Odgovorni roditelj: Kako naučiti djecu sticati i cijeniti novac?

djeca i novac
Foto: ilustracija Karolina Grabowska

Onaj i ona koji daju djetetu novac u zamjenu za neprovedeno vrijeme s njim, čine mu „medvjeđu“  uslugu. Onaj/ona koji ne postavljaju razumna i dosljedna pravila pred djecu u pogledu stjecanja i trošenja novca, dopuštaju proizvoljni razvoj loših navika. Djeca poštuju pravila. Mnogo im je lakše kad znaju što se od njih očekuje.

Posljedice takve prakse i navike, sagledat će se u daljoj budućnosti.  Zato – razvoj radnih navika, stvaranje i stjecanje, štednja, razmuno ponašanje s imovinom… posao je za roditelja koji kreće još od najranijeg dijetetova djetinjstva, možda već druge godine. Glavni je cilj dobrog odgoja razviti u dijeteta stav  – ako radiš i uradiš dobro, radiš za svoje dobro. Možeš ako hoćeš.

Kako biste djeci lakše objasnili vrijednost novca, uzmite u obzir njihovu dob. S djecom se može početi razgovarati o novcu čim nauče brojiti. Od tada nadalje svaki je odlazak u kupovinu, podizanje novca s bankomata ili provlačenje kartice prilika za lekciju o vrijednosti novca.

Olako davanje džeparca, dnevno, tjedno

Dogovorite li se s dijetetom da će novac dobivati za ispunjavanje zadataka i kućanskih obveza, poput održavanja svoje sobe čistom, ono će kasnije više znati cijeniti novac nego da ste mu samo davali džeparac.

Davanje povećeg džeparca djeci može biti “medvjeđa usluga” jer kasnije u životu ne znaju cijeniti vrijednost zarađenog novca, pokazala je studija Sveučilišta Sheffield na 3200 djece u dobi od 11 do 15 godina. Istraživači su otkrili da roditelji djeci te dobi u prosjeku daju od 70 do 100 kuna džeparca na tjedan, a svako povećanje džeparca može imati velik utjecaj na upravljanje financijama dijeteta u budućnosti.

Tako povećanje džeparca već od jedan posto smanjuje njegovu sposobnost uštede za 21 posto. Mnogo boljom opcijom pokazalo se davanje djeci zadataka za čije ispunjavanje dobivaju novac, zbog čega ona već u djetinjstvu shvaćaju da se novac mora zaraditi i samim time racionalno trošiti. Prema tome, stav roditelja ključan je kod formiranja odnosa prema novcu kod djece, što na jedan način određuje i njihovu financijsku budućnost, zaključili su istraživači.

Neka se upitaju u šopingu: treba li mi stvarno to? Kako ću to iskoristiti kad dodjem kući?

Djeca će o financijama mnogo naučiti i promatrajući roditelje, stoga je važno da im uvijek budete dobar uzor. Ako uoče kako nekontrolirano trošite novac i gomilate dugove, vjerojatno je da će se i ona slično ponašati kad odrastu. Morate im jasno objasniti kako nije pametno trošiti iz hira i na dug, nego bi se za svaku stvar trebali zapitati je li im doista potrebna.

Neka naprave svoj plan štednje da bi onda mogli nešto kupiti

Također, možete im pomoći da naprave plan štednje, odnosno gdje mogu smanjiti troškove kako bi si kupili, primjerice, omiljenu igračku. Dijete mora shvatiti kako za nabavu skupljih predmeta mora i nešto žrtvovati.

Novac se ne stvara na bankomatu!

Novac ne raste na drveću – no djeci se upravo tako čini kad vas gledaju da dižete novac s bankomata. Zato ih povremeno odvedite u poštu da vide i kako plaćate režije.

Nemojte misliti da djeca ne mogu shvatiti račune

Objasnite djeci koliko nešto stoji, a to možete učiniti i vodeći ih u “štednu” turu po vlastitu domu. Ona nisu svjesna da će, primjerice, račun za struju biti veći ako su im istodobno uključeni kuhalo, računalo i televizor, ali shvatit će ako im objasnite i pokažete kako to utječe na brojilo koje se vrti.

Ograničite im pristup TV – reklame najviše ispiru mozak baš najmlađima 

Djeca su podložna utjecaju reklama, stoga ih svakako smanjite. Gledajte televiziju s njima ili im prebacite program kad počnu reklame.  Ili, umjesto gledanja televizije, ponudite im nešto drugo, vrednije. Ako ih pustite da „bulje“ satima u televizor, da biste vi dobili toliko potrebni mir, problem se počinje stvarati. Osvijestite da mnoge tvrtke smišljeno privlače najmlađe – s ciljem da im stvoje želju i potrebu. A sljedeću fazu posla – nagovaranje roditelja na kupnju prepuste djeci.

Naučite djecu “pametnoj” kupovini

Djeca uče promatrajući te ih povedite u kupovinu namirnica. Tako će vidjeti da kupujete samo ono što je u tom trenutku potrebno te da se između dva slična proizvoda često odlučujete.

Radom se najbolje uči cijeniti novac

Potaknite stariju djecu na rad jer će tako naučiti cijeniti vrijednost novca. Ako su dovoljno odgovorni, mogu pričuvati mlađu braću ili dijete vaše prijateljice, oprati pod ili auto, a zarađeni novac neka potroše na ono što žele, bila to nova igrica ili komad odjeće koji već dugo gledaju u izlogu.

Ako i ne razumiju sve o novcu, znat će što je štednja

Osim razgovora o novcu, važan je i način na koji razgovarate. Tako, umjesto: “Ne možemo si to priuštiti” kad vas dijete traži skupu igračku, recite: “Ne možemo kupiti sve što želimo nego ono što nam zaista treba”. Iako dijete vjerojatno neće biti najsretnije zbog toga, shvatit će o čemu govorite. No objasnite djetetu da može štedjeti kako bi si kupilo stvari koje mu nisu nužne.

