Dodjela godišnje nagrade za volontera/ku godine

Volonterski centar Zagreb 30.11.2018. organizira godišnju nagradu za volontera/ku godine u Staroj Gradskoj Vijećnici, Ulica Ćirila i Metoda 5.

Na svečanosti u gradskoj skupštini proglasit ćemo DOBITNICU OSKARA – volonterku s najviše glasova građana te okupiti sve nagrađene Oskarovce iz prethotnih 10 godina. Glasovanje za naše finalistice je otvoreno do 27.11. na http://www.oskar.vcz.hr/oskar/. Ovogodišnje finalistice – zvjezde naše zajednice finalistice su: Milena Štimac, Blaženka Eror Matić i Marija Vujeva.

Volonterski Oskar je godišnja nagrada za volontera/ku godine koja se dodjeljuje za individualni volonterski doprinos na području Grada Zagreba. Dodjeljivanjem Oskara želimo istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu te potaknuti što više ljudi da budu aktivni u svojim zajednicama. Natječaj za nagradu Volonterski Oskar provodi se u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Kontakt: promoviraj@vcz.hr, 098373672

Program pronađite ovdje.

I Hrvatska obilježila Svjetski dan WC-a

Odvodnja Samobor d.o.o. organizirala je 19. studenog 2018. predavanje povodom obilježavanja Svjetskog dana WC-a. Cilj je ovog predavanja bio osvješćivanje građana o važnosti izgradnje održivog sustava odvodnje koji je u skladu s našim ekosustavom. Projekt je realiziran u suradnji s gospodinom Krešimirom Vebleom iz TCC-a Danubius – centra za obuku i kompetentnost za sektor otpadnih voda u podunavskoj regiji.

Ujedinjeni narodi odredili su 19. studeni kao Svjetski dan WC-a (World Toilet Day) radi poduzimanja različitih mjera za osiguranje sigurnog zahoda do 2030. Jedan od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda je cilj 6: osiguravanje dostupnosti i održivog upravljanja sanitarnom vodom i vodom.

Ovim je projektom Odvodnja Samobor željela skrenuti pozornost na rastući svjetski problem: oko trećine svjetske populacije živi bez sanitarno ispravnih zahoda i nuždu obavlja na otvorenom. Čak 1.8 milijardi ljudi koristi izvor vode koji je možda kontaminiran ljudskim izmetom, 892 milijuna ljudi prakticira obavljanje nužde na otvorenom a 62,5 % ljudi diljem svijeta nema pristup sigurnom zahodu. Proljev uzrokovan kontaminacijom pitke vode ljudskim fekalijama jedan je od najvećih uzročnika smrtnosti djece u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog proljeva uzrokovanog zagađenom vodom i lošim higijenskim uvjetima svake dvije minute umire jedno dijete mlađe od pet godina, što bi se moglo spriječiti čistom vodom, korištenjem zahoda i pranjem ruku sapunom nakon obavljanja nužde. Utjecaj izloženosti ljudskom izmetu ima razoran utjecaj na javno zdravlje, životne uvjete, prehranu, obrazovanje i ekonomsku produktivnost širom svijeta.

Podsjetimo, u Republici Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 2011., čak 68 tisuća stanova nema kupaonicu, a 38 tisuća kućanstava, odnosno oko 180.000 ljudi živi u kućama bez riješene sanitarne odvodnje.

U Samoboru je oko 85 % kućanstava priključeno na 222 kilometra javne kanalizacije. Evidentirano je samo 800 od gotovo 3.000 korisnika pražnjenja sabirnih i septičkih jama, što znači da još uvijek veliki broj građana svoje fekalne vode ispušta direktno u okoliš, bez pročišćavanja. To za posljedicu ima zagađenje većine izvora vode u Samoboru i okolici koliformnim (fekalnim) bakterijama.

Glavni problem odvodnje u Samoboru je što otpadne vode ne prolaze kroz proces pročišćavanja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sagrađen je 1983., a licenciran 1987. godine. Zbog problema u radnom procesu, rad postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u potpunosti je zaustavljen 2006. godine. Prema Direktivi Vijeća o postupanju s komunalnim otpadnim vodama, Grad Samobor i Odvodnja Samobor d.o.o. imaju rok za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s tercijarnim postupkom do kraja 2020., što bi se trebalo riješiti spajanjem na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zajarki u Zaprešiću.

Zbog činjenice da otpadne vode nisu pročišćene, naš je posao podizanje javne svijesti o onome što se ne smije baciti u kanalizacijski sustav. To je najmanje što možemo učiniti da bismo vodu održali čistima i nezagađenima. Očuvati naš okoliš za buduće generacije možemo jedino zajedničkim radom jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih isporučitelja usluge javne vodoopskrbe i odvodnje i svih građana. Tim smo povodom izradili informativne letke za građane s informacijama o stvarima koje je zabranjeno bacati u kanalizaciju i bitnim informacijama o ispravnim sabirnim i septičkim jamama.

Odvodnja Samobor jedina je tvrtka u Hrvatskoj, možemo reći i u regiji koja na pravi način, edukacijom, obilježava Svjetski dan WC-a, čime postaje generator ekologije samoborskog kraja. Budući da smo u projektu koristili službene promotivne materijale UN-a, ostvarili smo kontakte s njima, prijavili događanje i dobili zahvalu za angažman na kampanji i obećanje da će nas uključiti u svoju anketu kako bi u budućnosti mogli pružiti potporu našim potrebama.

Ovu kampanju nastavit ćemo i narednih godina pod sloganom Svjetskog dana WC-a, Kad priroda zove, moramo slušati i djelovati! jer, ako nitko ne progovori o problemima i ne počne ih rješavati, oni se sami sigurno neće riješiti.

Mirna Čuček, Odnosi s javnošću

Studeni, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Održana deseta konferencija o društveno odgovornom poslovanju

Deseta konferencija o društveno odgovornom poslovanju u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom okupila je predstavnike poslovne zajednice i stručnjake iz područja održivog razvoja.

Desetu obljetnicu održavanja konferencije o društveno odgovornom poslovanju obilježila je tradicionalna dodjela nagrada Indeksa DOP-a, a drugog dana konferencije desetak novih tvrtki potpisom su se pridružile Povelji o raznolikosti Hrvatska, koja već okuplja četrdesetak hrvatskih organizacija.

Dinamični program konferencije obuhvatio je četiri okrugla stola na različite teme, od uloge društveno odgovornog poslovanja u oblikovanju dodane vrijednosti za poduzeća, preko implementacije Ciljeva održivog razvoja UN-a u poslovne i javne strategije do raznolikosti kao temelj za stvaranje inovativnih, fleksibilnih i uključivih organizacija.

Doprinos ostvarenju Ciljeva održivog razvoja UN-a i ove je godine bio u fokusu konferencije, s obzirom na rastući interes gospodarstvenika za ovu temu, ali i potrebe da se ubrza napredak, ostvari snažniji angažman i suradnja svih sektora s nadležnim institucijama. Na što je upozorio akademik Ivo Šlaus koji je podsjetio na upozorenje znanstvenika na katastrofalne posljedice ignoriranja očuvanja ljudskog i prirodnog resursa te istaknuo kako je ispunjavanje Ciljeva održivog razvoja važan zadatak i ako ga ne prihvatimo, naša civilizacija neće preživjeti. „U toj priči nema predvodnika, svi moramo sudjelovati: sve države, sve kulture i sve profesije“, izjavio je akademik Šlaus.

Skandinavske zemlje prepoznate su kao one koje su ostvarile najveći napredak u doprinosu ostvarivanja tih ciljeva, a veleposlanica Kraljevine Švedske Diana Madunic predstavila je švedsku perspektivu i napore koje ova članica Europske unije ulaže u implementaciju Ciljeva održivog razvoja. Kraljevina Švedska već provodi svoj akcijski plan doprinosa ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja UN-a te je švedska vlada donijela i pravilnik o društveno odgovornom poslovanju u kojem jasno objašnjava što se očekuje od švedskih poduzeća. Istaknula je kako društveno odgovorno poslovanje nije filantropija i donacije već implementiranje održivosti u osnovnu djelatnost i način poslovanja. “Kada govorimo o održivom poslovanju, ne govorimo o dodatnom trošku, već o drugačijem načinu poslovanja. Pametnijem načinu poslovanja“, zaključila je Diana Madunic.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u sklopu konferencije dodijelilo priznanja Poslodavac prijatelj obitelji poduzećima MAI MA.PO d.o.o., u kategoriji mikro, MEGATREND poslovna rješenja d.o.o., u kategoriji malih, Poslovna inteligencija d.o.o., u kategoriji srednjih te Ericsson Nikola Tesla d.d., u kategoriji velikih poduzeća.

I ove je godine u sklopu konferencije predstavljeno tridesetak stručnih radova iz raznih područja društvene odgovornosti, kroz sekcije o ulaganju u društveni kapital, strateškom pristupu zaštiti okoliša i upravljanju procesima za održivi razvoj. Svi prezentirani radovi obuhvaćeni su u zborniku radova konferencije.

Dodijeljene nagrade Indeks DOP-a

U hotelu Esplanade Zagreb 20. studenog 2018. održana je jedanaesta dodjela nagrade Indeks DOP-a u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore koja se dodjeljuje za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

Nagrade su dodijeljene prema sljedećim kategorijama:

U kategoriji Velikih poduzeća

Dobitnik nagrade je: AD PLASTIK d.d.

U kategoriji Srednjih poduzeća

Dobitnik nagrade je: HiPP Croatia d.o.o.

U kategoriji Malih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Media Val d.o.o.

U kategoriji Javnih poduzeća

Dobitnik nagrade je: EKO – MURVICA d.o.o.

 

Dobitnici nagrada za pojedina područja su:

Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini

Dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.

Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Dobitnik nagrade je: dm-drogerie markt d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava

Dobitnik nagrade je: Valamar Riviera d.d.

Nagrada za najveći napredak dodijeljena je poduzeću: GALEB d.d.

Tvrtkama Privredna banka Zagreb d.d., Hartmann d.o.o., Končar – Institut za elektrotehniku d.d. te Ericsson Nikola Tesla d.d., Hauska & Partner d.o.o. i Vetropack Straža d.d. dodijeljeno je posebno priznanje za predanost projektu Indeks DOP-a. Priznanje je dodijeljeno poduzećima koja su se u posljednjih deset godina istaknula po kontinuitetu i ustrajnosti popunjavanja upitnika.

“Povećanje broja sudionika u Indeksu DOP-a nas posebno veseli jer potvrđuje jačanje interesa gospodarstva u Hrvatskoj za svoju odgovornost u području nefinancijskih utjecaja. Kompatibilnost metodologije s UN-ovim Globalnim ciljevima održivog razvoja s druge strane pokazuje relevantnost i aktualnost Indeksa DOP-a koji više nego ikad može sudionicima ponuditi informacije o materijalnosti utjecaja i prostoru za razvoj. Na kraju, veseli nas što u klub najboljih i ove godine ulaze neke nove, do sada ne prepoznate kompanije, čime klub jača i širi se.  Nadamo se da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i narednih godina ojačani obvezom ostvarenja Ciljeva održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

„Tvrtke koje nagrađujemo kroz Indeks DOP-a svojim su primjerom, ugrađivanjem društveno odgovornih praksi u svoje poslovne strategije, predvodnici napretka u gospodarstvu i društvu. Naš daljnji zajednički izazov na nacionalnoj razini je usklađivanje politika, strateških i planskih dokumenata s ciljevima održivog razvoja. Kako bismo to postigli i kako bismo kreirali održivo gospodarstvo i društvo, nužno je podići razinu svijesti o Ciljevima održivog razvoja te održivost i društvenu odgovornost učiniti opće prihvaćenim načinom poslovanja. Zajedničkom inicijativom i angažmanom gospodarskog sektora poput ovoga kojemu danas svjedočimo možemo biti pokretač pozitivnih promjena u zemlji,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.

Indeks DOP-a poduzećima omogućava objektivno upravljanje, praćenje, mjerenje i interpretiranje vlastitih specifičnih utjecaja. Koristeći ovaj alat, poduzećima je vidljivije ono što se radi dobro u odnosu na zainteresirane strane te ukazuje na moguća područja unapređenja. Kako bi osigurale vlastitu održivost i razvoj, poduzeća u svim aspektima svog poslovanja i svim odnosima moraju pokazivati kontinuirano dobre rezultate.

HEINEKEN Hrvatska primjer tvrtke kojoj su sigurnost i dobrobit zaposlenika na prvom mjestu

HEINEKEN Hrvatska nagrađen je certifikatom Poslodavac Partner nakon što je u postupku certificiranja potvrdio visoke standarde upravljanja ljudskim resursima i ostvario 94 od ukupno mogućih 100% bodova. Nezavisni tročlani tim konzultantske kuće SELECTIO, koja dodjeljuje ovo prestižno priznanje, utvrdio je da funkcija ljudskih resursa ima stratešku važnost u HEINEKENU i kao takva prati poslovnu strategiju tvrtke. Strategija tvrtke predstavljena je svim zaposlenicima, a temelji se na tri načela: održivo, prirodno i pošteno.

HEINEKEN Hrvatska novim zaposlenicima pruža dobar start nastojeći ih čim prije uhodati i osiguravajući im priliku za uspjeh i ostvarenje profesionalnih ambicija. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni odlično razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi zaposlenici uključeni su u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten, te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem.

Povećanje plaća sustavno se provodi temeljem radne uspješnosti i usporedbe s plaćama na tržištu, a svi zaposlenici uključeni su u neku vrstu varijabilnog nagrađivanja kroz sustav mjesečnih/kvartalnih stimulacija ili godišnjih bonusa. U tvrtki HEINEKEN Hrvatska veliku važnost pridaju zadovoljavanju obrazovnih potreba svojih zaposlenika, a aktivno se radi i na prepoznavanju talenata, njihovom razvoju i zadržavanju u organizaciji. Kao tvrtka koja je prisutna u 70-tak zemalja svijeta te zapošljava preko 80.000 zaposlenika, HEINEKEN potiče razvoj internacionalne karijere, dijeljenje najboljih praksi te općenito nudi dobar sustav podrške.

Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju te se od zaposlenika traže sugestije za poboljšanje svih procesa. Indeks angažmana zaposlenika je na visokom nivou  – čak 84%, pri čemu je 87% zaposlenih iznimno zadovoljno, a 94% zaposlenika navodi da su ponosni što rade u HEINEKENU Hrvatska. Osim tih podataka, ovogodišnje istraživanje klime koje je tvrtka provela pokazuje da više od 90% zaposlenika smatra da ima sve potrebne resurse kako bi svoj posao obavili na siguran način.

Sigurnost i zdravlje zaposlenika na prvom su mjestu, pa se stoga zaposlenicima omogućuju sistematski pregled, visoko kvalitetna radna oprema, dioptrijske zaštitne naočale, trening sigurne vožnje, fleksibilno radno vrijeme te sudjelovanje u različitim sportskim i volonterskim akcijama.

Boris Miloushev, predsjednik Uprave i Romina Ivančić, direktorica Sektora ljudskih resursa u tvrtki HEINEKEN Hrvatska primili su Certifikat Poslodavac Partner od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO.

 

Poziv na okrugli stol „Investicije i održivi razvoj“

kružno gospodarstvo
Foto: freepik - www.freepik.com

Sudjelovat će predstavnik Nordea banke Saša Bešlić, zastupnica u  parlamentu Federacije BiH, novinarka i producentica Sanela Prašović-Gadžo, načelnica za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandara Čilić, bivši ministar zaštite okoliša, saborski zastupnik i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Slaven Dobrović te voditelj održivog razvoja Podravke d.d. Matija Hlebar. Moderator će biti Mladen Iličković, novinar i urednik emisije na Hrvatskoj televiziji “Eko zona”.

Saša Bešlić je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja, koji već 25 godina živi u Švedskoj, gdje je postao vrhunski svjetski ekonomist, glavni direktor održivih financija švedske banke Nordea, proglašen je najboljim švedskim bankarom te je savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma.

Sanela Prašović Gadžo je uvažena sarajevska novinarka, koja je svojim istraživačkim novinarstvom došla do mnogih informacija, koje su ukazivale na spregu tajkuna i političara u BiH. Sve to odvijalo se  na štetu građana, kako ekonomsku, tako i ekološku, što ju je ponukalo da snimi film pod nazivom “Snaga je u istini i pravdi”. Danas je zastupnica u Parlamentu Fedaracije BiH.

Više informacija o okruglom stolu pročitajte na facebook stranici ovdje.

Skup o održivoj urbanoj mobilnosti

ODRAZ i mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE pozivaju prometne stručnjake, prostorne planere, predstavnike udruga, javnih poduzeća i medija te sve zainteresirane za temu održivog prometa u gradovima da se pridruže na skupu o održivoj urbanoj mobilnosti. Dođite 6. prosinca 2018. godine u 11.00 sati u HKD Napredak (Bogovićeva 1/I. kat, Zagreb), sudjelujte na panel raspravi i brojnim zanimljivim prezentacijama te upoznajte primjere dobre prakse i što Zagreb radi po pitanju održive mobilnosti. Prijave su otvorene do 30. studenog 2018.

SKUP O ODRŽIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI

Panel rasprava “Integrirani promet” / 11.00 – 13.00

Skup ćemo započeti panel raspravom na temu integriranog prometa koju organiziramo u suradnji Udrugom gradova u RH (Nacionalna točka programa URBACT). Čut ćemo o iskustvima Zagreba, Ljubljane, Varaždinske županije i okolnih područja te iskustvima i rezultatima hrvatskih gradova koji su sudjelovali u programu URBACT, s posebnim fokusom na održivu mobilnost.

U panelu sudjeluju:

  • Ante Klečina / Varaždinska županija
  • Matic Sopotnik / Mestna občina Ljubljana
  • Damir Kapuđija / IPZP – Integirani promet zagrebačkog područja
  • Petra Grgasović / stručnjakinja za program URBACT za urbanu mobilnost

Moderatorica rasprave je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić.

Predstavljanje primjera iz prakse / 14.00 – 15.00

Nakon panel rasprave, nastavit ćemo s predstavljanjem nekoliko primjera iz prakse:

  • Grad Zagreb i održiva mobilnost – planovi i projekti / Matija Vuger, Grad Zagreb
  • Predstavljanje URBACT III programa / Marko Ercegović, Nacionalna URBACT točka/ Udruga gradova u RH
  • Projekt “CIVITAS Prosperity”/ Nebojša Kalanj, Grad Koprivnica
  • Diplomski studij “Održiva mobilnost i logistika” / Predrag Brlek, Sveučilište Sjever

Dodatne informacije pronađite ovdje.

Bolji radni uvjeti za sve: Fleksibilnost i sigurnost za nove oblike zapošljavanja

Foto: Vecteezy

Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze.

Zastupnici su dali zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno. Prema pravilima, svi novi zaposlenici, uključujući one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada.

Više o temi rekao nam je zastupnik odgovoran za izvješće Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska).

Rastuća fleksibilnost i digitalizacija na tržištu rada donijela je nove i nestandardne oblike zapošljavanja. Koje su prednosti i izazovi ovog trenda?

Nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, čak i novi koncept rada te testiraju naša tržišta rada, ograničenja i pravila zakona o radu te socijalnu zaštitu. Prednosti mogu biti brojne i nemoguće je ignorirati dolazak fleksibilnijih, maštovitijih i prilagodljivijih oblika zapošljavanja. Jasno je da Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za ove nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavamo postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike, odnosno „fleksibilnu zaštitu“.

S novim poslovnim modelima nejasno je jesu li neke osobe samozaposlene ili zaposlene. Hoće li se nova pravila odnositi na platforme kao što su Uber i Deliveroo?

Nova pravila odnosit će se na radnike koji obavljaju posao za koji su plaćeni prema uvjetima druge osobe o kojoj ovise i koja upravlja njihovim radnim uvjetima. Radnici na ovakvim platformama bit će obuhvaćeni pravilima, moglo bi se reći da su oni i potaknuli ovo izvješće. Što se tiče samozaposlenih osoba, Parlament je želio biti jasan, isključujući iz prijedloga osobe koje su dobrovoljno samozaposlene.

Što će se promijeniti u odnosu na postojeća pravila?

Nova direktiva uspostavlja općeniti minimum prava radnika u Europi, što je velika promjena. Ova prava se mogu smatrati kao početak okvira za europsko tržište rada, što je prijeko potrebno kako bi ojačali europske projekte. Konkretno, naglasio bih vremensko ograničenje za probno razdoblje koje ne bi trebalo biti duže od šest mjeseci; pravo na rad za druge poslodavce uz zabranu navedenih “klauzula o isključivosti” ili “nekompatibilnosti”; pravo na dobivanje propisane obuke besplatno i unutar radnog vremena; i pravo na posebna jamstva osiguravajući minimalnu predvidivost oblicima zapošljavanja koji po svojoj prirodi nisu vrlo predvidivi, kao u slučaju ugovora “na zahtjev”.

U vezi rada na zahtjev, Parlament želi da zaposlenici budu isplaćeni ako se ugovoreni sati otkažu prije dogovorenog roka.

Izvor: Europski parlament

„Rastemo zajedno“: Tele2 podržava projekt BORANKA – pošumljavanje opožarene Dalmacije radom mladih izviđača

Vatra iza sebe ostavlja pustoš, a priroda se sama ne može boriti protiv svega čime je ugrožavamo. Vrijeme je da joj pružimo ruku i to činimo svakodnevno.

Većina požara može se ugasiti čašom vode u prvoj minuti, u drugoj minuti nam treba vjedro vode i pomoć druge osobe, dok je već u trećoj potrebna oprema za gašenje i ekipa vatrogasne postrojbe. Uz to što je požar koji nastaje u šumi ponekad teško zapaziti na vrijeme,  požari na otvorenom ovise o vjetru, pa se tako može proširiti čak i brzinom od par metara u sekundi. Sva ova saznanja te poražavajuće brojke koje govore kako je od 1. lipnja do 31. kolovoza prošle godine u priobalju buknulo više od 1300 požara koji su zahvatili površinu od gotovo 60 000 hektara, bio je i više no dovoljan razlog da se Tele2 aktivno uključi u akciju BORANKA.

Jedna od temeljnih vrijednosti Tele2 je stvari raditi otvoreno i odgovorno, pa je tako društveno odgovorno poslovanje dio naše poslovne strategije. Već drugu godinu preveniramo požare DRONacijom – donacijom dronova vatrogasnim društvima, a aktivno smo uključeni i u Boranku, projekt pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije, u organizaciji Saveza izviđača. Drago nam je što smo dio projekta gdje svakodnevno imamo priliku svjedočiti sve većem broju ljudi koji se uključuje, volontira i donira svoje vrijeme.

Priroda je nemoćna sama se obraniti i brzo obnoviti, zato treba nas. U volontiranju na projektu Boranka sudjeluju učenici i studenti, planinari, sportski klubovi, članovi lokalnih DVD-ova i svi ostali zainteresirani građani i organizacije. Zahvaljujući projektu BORANKA sudjelujemo u   pošumljavanju opožarenih područja Dalmacije sadnjom novih stabala te tako čuvamo prirodne ljepote Lijepe naše. Kao društveno odgovorna kompanija koja vodi brigu o zajednici u kojoj radi i djeluje, simbolično smo zasadili svoje drvo na obroncima Mosora i silno smo ponosni što smo dio ovog projekta. Naravno, kontinuirano pozivamo i svoje korisnike ali i sve građane da se uključe pa smo, dodatno, svim Tele2 korisnicima omogućili besplatno surfanje na stranici boranka.hr, točnije, internet promet im se na toj stranici ne naplaćuje.

Zahvaljujući ovoj kampanji svi se možemo aktivno uključimo u spašavanje šuma, neovisno o tome gdje se nalazimo. U velikim požarima, koji sve češće haraju hrvatskom obalom i priobaljem, stradavaju izrazito velike površine šuma, a to se zajedničkim trudom može spriječiti. Cilj svih koji su uključeni u ovaj projekt je podići svijest građana, a posebice djece, o važnosti šuma, zaštiti prirode te prevenciji požara. Osobnim primjerom želimo potaknuti mlade na volontiranje i aktivno uključivanje za dobrobit zajednice u kojoj žive. Samo zajedno i u što većem broju možemo doprinijeti obnovi opožarenih područja u Hrvatskoj koja se, u protivnom, ne mogu sama obnoviti.

Vjerujemo kako će do kraja studenog biti i premašena očekivana brojka od 30.000 posađenih novih stabala. Ponosni smo što imamo priliku svojim sponzorstvom i aktivnostima podržati ovaj hvalevrijedan projekt. Nadamo se da će i svi građani prepoznati važnost i vrijednost akcije te nam se pridružiti.

Tele2 je ponosni sponzor ove vrijedne akcije i poziva sve svoje korisnike da se priključe kampanji donacijama, a i samom sadnjom. Tako, iz pepela izgorene šume, nastaju nove zelene koje vraćaju boju i život Dalmaciji.

Tele2

**

Studeni, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Knjiga „DOBRA HRVATSKA / Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI“ 79 primjera i 65 organizacija – po prvi put zajedno u pridobivanju društva za više održivosti!!

Postoji dobra Hrvatska!

Knjiga DOBRA HRVATSKA / Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI / Hrvatski doprinosi Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030., takva prva i cjelovita, prikazuje dosege društveno odgovorne prakse u Hrvatskoj u posljednje četiri godine i svojevrsna je kronika, trajni zapis ovog vremena Hrvatske.

Cilj joj je promovirati dobre organizacije, afirmirati društvenu odgovornost, ali i umrežiti dobre ideje – ljude – projekte i tvrtke u novo javno djelovanje, „provocirati“ rast nove društvene socijalne  iekološke svijesti. Knjiga je vrijedna i važna i po tome što prikazuje usmjerenost hrvatske odgovorne prakse s Globalnim ciljevima održivog razvoja UN 2030. Zahvaljujući suradnji niza organizacija, ova će knjiga ostvariti trajni doprinos u osvještavanju javnosti o dobrim poduzećima, pozitivnoj Hrvatskoj i održivom razvoju u nas. S druge strane, poslužit će jednako tako i edukaciji studenata i zaposlenika te prijenosu iskustava kroz benchmarking među tvrtkama.

Sveobuhvatni pregled hrvatske prakse zadnjih godina – knjiga DOBRA HRVATSKA

Na stranicama ove knjige svoje primjere DOP-a prikazalo je 65 organizacija koje predstavljaju i najveći dio hrvatske predvodničke skupine na planu zalaganja za održivost i izlaganja pred javnošću. No znamo kako u Hrvatskoj, nasreću, postoje još i tisuće drugih organizacija koje imaju rezultate, ponose se svojim ekonomskim, socijalnim i okolišnim ostvarenjima.

Prema kriteriju nacionalne klasifikacije djelatnosti, zastupljenost organizacija u knjizi je sljedeća: Proizvodnja i proizvodne usluge – 17; Turizam – 6; Proizvodnja i distribucija električne energije – 3; Trgovina – 8; Bankarske usluge i osiguranje – 6; Civilno društvo – 8; Ostale usluge – 9, itd.

Prema kriteriju veličine najzastupljenije su velike organizacije – njih je 25 (38,5 %). Srednje velikima pripada 20 subjekata (30,74 %), koliko je i malih i mikro organizacija – 20 (30,76 %).

Tvrtke koje posluju izravno na tržištu, a u knjizi ih je predstavljeno 48, ostvarile su u 2017. godini 63 milijarde ukupnog prihoda.

Na stranicama knjige prikazano je ukupno 79 primjera dobre prakse razvrstanih u tri osnovna područja ostvarivanja DOP-a i održivosti: Dobrobit za zajednicu – 45 primjera; Dobrobit za okoliš – 24 primjera te Dobrobit za zaposlenike – 10 primjera.

Svaki od prikazanih primjera referira se na jedan ili više njih od ukupno 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja, što je važna značajka knjige Dobra Hrvatska. Najčešće su navedeni sljedeći ciljevi: Cilj 11. (Održivi gradovi i zajednice) spominje se u 27 primjera, Cilj 17. (Partnerstvom do ciljeva) – u 20; Cilj 12. (Odgovorna potrošnja i proizvodnja – u 14 te Cilj 4. (kvalitetno obrazovanje) – u 12 primjera. itd.

Društveni značaj knjige DOBRA HRVATSKA

Knjiga je nastala u skladu s novim potrebama hrvatskog društva. Naime, već desetak godina hrvatska praksa društveno odgovornog ponašanja / djelovanja / poslovanja raste i obogaćuje se. Mnoge su organizacije, poslovni sektori i segmenti društva krenuli u najvažniju promjenu uopće – da spoje sebe, zajednicu i okoliš u jednu novu ravnotežu, sklad, u ono što zovemo – održivošću. I žele na tome raditi organizirano, sustavno i planski. Komuniciranje svega tog u javnosti – u tim uvjetima – ubrzano postaje sve važnije. Informirati javnost i raspravljati o svemu tome u javnosti u takvim uvjetima ubrzano postaje sve važnije.

Vidljivost društveno odgovorne prakse, koju ova knjiga tako svesrdno i široko  podržava, presudan je etapni cilj današnje Hrvatske na putu prema održivosti. Stanje od prije nekoliko godina, kad je vidljvost bila stisnuta i povučena u usku „zeleni kutak“ kojim se kretala grupa od tek nekoliko tisuća “profesionalaca”, pojedinaca i tvrtki, poklonika i promotora DOP-a, bila je odraz ne samo slabe vidljovosti, već i malog broja organizacija koje su DOP pokušava uklopiti u svoju poslovnu strategiju . Osnaženom vidljivošću, potaknutom na razne načine – na primjer, publiciranjem primjera dobre prakse, sumornih ali i ohrabrujućih podataka o eko stvarnosti, izjavama i intervjuima, nagradama i priznanjima… – potaknut će će se dovođenje sintagmi poput “društveno odgovorno”, “održivo zalaganje”, “zalaganje za opće dobro”, “odgovornost prema budućim naraštajima” s periferije u središte društvene komunikacije i svijesti. Tek onda možemo očekivati da će se akcija na planu održivog razvoja probuditi. Dok se nova građanska i društvena svijest ne elablira među elitom, političkom, akadmeskom, gospodarskom i financijskom, ne treba ni očekivati da će DOP postati „moderan“. Ž u tom svijetlu, ova je knjiga i izuzetan doprinos viljvosti hrvatskoig DOP-a  u javnosti.

Gobalni ciljevi  – akcija naša, ovdje, hrvatska !

Uvažavajući globalne i nacionalne trendove te potrebe društva, objava prve hrvatske knjige primjera dobre prakse DOP-a usmjerila se na doprinose naših organizacija Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030. Naime, svaki se primjer referira na određeni Globalni cilj.

U jedno se zalaganje svijeta, naime, ovdje povezuju Globalni ciljevi održivog razvoja UN i konkretna praksa hrvatskih organizacija, tvrtki – od velikih i do malih i mikro, javne uprave i civilnog sektora,

Globalni ciljevi održivog razvoja stoga su odabrani kao svojevrstan zajednički nazivnik cjelokupne ideje. Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) univerzalni su ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih Naroda koristiti kao polazne točke u kreiranju svojih politika sve do 2030. U suprotnom, pozitivni scenariji nisu izgledni. Kao što njihov sam naziv govori, oni su globalni, sveobuhvatni – primjenjivi na sve dijelove svijeta, sve zajednice i sve sektore. Koristeći ih kao smjernice, svaka zemlja i svaka organizacija postaje dijelom globalnog djelovanja koje nastoji ostvariti bolju budućnost za sve.

KAZALI SU O KNJIZI DOBRA HRVATSKA

Iz uvodne riječi urednika

Pred svima onima svima onima koji prednjače u praksi DOP-a i zalaganjima za održivost – liderima, menadžerima, tvrtkama..,  stoji sada i novi izazov, . Pred njima je zadaća da uspješnijim komuniciranjem vlastite dobre prakse u javnosti postanu uzor, da budu oni koje će slijediti javnost i druge organizacije. Na njima je, onima dobrima, da preuzmu novu odgovornot – odgovornost za društveno okruženje, svijest, klimu društva. U skladu s time trebat će napuštati one stare obrase, samonametnute ograničenja, predrasude i stigme – kako da je svako isticanje dobre prakse tek “najobičnija reklama” ili “greenwashing”. Ne treba se bojati i bježati od “reklame DOP-a”. Ako netko i zlorabi takvo što, plaća PR agencije za stvaranje „zelenog imidža“, na dušu mu, i neće zadugo. Stići će ga oni koji stvarno prevode DOP, vjeruju u bolji svijet, i njih ima već mnogo, i vide se i na stranicama ove knjige.

Što reći o očitovanjima i tolikim svjedočanstvima dobrote čovjeka, pojedinaca i organizacija? Nitko tko s pažnjom bude listao i čitao ove stranice, a njih će vjerujem biti mnogo, neće ostati ravnodušan. Možda bismo knjizi mogli pridodati i još jedan podnaslov – “Hrvatska bajka”. A bajke oraspoložuju, slave svjetlo i vrline, u njima na kraju uvijek dobro nadvlada zlo. Nenadano, dobili smo knjigu punu optimizma, stvaralaštva, “pozitive”.

Goran Tudor, urednik, menadžer Poslovne inicijative Dobra hrvatska, M.E.P. d.o.o

—————–

Iz predgovora

Biti odgovoran nije fiksno, nepromjenjivo stanje, već je to proces kontinuiranog redefiniranja društvenog ugovora između poduzeća i njegovih dionika. Biti odgovoran odnosi se na volju, kapacitiranost i spremnost menadžmenta da realizira svoju viziju kroz boljitak mreže dionika koja ga okružuje…. Osnovni cilj modernih poduzeća je optimizacija profita i njegova ravnoteža s okolišnim i društvenim elementima utjecaja. U knjizi Dobra Hrvatska, na primjerima uspješnih poduzeća, može se vidjeti kako je društvena odgovornost mnogo više od donacija i sponzorstava i da predstavlja koncepciju strateškog upravljanja resursima poduzeća kroz ravnotežu ekonomskih, društvenih i okolišnih ciljeva…. To je vrijedan poduhvat i hvale vrijedna inicijativa ne samo zbog nade da će neki od tih primjera motivirati menadžere već i zbog jasnog dokaza kako u Hrvatskoj postoje menadžeri koji na pravi način anticipiraju tihe signale sa tržišta i imaju jasnu viziju budućnosti.

Postoji Dobra Hrvatska, što ova knjiga navještava i u vedrini podcrtava!

Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Zagreb

—————–

Iz uvoda

Hrvatska udruga poslodavaca nositelj je UN-ove inicijative za održivi razvoj u Hrvatskoj te tako, upravljajući Global Compact mrežom Hrvatska, jača djelovanje poslovnog sektora u Hrvatskoj u području društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja… Ciljevi održivog razvoja rezultat su vjerojatno najsveobuhvatnijega, najuključivijeg procesa u povijesti Ujedinjenih naroda te održavaju doprinose svih sektora društva u svim dijelovima svijeta. Ako uzmemo samo UN Global Compact, više od 1500 tvrtki sudjelovalo je u njihovoj izradi. Svih 17 ciljeva održivog razvoja i 169 s njima povezanih podciljeva globalne su naravi, univerzalno primjenjivi i uzajamno povezani. Sve zemlje, razvijene i one u razvoju, dijele odgovornost za ostvarenje ciljeva… Ova knjiga, prva takva zbirka u Hrvatskoj, sadrži inspirativne hrvatske primjere odgovornog poslovanja, usmjerenog ispunjenju ciljeva za dobrobit zajednice, ljudi i okoliša, prema boljem sutra.

Vali Marszalek, Hrvatska udruga poslodavaca,  direktorica Global Compact mreže Hrvatska

————–

Devet mjeseci rada , 90 članova tima – najveći napor hrvatskog nakladništva !

Pokretači i nositelji projekta su Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i tvrtka M.E.P. d.o.o. u suradnji s Global Compact mrežom Hrvatska.

Knjigu predstavlja daleko najveći zajednički napor u našem stručno-popularnom nakladništvu, posebno onome usmjerenom na problematiku održivog razvoja. Rad na njoj trajao je od veljače do listopada 2018. Godine. Članke – opise primjera pisala su 82 koautora, sukladno jedinstvenoj metodologiji koji je definirao Naknadnik.

Upravljanje projektom, njegovu izvedbu i logistiku potpisuje M.E.P. d.o.o. iz Zagreba.

Goran Tudor, urednik knjige

DOBRA HRVATSKA

__________

Knjigu putem webshopa možete naručiti ovdje, ili je pak kupiti osobno u Hrvatskom centru poslovne knjige u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 226G.

NAJČITANIJE

Međunarodni dan muzeja

Međunarodni dan muzeja 2026.: Izgradnja mostova kroz kulturu

Međunarodni dan muzeja obilježava se globalno 18. svibnja u koordinaciji ICOM-a. Cilj obilježavanja je istaknuti kulturni značaj muzeja.  Muzeji više nisu tiha spremišta prašnjavih relikvija;...