Sudjelujte na regionalnim raspravama o razvojnim prioritetima RH

Grupacija Svjetske banke započela je s pripremama na izradi Strategije partnerstva s Republikom Hrvatskom 2019. – 2023. Radi se o strateškom dokumentu koji opisuje područja djelovanja i prioritete Svjetske banke u podršci razvojnom programu Hrvatske. Svjetska banka želi čuti stavove različitih dionika  te organizira regionalne rasprave u nekoliko hrvatskih gradova. Nakon Siska i Slavonskog Broda, rasprava će se održati 2. listopada u Splitu i 3. listopada u Kninu.

Proces savjetovanja uključuje lokalnu i regionalnu vlast, javne institucije te predstavnike poslovnog, akademskog i civilnog sektora, koji će dati doprinos u razumijevanju ključnih pitanja koja utječu na rast i razvoj te tako pomoći u definiranju razvojnih prioriteta i strategije djelovanja Svjetske banke u našoj zemlji.

ODRAZ je suradnik Svjetskoj banci u organiziranju ovog procesa.

Pozivamo vas da nam se pridružite i sudjelujete u raspravi o prijedlozima za novu Strategiju Svjetske Banke:

  • Split, 2. listopada 2018., Hotel Park, Hatzeov perivoj 3 – za područje Splitsko-dalmatinske županije;
  • Knin, 3. listopada 2018., Veleučilište “Marko Marulić”, Petra Krešimira IV br. 22 – za područje Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije

Razgovor će se odvijati prema sljedećem programu:

  • 10.00 – 11.00  Prezentacija Svjetske banke / Pitanja i odgovori
  • 11.00 – 11.30  Pauza za kavu
  • 11.30 – 13.00  Paralelne rasprave u grupama (javni sektor; civilni i akademski sektor te poslovni sektor )
  • 13.00 – 14.00  Ručak i neformalno druženje

Uvodno će ukratko biti predstavljena uloga i trenutni program Banke u Hrvatskoj te dosadašnja promišljanja o budućem djelovanju, temeljem analiza i savjetovanja koja su do sada provedena.

U raspravi će sudjelovati i Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju te Josip Funda, viši ekonomist za Hrvatsku.

PRIJAVA

Svoje sudjelovanje prijavite najkasnije do srijede 26. rujna 2018. putem online prijavnice:

** Za dodatne pojedinosti molimo kontaktirajte Marinu Vojković na: ured@odraz.hr ili telefonom na: 091 / 621 9418.

Desetljeće poticanja izvrsnosti i znanja u hrvatskom društvu kroz Zakladu Adris

Uspješne kompanije ne mogu i ne smiju djelovati bez osjećaja za sredinu u kojoj posluju i zato odgovornost prema zajednici u svim segmentima poslovanja mora postati trajna i sustavna obveza. Adris grupa ima dugogodišnju praksu društveno odgovornog ponašanja koje se ogleda u brojnim prepoznatljivim projektima, a ponajviše u djelovanju korporativne zaklade – Zaklade Adris.

Za poticanje znanja i izvrsnosti u hrvatskom društvu djelovanjem Zaklade, Adris godišnje izdvaja jedan posto dobiti iz poslovanja u prethodnoj godini, a pri osnivanju Zaklade osigurana su joj i početna sredstva od 10 milijuna kuna. U jedanaest dosadašnjih natječajnih ciklusa Zaklada Adris je za brojne projekte i pojedince izdvojila gotovo 40 milijuna kuna.

