujedno doprinosi zapošljavanju domaće radne snage i povećanju BDP-a.

Na primjeru Visa vidljiv se jasno i drugi važan pozitivan društveni učinak. Izgradnjom sunčanih elektrana i pratećih baterijskih spremnika, ali i jačanjem elektroenergetske mreže te postavljanjem punionica za električna vozila, HEP povećava sigurnost opskrbe, pomaže ostvarenju energetske samodostatnosti hrvatskih otoka prema najvišim standardima te doprinosi povećanju kvalitete života i ostanku stanovništva na otocima. Osim elektrane na Visu, u izgradnji je još jedna veća – HEP-ova elektrana na Cresu, za koju već postoje i planovi proširenja. U fazi pripreme je elektrane na Unijama, a u razvoju je i elektrana na Hvaru. Sve su to dobri primjeri suradnje HEP-a s lokalnom zajednicom, koja je okrunjena potpisivanjem sporazuma s 11 jedinica lokalne samouprave – s gradovima Lipikom, Novskom, Križevcima, Ludbregom i Malim Lošinjem te s općinama Kršan, Lipovljani, Sućuraj, Viljevo, Bedekovčina i Marijanci. Suradnja s HEP-om za te općine i gradove znači i priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će potaknuti njihov gospodarski i ukupni razvoj. Rijetko koji razvojni program u Hrvatskoj i okruženju, kao HEP-ov ciklus izgradnje sunčanih elektrana, tako snažno povezuje sve pozitivne energetske, okolišne, gospodarske i društvene učinke, a koji će idućih godina intenziviranjem ulaganja postajati još vidljiviji, na dobrobit širokog spektra dionika!

Fotografije prikazuju: uz naslov – SE Vis, u tekstu – SE Korlat
Darko Alfirev, pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP d.d.

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
prosinac, 2020

OSVRT: Na Svjetski dan djeteta održana UNICEF-ova konferencija „Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci“

Dosta i sve više domaćih poduzeća radi na dobrobiti djece, stvaranju radnih uvjeta koji uravnotežuju poslovno i privatno, tvrtku i obitelj. Opća je slika ipak nepovoljna: djeca, kao žrtve ponašanja i djelovanja odraslih, trpe! Mnogo je pravog posla i iskrenog djelovanja tek pred nama …

Da ste pet, deset godina upitali top menadžere u našim poduzećima što čine za dobrobit djece i jesu li načela za poštovanje prava djece ugradili u poslovnu strategiju, možda bi vas dosta njih začuđeno pogledalo. Rijetke su bile čak i one tvrtke koje su pokazivale zanimanje za bilo kakva dodatna poboljšanja uvjeta rada svojih zaposlenika koja su išla dalje od božićnice ili regresa za godišnji odmor. Ipak, stvari su se posljednjih nekoliko godina ipak promijenile nabolje.

Online konferencija „Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci“, koja je u organizaciji Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje i uz podršku UNICEF-a, održana točno na Svjetski dan djeteta 20. studenoga 2020., pokazala je da sve više domaćih poduzeća uviđa da u svojim poslovnim aktivnostima ne smiju zanemariti prava djece.

Utjecaj poduzeća na živote djece

U Hrvatskoj živi oko 800.000 djece mlađe od 18 godina, što je oko 20 posto stanovništva. Utjecaj koji poduzeća imaju na njihove živote je ogroman. Najvećim dijelom on proizlazi iz odnosa poduzeća prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života. Poduzeća utječu na djecu i kroz odnos prema mladim radnicima, odnos prema djeci kao potrošačima proizvoda i usluga, oglašavanje koje je namijenjeno djeci, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca žive i rastu. Ipak, većina poduzeća tek treba osvijestiti koliko je snažan njihov utjecaj na djecu i njihova prava te što taj utjecaj znači za poslovni sektor i održivi razvoj društva u cjelini.

Upravo s namjerom da pomognu poduzećima da razumiju na koji način njihove aktivnosti utječu na prava djece, UN Global Compact, organizacija Save the Children i UNICEF 2012. godine objavili su Načela o pravima djece i poslovanju. Podijeljena u deset tema, načela pomažu poduzećima da utvrde izravne i neizravne utjecaje svog poslovanja na djecu u tri područja – na radnom mjestu, na tržištu te u društvenoj zajednici i okolišu. Također, nude prijedlog konkretnih aktivnosti koje poslovne organizacije mogu poduzeti kako bi doprinijele poštovanju i promicanju dječjih prava kroz svoje poslovanje.

 Deset načela o pravima djece i poslovanju iz 2012.