Za kupnju treba novac, novac se zarađuje na poslu

Djeca starosti od tri do pet godina mogu shvatiti da je za kupovinu potreban novac, da se novac zarađuje tako da se odlazi na posao, ali i da postoji razlika između onoga što trebate i onoga što želite. U dobi od šest do deset godina mogu razumjeti da je potrebno odlučiti što će se kupiti za zarađeni novac jer se ne može kupiti sve što vam padne na pamet, ali i da je dobro usporediti cijene istih ili sličnih proizvoda u nekoliko trgovina. Djeca od 11 do 13 godina bez problema će shvatiti da je mudro za štednju odvojiti dio od svega što zaradite. A djeci starijoj od 14 godina može se objasniti što je kreditna kartica, te koliko se više troši ako predmet kupuje “na dug”, da je nešto skupo ako se ne može odjednom sve platiti gotovinom, kao i da se od plaće odvaja dio novca za porez.

I budžet je metoda učenja

Odredite budžet unutar kojeg se djeca mogu sama kretati. Ako stalno traže nešto, možete im dati 50 kuna i reći im da to potroše kako god žele, ali da do idućeg tjedna (…) neće dobiti više ništa. Tako će početi razmišljati na što će potrošiti novac.

I bake i djedovi sudjeluju u učenju – uskladite lekcije među starijim u obitelji

Djeca će katkad radije poslušati drugog člana obitelji nego vlastite roditelje. Ako dijete puno vremena provodi s bakom i djedom, usuglasite novčane lekcije koje želite da nauči kako ne bi bilo zbunjeno različitim informacijama. Dijete će brzo osjetiti tko je „mekši“, kako užicati nešto.

Štednja, ali i investicijsko ulaganje

Štednju podignite na viši nivo – raspitajte se o raznim investicijskim fondovima jer djeca srednjoškolske dobi već mogu shvatiti novčano tržište.

Redoviti tjedni sastanak o financijama – financijski kružok

Jedanput na tjedan održite obiteljski financijski sastanak. Zapišite potrebe i želje pa odredite prioritete kako bi se dijete naučilo planiranju troškova. Osim što će naučiti raspolagati novcem, dijete će tako lakše shvatiti zašto nešto ne može dobiti, a zašto se nešto mora kupiti.

Želiš li odmah u kupnju ili ćeš pričekati rasprodaju?

Ako dijete nešto silno želi, upitajte ga je li sigurno da želi potrošiti novac istog trenutka ili će radije pričekati rasprodaju te mu objasnite da će na rasprodaji moći kupiti više stvari. Tako će se naučiti promisliti o onome što želi umjesto da manijakalno kupuje, a shvatit će i koncept rasprodaje.

Promisli treba li ti pa onda kupi (Imaš već tri igračke, što će ti četvrta!)

Učite djecu da čak i ako si nešto mogu priuštiti, prvo promisle hoće li im to dugoročno biti korisno. Ako je odgovor ne, onda im ta kupnja neće pričinjavati užitak, a novac će biti uzalud potrošen. Objasnite im zašto kupnja nije pametna – primjerice, imaš tri takve igračke doma, ne treba ti još jedna.

Neka dijete ima svoj budžet, kasicu prasicu i s njome raspolaže

Nabavite mu/joj štednu kasicu, stavite unutra početni ulog i poučite o prilikama kad će ubaciti neki novčić unutra. Ne zaboravite – to je njegova imovina, neka je potroši kako hoće. Naravno, uz vaše nježno vođenje – da ne baci novac „u vjetar“. Ali i to će mu biti škola.

Morate biti dosljedni u pridržavanju pravila.

Pridržavajte se razumnih pravila, jednako prema svoj dvojoj djeci, dosljedno u svim situacijama. Vrludate li, počinje razvoj krivih navika.

Ima još. Pokušajte i sami nešto dopisati u ovaj niz dobrih roditelsjkih postupaka.

Korišten izvor: business.hr

Dobra Hrvatska, lipanj 2018.

Ericsson Nikola Tesla nagrađen za WaterQ projekt

Voda je u današnjem svijetu jedan od najdragocjenijih resursa, a procjenjuje se da više od milijardu ljudi nema pristup dovoljnoj količini pitke vode. Stoga je svako poboljšanje u boljoj opskrbi vodom vrijedno pozornosti.

Međunarodni Bledski festival vode usmjeren je na inovativne i revolucionarne projekte, proizvode i usluge u području upravljanja vodama. Festival je i odlična platforma za povezivanje različitih javnih i privatnih organizacija te stručnjaka vezanih uz tematiku očuvanja i održivog korištenja voda. Na festivalu su dodijeljene i nagrade najboljim inovacijama i praksama u vezi vode u kategorijama korporativnih, nacionalnih i pojedinačnih projekata. Nagrada za velike tvrtke pripala je kompaniji Ericsson Nikola Tesla za projekt WateQ, o kojemu smo pisali, a koji promiče dostupnost pitke vode i zaštitu prirodnih resursa te njihov održivi razvoj.

Projekt je pripremljen i odvija se u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, tvrtkom Telemetris te start-up tvrtkom Freewa, a zasnovan je na aktivnom uključivanju znanosti i sudjelovanju javnosti koja koristi suvremene tehnologije masovnog mapiranja te dvosmjernog komuniciranja na jedinstven način u cilju zaštite okoliša i vodnih resursa.  Ukratko, senzori razvijeni na FER-u putem mobilne veze omogućuju automatsko prikupljanje niza okolišnih podataka o vodi koje onda analizira, obrađuje i prezentira napredna ICT platforma eOkoliš, koju su razvili stručnjaci Ericssona Nikole Tesle. Tvrtka Telemtris usmjerena je na razvoj proizvoda temeljem prototipa senzora, koji će u finalnoj verziji biti integriran u Freewa bocu dok istoimena mobilna aplikacija omogućuje uključenost stanovništva u proces prikupljanja i korištenja podataka, a Zavod za javno zdravstvo odgovora za algoritme i meritornu interpretaciju rezultata te procjenu eventualnih rizika.

Nagradu je predao i nagrađenima čestitao Mario Gajić, organizator i utemeljitelj neprofitne organizacije Bled Water Festival. Preuzimajući nagradu, Karlo Guštin, menadžer za nova područja i strateške inicijative u Ericssonu Nikoli Tesli, posebno je naglasio važnost koordiniranog djelovanja institucija javnog zdravstva, znanosti i poduzetništva te njegov veliki potencijal za nova partnerstva i budući razvoj, što je pridonijelo da ova domaća inicijativa bude prepoznata te visoko vrednovana i izvan hrvatskih granica.