Od znanosti do kulture i dobrote

Kriteriji izvrsnosti, inovativnosti i važnosti za opće dobro ključni su pri odabiru projekata koji se podupiru. Područja djelovanja Zaklade su: Znanje i otkrića – potpora hrvatskim znanstvenicima, inovatorima, učenicima, studentima i doktorandima; Stvaralaštvo – potpora umjetničkom stvaralaštvu i kulturi; Ekologija – donacije projektima zaštite prirode; Baština – potpora očuvanju hrvatske autohtonosti te humanitarni projekti u području Dobrote. Zaklada Adris poduprla je brojne znanstvene projekte. Projektom dr. sc. Tomislava Domazeta-Loše razvijena je metoda genomske filostratigrafije koja omogućuje nove uvide u evolucijsku povijest života na Zemlji; rezultati istraživanja bili su objavljeni u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature. Donacije Znanstveno-edukacijskom centru Višnjan bile su ključne za podizanje kvalitete edukacijskih aktivnosti. Prepoznavši problem depopulacije i demografskog sloma Hrvatske, Zaklada je sredstva donirala projektu pokretanja prve biobanke biopsija sjemenika u Hrvatskoj, kojim je po prvi put u Hrvatskoj omogućeno liječenje muške neplodnosti, kao i projektu terapijske hipotermije specijaliziranim uređajem koji precizno održava ciljanu temperaturu novorođenčadi.

Zaklada je podržala projekt “Demografska infrastruktura za bolje procjene i politike” Ekonomskog fakulteta u Zagrebu čiji će rezultati otkriti uzroke smanjene stope nataliteta u Hrvatskoj te negativnog trenda iseljavanja. Svoj doprinos istraživanju neurodegenerativnih bolesti Zaklada je dala financirajući projekte Medicinskog fakulteta u Zagrebu radi poboljšanja dijagnostike perinatalnih oštećenja ljudskog mozga i uvođenja genomskih testova za neurorazvojne bolesti. Omogućila je i osnivanje Hrvatskog vijeća za mozak, dok su istraživači Instituta Ruđer Bošković razvili novi tip perspektivnoga nanočestičnog materijala kao važne osnove za gospodarski razvoj i tehnološki napredak. Sekvenciranjem nanoporama na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu istraživalo se kako je nastao i kako se razvija višestanični život.

Stvarati u Hrvatskoj, za Hrvatsku i za svijet

Donacijama Zaklade uređeni su i od propadanja očuvani brojni objekti od kulturne, povijesne i društvene važnosti. Pavlinskom samostanu u Sv. Petru u Šumi dodijeljeno je milijun kuna. Donacijama Zaklade sanirana je sjeverna kortina mletačke utvrde Kaštel u Puli u kojoj je smješten Povijesni i pomorski muzej Istre, a uređeni su i bedemi u povijesnoj jezgri Nina i revitalizirana pustinja Blaca na otoku Braču. Kapitalni projekt izdavanja knjiga akademika Radoslava Katičića o povijesti hrvatskoga jezika Zaklada je pomogla u više navrata. Poduprta su i istraživanja antropogenog utjecaja na okoliš čiji su rezultati upozorili na potencijalnu opasnost za očuvanje kakvoće vode i bioraznolikosti živog svijeta u Nacionalnom parku Krka. Zaklada je omogućila i proučavanje uzročnika sindroma sušenja maslina na području Istre, o čemu je do sada bilo malo istraživanja, a projektom genetske identifikacije otkriveno je 80 unikatnih genotipova – potencijalno autohtonih sorti maslina u Hrvatskoj.

Dodijeljene su i brojne donacije humanitarnim projektima, udrugama i ustanovama koje brinu o siromašnima, napuštenima i bolesnima. Klinički bolnički centar u Splitu nabavio je stanični separator, čime je osigurana nadoknadna terapija krvnim pripravcima transplantiranih bolesnika, a Opća bolnica Pula nabavila je sofisticiran aparat za imunohistokemijsku i molekularnu dijagnostiku. Vrijedne donacije dodijeljene su vukovarskom Caritasu za nabavu hrane, Hrvatskom Caritasu za pomoć stradalima u poplavama 2014. godine te Crvenom križu Hrvatske za aktivnosti u rješavanju izbjegličke krize na području Hrvatske.

“Izvorna zamisao projekta Zaklade bila je i ostala promicati kulturu izvrsnosti, znanja i solidarnosti. Zagovarati učenje, rad i zauzetost za opće dobro, slijediti liniju dijaloga etičkih vrijednosti i postignuća suvremene znanosti te zajedno osvajati prostor nade za nove naraštaje hrvatskih ljudi”, izjavio je mr. sc. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe pri osnivanju Zaklade Adris.

