Zagrepčani se okupljaju na Europskom trgu u petak u 12:30, a splitski mladi će za klimu štrajkati u 13 sati, ispred Hrvatskog narodnog kazališta.
„Pokazalo se da mladi ipak shvaćaju važnost prirode više nego mnogi odrasli“, izjavio je mladi Splićanin Bruno Kontri.
U brojnim europskim gradovima posljednjih nekoliko tjedana svaki petak je dan kada srednjoškolci izlaze na ulice. Razlog – žele pritisnuti političare i društvo da učine nešto konkretno, i za ljude dobro, a po pitanju pogibeljnih kimatskih promjena. Ističu:
„Nema smisla učiti, ako nema budućnosti; pa gdje ćemo to znanje moći i primijeniti?!“
Svjetski pokret mladih za klimu inicirala je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg. Ovog petka, 15. ožujka 2019., prosvjed se provodi u više od 800 gradova svijeta, pod nazivom School Strike 4 Climate. Po prvi put u akciju će se uključiti i hrvatski srednjoškolci, iz Splita i Zagreba.
U splitskoj organizaciji prosvjeda sudjeluju učenici čak tri škole: Mirta Čenić i Marita Bobelj iz Turističko-ugostiteljske škole Split, učenici Bruno Kontri i Ivan Valić iz splitske III. Gimnazije, te Bruno Jakob iz II. Gimnazije Split.
„Mislim da je pitanje klimatskih promjena najvažnije pitanje čovječanstva, i zato ovim prosvjedom zahtijevamo od vladajućih da to osvijeste“, kaže Ivan Valić uz napomenu da se klimatske promijene u 21. stoljeću odvijaju daleko brže nego što je to bilo u
Svjestan činjenice da se prosvjedi učenika protiv klimatskih promjena održavaju diljem Europe i svijeta, Ivana Valića iz Splita je rastužila činjenica da na karti koja bilježi pokrete, hrvatskih gradova – nema! „Znao sam, ako mogu svi, možemo i mi“, dodao je. Petorka iz Splita svojim potezom demantira ono što mnogi nerijetko zaključuju – kako današnju mladež ne interesira ništa osim ‘skrolanja’ po društvenim mrežama, ‘lajkova’ i možda pokoje videoigrice,.
Ivan dodaje: „Prvo sam kontaktirao Greenpeace Hrvatska koji me je potaknuo da stvari uzmem u svoje ruke. Ubrzo se na karti pojavio Zagreb, i tada sam ubacio u višu brzinu i poslao poruku Brunu Kontriju. On se odmah zainteresirao i tako je počela organizacija. Obojica smo svjesni situacije u kojoj se naš planet nalazi pa smo problem shvatili vrlo ozbiljno – borit ćemo se za našu budućnost“, kaže nam Ivan.
Njegov kolega Bruno iz splitskog MIOC-a nije jedini koji mu se u organizaciji pridružio. Da svaki pojedinac treba krenuti od samoga sebe i zapitati se kakvu promjenu može napraviti, smatra i Splićanka Marita Bobelj.
„Potrebno je da kolektivno kao ljudski rod shvatimo kroz kolike drastične klimatske promjene planet prolazi. Svakodnevne radnje koje obavljamo imaju ogroman utjecaj na okoliš, iako toga možda nismo ni svjesni. Ovo je tema na koju možemo imati utjecaj, a na neke druge nepravde u svijetu možda i ne. Osobni odabir je biti svjestan odluka koje donosimo, ali prestaje biti osoban ako su u proces uključene žrtve. Vrijeme je da društvo počne poticati mlade koji su odlučni boriti se za promjene, umjesto da nas se obeshrabruje i tjera na konformizam koji je razlog zašto se još uvijek događaju velike nepravde u raznim aspektima i zbog kojih je na kraju dana i potrebno prosvjedovati. Shvatimo moć koja leži u nama kao pojedincima i upotrijebimo je za više dobro“, veli Marita.
Split ne tako daleke 2050.!
Porast temperature od nekoliko stupnjeva. Mediteran se zagrijava više nego ostatak tako da je već sad topliji oko 1,5 stupanj u odnosu na globalni prosjek od 1 stupnja. To dovodi do više sušnih razdoblja. Razorni požari koji su ugrozili Split oko Klisa, prije dvije godine, mogli bi postati „norma“. Toplotni valovi i ekstremi s temperaturama iznad 40 stupnjeva mogli bi postati pravilo, ne iznimka. Smanjivanje zaliha pitke vode. Ogroman porast cijene pitke vode. Smanjivanje količine padalina i ogromni problemi u poljoprivredi. Hoće li maslinarstvo i vinova loza uspijevati opstati, veliko je pitanje. Nestanak mnogih riba iz Jadrana predviđa završiti do 2048., ako se nastavi ovakvo zagrijavanje kao sada. Acidifikacija mora i izlovljavanje! Velika količina izbjeglica stiže u Dalmaciju iz drugih, nestabilnijih krajeva Mediterana pogođenih ratovima za vodu i druge resurse. Kako s tim nesretnicima, kako im pomoći? Kako time ne ugroziti sebe? vjerojatno je moguće postići i jedno i drugo. Ali kao sve to izbjeći , spriječiti totalnu pogibelj?!
Da li mladi idu u prosvjede da ne bi morali ići na nastavu?
Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati!
Prosvjed učenika jučer je podržala i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, kazavši za srednja.hr kako je „važno i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama koje su neminovno pred nama i da su spremni za to dići glas“. Ali, tako očito nije razmišljala i belgijska ministrica zaštite okoliša Joke Schauvliege. Ona je učenike optužila da na prosvjede odlaze kako „ne bi morali ići u školu“, što je očigledna glupost, relativiziranje, marginalizacija aktivnosti mladih. Kazala je i da neimenovani izvori moći srednjoškolce usmjeravaju na markiranje. Zbog toga je kasnije dala ostavku.
Podrugljivo će na ovaj prosvjed gledati i pojedinci u Hrvatskoj. Možda će se čuti komentari: „Što vi klinci znate o klimatskim promjenama?“ Ili: „Iima i važnijih stvari za prosvjedovanje pa ne ustajete!“ Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati! Pa slično se stalno događa, u hrvatskoj politici gotovo svaki dan, uvijek kad se želi sve ono novo i opasno zaustaviti, „raskvasiti“ i ublažiti, otegnuti dok se samo od sebe ne „ispuše“.
„Sama činjenica da se ovakav prosvjed proširio tako brzo ukazuje na veličinu problema očuvanja okoliša za ovu i buduće generacije. Sve godine nepažnje uzrokovale su globalno zatopljenje, ali ne samo to, već i gomilanje otpada, zagađenje zraka i onečišćenje mora. Koliko god se misli da su mladi nezreli i nezainteresirani za pitanje očuvanja okoliša, ovom inicijativom se pokazalo da mladi ipak shvaćaju važnost prirode“, ocjenjuje Bruno Kontri.
Otkriva nam i da su njihovim prijedlogom organizacije prosvjeda profesori bili oduševljeni. S te im strane stižu pohvale i puna podrška.
Želi li mladi biti uključeni u procese donošenja odluka?
„Nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti“, ističu to već tjednima učenici diljem Europe, ali i nekih neeuropskih gradova. Da budućnost ne smijemo staviti na čekanje i oko nje ne možemo dvojiti ističe i Mirta Čenić, koja se iz tog razloga i aktivirala u organiziranju splitskog prosvjeda za klimu. I za sve, a ponajviše svoje vršnjake, ima važnu poruku:
„Naše društvo je jako podijeljeno, ali ovo je tema oko koje se svi trebamo složiti i ujediniti, a pogotovo mi mladi na kojima kako kažu ‘svijet ostaje’. Ne smijemo dopustiti da se svijet ispred naših očiju raspada i postupno tone ako imamo mogućnosti to zaustaviti. Uopće nismo svjesni koliku moć ima naš glas, zato o tome treba podići svijest. Ovdje nije riječ samo o ekologiji i klimatskim promjenama već i o uključivanju mladih u proces donošenja odluka. Želimo potaknuti svih na to da počnu vrednovati sebe i svoj glas, a ne ga zanemarivati i razmišljati negativno o svemu. Zato probudimo se još danas i ne razmišljajmo sebično jer na kraju krajeva mi nismo Zemlju naslijedili od svojih predaka već posudili od svojih potomaka i zato se borimo da imamo jednog dana gdje prošetati sa svojom djecom da i oni iskuse i vide čuda prirode koja smo mi doživjeli“, kazala nam je za kraj Mirta.
Sve najnovije informacije vezane za prosvjed splitskih učenika za klimu možete pratiti na Facebook eventu na ovoj poveznici.
Uz uredničku obradu preuzeto sa www.srednja.hr
12.3.2019., Martina Gelenčir, ekobiz, ekologija