Više o projektu WaterQ možete na www.waterq.info.

MDM

Tele2 u Hrvatskoj i zaklada Reach for Change već tri godine pridonose ostvarenju UN-ovog cilja održivog razvoja 17

Na Summitu o održivom razvoju održanom  25. rujna 2015. godine, države članice Ujedinjenih naroda (UN) usvojile su 17 ciljeva održivog razvoja usmjerenih ponajviše na iskorjenjivanja siromaštva, borbu protiv neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja klimatskih promjena do 2030. godine (Agenda 2030).

Sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Prema posljednjim pokazateljima, Republika Hrvatska najlošije rezultate pokazuje upravo u provedbi Cilja 17 „Partnerstvom do cilja  – Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj“.

Ciljevi održivog razvoja usvojeni na ranije spomenutom Skupu su unapređenje i nadgradnja Milenijskim ciljevima razvoja. Milenijski ciljevi razvoja predstavljaju osam ciljeva borbe protiv siromaštva koji su se trebali postići prije 2015. godine. Usvojeni su 2000. godine, a unatoč postignutom značajnom uspjehu pri ispunjavanju Milenijskih ciljeva, siromaštvo nije u potpunosti iskorijenjeno jer se napredak u njihovom ostvarenju nije odvijao ujednačeno diljem svijeta.

Dok su Milenijski ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, novi koncept, odnosno Globalni ciljevi su univerzalni, primjenjivi na sve zemlje i nacionalne politike, a obvezuju na stvaranje bolje budućnosti za ljude i planetu. Globalni ciljevi usvojeni su nakon procesa konzultacija koji je trajao tri godine i za čiju je provedbu neophodno da svaka zemlja pridonese vodeći računa o razini razvoja zemlje, kao i lokalni kontekst.

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Uspjeh ostvarenja Globalnih ciljeva podrazumijeva snažna partnerstva između države, poslovnog sektora i civilnog društva.  Neki od definiranih podciljeva podrazumijevaju utjecaj na sistemske promjene. Ovdje posebno možemo izdvojiti podciljeve 17.16, 17.16.1 i 17.17 koji ističu značaj partnerstava između različitih dionika. Partnerstva između poslovnog sektora, države i civilnog društva mobiliziraju dijeljenje znanja, iskustava, stručnosti, tehnologije i financijskih resursa na način koji snažno podupire ostvarivanje Globalnih ciljeva.

Tele2&Reach for Change – Partnerstvo za promjene

Tele2 na globalnoj razini je jedan od osnivačkih partnera zaklade Reach for Change koja trenutno djeluje u 18 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj svoje djelovanje Reach for Change započinje 2015. godine zahvaljujući suradnji s Tele2 u Hrvatskoj. Ugovorom o suradnji između Tele2 Hrvatska i Reach for Change je Tele2 osigurao financiranje kako za operativan rad Zaklade tako i za fond za podršku društvenim poduzetnicima. Pored toga, Tele2 u Hrvatskoj je na raspolaganje ove suradnje stavio niz svojih operativnih kapaciteta kako bi podržao Zakladu i društvene poduzetnike kroz programe volontiranja zaposlenika, mentorstvo i savjetovanje društvenim poduzetnicima. Tele2 Hrvatska do sada je uložio preko 3.000.000 kuna financijskih sredstava u ovu suradnju. Nefinancijska podrška Tele2 varira kroz vrijeme ovisno o potrebama društvenih  poduzetnika i operativnih potreba Zaklade pa stoga nije moguće ovdje ponuditi procjenu njezine vrijednosti.

Suradnja između Tele2 i Reach for Change jedan je od tek nekoliko primjera usmjerenosti na ostvarenje Cilja 17, posebice podciljeva 17.16, 17.16.1 i 17.17.

Upravo o tome bilo je riječi na skupu pod nazivom „Partnerstvo za promjene“ koji su 29. svibnja 2018. godine u Zagrebačkom tehnološkom parku organizirali Reach for Change i Tele2. Na skupu koji je moderirao novinar Robert Zuber su pored predstavljanja Izvješća o socijalnom utjecaju zaklade Reach for Change u Hrvatskoj za proteklu godinu održana i dva okrugla stola. Teme o kojima se govorilo na okruglim stolovima vezane su uz društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, način mjerenja socijalnog utjecaja koji ostvaruju društveni poduzetnici, te o tome kako suradnja poslovnog sektora i civilnog društva u ovom konkretnom slučaju pridonosi realizaciji SDG17 u Republici Hrvatskoj.

Najvažnija postignuća suradnje Reach for Change i Tele2 su da je tijekom 2017. godine u Hrvatskoj podržano 819 djece, kao i 431 odrasla osoba koja radi s djecom. Nadalje, 71% društvenih poduzetnika proširilo je svoj tržišni udio, a 71% je ostvarilo  i pozitivne financijske rezultate. Broj volontera u podržanim projektima se udvostručio.

Pored domaćih stručnjaka iz područja održivosti i društvenog poduzetništva poput dr. Mirjane Matešić, izv.prof. Mislava Ante Omazića, na skupu je sudjelovala i Annica Johansson iz Reach for Change koja je predstavila način na koji Reach for Change mjeri društveni utjecaj. Svoja iskustva podijelili su i neki od društvenih poduzetnika koje podržavaju Reach for Change i Tele2 – Petar Reić i Ksenija Benaković. Na skupu su sudjelovali i njegova ekselencija Lars Schmidt, Veleposlanik Kraljevine Švedske i Sofia Breitholtz izvršna direktorica Zaklade. Skup je zaključio Viktor Pavlinić, Predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska citatom kojim je naglasio značaj ove suradnje za Tele2, ali i istaknuo srž Cilja 17 pozivom na afričku poslovicu: „Ako želiš ići brzo, idi sam, a ako želiš dospjeti daleko, idi u paru!“

Izazov ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” pomaže Savezu društava multiple skleroze Hrvatska, sudjelujte i vi!

GRAWE Hrvatska četvrtu godinu zaredom otvara izazov ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” s ciljem prikupljanja 100.000 kilometara koje će to osiguravajuće društvopretvoriti’ u donaciju od 50.000 kuna za Savez društava multiple skleroze Hrvatske na GRAWE noćnom maratonu 25. kolovoza na zagrebačkom jezeru Bundek. Svi trkači koji žele učiniti dobro djelo i poticati svijest o zdravim životnim navikama od danas mogu skupljati trkačke kilometre na aplikaciji Endomondo pod PoKRENI izazovom. Također, danas počinju i prijave za peti GRAWE noćni maraton, a najluđi noćni trkački spektakl, kako ga trkači od milja zovu, ove će godine pratiti krilatica “Fly me to the moon”. Utrku organiziraju Atletski klub Sljeme i GRAWE Hrvatska, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na linku za prijave. Trkačkom izazovu priključit će se i poznate hrvatske ultramaratonke Veronika Jurišić, Paola Vrdoljak, Antonija Orlić i Adrijana Šimić.

Cilj trkačkog izazova ”PoKRENI – Pokloni svoje kilometre” je pokretanje promjena i poticanja na usvajanje zdravih navika koje su temelj za kvalitetniju budućnost svakog pojedinca.

“Inicijativom PoKRENI nastojimo podići svijest naših sugrađana o nužnosti uvođenja zdravih navika radi poboljšanja kvalitete života. Kao osiguravajuće društvo, na vrh ljestvice prioriteta stavljamo život i zdravlje te je naša odgovornost da svima pružimo potporu i motivaciju u ostvarenju pozitivnih promjena. Do sada smo inicijativom “PoKRENI” prikupili više od 500 tisuća kilometara i donacijama pomogli trima udrugama, tako da smo ove godine odlučili ići u istom smjeru i  donaciju od 50.000 kuna donirati Savezu društava multiple skleroze Hrvatske”, rekla je Sanja Gržetić, voditeljica Odjela za korporativne komunikacije i marketing GRAWE Hrvatska d.d.

Prvi korak u svakom životnom izazovu najčešće je najteži, naročito bez potpore okoline. Međutim, potpora najčešće ne dolazi sama, već za nju tražimo motivaciju i inspiraciju, poručuju iz te osiguravajuće kuće i ističu da se upravo zato u izazov može uključiti svatko i time pružiti primjer drugima i motivirati ih da se PoKRENU, a uz to i učine dobro djelo. Dovoljno je preuzeti besplatnu aplikaciju Endomondo za praćenje treninga na pametnim telefonima, prijaviti se na PoKRENI izazov i koristiti je prilikom trčanja te tako registrirati prijeđene kilometre.

“Iznimno smo sretni što je GRAWE Hrvatska odabralo upravo naš Savez u toj zaista hvalevrijednoj inicijativi. Osobama od multiple skleroze nužna je stalna pomoć i podrška, a mi kao Savez trudimo se iskoristiti svaku financijsku pomoć za promicanje liječenja, rehabilitacije, istraživanja i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti. Unaprijed se zahvaljujemo svima koji će sudjelovati u izazovu jer vjerujemo kako pozitivnim akcijama zajedno možemo pomoći unaprjeđenju kvalitete života onih kojima je to najpotrebnije”, izjavila je Branka Lukić, predsjednica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.

Sudionici prikupljene kilometre i sudjelovanje u inicijativi mogu podijeliti na društvenim mrežama uz korištenje službenih hashtagova #pokreni, #poklonisvojekilometre i #mozemosve.

Iz AK Sljeme i GRAWE Hrvatska, poručuju da će i ove godine zagrebački Bundek i nasip uz Savu u kolovozu osvijetliti 2.000 trkača jer utrka nije namijenjena samo uvježbanim sportašima već svima koji žele PoKRENUTI pozitivnu promjenu na sebi i motivirati druge. GRAWE noćni maraton upravo zato osim standardnih disciplina od deset kilometara, polu-maratona (21 km), 3/4 maratona (32 km) te maratona (42 km) nudi i disciplinu desetinka, duljine četiri kilometara za sve one koji žele istrčati svoju prvu utrku i motivirati druge svojim uspjehom.

Prijave za noćni trkački spektakl uvijek se popune vrlo brzo, pa organizatori pozivaju sve zainteresirane da se prijave na vrijeme i tako budu dio jedne od najočekivanijih utrka sezone.

Kraš novi član Poslovne inicijative Dobra Hrvatska

U lipnju 2018. djelovanju Poslovne inicijative Dobra Hrvatska pridružio se istaknuti lider u razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Kraš Hrvatska. Kao i drugi članovi inicijative, i ova je kompanija odlučila udružiti znanja, kompetencije i utjecaj kako bi zajedničkim snagama sudjelovala u kontinuiranom ulaganju u poslovni uspjeh, gospodarski razvoj te odgovoran odnos prema zaposlenicima, zajednici i okolišu.

Pridruživanjem Poslovnoj inicijativi Dobra Hrvatska Kraš se dodatno uključuje u misiju koja predstavlja doprinos bržem i širem razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj organiziranim i zajedničkim djelovanjem poslovnih subjekata, jednako unapređenjem aktivnosti u tvrtkama, kao i osvješćivanjem široke poslovne i opće javnosti o društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju.

Znajući kako društveno odgovorno poslovanje nije cilj, nego putovanje, Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska okuplja uspješne i dobre poslovne subjekte, osobito u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga, kao i sve one koji primjenjuju načela društvene odgovornosti u svojem djelovanju. U njezinom se djelovanju tvrtke potiču na sustavnost u unapređenju i nova vlastita iskustva u DOP-u, networking te kontinuirano učenje s ciljem stvaranja novih primjera dobre prakse.

Dodatne informacije o ciljevima Poslovne inicijative čitajte ovdje.

Ako se i Vi želite uključiti u rad inicijative, kontaktirajte nas ovdje.