Tako prvo načelo obvezuje poduzeća da budu odgovorna i poštuju prava djece te se obvežu da će podupirati dječja ljudska prava. Drugo načelo nalaže iskorjenjivanje dječjeg rada. U Hrvatskoj, srećom, to nije problem, ali i domaća poduzeća trebaju paziti da u svoj lanac dobavljača ne uključe tvrtke koje koriste dječji rad. Treće načelo tiče se podrške mladim radnicima, roditeljima i skrbnicima, četvrto se odnosi na zaštitu i sigurnost djece, peto govori o sigurnim proizvodima i uslugama, šesto o odgovornom marketingu i oglašavanju, sedmo o brizi za okoliš i zemljište, osmo o sigurnosti djece, deveto o odgovoru na krizne situacije, a deseto načelo o suradnji sa zajednicom.

Nepovoljno stanje 20218.: Nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava

Prvo nacionalno istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava, koje je pokrenuo UNICEF 2018. godine, pokazalo je do koje su mjere dječja prava prepoznata kao dio društveno odgovornog poslovanja (DOP) u Hrvatskoj u skladu s deset proklamiranih načela. Istraživanje je jasno pokazalo da je svijest o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u našoj zemlji relativno niska (!?!)

  • Samo 6% ispitanika smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava,
  • Njih 48% smatra da njihova poduzeća u određenoj mjeri utječu na dječja prava.
  • Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj.

Istraživanje je također ukazalo na nedostatak dubljeg razumijevanja ili strateškog pristupa za uključivanje dječjih prava u poslovne politike ili u interne dokumente koji reguliraju DOP. Od anketiranih poduzeća:

  • 43% ih ima usvojenu strategiju DOP-a ili su u procesu usvajanja.
  • Velika većina poduzeća, 87% njih, nije mogla istaknuti dobre prakse, odnosno primjere DOP-a s fokusom na dječja prava.

Treba reći da je u anketi sudjelovao 141 predstavnik poslovnog sektora, a najzastupljenija su bila velika poduzeća.

Mapiranje dobrih praksi s naglaskom na djecu

Godine 2018. UNICEF je inicirao osnivanje Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, koji djeluje kao platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi usmjerenih k povećanju vidljivosti dječjih prava i poštovanju te boljoj zaštititi i ostvarivanju dječjih prava u poslovnoj zajednici.

Savjetodavni odbor ove je godine pokrenuo projekt mapiranja i predstavljanja dobrih praksi u hrvatskim tvrtkama temeljen na Načelima  o pravima djece i poslovanju. Cilj mu je bio doznati kako pojedina poduzeća u Hrvatskoj poštuju dječja prava u praksi, prepoznati odgovorne prakse i motivirati ostala poduzeća na aktivniji angažman oko dječjih prava, a rezultati su predstavljeni na ovoj online konferenciji.

U projektu su sudjelovali studenti završnih godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u sklopu  kolegija „Društveno odgovorno poslovanje“ čiji je nositelj prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić.  Studenti su se mogli upoznati s temom dječjih prava u poslovanju i povezati se s poslovnim svijetom na konkretnom zadatku pod vodstvom i supervizijom mentorica, koje su i članice Savjetodavnog odbora: Diane Kobas Dešković, Marijane Grubišić, Mirjane Matešić, Vali Marszalek i Violete Colić te prof. Omazića. U projektu je sudjelovalo stotinjak studenata koji su napisali studije slučaja o 14 poduzeća, među kojima ima velikih, malih, ali i državnih:

A1 Hrvatska d.o.o., IKEA Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o. (pravni sljedbenik Tele2 d.o.o.), INA – Industrija nafte d.d., IN2 d.o.o, Poslovna inteligencija d.o.o., Privredna banka Zagreb d.d., OTP banka d.d., Arena Hospitalty Group d.d., AD Plastik d.d., Hrvatska elektroprivreda d.d., Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Dvokut Ecro d.o.o. i HP – Hrvatska pošta d.d.

Korona kriza iznjedrila inovativne prakse

Baš kao što kaže stara uzrečica „Svako zlo za neko dobro“, tako je i kriza s korona virusom širom otvorila vrata nekim, u većini poduzeća dosad proskribiranim oblicima rada – radu od kuće i fleksibilnijem radnom vremenu. U panel diskusiji predstavnici nekoliko poduzeća iznijeli su vrlo zanimljive i inovativne primjere prilagodbe kriznim vremenima s naglaskom na bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života. Jer, poduzeća imaju odgovornost prema svojim zaposlenicima te im moraju omogućiti bolje usklađivanje karijere i privatnog života. Poduzeća koja su to prepoznala na vrijeme, uvidjela su da je rezultat tih napora veće zadovoljstvo, ali i produktivnost zaposlenika, što se odražava i na sreću obitelji, osobito djece.

Online konferencija bila je prilika za razmjenu ideja i iskustava, a državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je da takve oblike rada podupire i država te je najavila donošenje novih propisa koji će regulirati rad od kuće i sve oblike fleksibilnog rada.