Adris grupa jedna je od vodećih hrvatskih kompanija. Poslovna strategija “Biti prvi, biti bolji, biti drugačiji” temelj je za sve poslovne odluke društveno odgovorne tvrtke okrenute budućnosti. Nastala na 130-godišnjoj tradiciji Tvornice duhana Rovinj, Adris se potvrđuje i kao najvažniji nacionalni investitor. Kapital koji stvara ostaje u Hrvatskoj, pomaže razvoju gospodarstva u zemlji i regiji te otvara nova radna mjesta. Rast i razvoj Adris grupe temelji se na tri perspektivna i dugoročno održiva posla – turizmu (Maistra), proizvodnji zdrave hrane (Cromaris) i industriji osiguranja (Croatia osiguranje).

Kristina Miljavac

Sukladno metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska
Kolovoz, 2018.

 

”Moramo preuzeti odgovornost za budućnost Europe” – Junckerov govor o stanju Unije

U srijedu, 12. rujna 2018. godine, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održao je u Europskom parlamentu svoj godišnji govor o stanju Unije. Govor odražava izazove s kojima će se Europska unija suočavati u bliskoj budućnosti. U nastavku donosimo neke od njegovih poruka.

Juncker je na samom početku govora rekao kako su se građani 1913. godine nadali miru, da bi samo godinu poslije izbio brutalan rat. “Govorim o ovim vremenima ne zato što vjerujem da smo na rubu nove katastrofe, već zato što je Europa zaštitnik mira” – rekao je Juncker – “Trebali bismo biti zahvalni što živimo na mirnom kontinentu što je omogućila Europska unija.” Upravo zbog toga Juncker se zalaže za jačanje obrambenog i sigurnosnog kapaciteta Europske unije, ali naglašava: “Nećemo militarizirati Europsku uniju. Ono što želimo je postati autonomniji i dostojni naših globalnih obveza.”

Juncker je poručio da Europa neće biti tvrđava niti okretati leđa svijetu ili onima koji u njemu pate. Europa nije otok, utvrdio je, ali njegov govor nije apostrofirao kako ideju solidarnosti pomiriti u vrijeme velikih migracija u kojima živimo. Juncker se zalaže za povratak ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli, dok u isto vrijeme poručuje da svijet u kojem živimo pripada svima, a ne samo nekima.

Posebnu je pozornost predsjednik Europske komisije posvetio Africi postavljajući ju u kontekst kontinenta najbližeg i najpovezanijeg samoj Europi. “Afrika je budućnost!” – poručio je i naglasio da će do 2050. godine Afrika imati 2,5 milijardi stanovnika zbog čega će svaki četvrti čovjek na svijeta biti Afrikanac. Juncker se zalaže za kraj patronizirajućeg odnosa prema Africi naglašavajući da Afrika ne treba humanitarnu pomoć niti milosrđe, nego istinskog i pravednog partnera. A to je partnerstvo koje je potrebno i Europi. Privatna ulaganja u Afriku, otvaranje radnih mjesta i jačanje trgovinske razmjene između Afrike i Europe bit će prioriteti Europske unije u godinama koje slijede.

Juncker se dotaknuo i Brexita – “Poštujemo odluku Britanije da napusti našu Uniju, iako ne prestajemo dubok žaliti zbog te odluke. Ali također moramo reći britanskoj vladi da mora razumjeti da onaj tko napusti Uniju ne može biti istovremeno u privilegiranoj poziciji kao da je država članica.” Posebno je istaknuo nužnost zajedničkog stava Europe prema Zapadnom Balkanu – “Ako to ne učinimo, naše neposredno susjedstvo će oblikovati drugi” – poručio je. Vrijeme je da se zapad i istok Europe približe jedno drugome. “Podijeljena Europa je žalostan spektakl kojega moramo prekinuti” – rekao je. Naglasio je kako konflikti u Siriji pokazuju da je međunarodni poredak nastao nakon Drugog svjetskog rata postao upitan. Stari savezi koji su služili Europljanima u prošlosti danas možda izgledaju drugačije i donose drugačije reperkusije od onih koje bismo željeli.

Borba protiv terorizma i jačanje suverenosti Europske unije u kreiranju globalnih međunarodnih odnosa te jačanje vanjsko-političkog utjecaja važni su prioriteti Unije prema Junckeru. No također, bilo kakav oblik nacionalizma Juncker je osudio kao otrov: “Ako govorimo kao jedan glas, naši uspjesi neće biti iznenađenje.” – poručio je predsjednik Komisije.

Govor Jean-Claude Junckera možete u cijelosti pročitati na ovoj poveznici.

Plastični otpad u Europi: Više recikliranja, zabrana za mikroplastiku

plastic waste
Foto: rawpixel

Sva plastična ambalaža u EU-u moći će se reciklirati do 2030. godine, planira Europska unija. Prijedlog za zabranu plastike za jednokratnu upotrebu također je u postupku.

Jeftina i dugotrajna plastika naširoko se koristi u gospodarstvu, ali njenu popularnost prati sve veća količina plastičnog otpada i zagađenje mora, što ostavlja posljedice na prirodu i ljude.

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, a dio se izvozi u strane zemlje. Ostatak završi u odlagalištima, spalionicama ili kao otpad u okolišu čime se zagađuju šume, plaže, rijeka i mora. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama.

Kako bi se smanjila količina plastičnog otpada, Komisija je u siječnju objavila strategiju za plastiku u skladu s kojom će plastična ambalaža na tržištu EU-a do 2030. biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.

Odbor za zaštitu okoliša podržava plan Komisije te će o njegovom izvješću Parlament glasati u četvrtak, 13. rujna. Uz postojeći plan, zastupnici također traže da se zabrani mikroplastika u kozmetici do 2020., da se uvedu standardi za kvalitetu reciklirane plastike da se za neke proizvode značajno smanji mikroplastika već pri nastajanju (primjerice, kod tekstila, boja i cigareta).

„Do sada smo problem plastike izvozili u zemlje poput Kine koja je nedavno odlučila zabraniti uvoz plastičnog otpada iz EU-a, stoga trebamo djelovati odmah, moramo ulagati i moramo razvijati inovacije“, kaže Mark Demesmaeker (ECR, Belgija).

Prijedlog za zabranu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnog pribora za jelo, tanjura i slamki, trenutno je u fazi rasprave među zastupnicima, s tim da se planira glasanje u listopadu.

Što je mikroplastika?
  • mali dijelovi plastičnog materijala (obično manji od 5 mm)
  • može nenamjerno nastati zbog trošenja većih komada plastike, uključujući sintetički tekstil
  • svjesno se proizvodi te namjerno dodaje u proizvode radi ispunjavanja određene svrhe, na primjer, plastične mikrokuglice mogu se upotrebljavati kao čestice za uklanjanje nečistoća u proizvodima za piling lica ili tijela
  • neke države članice već su zabranile mikroplastiku.

Izvor: Europska Komisija

Europski dan održivih zajednica

20. rujna 2018. se obilježava drugi po redu Europski dan održivih zajednica koje djeluju za bolji i održiviji svijet. To je ujedno i mogućnost lokalnim zajednicama da pokažu svoj rad i inspiriraju širu publiku. U sklopu događanja, održat će se konferencija ˝Civilno društvo i općine: izgradnja održivosti kroz suradnju˝.

Europski dan održivih zajednica prvi je put održan prošle godine kada su se događaju pridružile mnoge zajednice i organizacije iz 15 zemalja diljem Europe.

Domaćini konferencija su ECOLISE i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), u suradnji s Europskim odborom regija i Transition Network.

Na konferenciji će svi sudionici dobiti priliku razmjenjivati iskustva i istražiti načine kako potaknuti i podržati suradnju između civilnog društva i općina i gradova.

Aktivnosti zajednica, odnosno ˝pristupi odozdo prema gore˝, nepohodna su sastavnica pristupima ˝odozgo prema dolje˝ u postizanju radikalnih, strukturnih i trajnih promjena načina života koji su neophodni za stvaranje pravednog, održivog društva. Usklađivanje potreba zajednice može biti snažno sredstvo za mobilizaciju podrške i angažmana na zajedničkim ciljevima.

Više informacija pročitajte OVDJE ili na facebook stranici događaja.

Otvorene prijave za Trening za edukatore u području ljudskih prava

Agencija za mobilnost i programe EU poziva sve osobe koje rade s mladima i žele učiti i podučavati o ljudskim pravima na prijavu za Trening za edukatore u području ljudskih prava. Rok za prijavu: 24. rujna 2018.

Agencija za mobilnost i programe EU u sklopu projekta “Mladi za ljudska prava“ tijekom listopada 2018. organizirat će dva regionalna treninga za edukatore u području ljudskih prava.Trening je namijenjen svim osobama koje imaju iskustvo formalnog ili neformalnog rada s mladima, a koje već provode ili imaju namjeru provoditi edukativne radionice s mladima o ljudskim pravima (nastavnici/ce, učitelji/ice, studenti/ice, predstavnici/ice organizacija civilnog društva, osobe koje rade s mladima i za mlade, volonteri/ke…).

Osnovni cilj ovog treninga je osnažiti osobe aktivne u radu s mladima za provođenje edukativnihaktivnosti s mladima u području ljudskih prava. Slijedom toga ovaj trening za početnike u području ljudskih prava omogućit će sudionicima da unaprijede osnovne kompetencije (znanja, vještine,stavove) potrebne za provedbu edukacija o ljudskim pravima.

Tijekom treninga sudionici će biti upoznati s osnovnim teorijskim okvirom vezanim uz ljudska prava,reflektirati o vlastitim iskustvima i stavovima vezanim uz ljudska prava, promišljati o vrijednostima,načelima i metodama koje se koriste unutar edukacije o ljudskim pravima i dobiti priliku osmislitinačine na koje dobiveno znanje mogu integrirati u organizacije u kojima rade.

Trening se temelji naprincipima neformalne edukacije, u njemu se isprepleću teorijski i iskustveni segmenti i zahtijevaaktivno sudjelovanje svih sudionika.Svaki sudionik/ica dobit će priručnike Kompas i Bookmarks, kao i informacije o mogućnostimafinanciranja edukativnih aktivnosti o ljudskim pravima u okviru programa Erasmus+.Troškovi javnog prijevoza, smještaja i prehrane tijekom treninga financirat će se iz sredstava projekta.

PRIJAVA
Prijave se zaprimaju putem obrasca http://bit.do/mladiljudskaprava do 24. rujna 2018. godine.

Isti trening održat će se na dvjema lokacijama i u dvama termina: 11.-13. listopada 2018. u Orahovici i 26.-28. listopada 2018. u Petrčanama; molimo da u prijavnici naznačite za koji se termin prijavljujete.

Svi/e prijavljeni/e bit će obaviješteni/e o ishodu prijave do 01. listopada 2018.Za sve sudionike iz sustava formalnog obrazovanja potvrde o sudjelovanju bit će omogućene i krozsustav EMA (aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije – Education Management Application: www.e-skole.hr).

Više informacija o samom treningu (ciljeve, program…) možete pronaći OVDJE.

* Za više informacija kontaktirajte Agenciju za mobilnost i programe EU: katarina.brajdic@mobilnost.hr.

Ovo je devet hrvatskih proizvoda koji nose oznaku EU Ecolabel

Hrvatska gospodarska komora objavila je da samo jedan hrvatski proizvod, deterdžent EcoBianco tvrtke Ecology 108, nosi oznaku EU Ecolabel, koju dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. No, tu je oznaku do sada dobilo još osam hrvatskih proizvoda tvrtke DELT Papir.

Deterdžent koji je prvi dobio EU Ecolabel tu je prestuižnu oznaku dobio uz pomoć specijaliziraniog talijanskog laboratorija te složenih testiranja i ispitivanja kvalitete i učinkovitosti deterdženta u laboratoriju ovlaštenom od Europske komisije.

Dodatne informacije možete pronaći ovdje.

Dukat u trajnom projektu “Doručak je više od obroka”

Brojne znanstvene studije potvrđuju da su redoviti zajednički obroci, osobito zajednički doručci, važni ne samo za pravilan fizički rast i razvoj, već i za emotivno zdravlje djece. Kako bi potaknuo zdrave navike, oživio rituale zajedničkih doručaka te educirao roditelje o brojnim dobrobitima doručaka za obiteljskim stolom, Dukat je, u sklopu svojeg programa društveno odgovornog poslovanja, koncem 2017. pokrenuo projekt “Doručak je više od obroka”.

Kao polazišna platforma Dukatovog novog društveno odgovornog projekta korišten je nacionalni kreativni likovni natječaj “Volim mlijeko!” koji Dukat provodi od 2012. godine. U šest godišnjih natječaja do sada je sudjelovalo više od 14.000 učenika nižih razreda osnovnih škola i njihovih učitelja iz cijele Hrvatske. U sklopu 6. kreativnog likovnog natječaja, provedenog u jesen 2017. pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravlja, među sudionicima je provedeno istraživanje o jutarnjim prehrambenim navikama i ponašanju, čiji su rezultati poslužili kao polazišna točka za projekt “Doručak je više od obroka”. Također, rezultati istraživanja dodatno su upozorili i na potrebu skretanja pažnje roditelja na važnost zajedničkih doručaka za emotivno i fizičko zdravlje djece.

Rezultati istraživanja o jutarnjim prehrambenim navikama osnovnoškolaca

Istraživanjem je obuhvaćeno 4.719 učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske koji su zajedno s roditeljima odgovarali na anketna pitanja vezana uz njihove jutarnje prehrambene navike. Rezultati istraživanja pokazali su da 90 % školaraca doručkuje svaki dan. Ipak, kod starijih osnovnoškolaca (od 5. do 8. razreda) uočava se češće preskakanje obroka pa njih 84 % doručkuje svaki dan. Školarci kod kuće dominantno doručkuju pahuljice s mlijekom ili jogurtom (57 %), a potom kruh s mliječnim namazom (36 %). Voće doručkuje tek 16 % ispitanika, jaja 32 %, a ispitanici nisu naveli povrće kao sastavni dio doručka. Od mliječnih proizvoda tijekom doručka najčešće se konzumira mlijeko (82 %), namazi (50 %), jogurt (45 %) te maslac i svježi sir. Istraživanje je također pokazalo da tek 24 % učenika nižih razreda doručkuje s obitelji svaki dan, dok vikendom to čini samo 41 % učenika.

Dukat prvi prepoznao važnost zajedničkih obiteljskih doručaka

Potaknuti činjenicom da tek 24 % školaraca doručkuje s obitelji svaki dan, dok vikendom to čini njih 41 %, Dukat je u prosincu 2017. godine lansirao mrežne stranice www.dorucakjeviseodobroka.hr čiji je sadržaj kreiran u suradnji sa stručnjacima: Tihanom Koren, dječjom psihologinjom, Nenadom Bratkovićem, nutricionistom, i Andreom Cukrov, kulinarskom blogericom. Nadalje, u prosincu 2017. tiskan je i besplatan priručnik “Doručak je više od obroka”, nastao također u suradnji sa spomenutim stručnjacima. Priručnik sadrži mnoštvo stručnih saznanja o važnosti redovitih obiteljskih doručaka za pravilan fizički i emotivan rast i razvoj djece, niz korisnih savjeta za uvođenje postupnih promjena u jutarnju rutinu za stolom te brojne recepte i ideje za pripremu zdravih i zabavnih doručaka.

Besplatan priručnik “Doručak je više od obroka” za roditelje i učitelje

Kako bi saznanja i savjeti iz priručnika došli do što većeg broja roditelja, Dukat je u prva tri mjeseca 2018. godine podijelio više od 50.000 primjeraka priručnika “Doručak je više od obroka”. Umetnut je u dnevne novine, izravno je poslan svim zainteresiranim roditeljima, bakama i djedovima na kućne adrese, a dobili su ga i svi roditelji i učitelji čija su djeca, odnosno učenici sudjelovali u 6. kreativnom likovnom natječaju “Volim mlijeko!”. Priručnik su dobili i svi zaposlenici Dukata, a dio zaposlenika koji su i sami roditelji dodatno su ga dijelili u vrtićima i razredima svoje djece.

Ciljevi Dukata – promicanje zdravih i zajedničkih doručaka te edukacija roditelja

Kao direktorica korporativnih komunikacija rado ističem: “Glavni su ciljevi projekta “Doručak je više od obroka” promicanje zdravih obroka, posebno doručaka oko zajedničkog stola te edukacija roditelja o važnosti zajedničkih doručaka. Nadalje, želimo potaknuti roditelje i na uvođenje postupnih promjena u svakodnevne rituale kako bismo djeci pružili zajednička jutra u kojima, dok doručkujemo, razgovaramo, smijemo se i hrabrimo ih za sve izazove koji ih čekaju. Riječ je o društveno odgovornom projektu Dukata koji će se razvijati i nadograđivati tijekom nadolazećih godina. Dodatno nas motivira činjenica da su reakcije roditelja, učitelja i cjelokupne javnosti na projekt vrlo pozitivne, a edukativnu važnost projekta prepoznalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje ga je podržalo i dalo svoje pokroviteljstvo.”

Punu infografiku rezultata možete preuzeti ovdje.

Elena Wolsperger Dolezil

Sukladno metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska
Kolovoz, 2018.

Upoznajte jednostavnije oznake energetske učinkovitosti

U nastavku doznajte više o novim, jednostavnijim oznakama energetske učinkovitosti prihvaćenima od strane Europske komisije.

Učinkovita potrošnja energije najlakši je način štednje na računima za struju. Mnogi uređaji, lampe, televizori, hladnjaci i usisavači imaju standardiziranu oznaku energetske učinkovitosti. Europski parlament glasao je u lipnju 2017. o uvođenju jednostavnijih etiketa kako bi kupci mogli lakše usporediti. Štednja u energetskoj potrošnji je konkretna jedinica i može se točno odrediti za svaki proizvod.

Prave oznake uvedene su 1994., od G (najmanje učinkoviti proizvod) do A (najučinkovitiji proizvod). Naknadno je mjera proširena na A+++ kako bi se potrošačima približila poboljšanja u energetskoj efikasnosti proizvoda. Međutim, s obzirom da je većina proizvoda danas označena s oznakom većom od A – potrošači ponovno nemaju dobru informaciju jer kupovina proizvoda oznake A ne znači da se radi o najefikasnijem mogućem uređaju, dapače.

U lipnju 2017. zastupnici su dali zeleno svjetlo za vraćanje originalne skale A-G te uspostavu mehanizma kako bi se buduća napredovanja u učinkovitosti proizvoda mogla označiti bez stvaranja novih kategorija. Nova pravila također uključuju nadzor nacionalnih tržišta i stvaranje baze proizvoda.

Odgovoran zastupnika bio je Dario Tamburrano (Italija, EFDD).

Europske mjere za čišću i učinkovitiju energiju također uključuju energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije.

Izvor: Europska komisija

Marina Burazer iz INA -e dobitnica priznanja PRO PR AWARDS

Dana 31. kolovoza 2018. u prostorijama  INA -e d.d. upriličena je dodjela priznanja  PRO PR Awards direktorici korporativnih komunikacija u ovoj tvrtki, Marini Burazer.

PRO PR Awards priznanja namijenjena su pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem te profesionalni pristupom doprinijeli razvoju struke odnosa javnošću. Predsjednik organizacijskog odbora PRO PR Awards, Danijel Koletić rekao je prilikom uručenja kako je ovo priznanje jedno od rijetkih za koje nije potrebno uplatiti naknadu pa ga to svrstava među vodeće svjetske programe nagrađivanja za doprinos struci.

PRO PR Awards priznanja utemeljena su 2012. godine povodom obilježavanja 10. godišnjice PRO PR konferencije, a neki od istaknutih pojedinaca koji su tijekom proteklih sedam godina preuzeli svoje priznanje su: Alex Aiken, izvršni direktor za komunikaciju u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva, Prof.dr. Don Stacks, profesor na Sveučilištu u Miamiju, Yogesh Joshi, predsjednik Udruženja komunikatora u Indiji, Ksenia Rheyzevskaya, direktorica ruske novinske agencije Rossia Segodnya, Christian Spahr, voditelj odnosa s medijima u Institutu Konrad Adenauer, Florence Ranson, direktorica korporativnih komunikacija u FoodDrink Europe te brojni drugi renomirani  komunikacijski stručnjaci iz cijelog svijeta.

Svečana dodjela priznanja održana je u travnju 2018. godine u Zlatiboru, u sklopu 16. PRO PR konferencije.

NAJČITANIJE