Značajan iskorak Hrvatske pošte i velika podrška lokalnoj proizvodnji hrane

Foto: Hrvatska pošta - https://www.posta.hr/en/yellow-click/6644

Domaći med ili džem, zimnica ili izvrsno dalmatinsko i istarsko maslinovo ulje donosi vam poštar na kućna vrata. Zvuči sjajno, a oni koji koriste novu internetsku trgovinu Hrvatske pošte Žuti klik uvjerili su se da i jest sjajno. Hrvatska pošta, naime, u ponudu je svoje internetske trgovine Žuti klik uvrstila novu kategoriju izvornih hrvatskih proizvoda „Klikni na domaće – proizvodi naših sela“ te kupcima omogućila da vrlo lako, iz naslonjača u svom domu, naruče izvrsne domaće proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Trenutačno se na Žutom kliku nudi šest kategorija domaćih proizvoda: med i džemovi, čajevi, prirodna kozmetika, pakirani prerađeni proizvodi, zimnica i maslinovo ulje, a iz Hrvatske pošte uvjeravaju nas da će se ponuda i dalje širiti.

– Hrvatska pošta, kao društveno odgovorna tvrtka, svjesna je svoje važne uloge u zajednici. Projektom suradnje s OPG-ovima Hrvatska pošta približava male poljoprivredne proizvođače kupcima diljem Hrvatske, potiče ruralni razvoj te pomaže OPG-ovima u plasmanu domaćih proizvoda. Također, to je i specifična tržišna niša u on-line prodaji u kojoj vidimo vlastitu priliku za obogaćivanje ponude Žutog klika i profiliranje u odnosu na konkurenciju. Svim OPG-ovima nudimo kompletno rješenje za internetsku prodaju (Žuti klik) i distribuciju (Hpekspres) proizvoda te korisničku podršku. Tako se mali poljoprivrednici mogu usredotočiti na ono što najbolje znaju – proizvodnju vrhunskih domaćih proizvoda – kaže Rosa Stojnić, voditeljica Odjela za razvoj i upravljanje digitalnim uslugama i e-platformama.

Trenutačno kupci na Žutom kliku mogu kupiti proizvode 12 OPG-ova i jedne poljoprivredne zadruge, no ponuda će se širiti jer Hrvatska pošta pregovara s novim malim poljoprivrednim proizvođačima. Plan im je nastaviti i s obogaćivanjem ponude u postojećim kategorijama i uvođenje novih potkategorija domaćih proizvoda OPG-ova, poput kvalitetnih vina i sl., potvrđuju u Hrvatskoj pošti.

A kakvi su dosadašnji rezultati? U Hrvatskoj pošti kažu da su zadovoljni.

– S obzirom da smo tek krenuli u jesen 2017. godine rezultati su zadovoljavajući, prodaja raste, a asortiman kontinuirano proširujemo. Kategorija OPG proizvoda također je vrlo brzo prepoznata i prihvaćena što potvrđuje da kupci sve više traže kvalitetne domaće proizvode. Putem Žutog klika kupcima olakšavamo pristup, a OPG-ovima plasman domaćih proizvoda. U ovoj početnoj fazi još nismo radili anketu među kupcima u vezi kategorije OPG proizvoda. Povratne informacije nakon promotivne kampanje i na društvenim mrežama su, generalno, pozitivne. Ljudi podržavaju ovakvu inicijativu i zanima ih koje sve proizvode mogu kupiti. Javljaju ju nam se i vlasnici OPG-ova zainteresirani za poslovnu suradnju – objašnjava Rosa Stojnić.

Ovim projektom Hrvatska pošta približava male poljoprivredne proizvođače kupcima čime potiče ruralni razvoj te pomaže obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u plasmanu domaćih proizvoda. Kao što je poznato, mnoga obiteljska gospodarstava nemaju internetske stranice, a ako i imaju uglavnom nemaju mogućnost online prodaje te proizvode većinom prodaju osobno, telefonom ili na sajmovima. Istodobno, Hrvatska pošta ima mrežu od 1016 poštanskih ureda diljem Hrvatske te brojne poštare koji svakodnevno dostavljaju pošiljke na razne adrese.

Spojiti jedno i drugo korisno je za sve: potiče se kupnja domaćih proizvoda pa tako i razvoj lokalnih zajednica, a kupcima se osigurava jednostavna kupnja lokalno uzgojene hrane. Kupovati domaće znači brinuti se i o okolišu, jer hrana uvezena iz dalekih zemalja starija je, a prevozi se kamionima ili zrakoplovima i drži u skladištima prije nego što stigne do tanjura kupaca. K tome, lokalna hrana čuva i genetsku raznolikost jer manji lokalni proizvođači često uzgajaju različitije, a često i autohtone sorte usjeva. Lokalnu se proizvodnju i potrošnju mora i treba podržavati na svaki mogući način, stoga je svaki korak na tome putu – ispravan.

Mirela Drkulec Miletić

Lipanj, 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

5. Konferencija o dobroj ekonomiji donosi autentične priče o promjeni

Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) organizira 5. Konferenciju o dobroj ekonomiji koja i ove godine donosi autentične i inspirativne priče onih koji mijenjaju ovaj svijet na bolje, onih koji zaista žive to što pričaju, onih koji su na terenu i koji djeluju. Konferencija će se održati 15. lipnja s početkom u 10 sati, u kinu Tuškanac.

Dodatan sadržaj je održavanje 7. Glavne skupštine Europske mreže solidarne ekonomije (RIPES) 16. i 17. lipnja u dvorištu i prostorima Gimnazije Tituša Brezovačkog Zagreb (Habdelićeva 1). Na Skupštinu iz različitih zemalja stiže 50-ak aktivista i aktivistkinja, predstavnika organizacija i mreža koje provode i promoviraju dobru ekonomiju.

Pridružite im se i zajedno naučite o društvenoj i solidarnoj ekonomiji, radničkim zadrugama, gradovima i regijama koje podržavaju dobru ekonomiju i stvaraju održive ekosustave za razvoj sektora, mjerenju utjecaja na društvo i lokalnu zajednicu kako rade u Ekonomiji za opće dobro, razvoju solidarnih i odgovornih sustava između proizvođača i kupaca u području hrane, stanju ekonomske demokracije u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, lokalnim i regionalnim valutama i alternativnom novcu te inspirativnim pričama pomaganja i osnaživanja isključenih i obespravljenih poput imigranata, nezaposlenih i osoba s invaliditetom.

Više o samom događaju i gostima možete pronaći ovdje ili na facebook stranici događaja.

Javni poziv za nacionalno sufinanciranje projekata koji se prijavljuju na Program LIFE

Foto: Depositphotos

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zajedno s Hrvatskim vodama i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurali su nacionalno sufinanciranje projekata koji se prijavljuju na natječaj Programa LIFE u 2018. godini. Kroz Program LIFE sufinanciraju se projekti usmjereni na konkretne mjere i postizanje značajnih rezultata radi poboljšanja stanja okoliša, prirode i klime.

Odabrani projekti kroz Program LIFE sufinanciraju se u iznosu do 55 % prihvatljivih troškova, osim projekata iz Prirode i bioraznolikosti koji se sufinanciraju najviše do 60%, dok projekti usmjereni na konkretne aktivnosti očuvanja prioritetnih vrsta i tipova staništa propisanih EU direktivama o staništima i pticama mogu ostvariti najviše do 75% sufinanciranja.

Hrvatske vode sufinancirat će do 40 % od preostalog iznosa koji korisnik mora osigurati za projekte usmjerene na održivo upravljanje vodnim resursima. Javni poziv preuzmite na poveznici.

Preuzmite financijske obrasce ovisno o zatraženom EU udjelu sufinanciranja:

Obrazac 1_EU sufinanciranje 55%

Obrazac 1_EU sufinanciranje 60%

Obrazac 1_EU sufinanciranje 75%

Javni poziv Hrvatskih voda za projekte koji se prijavljuju na potprogram “Klimatske aktivnosti” bit će objavljen tijekom lipnja/srpnja.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će do 50 % od preostalog iznosa koji korisnik mora osigurati za projekte usmjerene na zaštitu okoliša, klime i prirode.  Javni poziv preuzmite na  poveznici.

Preuzmite financijske obrasce ovisno o zatraženom EU udjelu sufinanciranja:

Obrazac 1_EU sufinanciranje 55%

Obrazac 1_EU sufinanciranje 60%

Obrazac 1_EU sufinanciranje 75%

Na LIFE program se mogu prijaviti javna tijela, privatne tvrtke i nevladine organizacije.

Izvor: mzoip.hr

Intervju s Angelikom Brnadom, direktoricom Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša INA-e: „Zeleni standardi poslovanja postaju sve važniji“

Bilo je potrebno dosta dogovaranja da bismo za ovaj intervju „oteli“ malo vremena Angeliki Brnadi, direktorici Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini. Već pet godina, gospođa Brnada na čelu je organizacijske jedinice koja svakim danom dobiva sve veće značenje u poslovanju ove velike naftne kompanije, koja je prošle godine kroz različite projekte zajednici donirala više od dva milijuna kuna.

U Integriranom godišnjem izvješću Ine za 2017. ciljevi strategije kompanije neodvojivo su povezani uz održivi razvoj. Koliko je to promijenilo poslovanje Ine?

INA je i prije uvođenja zakonske obveze nefinancijskog izvješćivanja imala dugogodišnju praksu izvješćivanja o održivom razvoju. U Ini izvještavamo od 1997. godine i jedna smo od rijetkih kompanija koja se time može pohvaliti. Kako bismo ispunili značajne kriterije dugoročne održivosti kompanije i niske razine rizika za društvo i okoliš, uvidjeli smo da je potrebno osmisliti dugoročni plan za njihovo ostvarenje. Fokus smo stavili na šest područja – zaštita okoliša, klimatske promjene, zdravlje, sigurnost zajednice, etika, upravljanje ljudskim kapitalom. To nije neki dokument koji visi na zidu, već smo definirali vrlo konkretne programe kojima želimo unaprijediti stanje u tim područjima, a zatim i vrlo konkretne akcije te plan do kada se koja mjera mora implementirati. Svake godine određene programe unapređujemo kroz akcijske planove i pratimo postotak realizacije tih planova na kvartalnoj razini te o tome izvješćujemo. Dominantne su teme okoliša, zaštite zdravlja, zaštite od požara, ali i druge akcije poput programa Zeleni pojas. Realizacija akcijskog plana održivog razvoja za prošlu godinu iznosi 94%.

INA je dobila i nagrade za svoje izvješćivanje, zar ne?

Da, dobili smo dvije nagrade „Green Frog“ za najbolje izvješćivanje o održivom razvoju u Hrvatskoj.  Educirali smo 83% menadžera za ciljeve održivog razvoja i nakon toga smo održali niz radionica na kojima su i naši zaposlenici mogli klasificirati teme održivog razvoja prema važnosti. Na taj smo način stvorili matricu materijalnosti putem koje prikupljamo podatke o temama kojima se trebamo baviti u kompaniji, ali i od relevantnih dionika izvan nje.

Koliko na vaše izvješćivanje utječu zakonske smjernice za nefinancijsko izvješćivanje?

Zakonom koji je na snazi od 1. siječnja 2017. propisuju se uvjeti nefinancijskog izvješćivanja za kompanije s više od 500 zaposlenika. Njime se stvara okvir u skladu s kojim se izvješćuje. Jasno, svaka kompanija slobodna je obraditi neka područja onako kako želi, ali propisani okvir daje transparentnost izvješćima i omogućuje njihovu usporedivost. Ti takozvani „zeleni standardi“ omogućuju da različite kompanije izvješćuju o jednakim temama na jednak način i u jednakim aspektima. To je, dakle, okvir, a kompanije u sklopu njega izvješćuju o važnim temama pazeći da su obuhvaćene sve komponente. U protivnom bi tvrtka mogla izvješćivati samo o onome što je dobro napravljeno. Zato je dobro da neovisne agencije provjere točnost podataka i daju svoje mišljenje o izvješću neke kompanije. Inino izvješće je verificirala specijalizirana kompanija Ernst & Young, a zatražili smo i mišljenje HR PSOR-a te prof. Mislava Omazića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Uvijek je dobro dobiti mišljenje nezavisnih stručnjaka o tome što se još u kompaniji može poboljšati i u sljedećem razdoblju u skladu s time uvesti poboljšanja.

Što vidite kao glavne izazove u nefinancijskom izvješćivanju u idućem razdoblju?

Okvir izvješćivanja stalno se mijenja i to nam predstavlja izazov. Primjerice, nedavno sam prisustvovala jednoj radionici i menadžeri su kao najvažniji parametar za poslovanje kompanije naveli profit, ali istodobno su na pitanje što će biti glavni pokretač u budućnosti odgovorili da će to biti balans društvenih, ekonomskih i financijskih čimbenika. Očito jača svijest o važnosti uloge kompanija u društvu, podržavanju osjetljivih kategorija ljudi pri zapošljavanju  i slično. Investitori su sve svjesniji važnosti održivosti te odluku o ulaganjima u sve većoj mjeri donose i na temelju podataka o okolišnim i društvenim utjecajima kompanija koji se prikazuju u nefinancijskim izvješćima.

„Upravljanje održivim razvojem, koji je strateško pitanje i korporativna odgovornost, provodi se na najvišoj upravljačkoj razini,“ navodi se u Ininom izvješću. Određuje li Uprava politiku i praćenje održivosti?

U strukturi naše kompanije, dakako, na čelnoj je poziciji Uprava, a odmah ispod nje je Savjet za održivi razvoj koji analizira podatke i informacije od vanjskih evaluacija, komunicira s dionicima, priprema izvješća i prijedloge za operativni Odbor za zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša i Upravu. Savjet obuhvaća menadžere visoke i srednje razine, koje predstavljaju operativni direktor Korporativnih poslova, direktori Održivog razvoja, zaštite zdravlja i okoliša, Korporativnih komunikacija, Upravljanja i razvoja ljudskih resursa, Odnosa s vanjskim subjektima, Centralni kontroling i odnose s investitorima te voditelj Održivog razvoja. Savjet također podržava, provjerava i kontrolira izvješća o održivosti na razini INA Grupe u skladu s vanjskim standardima i smjernicama. Tu se donose odluke na višoj razini, daju se prijedlozi o nekim budućim programima, postupanjima, izazovima. Na lokalnoj razini, ako govorimo o različitim Ininim biznisima i ovisnim društvima, imamo službe održivog razvoja, zaštite zdravlja i okoliša te organizacijske jedinice koje provode akcije vezane za održivi razvoj, ali i radne grupe. Zadaća Uprave jest nadzor svih rizika i novih poslovnih mogućnosti, pa tako i onih vezanih uz održivost, politike i strategije, odnosno društveno odgovorno poslovanje na razini INA Grupe.

Kako su kupci zadovoljni vašim proizvodima i uslugama? Ocjenjujete li svoje proizvode i usluge održivima?

Kakvoća naših proizvoda i usluga kontinuirano se provjerava u svim točkama lanca proizvodnje i prodaje. Prošle godine unaprijedili smo ponudu goriva uvođenjem novih visokokvalitetnih Class Plus goriva, kao odgovor na sve strože tehničke zahtjeve europskih direktiva, automobilske industrije i zaštite okoliša. Nedavno smo pokrenuli i projekt prikupljanja otpadnog jestivog ulja na određenim Ininim maloprodajnim mjestima, kojim smo omogućili kupcima da na Ini ne samo natoče gorivo nego i odlože otpadno ulje, koje mi potom prikupljamo i obrađujemo na propisani način. Također, analizirali smo što kupcu treba i pokušali smo na maloprodajnim mjestima, kojih je u regiji gotovo 500,  kupcima omogućiti i druge usluge. Na mnogim smo postajama otvorili FreshCorners posebnom ponudom svježe hrane i pića. U ponudi je i mogućnost kupnje domaćih proizvoda s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zatim usluga Aircash slanja novca putem posebne aplikacije, poštanske usluge, mobilno plaćanje, plaćanje na rate. Uveli smo i besplatnu aplikaciju za mobilne uređaje koja kupcima otkriva gdje je najbliže Inino maloprodajno mjesto, ali nudi i neke druge informacije, npr. cijene goriva i  informacije o stanju u prometu. Imamo i besplatnu telefonsku liniju gdje kupci mogu reći svoje mišljenje, pohvale, primjedbe i prijedloge, koje potom analiziramo i poduzimamo korake za poboljšanje usluge. Vidljivo je povećanje zadovoljstva kupaca.

Vode su od posebnog interesa za društvo. Koliko je smanjeno tzv. zahvaćanje voda na ulazu i kakva je situacija na ispuštenim vodama? Vjerojatno imate značajna ulaganja i akcije na tom planu kao naftna industrija.

Zaista puno ulažemo u infrastrukturu za zaštitu voda. Na primjer, u Rafineriji nafte Rijeka izgradili smo egalizacijske bazene i poboljšali dva separatora, a radimo na renoviranju retencijskih bazena, kontinuirano saniramo kanalizaciju zbog zaštite od potencijalnih curenja. Velika su i ulaganja u prevenciju onečišćenja mora, od nadzora, postavljanja brana, ugovora s ovlaštenom tvrtkom koja stalno kontrolira stanje. U riječkoj rafineriji 83% ukupno zahvaćene vode koja se koristi kao rashladni medij za turbogeneratore dolazi iz mora. Zahvaćena morska voda vraća se u more u istom volumenu u kojem je zahvaćena, što predstavlja visoki stupanj iskoristivosti vode pri čemu kvaliteta vode ostaje nepromijenjena. Kod istraživačkih radova, pri istraživanju nafte i plina imamo dugu tradiciju proizvodnje tehnološke vode. Godišnja količina proizvedene vode je oko tri milijuna metara kubnih. Tako proizvedena voda dijelom se troši interno za tehnološke potrebe prilikom procesa bušenja, a dijelom se isporučuje u distribucijske sustave kupcima.Tražimo mogućnosti da vodu uštedimo recikliranjem i ponovnom uporabom gdje god je to moguće. Pored toga, ispuštanje vode zakonski je regulirano tako da sve vode prije ispuštanja u prirodu tretiramo u skladu s propisima. To uopće nije diskutabilno. Radimo i na drugim projektima za uštedu voda i pri tome uvažavamo i sve prijedloge zaposlenika. Redovito održavamo infrastrukturu kako bismo spriječili nekontrolirano istjecanje na spojevima, racionalno koristimo vodu i pratimo njezinu potrošnju na mjesečnoj razini.

Smanjili ste emisije stakleničkih plinova, naročito u Rafineriji nafte Rijeka. Svoje vozače učite eko vožnji. Možete li obrazložiti.

Naše bih ekološke napore podijelila u tri dijela. Jedan dio čine ulaganja u smanjenje emisija raznih plinova, krutih čestica i sl., koji su dio naših okolišnih dozvola. Prema Direktivi o industrijskim emisijama imamo jasne zahtjeve i moramo se držati propisanih graničnih vrijednosti, a u posljednjih nekoliko godina u projekte zaštite okoliša uloženo je više od 500 milijuna kuna.

Drugi dio čine ulaganja koja proizlaze iz toga što smo uveli certificirani sustav upravljanja energijom ISO 50001. To su, primjerice, projekti za smanjenje gubitaka na cjevovodima pare.

Kao treće, već godinama organiziramo treninge sigurne vožnje kod ovlaštenih tvrtki za poboljšanje sigurnosti vozača što je rezultiralo značajnim smanjenjem prometnih ozljeda po kilometru vožnje. Održavamo i treninge ekološke vožnje, jer poznato je da ispravnim načinom vožnje možemo utjecati na smanjenje emisije štetnih plinova.

INA ima zakonske obveze za ulaganja za sukladnost s okolišnom dozvolom. Riječ je o velikim i vrlo zahtjevnim ulaganjima, koja stalno unapređujemo. Recimo, kod istraživanja i proizvodnje nafte i plina razvili smo napredni projekt utiskivanja CO2 s vodom u bušotine čime povećavamo iscrpak nafte i plina, a istodobno utiskujemo u zemlju ono što bi bilo emitirano u zrak pa tako smanjujemo i svoj ekološki otisak. Od 2014. do 2039. godine očekuje se da će se utisnuti oko 5,4 milijuna CO2. Također, kupili smo 32 nova kamiona s ekološki učinkovitim motorima čime također utječemo na manje emisije štetnih plinova.

Utječu li Inini zeleni projekti na promjenu shvaćanja brenda i percepciju javnosti u odnosu na Inu kao industriju nafte?

Sigurna sam da utječu. I nekim svojim akcijama, poput Zelenog pojasa, potičemo lokalnu zajednicu na predlaganje projekata koji će rezultirati poboljšanjima u području zaštite okoliša, od sadnje bilja do čišćenja otpada. Investicije koje smo dosad proveli i broj projekata koje smo podržali podižu svijest ljudi, ali i percepciju o našoj kompaniji koja u zaštitu okoliša ulaže i više od zakonskog minimuma. K tome, riječ je o projektima koji su zaživjeli i donijeli dobrobit lokalnoj zajednici. Uz financijsku pomoć, naši volonteri svojim radom pomažu realizaciju tih projekata.

Koliko su žene uključene u upravljačke strukture i što kompanija čini kako bi se ženama olakšao balans privatnog i poslovnog?

INA je dobila certifikat „Mamforce“ koji dokazuje da smo puno učinili po tom pitanju. Osobito smo ponosni na uvođenje fleksibilnog radnog vremena i fleksibilnog mjesta rada, što je važno ne samo za žene nego za sve zaposlenike. Postotak žena na upravljačkim pozicijama povećao se na 35% što predstavlja napredak. Tako, na primjer, u Rafineriji nafte Rijeka direktorica proizvodnje je žena, a imamo i dosta žena u vatrogasnim postrojbama. Iznimno nam je važna politika raznolikosti i uključivanja koja se uspješno implementira u procese upravljanja ljudskim potencijalima.

Što ćete novo činiti kao potpisnik Povelje o raznolikosti 2017.? Poznata je vaša manifestacija Jednakost u različitosti – SVI smo OK.

U fazi smo dovršenja politike raznolikosti na razini kompanije. Kao i drugim sustavima i ovome pristupamo strukturirano. Već smo uvrstili klauzulu raznolikosti i uključivanja u sve dokumente u području upravljanja ljudskim resursima, a uključit ćemo ih sustavno, kroz naše procedure, u cjelokupno poslovanje. INA je vrlo otvorena kompanija i ima raznoliku strukturu.

INA je poželjan poslodavac s dobrim plaćama zaposlenika. Kako povećavate zadovoljstvo zaposlenika i kako to utječe na poslovanje?

Prosječna plaća u Ini je veća od prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj. Zaposlenici su i dodatno nagrađeni u skladu sa svojim doprinosom kompaniji, tako da uz  fiksni dio plaću čini i varijabilni dio koji ovisi o ostvarenju rezultata. Tu su i druge koristi za zaposlenike, liječnički pregledi, medicinski programirani aktivni odmor i sl. Putem „beneFIT“ platforme nudimo oko 200 pogodnosti za zaposlenike, od teretana do popusta na određene usluge. Zato treba gledati kompletan paket, koji uključuje i edukacije, mogućnost napredovanja i sl., a ne samo plaću. Provodimo i program Growww za zapošljavanje mladih pripravnika koji pokazuje odlične rezultate. Time pomlađujemo kompaniju, ali i zadržavamo mlade stručnjake u Hrvatskoj koji u Ini imaju mogućnost razvijati se i napredovati u velikom i dobro organiziranom sustavu.

Oni koji prate društvena ulaganja znaju za vaš ponos projektima kao što su SpajaLICA i Zeleni pojas. Vidite li mogućnost za dalje širenje tih projekata?  

Projekt spajaLICA vrlo je važan jer smo nekretnine koje nismo aktivno koristili ustupili na korištenje udrugama koje promiču društvene vrijednosti. Nakon tog projekta napravili smo iskorak s projektom spajaLICA HUB, platformom za dijeljenje znanja putem koje s partnerima organiziramo besplatna predavanja za  udruge. Projekt Zeleni pojas raste svake godine, a dosad smo sufinancirali 65 različitih zelenih projekata s više od 1,3 milijuna kuna i uz sudjelovanje 1230 Ininih volontera.

Nakon svega slijede i nagrade. Nagrađivani su vaši projekti spajaLICA, INA Akademija, FORa – Fleksibilni Oblici Rada, nagrađeni ste priznanjima Grand Prix za DOP, Deloitteovom nagradom Green Frog za najbolje nefinancijsko izvješće, SJAJ za digitalnu vidljivost DOP zalaganja. