ILIRIJA u transparentnoj i aktivnoj komunikaciji sa svim dionicima i okruženjem

Objavio
Odgovorno
-

Tijekom više od šest desetljeća poslovanja, “Ilirija” je izrasla u vodeći gospodarski subjekt na lokalnoj razini, potom u jednu od tri vodeće turističke kompanije na području svoje regije i 15 vodećih turističkih kompanija te 200 najboljih kompanija u Republici Hrvatskoj.  Stabilnim poslovanjem  i razvojem, širenjem poslovanja, stvaranjem novih vrijednosti, prelaskom na cjelogodišnje poslovanje i otvaranjem novih radnih mjesta, “Ilirija” odgovorno pridonosi razvoju sredine i društva.

Transparentna interaktivna komunikacija s dionicima presudno je načelo održivosti. Uspješna komunikacija i sklad odnosa s dionicima ključan je činitelj sadašnjeg i dugoročnog razvoja kompanije. Na tom je temelju “Ilirija” je uvijek radila i rasla. Svjesna takve odgovornosti ona je, iako nije zakonski obveznik, javno objavila Godišnji izvještaj o društveno odgovornom poslovanju za 2017. godinu i, u odnosu na prethodna dva izvještaja, u nj aktivno uključila svoje dionike. Godišnji izvještaj o DOP-u za 2017. naš je treći nefinancijski izvještaj, a ujedno i prvi usklađen s međunarodnim GRI Standardima, u kojem se navodi osam ključnih dionika: dioničari, kupci/gosti, zaposlenici, država, financijske institucije, lokalna zajednica i dobavljači.

Gosti – naši kupci, u središtu su naših razmišljanja i prakse i, više od toga – s njima živimo. Povratna informacija od kupaca, njihov doživljaj i iskustvo s nama, najvažniji su inputi svakome novom unapređenju i razvoju sadržaja i oblika ponude. Redovita komunikacija u tom smislu s turističkim agencijama, poslovnim partnerima i ona izravna s gostima, podržavana svim modernim metodama i kanalima, početak je i kraj svakoga radnog dana.

Živa komunikacija s državnom i lokalnom zajednicom odvija se našim sudjelovanjem i zalaganjima, radom u 13 stručnih i profesionalnih udruženja, podnošenjem prijedloga i mišljenja na nacrte zakona, inicijativama koje utječu na poslovanje turističkih kompanija i  konkurentnost hrvatskog turizma. Na konferencijama, predavanjima i aktivnostima udruženja potvrđujemo ulogu angažiranoga sudionika. Još je jedno važno načelo održivog poslovanja i preduvjet uspjeha – lokalno postojanje i djelovanje. Najvažniji neizravan ekonomski utjecaj tvrtke na ovaj kraj vidimo u zapošljavanju lokalnog stanovništva iz grada Biograda na Moru koje čini 46 % udjela u ukupnom broju zaposlenika. Čak 99 % naših zaposlenika je iz regionalne zajednice Zadarske županije. Također, u dijelu nabave 95,53 % naših dobavljača su iz Hrvatske, čime potičemo nacionalnu ekonomiju i gospodarstvo. Kao vodeći turistički gospodarski sustav u Biogradu na Moru potičemo razvoj ukupne turističke ponude grada i oklice.

“Ilirija” je tijekom 2017. intenzivno djelovala, pokretala i akcije u smjeru  razvoja i prepoznatljivosti turističke destinacije, u svojoj organizaciji i financiranju, poput: Biograd Boat Show-a, Bike&Wine – Ravni kotari Tour, Aquatic centra i Arsenala.

Sustavnom politikom strateške korporativne filantropije tvrtka specifično i susretno odgovara na mnoge individualne potrebe i šire društvene interese. Uprava poduzeća osmišljava i provodi cjelokupan proces korporativne filantropije koja uključuje donacije i sponzorstva za određenu poslovnu godinu. Više je načina i više društvenih područja u kojima se to ostvaruje. Prvo, iniciranjem ili sudjelovanjem u procesu doniranja/sponzoriranja za konkretne društvene projekte, zajedno s drugim poslovnim subjektima, udrugama i institucijama, uglavnom s područja Zadarske županije. Naša politika kontinuiranog doniranja i potpore različitim organizacijama temelji se prije svega na procjeni njihove važnosti i utjecaja na dugoročan razvoj zajednice i stupnju njihove inovativnosti. Podržavamo akcije koje uključuju brigu za očuvanje i zaštitu okoliša, razvoj obrazovanja, promicanje i očuvanje kulturne baštine i tradicije ovog kraja te utjecaj na djecu i mlade. Osim novčanih donacija, znatan je udio donacija u uslugama poput smještaja, ustupanja prostornih kapaciteta te pružanja usluga hrane, pića i transfera. Tijekom 2017. godine “Ilirija” je sustavom korporativne filantropije donirala i sponzorirala druge – u novcu i uslugama – u ukupnoj vrijednosti od 572.782,00 kuna.

Upravljanje ljudskim potencijalima je područje stalnog zalaganja za održivost. U “Iliriji” je koncem 2017. radilo 227 stalnih zaposlenika, a u sezoni 444. Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu uvijek su prioriteti, što je u 2018. okrunjeno priznanjem “Tvrtka prijatelj zdravlja”. U edukativnim programima Ilirijine Akademije poslovne izvrsnosti i u drugim oblicima u 2017. zaposlenici su proveli prosječno 32 sata, na trošak kompanije. “Ilirija” se zalaže za toleranciju različitosti i razmijevanje među ljudima.  Naša je tvrtka potpisala Povelju raznolikosti, a predsjednik Uprave jedan je od njenih pet ambasadora raznolikosti u Hrvatskoj. U top menadžmentu žena je 67 %, a među svim zaposlenima na kraju poslovne godine 49 %.

Naposljetku, naš je cilj edukacijom osvijestiti i unapređivati odnos zaposlenika i gostiju prema očuvanju prirode i okoliš, održivo zahvaćati i vraćati u prirodu sve vrste sirovina, vode i energije, s trajnom obvezom smanjenja vlastitih negativnih utjecaja na prirodu koje smo dio.

Svijest o društveno odgovornom poslovanju, ugrađena u temeljne postulate kompanije, konstanta je naše poslovne politike. Zahvaljujući svemu naznačenom, “Ilirija” je prva turistička kompanija dobitnica priznanja za društveno odgovorno priznanje INDEKS DOP-a.

Razvoj poslovne strategije zasnovane (i) na održivosti kulminirala je rezultatima poslovanja u 2017. godini, najboljima od našeg osnutka, koji u konačnici znače ishodišnu i ciljnu točku društvene odgovornosti poslovnog sustava.

Goran Ražnjević,
predsjednik Uprave
(Preuzeto iz knjige Dobra Hrvatska/Društveno odgovorno poslovanje – NAJBOLJI)

Unicef-ova CSR akademija educira nas na temu: djeca su naš najvažniji posao!

Objavio
Vali Marszalek
-

Pozivamo – pridružite se trećem ciklusu UNICEF-ove CSR akademije „Djeca su naš najvažniji posao“ i napravite važan korak za svoje poslovanje.

CSR akademija zajednička je inicijativa Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatske udruge poslodavaca s ciljem unaprjeđenja odnosa tvrtki prema djeci. Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, CSR akademija osigurava stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu, te praktične alate i smjernice koji će pomoći kompanijama da u većoj mjeri utječu na dobrobit djece u zemlji, kao i da integriraju dječja prava u nefinancijske izvještaje.

UNICEF-ova CSR akademija uključuje četiri jednodnevne radionice prema sljedećem rasporedu:

  • radionica: 9. svibnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  • radionica: 6. lipnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  • radionica: listopad 2019. (termin će biti definiran naknadno)
  • radionica: studeni 2019. (termin će biti definiran naknadno)

Edukacija je namijenjena upravi i višem menadžmentu, voditeljima korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću,  marketinškim stručnjacima, stručnjacima za održivi razvoj te stručnjacima za ljudske potencijale.

Sudjelovanje na radionicama ne naplaćuje se, a zbog ograničenog kapaciteta, pravo sudjelovanja ostvarit će predstavnici tvrtki koje se prijave ranije. Polaznici koji će sudjelovati na sve četiri radionice dobit će potvrdu UNICEF-a i HUP-a o završenom programu edukacije.

  • Poziv na edukaciju, program prve radionice i letak s više informacija nalaze se u nastavku dolje
  • Iskustva i dojmove dijela polaznika prve generacije CSR akademije 2017 možete pogledati na videu https://www.youtube.com/watch?v=pGZZL8Xn7_o
  • Prijavu o sudjelovanju dostavite do travnja 2019. godine na e-mail: atbaric@unicef.org ili na broj telefona 01/2442 660.

Vali Marszalek
Hrvatska udruga poslodavaca

POZIV IZ UNICEFA

UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) vodeća je svjetska organizacija koja brine o djeci. U Hrvatskoj, UNICEF doprinosi tome da svako dijete dobije podršku koja mu je potrebna kako bi ostvarilo svoj puni potencijal.

Tvrtke su važni UNICEF-ovi saveznici u nastojanju da djeci pružimo najbolje. Prikupljanjem financijskih sredstava, ali i različitim nefinancijskim oblicima suradnje zajednički možemo doprinijeti promicanju, zaštiti i ostvarenju prava djece.

Promicanje društveno odgovornog poslovanja koje poštuje i integrira prava djece jedan je od glavnih ciljeva UNICEF-ovog programa suradnje s tvrtkama. Tvrtke na mnogo načina utječu na djecu i njihova prava, a da često toga nisu niti svjesne. Odnos prema roditeljima, usklađivanje poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje usmjereno na djecu ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, tek je početak dugog niza izravnog i neizravnog djelovanja tvrtki na djecu.

Kako bismo potaknuli tvrtke na unaprijeđenje utjecaja na djecu, 2017. godine u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) pokrenuli smo prvu nacionalnu edukaciju o društveno odgovornom poslovanju i dječjim pravima – CSR akademiju „Djeca su naš najvažniji posao“.

Na edukaciji, koja se nastavila i u 2018. godini, sudjelovalo je više od 40 predstavnika vodećih hrvatskih kompanija. Polaznici CSR akademije usvojili su stručna znanja i praktične alate koji im pomažu da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje, kao i da integriraju dječja prava u svoje nefinancijske izvještaje.

Ovim putem Vas pozivamo da nam se pridružite u novom ciklusu CSR akademije  u 2019.  i napravite važan korak za svoje poslovanje.

Sudjelovanje na CSR akademiji ne naplaćuje se, a polaznici koji sudjeluju na svim radionicama će dobiti potvrdu UNICEF-a i HUP-a o završenom programu edukacije.

Molimo Vas da nam povratnu informaciju o sudjelovanju javite do 15. travnja 2019. godine na e-mail: atbaric@unicef.org ili na broj telefona: +385 1 2442 660.

Radionice će se održati prema sljedećem rasporedu:

  1. radionica: 9. svibnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  2. radionica: 6. lipnja 2019. od 9:00 do 16 sati, HUP, Radnička cesta 52/1, Zagreb
  3. radionica: listopad 2019. (termin ćemo definirati naknadno)
  4. radionica: studeni 2019. (termin ćemo definirati naknadno)

———————————-

PRVA RADIONICA TREĆEG CIKLUSA ( 2019.)

9. svibnja 2019., Hrvatska udruga poslodavaca, Radnička cesta 52/1, Zagreb  

UVODNI MODUL: JESU LI DJECA VAŠA POSLOVNA ODGOVORNOST?                    

Ključne informacije

Tvrtke imaju velik utjecaj i odgovornost prema društvu u kojem djeluju. Sa sigurnošću možemo tvrditi da ono što je dobro za djecu, ne može biti loše za poslovanje. Odnos poslovne zajednice prema djeci posebno je važna tema jer gotovo da ne postoji poslovanje koje na neki način ne utječe na djecu. Tvrtke utječu na prava djece, izravno ili neizravno, pozitivno ili negativno, i to ne samo po pitanju dječjeg rada koje prepoznajemo najčešće iz velikih novinskih naslova.

Ciljevi prve radionice

  • razumjeti što su prava djece i zašto su važna za poslovanje • upoznati međunarodne okvire i standarde koji se odnose na prava djece • istražiti ‘poslovni slučaj’ za upravljanje različitima utjecajima na prava djece, što obuhvaća bolje upravljanje rizicima i prepoznavanje potencijalnih prilika za doprinos dječjim pravima • utvrditi korake i praktične postupke koji se mogu poduzeti kako bi se ispunila korporativna odgovornost poštivanja prava djece

PROGRAM RADIONICE:

08:45 – 09:00 registracija sudionika; 09:00 – 09:50 uvod u radionicu; 09.50 – 11.00 ljudska/dječja prava i poslovni sektor (međunarodni okviri i standardi)  11.00 – 11.15 pauza za kavu 11.15 – 13.00 kako se različiti dionici bave pravima djece; rad na “poslovnom  slučaju” 13.00 – 14.00 pauza za ručak 14.00 – 15.45 mjere za upravljanje utjecajima na prava djece 15.45 – 16.00 zaključci i kraj

————————————————

PROSPEKT

ZAŠTO SU DJECA NAŠ NAJVAŽNIJI POSAO?

U Hrvatskoj živi približno 800 tisuća djece mlađe od 18 godina – približno 1/5 ukupnog stanovništva. Gotovo da nema tvrtke koja na neki način ne utječe na njihove živote.

Odnos tvrtki prema roditeljima i usklađivanju njihova poslovnog i privatnog života, proizvodnja proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje koje je namijenjeno djeci ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se  − sve to snažno utječe na interese djece i njihova prava.

Uz zajednički rad na ovoj temi, dobrim poslovnim rezultatima možemo pridružiti i dodatnu vrijednost, te se tako približiti svjetskim standardima suvremenog poslovanja koje se sve više brine o održivom razvoju i ljudskim pravima.

O programu edukacije

UNICEF je 2017. godine u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca pokrenuo prvi nacionalni program edukacije poslovnog sektora o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje − „Djeca su naš najvažniji posao”.

Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, radionice osiguravaju stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu, kao i praktične alate i smjernice koji će pomoći tvrtkama da uključe dječja prava u svoja poslovna načela, poslovne prakse i organizacijsku kulturu.

Program edukacije „Djeca su naš najvažniji posao” uključuje četiri jednodnevne radionice koje će se održati u svibnju, lipnju, listopadu i studenom 2019. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Zašto sudjelovati?

PROCIJENITE SVOJ UTJECAJ: Jesu li djeca vaša poslovna odgovornost?

UPRAVLJAJTE RIZIKOM I PREPOZNAJTE PRILIKE: Usvojite znanja o corporate social responsibility (CSR) alatima za upravljanje poslovnim rizicima vezanim uz dječja prava. POVEŽITE SE: Razmjenite iskustva o dobrim poslovnim praksama i surađujte s kolegama iz drugih tvrtki.

POVEĆAJTE SVOJU VRIJEDNOST: Izgradite poslovne procese koji uključuju djecu kao ključne dionike.

IZVJEŠTAVAJTE O PROVEDENIM AKTIVNOSTIMA: Informirajte svoje dionike o provedenim aktivnostima i povećajte svoju konkurentnost.

————————

Iskustvo polaznice:

„Osim što je bila iznimno zanimljiva, edukacija „Djeca su naš najvažniji posao” pokazala se i vrlo korisnom. „Otvorila nam je oči” kad je u pitanju širina utjecaja poslovnog sektora na djecu i dala odgovor na pitanje zašto su djeca (i mladi) i njihova prava važni za poslovanje.

Uz stjecanje stručnih znanja o tome kako razumjeti i prepoznati utjecaj poslovanja i politika tvrtke na prava djece, edukacija je nizom interaktivnih vježbi i studijama slučaja dala primjere i smjernice kako tvrtke trebaju otići korak dalje od čisto deklarativnog poštovanja i podržavanja dječjih prava.

Puno je posla pred svima nama…“

Kristina Klarić Rubčić Voditeljica Korporativnih komunikacija, Dukat prva generacija polaznika CSR akademije

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­——————————————————————–

Informacije:

Fond Ujedinjenih naroda za djecu | Radnička cesta 41/VII | 10 000 Zagreb | Tel. 01 2442660 | Fax 01 2442662 | info@unicef.hr, atbaric@unicef.hr

Kako se učenici motiviraju na humanost, stvaralaštvo i ekologiju –  zajednička akcija Davora Rostuhara i ravnatelja škola  

Objavio
Odgovorno
-

Priču o tome kako Klub za kulturu i ekspedicionizam, srednje škole i on osobno, zajedničkim djelovanjem inspiriraju učenici za razvoj u humane, stvaralačke, ekološke i poduzetne osobe, Davor je unio u svoj dnevnik s ekspedicijskog puta na Južni pol šestog dana svoga puta. Na dan sv. Nikole – koji po predaji odvajkada prati i čuva svakog mornara i putnika – Davor Rostuhar je zapisao ovih 40-ak redaka o odgovornom radu hrvatskih srednjih škola:

Šesti dan – 6. prosinca 2017.

“Jutros sam imao prvo javljanje u škole. Stotinu srednjih škola diljem Hrvatske prati moju ekspediciju i pritom kroz pustolovinu uči o geografiji polarnih krajeva i klimatskim promjenama. Svaki tjedan na našoj internetskoj stranici objavimo po jedan edukativan tekst o polarnim krajevima, ljudima i životinjama koji tu žive, ledu, istraživanjima, globalnom zatopljenju, povijesti i budućnosti polarnih krajeva, itd. Na kraju teksta je kviz i škole se međusobno natječu putem interneta. Školi koja ostvari najbolji rezultat i školi iz koje najviše učenika sudjeluje u kvizu, javljam se izravno s Antarktike. Osim toga, svaka škola ima neki izazov na kojem radi za vrijeme moje ekspedicije. Izazovi su različitog tipa: ekološki, humanitarni, kreativni, poduzetnički… Primjerice, škola za odgoj i obrazovanje u Puli izrađuje božićne ukrase koje će prodavati za simbolične donacije i od prihoda kupiti nekoliko stabala koja će zasaditi u školskom dvorištu. Pomorska škola iz Splita izradila je kontejner u kojem će prikupljati boce za reciklažu i od prihoda pomoći jednom svom učeniku lošijega imovinskog statusa. Srednja škola Ivanec izradit će veliku 3D kartu Antarktike od odbačenih plastičnih boca. Srednja škola Krapina snima dokumentarni film “Polarni san”. Svaka škola radi nešto drugo. Kad mi je Anđela sinoć o tome pričala, nisam mogao vjerovati kako su domišljati. Nakon što završi moja ekspedicija, obići ću pedeset škola koje su se najviše angažirale oko kvizova i izazova i tamo održati predavanje.

Kad sam jutros zvao škole, bilo mi je krajnje neobično čuti brojne učenike kako me pozdravljaju uglas. Ispitivali su me o svemu što ih zanima, a ja sam im odgovarao. Teško mi je bilo osvijestiti da moj glas iz šatora na dalekoj Antarktici odjekuje kroz zvučnike škola i da ga slušaju deseci, negdje i stotine učenika, ali jako me to veselilo. Prije nekoliko godina počeo sam predavati po školama. Moja je koncepcija da učenicima dam važne informacije i humanističke, ekološke vrijednosti, upakirane u uzbudljive priče s putovanja i ekspedicija kako bi im bolje sjele i kako bi ih lakše prihvatili. Dosad sam održao predavanja u više od stotinu srednjih škola. Prema povratnim reakcijama djece, njihovih roditelja i učitelja shvatio sam koliko ta moja predavanja mnogo znače djeci, koliko pozitivno utječu na njih i koliko ih motiviraju da uče i razmišljaju. To je i mom poslu dalo dodatnu dimenziju svrhovitosti.”

***

Po Davorovom povratku kući, kontaktirao sam njegov Klub za ekspedicionizam i kulturu s molbom da nam za knjigu-planer Srebrni UM 2019. iznesu nešto više o tome, o tim nadahnjujućim školskim primjerima rada s učenicima. Dobili smo popis “Top 10”, popraćeno rečenicom u e-poruci: “Po nekim našim kriterijima, izdvojili smo one škole koje su se najviše angažirale na projektu.”:

TOP 10 ŠKOLA U AKCIJI S DAVOROM I KEK-om

      1. Medicinska škola Pula: “Eko izazov” – posadili su jednu smokvu i tri stabla u dvorištu škole. “Sportski izazov” – organizirali su školsku utrku u kojoj je sudjelovalo 50 učenika i četiri profesora.
      2. Ekonomska škola Pula: “Izazov dobrote” – posjetili su Dom za starije osobe “Alfredo Štiglić”. Sat i pol učenici su igrali tombolu i briškulu sa stanarima doma. Poslušali su i stihove iz knjige Zemlja zmaja te odgonetavali slike iz monografije Hrvatska iz zraka. Na kraju, uslijedile su prave poslastice: recitiranje Jesenjinove pjesme na ruskom jeziku te tople fašničke fritule. Bilo je super i planiraju ponoviti susret!
      3. Škola za odgoj i obrazovanje Pula: “Eko izazov” – izrađivali su ukrasne i uporabne božićne predmete i dekoracije. Od prikupljenih donacija kupili su čempres koji su posadili u školskom dvorištu. “Sportski izazov” – organizirali su minimaraton na četiri kilometra u kojem su sudjelovali štićenici i profesori.
      4. Željeznička tehnička škola Moravice: “Umjetnički izazov” – organizirali su izložbu slika “Srebrna cesta” jedne svoje učenice, kao znak podrške i poticaja Davorovom polarnom snu. “Izgradili” su ježevu kućicu u snijegu te napisali Davoru pismo podrške.
      5. Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka: “Izazov znanja” – profesorica je sakrila dijelove zagonetki na različitim mjestima u dvorištu. Svaka je zagonetka sadržavala asocijacije na osnovi kojih su učenici odgonetavali pojam koji je dalje služio kao asocijacija za pogađanje glavnog pojma “Polarni krajevi”. Učenici su u kratkom vremenu morali kompletirati zagonetke i naći rješenja. “Poduzetnički izazov” – garažna rasprodaja u školi.
      6. Pomorska škola Split: “Izazov dobrote” – osmislili su i sami napravili kontejner za prikupljanje plastičnih boca, a prikupljena sredstva su po završetku projekta donirali jednom kolegi slabijega imovinskog statusa. “Eko izazov” – posadili su maslinu u dvorištu škole.
      7. Srednja strukovna škola Šibenik: “Umjetnički izazov” – napravili su maketu Antarktike.
      8. Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar: “Eko izazov” – uredili su dio dvorišta škole u kojem se nalazila osušena palma, posadili maćuhice i uredili i obojili drvene klupe.
      9. Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad: “Eko izazov” – u dvorištu škole posadili su jelu, a prije sadnje proveli čišćenje dvorišta.
      10. Srednja strukovna škola Velika Gorica: “Eko izazov” – u dvorištu škole posadili su stablo Ginko biloba.

 

Priredili Goran Tudor i ekipa KEK-a, inspirirani knjigom-dnevnikom „Polarni san“, Davora Rostuhara

DOBRA HRVATSKA

prosinac, 2018.

 

Zagreb: Kako ćemo šetati Maksimirom? Što su nam o tome kazali? Projekt „Gradski prozori u prirodu“ osigurava urbanu bioraznolikost i zelenu infrastrukturu grada.

Objavio
Odgovorno
-

Projektom pod nazivom „Gradski prozori u prirodu“ unapređuje se gradska bioraznolikost i razvija zelena infrastruktura. U drugoj fazi modernizacije Parka Maksimir uređuje se Prvo i Drugo maksimirsko jezero, rade se poučna šetnica te centri za interpretaciju živog svijeta, razvijaju se edukativni sadržaji te obogaćuje turistička ponuda parka i Zagreba. 

Park Maksimir razvija se u jedinstveno mjesto zaštite urbane bioraznolikosti i edukacije građana o važnosti očuvanja prirode. Ovim projektom unaprjeđuje se upravljanje prirodom te razvija turistička ponuda Zagreba

U Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgradit će se ili obnoviti čak dvanaest infrastrukturnih objekata.

  • Kreće se u uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera te pristaništa za čamce, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Bioforenzični laboratorij te prikaz vodenih staništa.
  • U Drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže prirodnom pročišćavanju vode. Uredit će se hortikultura Parka Maksimir, postavit će se parkovna i urbana oprema, info kiosci te oni prodajno-ugostiteljski.

Najvidljiviji su to dijelovi projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II). U sklopu njega razvija se i niz edukativnih programa te interpretacijskih sadržaja. Projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije, vrijedan je gotovo 35 milijuna kuna.

„Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima kroz očuvanje, revitalizaciju i stvaranje mreže raznolikih staništa od velike je važnosti za zaštitu prirode i poboljšanje kvalitete života građana Zagreba“, kazao je Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić ističe posebnu vrijednost projekta za inkluziju osoba s invaliditetom. „Naime, čak jedanaest edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja Gradskih prozora u prirodu bit će prilagođena osobama sa senzornim oštećenjima. Nabavit će se i vozilo za osobe s invaliditetom“, kazao je.

„Vrijednost i snaga prirode u gradu su neprocjenjive. Projektom ćemo osigurati njezino očuvanje, unapređenje te održivo korištenje za sadašnje i buduće generacije građana i posjetitelja našeg grada”, istaknula je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.

Do 2050. godine 80% svjetskog stanovništva živjet će u gradovima
Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi s prirodom. Naime, procjenjuje se da će do 2050. godine 80 posto stanovništva na Zemlji živjeti u gradovima. Urbana bioraznolikost omogućuje da velik broj ljudi o prirodi i njezinoj zaštiti uči u svojoj neposrednoj blizini.

„Park Maksimir i Zoološki vrt grada Zagreba smješteni su u samom srcu grada što ih dodatno obvezuje da ljubav prema prirodi i važnost njezine zaštite prenose na nove naraštaje. Imati prirodu kao dio grada velika je povlastica, ali i odgovornost. O prirodi se trebamo brinuti. To činimo putem velikih projekata poput modernizacija, ali i sustavnim radom koji, među ostalim, uključuje mnogobrojne edukativne sadržaje za posjetitelje. Zahvaljujući tome iz godine u godinu bilježimo rast posjećenosti. Kad je započela Modernizacija – Prva faza 2015. godine, Vrt je imao 283 tisuće posjetitelja, a prošle godine preko 428 tisuća“, misli Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Pojasnio je kako će neki objekti koji nastaju unutar Modernizacije II, biti izgrađeni u Vrtu. Među njima je Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske u sklopu kojega je nastamba za medvjede.

Jurica Ambrožić, voditelj projekta, istaknuo je kako su ulaganja u očuvanje prirode i razvoj zelene infrastrukture potvrda brige grada, među ostalim, i za njegove stanovnike. Dodao je da Park Maksimir godišnje ima preko milijun posjeta. Čak 30 posto posjetitelja u park dolazi nekoliko puta tjedno na rekreaciju. Prostorom tako dominiraju rekreativni sadržaji, a bogata prirodna baština do sada nije bila dovoljno vrednovana.

„Gradski prozori u prirodu projekt je koji će revitalizirati prirodnu baštinu parka. Njime će se omogućiti ne samo da Park bude u službi promicanja zaštite prirode, nego i da postane važno mjesto razmjene iskustava lokalnih, nacionalnih, ali i europskih stručnjaka“, kazala je Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja u Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba.

Projektom će se otvoriti desetak novih radnih mjesta.
Ukupna vrijednost projekta je 34.916.730,32 kn. Od tog iznosa, ukupno je prihvatljivih troškova projekta 22.889.601,52 kuna, od čega bespovratna sredstva Europske unije iznose 13.982.357,30 kuna, tj. 61,09 posto.

………………………

Korisnik sredstava i nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su Javna ustanova Maksimir, udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i udruga Vjetar u leđa. Suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

………………………

Provedba projekta počela je 1. listopada 2018., a očekivani završetak aktivnosti je 31. prosinca 2021.

  1. rujna 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a u sklopu programa 2014.-2020., KK.06.1.2.02.24 „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ između Grada Zagreba, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

 

KONTAKT ZA MEDIJE:
Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja u Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba
Mob: 0912302219
davorka.maljkovic@zoo.hr

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa – Promicanje održivog razvoja prirodne baštine- .

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Grada Zagreba i Ustanove ZOO Zagreb.

Ana Fostač-Krilčić: „dm ima filozofiju koju provodi od prvog dana, a plaće radnicima iznose i više od 9300 kuna mjesečno.“

Objavio
Goran Tudor
-
19.03.2010., Zagreb - Trgovina Drogerie Markt u Garden Mall-u. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL

Izvor – ovdje:

Nadam se da će naš primjer naknade za zaposlenike koji postaju roditelji slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Puno je jednostavnije reagirati prije nego se pokrene lavina i zato se od početka držimo poslovne filozofije da poslodavci redovitim i dobrim primanjima mogu zadržati djelatnike.  U vrijeme kada se domaća poslovna scena hrva sa surovom stvarnošću u kojoj kvalitetnih radnika “nema ni za lijek”, rečenica s početka intervjua možda najbolje ocrtava poslovnu strategiju koja je vjerojatno najbolja prevencija problema nedostatka radne snage. Za Poslovni ju je dnevnik izrekla Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica Ljudskih resursa dm-drogerie markta Hrvatska, kompanije koja na domaćem terenu godinama slovi kao jedan od najtraženijih poslodavaca.  Menadžerica čiji je HR odjel gotovo svakodnevno zapljuskuju molbe za posao, pojasnila nam je detalje dm-ove poslovne strategije koja im danas jamči spokoj jer ne moraju strahovati od masovnog odlaska kadrova, što se za mnoge druge tvrtke u Hrvatskoj, nažalost, ne može reći.

Dm Hrvatska nedavno je objavio da će djelatnicima osigurati 10.000 kuna naknade za svako rođeno ili posvojeno dijete. Time ste iskoristi priliku za puni neoporezivi iznos koji je posebnom mjerom Vlada omogućila od 3. siječnja. No, ako je suditi po dosadašnjim objavama, čini se da ste zasad u takvoj odluci ostali usamljeni.
Točno je, ove smo godine odlučili malo izdašnije darivati naše kolegice i kolege, roditelje novorođene ili posvojene djece. Raduje nas da nam je pozitivno poslovanje dm-a osiguralo, a odluka Vlade dodatno potakla provođenje ove mjere. U dm-u su nit vodilja potrebe čovjeka što se reflektira, kako u odnosu prema našim djelatnicima i kupcima, tako i u odnosu prema zajednici. Nadam se da će naš primjer slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Mjere poput ove, usmjerene na izdašnije nagrađivanje zaposlenika i brigu za njih, obično se promatraju kroz prizmu benefita za same radnike. No, kao čelnica HR odjela kompanije koja na našem tržištu uspješno ‘branila’ titulu poslodavca koji djelatnicima posvećuje izuzetnu pozornost, idealna ste osoba za pojasniti – kakav benefit iz takvog pristupa ima sam poslodavac? 
Smatram da zadovoljni i motivirani djelatnici značajno doprinose poslovanju tvrtke. Dokaz za to je vodeća pozicija dm-a na drogerijskom tržištu u Hrvatskoj koju držimo više od 20 godina. U protekloj poslovnoj godini ostvarili smo 2,1 milijardu kuna prometa, a svaki dan naše prodavaonice posjetilo je više od 86.000 kupaca. Ono što tvrtka čini za djelatnike višestruko se vraća kroz predanost kojom cijeli dm-ov tim, od djelatnika u distributivnom centru, preko prodavaonica, sve do rukovodstva tvrtke radi na ostvarenju planiranih rezultata. To je najbolji primjer dobre sinergije u kojoj efikasnije djelovanje svakog motiviranog djelatnika povećava individualnu efikasnost, ali i efikasnost cjeline.

Zbog drastičnog odljeva kvalitetne radne snage iz Hrvatske, poboljšavanje uvjeta rada gotovo pa prerasta u mainstream za mnoge kompanije na našem tržištu. Ali zašto se čekalo da ‘kap prelije čašu’?
Od dolaska na naše tržište imamo isti pristup i istu poslovnu  filozofiju. Smatram da poslodavci redovitim primanjima i dobrom plaćom mogu zadržati djelatnike, no temelj kvalitetnog odnosa unutar tvrtke, a ujedno i jedan od glavnih preduvjeta za dugoročno uspješno i održivo poslovanje, jest i stalno ulaganje u međuljudske odnose. Činjenica je da dm kontinuirano ostvaruje odlične poslovne rezultate i stoga djelatnicima nastojimo i možemo omogućiti zasluženo dobra primanja, ali i brojne druge mogućnosti za profesionalni i osobni razvoj. Naša poslovna filozofija usmjerena je prema planiranju i preveniranju mogućih neželjenih situacija.

Uvjeti rada u vašoj kompaniji i konstantno zadržavanje na ljestvici TOP 5 najpoželjnijih poslodavaca u zemlji dokaz su da dm nikad nije čekao da mu problem manjka dobrih zaposlenika ili njihov odlazak ugrozi poslovanje. Postoji li barem okvirna računica koliko takva skrb za djelatnike godišnje košta kompaniju?
Kada ispunite neke preduvjete za uspješno poslovanje i dobijete svake godine više od 10.000 molbi za posao, lako je izabrati dobre djelatnike. Drago nam je da su nas naši djelatnici i hrvatski građani u neovisnim istraživanjima prepoznali kao najpoželjnijeg i najboljeg poslodavca u zemlji te da cijene ono što radimo unutar tvrtke i u zajednici. Upravo to nas već godinama svrstava u sam vrh najboljih poslodavaca. Ukupna godišnja izdvajanja za djelatnike u dm-u na razini su 255 milijuna kuna. Uz redovita primanja i stimulacije, taj iznos obuhvaća troškove brojnih benefita koje redovito osiguravamo za svoje djelatnike poput: jubilarnih nagrada i otpremnina, potpora djelatnicima i članovima njihovih obitelji u nekim izvanrednim životnim situacijama, prigodnih darova, sistematskih zdravstvenih pregleda, toplih obroka i napitaka, zatim edukacija te brojnih zajedničkih događanja u okviru kojih jačamo međusobnu povezanost.

—————————-

100 djelatnica dm-a prosječno godišnje koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust

—————————-

Vratimo li se na zaposlenike koji postanu roditelji i benefitima koje im jamčite. U tom kontekstu pohvalno zvuči opcija posebnih edukacija i programa uvođenja u posao nakon dužeg izbivanja. Kako čujem, praksa je da zaposlenike na porodiljnom dopustu obavještavate o svim važnijim događanjima u kompaniji kako bi ostali u kontaktu sa zbivanjima.
U prosjeku 100 djelatnica godišnje u dm-u koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust. Dm je prepoznat i po tome da aktivno sudjeluje i podrška je u svim fazama života naših djelatnica i djelatnika.  Zajedno smo na druženjima, božićnoj večeri, dm obiteljskom danu i za vrijeme izbivanja radi rodiljnog i roditeljskog dopusta. Isto tako, trudimo se olakšati im povratak na posao. Svjesni smo da je nakon dužeg izbivanja potrebno i razdoblje prilagodbe na radni ritam, pa smo osmislili programe dodatnih edukacija i ponovnog uvođenja u posao. Naravno, spomenuti programi u suglasju su sa zahtjevima radnog mjesta, kao i individualnim i stručnim potrebama. Trajanje varira između dva i četiri tjedna. Sa svojim mentorima, kolegama koji su ih mijenjali u odsutnosti te djelatnicima drugih odjela ili prodavaonica obnavljaju potrebna znanja važna za aktivno uključivanje i povratak na svoje radno mjesto. U praksi smo se uvjerili kako djelatnici pozitivno reagiraju na takve edukacije, što se najbolje odražava na rezultate našega rada.

A kakav je feedback na ostale  edukacije koje omogućujete zaposlenicima? Koliko znam riječ je o nemalom broju različitih vidova usavršavanja?
Organizaciji radionica i osmišljavanju edukacija pridajemo veliki značaj i oblikujemo ih sukladno potrebama. Samo protekle poslovne godine dm je djelatnicima omogućio različite edukacije u trajanju od 128 dana. U prostorijama tvrtke osigurali smo i mogućnost učenja njemačkog i engleskog jezika.  Povratne informacije od polaznika baza su za nova oblikovanja ponude osobnog i stručnog razvoja, a s obzirom na to da se broj edukacija iz godine u godinu povećava, to nam je najbolja ocjena onoga što radimo.

Jesu li i edukacije usko povezane s mogućnostima napredovanja u dm-u? Čelnik vaše kompanije preklani nam je otkrio da je jedna od top menadžerica počela kao tajnica, a sličnih primjera vam navodno ne manjka…
Edukacije i prepoznavanje potencijala djelatnika te stvaranje prilika za napredovanje važni su za održivost poslovanja.  Kada se u dm-u ukaže potreba za novim radnim mjestom, uvijek prvo otvaramo interni natječaj i vrlo često pronađemo kvalitetnu osobu za otvorenu poziciju. Motiviranim djelatnicima, uz to i uspješnim na dnevnim zadacima, želimo pružiti što više prilika za razvoj i usavršavanje. Svoje potencijale mogu pokazati i realizirati jedino ako im se pruži prilika i omogući prostor za kreativnost. Točno ste primijetili da djelatnici dm-a imaju dobre šanse za napredak. Velik broj njih postupno je preuzimao veću odgovornost unutar naše tvrtke i pritom pokazao da se mogu uspješno nositi sa složenijih radnim zadacima.

Što je s plaćama? Jesu li one i dalje takve da zaposlenici u trgovinama mogu premašiti iznos od 9000 kn?
Upravo tako, prosječna neto plaća u našim prodavaonicama tijekom protekle poslovne godine iznosila je nešto više od 9300 kuna. Hoće li se i druge tvrtke povesti za našim primjerom u dobrim plaćama, maksimalnim naknadama za roditelje i ostalim pogodnostima koje osiguravamo našim djelatnicima, ostaje nam za vidjeti…

—————————

Pokrenuli akademiju za drogeriste, diplomu već ima 20 ljudi.

—————————

Dm se iznad nacionalnog prosjeka osobito izdigao kada ste inicirali, ali i proveli projekt osnivanja posebne akademije posvećene novom zanimanju – drogerist.
Dm je u Hrvatskoj, nakon pilot-projekta, prvi u koncernu započeo sa školovanjem djelatnika osnivanjem dm akademije za drogeriste 2017. Prošle godine dodijelili smo diplome prvoj generaciji dm akademije, a nakon edukacije oni će lakše ići ukorak s današnjim potrebama kupaca te će im, zahvaljujući novim znanjima, moći osigurati još bolju uslugu i stručne savjete. Do sada je 20 polaznika dm akademije diplomiralo i dobilo certifikat za drogeriste, a trenutno ih je na školovanju 60. Ove godine pojačali smo sastav predavača, a u programu školovanja na dm akademiji, osim djelatnika dm Hrvatske, sudjeluju i djelatnici dm Srbije i dm Bosne i Hercegovine.

izvor – ovdje:

Društveno odgovorno poslovanje dm-a kroz ZELENI KORAK ODRASTANJA

Objavio
Odgovorno
-

Društveno odgovorno poslovanje prepoznatljiv je aspekt poslovne filozofije prema kojoj dm u Hrvatskoj kontinuirano djeluje u zajednici još od svoga početka 1996. godine. Prema posljednjem istraživanju tržišta Ipsos Pulsa iz kolovoza/rujna 2018.,provedenom na uzorku od 500 ispitanika, upravo snažna angažiranost u zajednici dm znatno razlikuje od drugih trgovačkih lanaca na tržištu:

  • 47 % naših sugrađana i kupaca smatra da dm potiče kupce na razvijanje zdravih životnih navika i donošenje dobrih odluka,
  • kod prvog sljedećeg trgovačkog lanca u nizu ostalih tu karakteristiku prepoznaje 13 % ispitanika.

Društveno odgovorno zalaganje dm-a dotiče sve sfere u zajednici – od poticanja na zdrav i aktivan način života, preko osjetljivosti za širok spektar socijalnih pitanja pa sve do usmjerenosti prema osviještenom ekološkom djelovanju i održivosti.

Zelenim korakom do starog papira i veće ekološke svijesti

Želeći širiti ideje o važnosti razvijanja svijesti o ekološkoj održivosti i stjecanja zdravih navika od rane dobi, dm se 2012. godine aktivno uključuje u akciju “Zeleni korak” – ekološku inicijativu kojom učenike svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj poziva na uključenje i prikupljanje staroga papira. Te godine 16.520 malih ekologa spremno se odaziva inicijativi i zajedno sa svojim roditeljima, nastavnicima i prijateljima prikuplja 333 tona staroga papira. Škole koje su skupile najviše papira dm je nagradio vrijednim i korisnim nagradama, a sam rezultat akcije, kao i pozitivna povratna reakcija svih sudionika, bio je dovoljno jasan signal da ovakve inicijative treba provoditi i dalje.

Od 2012. godine do danas u akciji “Zeleni korak” ostvareno je sve ono vrijedno:

  • u akcijama tijekom ovoh sedam godina sudjelovalo je više od 144.000 osnovnoškolaca,
  • učenici su prikupili više od 2200 tona staroga papira
  • i tako spasili više od 37.400 stabala.

Godina 2018. – godina rekorda!

Iz godine u godinu pokazivali su visoku razinu ekološke angažiranosti; godine 2018. u akciju se uključuje više od 10 % svih osnovnoškolaca u Hrvatskoj, odnosno 37.756 malih ekologa. Zeleni koraci učenika gotovo dvije stotine osnovnih i područnih škola i ovaj put uspijevaju doći do cilja akcije – prikupljeno je više od 350 tona papira. Ili, slikovitije rečeno, recikliranjem su spasili više od 6000 stabala.
Prostorna ograničenost jednog uvodnika ne dopušta da nabrojimo sve sudionike Zelenog koraka, ali možemo istaknuti one najuspješnije iz posljednje provedene akcije.

Najbolji mladi ekolozi u školskoj godini 2017./2018. godine pohađaju ili su pohađali:

  1. Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića (Lopatinec),
  2. OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića (Lovreć),
  3. OŠ Frana Koncelaka (Drnje),
  4. OŠ Ljudevita Gaja (Nova Gradiška),
  5. OŠ prof. Filipa Lukasa (Kaštel Stari),
  6. Područnu školu Zaostrog,
  7. PŠ Milke Trnine (Križ),
  8. PŠ Torčec,
  9. PŠ Gotalovo i
  10. PŠ Ljupina.

Učenici samo tih škola zajedno su prikupili više od 90 tona papira – čak 46 kilograma po učeniku, dok su polaznici Osnovne škole Ljudevita Gaja te PŠ Gotalovo i PŠ Zaostrog po peti put osvojili priznanje dm-a za ostvarene rezultate u akciji “Zeleni korak”.

Djeci treba dati i korijenje i krila!

Brojni multidisciplinarni stručnjaci složit će se u jednome – djeci treba dati korijenje i krila – i ta misao treba biti vodilja u interakciji s djecom. dm-ovo iskustvo u kontekstu akcije “Zeleni korak” pokazalo je da upravo naši najmlađi sugrađani mogu biti najsnažniji zagovaratelji ekoloških vrijednosti jer s lakoćom reagiraju na konstruktivne poticaje iz okoline, a put u odrastanje utiru kreativnom nadahnutošću svojih zelenih koraka.

Đurđica Sedlić
asistentica u Odjelu marketinga i odnosa s javnošću dm

 

Mladi uče odrasle odgovornosti za klimu! Uz prvi zagrebački prosvjed mladih, 15.3.2019.

Objavio
Odgovorno
-

U petak, 15. ožujka 2019 u 12:30 sati  učenici zagrebačkih škola okupit će se u borbi za klimu i s ostatkom svijeta krenuti u prosvijed za spas klime. Od Europskog trga, mjesta sastajanja, ide se na Markov trg.

“Zemlji je ostalo još 11 godina za smanjenje globalnih emisija za 50 % kako bi se zaustavio daljnji rast temperature, a zagrebački učenici kreću u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta”, piše na Facebook stranici School Strike 4 Climate Croatia koju je pokrenula zagrebačka maturantica Laura Skala.

„Svašta sam naučila o hrvatskoj književnosti i računanju, ali ništa o klimatskim promjenama.“

„Maturantica sam i mogu reći da sam naučila svašta o hrvatskoj književnosti, spojevima u kemiji, događajima u povijesti, umjetnicima u likovnom i računanju u matematici. Ono o čemu nikada nisam naučila su klimatske promjene. Ne govorim o različitim klimama u svijetu što smo učili na geografiji, govorim o primarno ljudskom utjecaju na klimu svijeta“, kaže Laura Skala za portal Srednja.hr.

“Ja sam Laura, imam 17 godina i u petak u Zagrebu organiziram prosvjed učenika za klimu.”

Objašnjava kako uništavamo jedini dom koji imamo, čega je većina svjesna, ali malo tko će se odreći svojih interesa za dobrobit Zemlje. Često i u ovoj godini 2019. godini možemo čuti: „Ima vremena!”“, „Ma to je samo jedna boca!“ ili „Nema veze, netko će to skupiti!“. Riječi nemoći i pomanjkanja želje, koje se mogu čuti diljem planeta koji će uskoro brojati 8 milijardi ljudi! Često na društvenim mrežama možemo pročitati i ovakav “uzaludni” komentar: „Zašto nitko ništa ne poduzima?”.  Svatko od nas treba nešto poduzeti!, to je pravi odgovor na klimatski izazov.

Kako je pokrenuta akcija, što se očekuje?

„Prvo sam razgovarala s prijateljima koji su mi dali podršku, a potom i s profesorima. Neki su mi rekli da mi je bolje da se pripremam za maturu nego da organiziram prosvjede, ali uglavnom su me podržali“, prepričava učenica kojoj je, zbog njezine dobi, bilo teško i prijaviti prosvjed.

„Budući da sam maloljetna, nisam mogla sama prijaviti prosvjed na policiji pa mi je prijateljica uskočila u pomoć“, kaže Laura.
Ako dođe i dvadeset ljudi, ja ću biti sretna. „Policiji smo najavili pedesetak ljudi“, skromna je Laura.  A izgleda da će doći mnogo više. Jer do pisanja ovoga teksta u utorak, 10 sati,  više od 1200 ljudi reklo je da su zainteresirani za prosvjed.

Laura nam je jučer na zagrebačkom Europskom trgu, s kojeg će u petak prosvjed krenuti prema Markovu trgu, otkrila da prosvjeduju kako bi potaknuli one koji mogu da nešto učine kako bi spriječili daljnji razvoj globalnog zatopljenja.

„Situacija je takva da nam je ostalo još 11 godina kako bismo smanjili emisije ugljikova dioksida za 50%. Ako to ne napravimo, temperatura će porasti za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva što će dovesti do posljedica koje su nam još nepredvidive“, upozorava učenica. Pojašnjava kako su posljednice globalnog zatopljenja koje danas vidimo odraz neadekvatnog odnosa prema okolišu otprije četrdesetak godina.

„Posljedice sadašnjeg ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu tek ćemo osjetiti. Moramo stoga reagirati odmah, kako kasnije ne bi bilo prekasno“, kaže učenica.

Prosvjeduju, dodaje, kako bi ljudima pokazali da učine što god mogu ne bi li svijet riješio problem globalnog zatopljenja.

„Ovo je začetak velikog pokreta!“

Organizacija Greenpeace ističe da postoje brojni primjeri nenasilnih direktnih akcija koje su potaknule promjene u svijetu pa će tako i ova pobuna učenika ući u povijest kao jedna od njih.

„Svjedočimo začetku velikog pokreta koji može potaknuti značajne promjene“, kaže Lea Tomić, suorganizatorica prosvjeda u Zagrebu. Smatra da se aktualni obrazovni programi premalo dotiču odnosa prema okolišu i načinima na koji se porast temperature na planetu može zaustaviti.

Koizvori: ekovjesnik.h, 24 sata.h, srednja.hr, hina.hr

 

 

Što govore mladi Splićani? Glas učenika za spas Zemlje i očuvanje klime širi se iz svijeta u Hrvatsku.

Objavio
Odgovorno
-

Zagrepčani se okupljaju na Europskom trgu u petak u 12:30, a splitski mladi će za klimu štrajkati u 13 sati, ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

„Pokazalo se da mladi ipak shvaćaju važnost prirode više nego mnogi odrasli“, izjavio je mladi Splićanin Bruno Kontri.

U brojnim europskim gradovima posljednjih nekoliko tjedana svaki petak je dan kada srednjoškolci izlaze na ulice. Razlog – žele pritisnuti političare i društvo da učine nešto konkretno,  i za ljude dobro,  a po pitanju pogibeljnih kimatskih promjena. Ističu:

„Nema smisla učiti, ako nema budućnosti; pa gdje ćemo to znanje moći i primijeniti?!“

Svjetski pokret mladih za klimu inicirala je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg. Ovog petka, 15. ožujka 2019., prosvjed se provodi u više od 800 gradova svijeta, pod nazivom School Strike 4 Climate. Po prvi put u akciju će se uključiti i hrvatski srednjoškolci, iz Splita i Zagreba.

U splitskoj organizaciji prosvjeda sudjeluju učenici čak tri škole: Mirta Čenić i Marita Bobelj iz Turističko-ugostiteljske škole Split, učenici Bruno Kontri i Ivan Valić iz splitske III. Gimnazije, te Bruno Jakob iz II. Gimnazije Split.

„Mislim da je pitanje klimatskih promjena najvažnije pitanje čovječanstva, i zato ovim prosvjedom zahtijevamo od vladajućih da to osvijeste“, kaže Ivan Valić uz napomenu da se klimatske promijene u 21. stoljeću odvijaju daleko brže nego što je to bilo u

Svjestan činjenice da se prosvjedi učenika protiv klimatskih promjena održavaju diljem Europe i svijeta, Ivana Valića iz Splita je rastužila činjenica da na karti koja bilježi pokrete, hrvatskih gradova – nema! „Znao sam, ako mogu svi, možemo i mi“, dodao je. Petorka iz Splita svojim potezom demantira ono što mnogi nerijetko zaključuju – kako današnju mladež ne interesira ništa osim ‘skrolanja’ po društvenim mrežama, ‘lajkova’ i možda pokoje videoigrice,.

Ivan dodaje: „Prvo sam kontaktirao Greenpeace Hrvatska koji me je potaknuo da stvari uzmem u svoje ruke. Ubrzo se na karti pojavio Zagreb, i tada sam ubacio u višu brzinu i poslao poruku Brunu Kontriju. On se odmah zainteresirao i tako je počela organizacija. Obojica smo svjesni situacije u kojoj se naš planet nalazi pa smo problem shvatili vrlo ozbiljno – borit ćemo se za našu budućnost“, kaže nam Ivan.

Njegov kolega Bruno iz splitskog MIOC-a nije jedini koji mu se u organizaciji pridružio. Da svaki pojedinac treba krenuti od samoga sebe i zapitati se kakvu promjenu može napraviti, smatra i Splićanka Marita Bobelj.

„Potrebno je da kolektivno kao ljudski rod shvatimo kroz kolike drastične klimatske promjene planet prolazi. Svakodnevne radnje koje obavljamo imaju ogroman utjecaj na okoliš, iako toga možda nismo ni svjesni. Ovo je tema na koju možemo imati utjecaj, a na neke druge nepravde u svijetu možda i ne. Osobni odabir je biti svjestan odluka koje donosimo, ali prestaje biti osoban ako su u proces uključene žrtve. Vrijeme je da društvo počne poticati mlade koji su odlučni boriti se za promjene, umjesto da nas se obeshrabruje i tjera na konformizam koji je razlog zašto se još uvijek događaju velike nepravde u raznim aspektima i zbog kojih je na kraju dana i potrebno prosvjedovati. Shvatimo moć koja leži u nama kao pojedincima i upotrijebimo je za više dobro“, veli Marita.

Split ne tako daleke 2050.!

Porast temperature od nekoliko stupnjeva. Mediteran se zagrijava više nego ostatak tako da je već sad topliji oko 1,5 stupanj u odnosu na globalni prosjek od 1 stupnja. To dovodi do više sušnih razdoblja. Razorni požari koji su ugrozili Split oko Klisa, prije dvije godine, mogli bi postati „norma“. Toplotni valovi i ekstremi s temperaturama iznad 40 stupnjeva mogli bi postati pravilo, ne iznimka. Smanjivanje zaliha pitke vode. Ogroman porast cijene pitke vode. Smanjivanje količine padalina i ogromni problemi u poljoprivredi. Hoće li maslinarstvo i vinova loza uspijevati opstati, veliko je pitanje. Nestanak mnogih riba iz Jadrana predviđa završiti do 2048., ako se nastavi ovakvo  zagrijavanje kao sada. Acidifikacija mora i izlovljavanje! Velika količina izbjeglica stiže u Dalmaciju iz drugih, nestabilnijih krajeva Mediterana pogođenih ratovima za vodu i druge resurse. Kako s tim nesretnicima, kako im pomoći? Kako time ne ugroziti sebe?  vjerojatno je moguće postići i jedno i drugo. Ali kao sve to izbjeći , spriječiti totalnu pogibelj?!

Da li mladi idu u prosvjede da ne bi morali ići na nastavu?

Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati!

Prosvjed učenika jučer je podržala i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, kazavši za srednja.hr kako je „važno i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama koje su neminovno pred nama i da su spremni za to dići glas“. Ali, tako očito nije razmišljala i belgijska ministrica zaštite okoliša Joke Schauvliege. Ona je učenike optužila da na prosvjede odlaze kako „ne bi morali ići u školu“, što je očigledna glupost, relativiziranje, marginalizacija aktivnosti mladih. Kazala je i da neimenovani izvori moći srednjoškolce usmjeravaju na markiranje. Zbog toga je kasnije dala ostavku.

Ministrica Divjak podržala učenički prosvjed za klimu: „Važno je da su mladi spremni za to dići glas.“

Podrugljivo će na ovaj prosvjed gledati i pojedinci u Hrvatskoj. Možda će se čuti komentari: „Što vi klinci znate o klimatskim promjenama?“ Ili: „Iima i važnijih stvari za prosvjedovanje pa ne ustajete!“ Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati! Pa slično se stalno događa, u hrvatskoj politici gotovo svaki dan, uvijek kad se želi sve ono novo i opasno zaustaviti, „raskvasiti“ i ublažiti, otegnuti dok se samo od sebe ne „ispuše“.

„Sama činjenica da se ovakav prosvjed proširio tako brzo ukazuje na veličinu problema očuvanja okoliša za ovu i buduće generacije. Sve godine nepažnje uzrokovale su globalno zatopljenje, ali ne samo to, već i gomilanje otpada, zagađenje zraka i onečišćenje mora. Koliko god se misli da su mladi nezreli i nezainteresirani za pitanje očuvanja okoliša, ovom inicijativom se pokazalo da mladi ipak shvaćaju važnost prirode“, ocjenjuje Bruno Kontri.

Otkriva nam i da su njihovim prijedlogom organizacije prosvjeda profesori bili oduševljeni. S te im strane stižu pohvale i puna podrška.

Želi li mladi biti uključeni u procese donošenja odluka?

„Nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti“, ističu to već tjednima učenici diljem Europe, ali i nekih neeuropskih gradova. Da budućnost ne smijemo staviti na čekanje i oko nje ne možemo dvojiti ističe i Mirta Čenić, koja se iz tog razloga i aktivirala u organiziranju splitskog prosvjeda za klimu. I za sve, a ponajviše svoje vršnjake, ima važnu poruku:

„Naše društvo je jako podijeljeno, ali ovo je tema oko koje se svi trebamo složiti i ujediniti, a pogotovo mi mladi na kojima kako kažu ‘svijet ostaje’. Ne smijemo dopustiti da se svijet ispred naših očiju raspada i postupno tone ako imamo mogućnosti to zaustaviti. Uopće nismo svjesni koliku moć ima naš glas, zato o tome treba podići svijest. Ovdje nije riječ samo o ekologiji i klimatskim promjenama već i o uključivanju mladih u proces donošenja odluka. Želimo potaknuti svih na to da počnu vrednovati sebe i svoj glas, a ne ga zanemarivati i razmišljati negativno o svemu. Zato probudimo se još danas i ne razmišljajmo sebično jer na kraju krajeva mi nismo Zemlju naslijedili od svojih predaka već posudili od svojih potomaka i zato se borimo da imamo jednog dana gdje prošetati sa svojom djecom da i oni iskuse i vide čuda prirode koja smo mi doživjeli“, kazala nam je za kraj Mirta.

Sve najnovije informacije vezane za  prosvjed splitskih učenika za klimu možete pratiti na Facebook eventu na ovoj poveznici.

Uz uredničku obradu preuzeto sa www.srednja.hr 

12.3.2019., Martina Gelenčir, ekobiz, ekologija

Zaklada Reach for Change, Tele2 Hrvatska i lokalni društveni poduzetnici unapređuju život i budućnost djece u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-

Tele2 Hrvatska i Zaklada Reach for Change u okviru programa “Reach for change“, dana 7. ožujka 2019. godine, organizirali su Volontersko čitanje – evaluacijsko čitanje projekata prijavljenih u program podrške društvenim poduzetnicima usmjerenim na rješavanje nekih od problema s kojima se susreću djeca u Hrvatskoj. Događaj čitanja i odabira projekata lokalnih društvenih poduzetnika uveličan je svečanom donacijom sredstava prikupljenih kroz donacije Tele2 korisnika kupnjom Tele2 bonova.

Zaklada za unapređenje društvenog poduzetništva i života djece Reach for Change i Tele2 već četvrtu godinu provode natječaj za projekte lokalnih društvenih poduzetnika kojima se unapređuje život i budućnost djece, a odabrane projekte sufinanciraju godinu dana s iznosom od 180 tisuća kuna.

U okviru održanog Volonterskog čitanja na kojemu su se evaluirali svi prijavljeni projekti  sudjelovali su:

  • volonterskoj bazi voditelji nekih prošlogodišnjih pobjedničkih projekata,
  • zaposlenici Tele2 te
  • nepristrani stručnjaci u području društveno odgovornog poslovanja: Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a,Lidija Gamulin, UNICEF-ova voditeljica Odjela za partnerstva, Mladenka Majerić, izvršna direktorica udruge Crveni nosovi te Vera Gjokaj, upraviteljica Zadruge za interkulturnu suradnju Okus doma

Ovom prilikom su odabrani projekti koji i kroz program Akceleratora nastavljaju svoj put razvoja u društvene poduzetnike za pomoć djeci.

Projekti koji su ušli u uži izbor sudjelovat će u Akceleratoru, programu u kojemu će im na raspolaganju biti stručna podrška kroz razvojne radionice kako bi mogli dodatno razviti svoje poslovne ideje. Prijavljeni projekti trebali bi biti usmjereni na područja razvoja, obrazovanja, zdravlja, ekonomske i društvene participacije, slobode ili mogućnosti izražavanja djece.

Suradnjom Tele2 i Zaklade Reach for Change u sinergiji s društvenim poduzetnicima stvoren je novi koncept koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje i angažman obiju strana, poslovnog sektora i civilnog društva na način da međusobnim partnerstvom pridonose ostvarenju zajedničkog cilja – unapređenju života djece:

„Društveno poduzetništvo od velikog je značaja za razvoj društva, a pogotovo djece, njihova zdravijeg i sretnijeg djetinjstva i odrastanja, učenja i uključivanja u zajednicu“, rekla je Marija Mažić, Country Manager Zaklade Reach for Change Hrvatska.

Od 2018. godine u ovu lijepu priču mogu se uključiti svi korisnici bonova Tele2 Hrvatska koji od 20. rujna 2018. godine prilikom kupovine bona imaju mogućnost odabrati neke pogodnosti, među kojima je i donacija za Reach for Change. Odabirom pogodnosti „Donacija za Reach for Change“, Tele2 je za svaki iznos bona donirao određeni iznos sredstava zakladi Reach for Change.

Tako je do 31. prosinca 2018. godine prikupljeno više od 20.000,00 kuna, a ova uspješna akcija prikupljanja sredstava putem donacija korisnika se nastavlja i dalje: „Ponosni smo na svakog pojedinačnog korisnika koji je odabrao mogućnost doniranja novčanih sredstava pri kupnji bona i tako dao svoj doprinos našem programu podrške društvenih poduzetnika. U vrlo smo kratkom vremenu prikupili više od 20.000,00 kuna i nastavljamo dalje. Ovim putem želimo zahvaliti svim korisnicima koji su odabrali donaciju te potaknuti i ostale da podrže naše napore usmjerene na bolju budućnost djece u Hrvatskoj“, kazala je Marijana Grubešić, koordinatorica društveno odgovornog poslovanja Tele2.

Kontakti:

Reach for Change Croatia
Marija Mažić
Country Manager Croatia
Mobitel: +385 98 627 904
marija.mazic@reachforchange.org 

Tele2 Hrvatska
Julija Jerleković
specijalist za odnose s javnošću
Mobitel: +385 95 6328 342
julija.jerlekovic@tele2.com

EQUESTRIS
Koraljka Baričević
direktorica za usluge klijentima
Mobitel: +385 99 2805 818
koraljka.baricevic@equestris.hr

 

Dr. sc. Ana Tkalac Verčič: Osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Koliko i kako odnosi s javnošću utječu na društveno odgovorno i održivo poslovanje glavna je tema našeg razgovora s dr. sc. Anom Tkalac Verčič, redovitom profesoricom na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Prof. Tkalac Verčič u svom se znanstvenom i nastavnom radu bavi različitim komunikacijskim disciplinama, a osobito odnosima s javnošću. Zanimalo nas je kako možemo pomiriti interese i stvarati sklad u životu između svih dionika koji su u interakciji sa strukom odnosa s javnošću. Upitali smo prof. Tkalac Verčič i kakve se sve promjene mogu očekivati dolaskom u središte društvenog života mladih, značajno drugačijih osoba od nas „dosadašnjih“ – hoće li se oni više okrenuti društveno odgovornom i održivom poslovanju? I naposljetku, koji su danas izazovi percepcije struke odnosa s javnošću u društvu uopće.

Za početak, s obzirom na to da ste ne tako davno preuzeli funkciju predsjednice HUOJ-a, zanima nas kakve smjernice razvoja i djelovanja HUOJ-a zastupate i provodite.

Većina smjernica djelovanja HUOJ-a zacrtana je kroz prethodna vodstva i predsjednike. Nova uprava krenula je od postojećih projekata i pokušala ih unaprijediti. Najvažniji korak s kojim smo započeli mandat bio je ukidanje zabrane rada agencijama za odnose s javnošću u tijelima državne uprave. Jako smo puno truda uložili i u redefiniranje naše godišnje konferencije, koja je nakon 18 godina trebala konceptualno osvježenje. Ponosna sam da smo s 19. konferencijom, odnosno KOMferencijom, oborili sve rekorde.

Koliko se PR i komunikacija s javnošću mogu uklopiti u viziju odgovornog i održivog poslovanja? Da li su ustanovljeni i u praksi poštivani standardi društveno odgovorne PR profesije?

Izgradnja kvalitetnih odnosa s ključnim javnostima za mene je suština odgovornog poslovanja. Zastupam tezu da osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade. Jedino tako se ostvaruju dugoročno kvalitetni poslovni rezultati. Što se tiče odgovornosti naše profesije, radimo na tome. HUOJ ima vrlo aktivan Sud časti, Etički kodeks i brojne aktivnosti posvećene usmjeravanju na ključne elemente etičnosti komunikacijskih stručnjaka. Uvijek možemo biti i bolji, no ja sam zadovoljna i mislim da smo kao struka jako puno napredovali.

Članica ste više uredništava međunarodnih znanstvenih časopisa te sudionica mnogih važnih konferencija i susreta. Ocjenjujete li da se u struku odnosa s javnošću uvlači tema društveno odgovornog poslovanja (DOP) i održivosti? Odnosno, kako se mijenja vaša struka u svjetlu borbe za održivost?

Veliki broj stručnjaka s područja odnosa s javnošću bi vam rekao da je društveno odgovorno poslovanje potpuno u domeni odnosa s javnošću. Naravno, mnogi kolege iz drugih disciplina ne bi se nužno složili s time. Mi u HUOJ-u od samih početaka uključujemo DOP kao jednu od naših ključnih tema. No, akademski gledano, nevažno je smještate li DOP u korporativne komunikacije neke organizacije ili se njima bavi netko drugi, važno je razumjeti i promovirati ideju društveno odgovornog poslovanja. Zato mi se čini da je multidisciplinarni pristup najbolje rješenje i da svi moramo DOP prihvatiti kao polazišnu točku u svakom poslovanju.

Željeli bismo da odnosi s javnošću djeluju više i na širenje nekih pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu i zajednici. Ako oni to zaista i mogu, zašto se to ne događa češće i više? Možete li navesti neke pozitivne primjere.

Odnosi s javnošću su jedno od onih područja o kojima ljudi puno znaju, puno očekuju, s lakoćom kritiziraju, iako je to zapravo neopravdano. Na širenju pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu moraju djelovati svi, ne samo komunikatori. Ja sam po profesiji profesor i smatram da je moja primarna zadaća upravo to – podučavanje pozitivnih ideja i vrijednosti. Tako da ne bih PR-u dodijelila zadaću onih koji jedini čuvaju društvo. S druge strane, svjesna sam da ima profesija koje naprosto po svojoj definiciji imaju veći utjecaj. Nadam se da će odnosi s javnošću opravdati tu odgovornu ulogu. Što se pozitivnih (ili negativnih) primjera tiče, naučila sam ne izdvajati nikoga. No uskoro ćemo objaviti finaliste i pobjednike naše godišnje nagrade Grand PRix i u kategoriji društveno odgovornog poslovanja.

Odnosima s javnošću kao alatom za izgradnju pozitivnog imidža najviše se služe političari, ali i sve druge skupine ljudi koji su pod povećalom javnosti. No, oni su važni i za poslovne subjekte, za tvrtke, osobito one velike. Zašto? Postoji li praksa da u to ulažu i male i srednje tvrtke? Molim vas, navedite nekoliko primjera dobre prakse.

Nitko više ne može uspjeti bez kvalitetne komunikacije. Ni veliki, ni mali, ni političari, ni menadžeri. Naravno, manji budžeti često ograničavaju obujam projekata. No, prema mojem iskustvu, najkreativnije ideje nekad nastaju baš u situacijama s malim budžetima. Kao i kod DOP-a, pozivam sve da pogledaju Grand PRix-em nagrađene PR projekte u kategoriji malih i srednjih poduzeća.

Odnose s javnošću često prate stereotipi. Ima i slučajeva kada tvrtka ne želi govoriti o svojoj dobroj DOP praksi upravo kako bi izbjegla dojam u javnosti da je to „samo PR“, samohvala, „greenwashing“. Suzdržanost tvrtki u ovome ne čini nam se poželjnom. Odakle toliko samozatajnosti ili je riječ o nekom nepovjerenju prema odnosima s javnošću?

Nije fer pretpostaviti da je stav prema PR profesiji nešto što određuje kako organizacije komuniciraju svoje društveno odgovorno poslovanje. Iako, naravno, ponekad postoji percepcija da se neki elementi društvene odgovornosti sustavno provode zbog reputacijskih učinaka, zapravo smatram da to nije ključno. Što se mene tiče, ako će obećanje bolje reputacije dovesti do društvene odgovornosti, to je u redu. Društveno odgovorno poslovanje ne mora se provoditi u tajnosti. No dugoročno, uvijek možete razlikovati organizacije koje DOP doživljavaju kao neku privremenu reputacijsku mjeru i one kojima je to poslovna filozofija.

U skorije doba bilo je nekoliko slučajeva velikih internacionalnih korporacija koje su dugo skrivale podatke o poslovanju koji za njih nisu bili povoljni, a onda bi izbio skandal i istina bi ipak izašla na vidjelo, uz veliku štetu za te kompanije. Bilo je ogromnih šteta i za kupce i zajednicu. U takvim i sličnim situacijama te su se tvrtke odmah obratile PR agencijama, to znamo. U dijelu javnosti vlada dojam da PR struka pomaže sudionicima da „spase situacija“, da s tvrtke „speru“ ljagu. Je li tome tako i zašto?

Ponekad kolege komunikatori tvrde da nas javnost pogrešno ili negativno procjenjuje. U skladu s time je i ovo vaše pitanje. No, ja ne mislim da je ključno što opća javnost misli o PR-u. Važno je što o PR-u misle uprave organizacija. Kada bi članovi uprava shvaćali suštinu odnosa s javnošću, razvijali bi kvalitetne komunikacije prije nego skandali izbiju, odnosno takvih skandala ne bi ni bilo. Jedan od ključnih zadataka svih PR-ovaca, a posebno HUOJ-a,jest bolje objasniti menadžmentu u organizacijama zašto im zapravo PR treba.

Logična je situacija u kojima PR agencije propituju svoju savjest i lome se – da li profesionalno zastupati interese tvrtki koje su naštetile društvu i sada „spašavaju svoj obraz“, svoju poslovnu poziciju. I Agrokor je, sve do sloma, imao svoje stožerne vanjske savjetnike tvrtke – revizore, PR agencije… Kakav je teret za PR struku, recimo, slučaj Agrokor?

Po mojem mišljenju to bi pitanje trebalo glasiti – koliko je PR pomogao da se izbjegne puno gori scenarij. Agrokor je još uvijek komunikacijski (i ne samo komunikacijski) nedovršena priča, pa nije zahvalno komentirati. No, najbolji PR, nažalost, uvijek je potpuno nevidljiv.

Nedavno ste u HUOJ-u osnovali i sekciju za društveno odgovorno poslovanje. Možete li objasniti razloge? Čime sve želite naglasiti komponentu društvene odgovornosti u svom djelovanju?

Na ovo pitanje trebala bi odgovoriti voditeljica DOP sekcije Nikolina Bradić Belobrajdić. Mogu samo reći da smatramo DOP ključnim i zato smo i osnovali DOP sekciju.

Poznata je tradicionalna godišnja nagrada HUOJ-a Grand PRix. Jedna se kategorija nagrade odnosi na društveno odgovorno poslovanje. Kojim se kriterijima rukovodite pri dodjeli Grand PRixa za DOP? Nakon dosta godina kako procjenjujete utjecaj nagrade Grand PRix te kakvo je zanimanje za nju PR agencija, tvrtki i javnosti?

Da, spomenula sam Grand PRix prethodno. Sve kategorije ocjenjuju se prema jednoobraznim kriterijima, pa tako i ona za DOP. Kriteriji su dostupni na mrežnim stranicama HUOJ-a. No, naravno, žiri koji se sastoji od 15 stručnjaka svaku kategoriju raspravlja i na koncu ocjenjuje zasebno. Iako su evaluacijske skale iste za sve, društveno odgovorno poslovanje ima svoje specifičnosti i žiri ih uzima u obzir.

I vi ste osobno dobitnica nagrade Grand PRix za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću. Kako gledate na svoj doprinos ovoj dinamičnoj struci?

Moram priznati da mi se čini da moj najveći doprinos struci tek slijedi. Naravno, jako sam počašćena tom nagradom. Ona je bila poticaj akademskom razvijanju odnosa s javnošću koji je tada bio tek na početku. Danas se puno više kolegica i kolega bavi znanstvenim istraživanjima i podučavanjem odnosa s javnošću.

Profesorica ste na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Koliko je mladima u fokusu društveno odgovorno i održivo poslovanje?Kakav je njihov vrijednosni sustav, što primjećujete?

Na fakultet polako dolazi nova generacija, generacija Z, što znači i nove sustave vrijednosti i doživljaja poslovnog svijeta. Studenti me ugodno iznenađuju svojim visokim kriterijima i velikim očekivanjima od organizacija. Cijene sebe i pri tome ne dozvoljavaju da im se nameću vrijednosti s kojima se ne slažu. Vidjet ćemo kako će to izgledati kada u većem broju uđu na tržište rada.

Što smatrate svojom ulogom u odnosu na svijet i društvo i kako je ostvarujete? Kako vi privatno potvrđujete društvenu odgovornost i zalaganje za održivost?

Kada radite na fakultetu, posebno kada dođete u zrelu fazu karijere, puno je mogućnosti za društveno odgovorno ponašanje. Moram priznati da je, primjerice, moj angažman u HUOJ-u jedna od takvih odluka. Naprosto mi se činilo da je to u ovoj fazi moje karijere na neki način moj dug profesiji i udruzi. No, u mojem odnosu sa studentima najbolje se vidi način na koji doživljavam svoj posao. Nadam se da i oni vide da su mi na prvom mjestu.

Mnogo radite i stvarate, svugdje stižete, to se vidi iz vašeg kurikuluma. Kako se nosite sa svime, gdje su se u svemu tome smjestile vaša obitelj i privatni život?

Obitelj je najvažnija i uvijek dolazi prva. No, moja su djeca sada veća i samostalnija, pa to i meni otvara prostor za nove projekte. Nažalost, vidim da konstantno preuzimam previše zadataka i zbog toga sam stalno u prevelikoj gužvi. U ovoj fazi mojeg života i karijere najvažnija nova vještina koju moram savladati je reći – ne.

DOBRA HRVATSKA/ MDM

Veljača 2019.

1...129130131...188Stranica 130 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z