Inspiracija i poticaj i drugima

U konferenciju se uključila i predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Regina M. Castillo rekavši:

– Svako poduzeće, bilo da je malo ili veliko, izravno ili neizravno utječe na živote djece. Zato je vrlo važno da poslovni sektor kroz svoje svakodnevno poslovanje i pri razvijanju strateških planova ima na umu najbolji interes djeteta. Ponosni smo na ovu inicijativu koja je kroz suradnju s mladima po prvi put pokazala kako neka hrvatska poduzeća provode odgovorne inicijative za djecu i njihove obitelji. Vjerujemo da će izdvojene poslovne prakse poslužiti kao inspiracija i drugim poduzećima da u Hrvatskoj primijene slične inicijative i maksimiziraju rezultate za djecu.

DOBRA HRVATSKA / MDM
www.odgovorno.hr
studeni, 2020.

Osvrt: Ludilo šopingiranja na Crni petak – ali uz svijest o odgovornom, humanitarnom i održivom!

Foto: Artem Beliaikin / pexels.com

Pokažimo da nam je stalo do planeta Zemlje i budućnosti čovječanstva! Zamijetimo tvrtke poput ovih u nastavku! Kakve nam poruke one šalju?

Neke uz Crni petak sade stabla, druge pomažu rad skloništa za žrtve obiteljskog nasilja. Treće pak proizvode odjeću od ostataka tekstila. Ali, ima kompanija koje idu i toliko daleko da kupcima preporučaju da dobro promisle i kupe samo ono što im stvarno treba… Ili pak onih koje podržavaju Gretin klimatski pokret koji izravno zagovara jednostavnost i suzdržavanje od potrošnje, osobnu odgovornost i doprinos održivosti, svakog dana.

Je li uopće moguće na trgovački Crni petak očitovati se kako je čovjeku stalo do planeta Zemlje i budućnosti čovječanstva? Ili su ta dva ljudska djelovanja – pretjerano kupovanje i zalaganje za održivi svijet – jednostavno nespojivi?

Crni petak tj. Black Friday je američka prodavačka dosjetka, prihvaćena kasnije u čitavom svijetu. Naravno da se u slučaju „petka“ radi o najagresivnijem obliku poticanja na konzumerizam, kupovanje radi kupovanja, gomilanje stvari po sebi i naokolo sebe. Dan kada se malo tko sjeti zaustaviti se i promozgati – trebaju li nam sva ta dobra i predmeti, čemu vodi to gomilanje, nije li to podrška potrošača onim industrijama koje ostavljaju na Zemlji najveći (negativni) ekološki trag – promet, trgovina, tekstil… Koliko se manijakalnim kupovanjem i potrošnjom uništava šansa da nam Zemlja i svijet (p)ostanu održivi.

No, Crni petak je za neke i „svijetli petak“, želimo li ocrtati baš cijelu priču. Dan kad su cijene znatno niže (30, 50 ili 70 posto), otvara siromašnima i osiromašenom srednjem sloju, rijetku priliku za zadovolji svoje osnove potrebe. Ne zaboravimo, u Hrvatskoj u statističku skupinu „siromašnih“ i onih „na granici siromaštva“ spada čak 24% stanovništva (Vlada RH, studeni, 2020.). U SAD-u je to puno više, a u dijelu Azije ili Afrike pretežito.

***

Usprkos ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom Covida-19, popustima koje su trgovci pripremili za Crni petak teško je odoljeti. Ipak, i takva kupnja može biti više ili manje povezana s održivošću. Navest ćemo samo nekoliko primjera preuzetih sa stranica britanskog lista Guardian, a vama prepuštamo da prije nego što se prepustite čarima online kupnje i sami potražite odgovorne, tzv. „zelene“ ponude i one trgovce koji poštuju etička načela.

IPAK MOŽE I DRUGAČIJE…

  • Allbirds
    Marka održive obuće Allbirds poziva kupce da „krše tradiciju, a ne planet“. Umjesto da smanji svoje cijene, Allbirds ih čak i podiže, ali zaradu od Crnog petka daje međunarodnom klimatskom pokretu mladih pod vodstvom aktivistice Grete Thunberg.
  • Cinta
    Ova mala, neovisna tvrtka sa sjedištem u Britaniji nudi 20% popusta i poklanja 10 funti uz svaku narudžbu za inicijativu „Bez plastike“ („No More Plastic“), koja je stvorena kako bi poticala svijest javnosti o onečišćenju plastikom.
  • Lora Gene
    Ova održiva marka ženske odjeće osigurava poštene radne uvjete i plaću svojim radnicima. Kupcima za Crni petak daje 20% popusta, ali taj će novac sama nadoknaditi kako radnicima ne bi bila manja plaća jer je njihova roba prodana uz popust.
  • Birdsong
    Odjeću Birdsong po narudžbi ručno izrađuju žene migrantice sa sjedištem u Londonu prema dnevnici važećoj i u drugim londonskim tvrtkama za proizvodnju odjeće. Za Crni petak kupci mogu odabrati hoće li uzeti popust od 10% ili 15% ili ga prepustiti Birdsongu kao potporu njihovu radu. Svi su odjevni predmeti izrađeni od obnovljivih i recikliranih tkanina, a pakiraju ih osobe s poteškoćama u učenju.
  • Chalk
    Ovaj brend nakita, koji vodi londonska dizajnerica Malaika Carr, donira 20% od svake prodanog artikla tvrtki Refuge (Sklonište), koja se brine o ljudima izloženim obiteljskom nasilju.
  • Baukjen
    Između Crnog petka i Cyber ​​ponedjeljka Baukjen (i njegova sestrinska marka Isabella Oliver) donira svu zaradu četrima dobrotvornim organizacijama. K tome, tvrtka je CO2 neutralna, ne koristi plastiku, a najmanje 90% tkanina koje koristi je iz održive proizvodnje.
  • House of Sunny
    Ovaj londonski hipsterski brend koristi reciklirane i organske tkanine, biorazgradive vrećice i poseban proces proizvodnje s malo vode (nazvan e-protok). Za Crni petak nudi do 30% popusta, a zasadit će drvo za svaku kupnju.
  • High Hope
    I ova tvrtka koja proizvodi odjeću za slobodno vrijeme obećava da će posaditi drvo za svaku kupnju tijekom vikenda za Crni petak. Nudi do 40% popusta.
  • Maison Bent
    Ova neovisna mala tvrtka koju vode žene za Crni petak ne nudi popuste, već izradu odjeće od ostataka tkanina, koje možete odabrati na web stranici tvrtke ili na Instagramu.
  • Alohas
    Ova španjolska marka obuće posve zaobilazi Crni petak. Umjesto da nudi popuste, od kupaca traži da dobro promisle i kupe samo ono što stvarno trebaju.
  • London Sock Company
    Ova marka čarapa od organskog pamuka nudi 15% popusta na sve artikle, a za svaku narudžbu u studenome donirat će dva para svojih čarapa u dobrotvorne svrhe.

 ***

Ne znamo pouzdano koliko su i hrvatske tvrtke privržene ovakvim praksama. U svakom slučaju, znamo što je dobro i u čemu nam neki mogu biti dobri uzori.

DOBRA HRVATSKA / MDM
www.odgovorno.hr
Studeni, 2020.

Počinje četvrti ciklus UNICEF-ove CSR akademije “Djeca su naš najvažniji posao”

Jedinstveni program edukacije za poslovni sektor o utjecaju poslovanja na djecu

S ciljem poticanja odgovornog odnosa tvrtki prema djeci, UNICEF četvrtu godinu zaredom organizira edukaciju za tvrtke o društveno odgovornom poslovanju i dječjim pravima – CSR akademiju „Djeca su naš najvažniji posao“.

Poduzeća na mnogo načina utječu na djecu i njihova prava, a da često toga nisu niti svjesna. Odnos prema roditeljima, usklađivanje poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje usmjereno na djecu ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, tek je početak dugog niza izravnog i neizravnog djelovanja poduzeća na djecu.

UNICEF-ova CSR akademija, prvi je program na temu uključivanja dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje u Hrvatskoj. Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, CSR akademija osigurava stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu i koracima koje tvrtke mogu poduzeti kako bi uključile dječja prava u svoja poslovna načela, prakse i organizacijsku kulturu.

CSR akademija 2018_polaznici
Polaznici 2. ciklusa CSR Akademije, 2018.

Na CSR akademiji do sada je sudjelovalo je više od 70 predstavnika vodećih hrvatskih kompanija. Polaznici CSR akademije usvojili su stručna znanja i praktične alate koji im pomažu da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje, kao i da integriraju dječja prava u svoje nefinancijske izvještaje.

CSR akademija 2019 polaznici
Polaznici 3. ciklusa CSR Akademije, 2019.

Novi ciklus CSR akademije održat će se u virtualnom obliku putem platforme Zoom, a uključuje 5 online radionica koje se održavaju 8. prosinca 2020., u siječnju, veljači i ožujku 2021.

Sudjelovanje na CSR akademiji ne naplaćuje se, a polaznici koji sudjeluju na svim radionicama stječu pravo na potvrdu UNICEF-a o završenom programu edukacije. Broj sudionika na radionicama je ograničen, a prijave za sudjelovanje zaprimaju se do 1. prosinca 2020. godine na e-mail: atbaric@unicef.org.

CSR akademija - logo

NAJČITANIJE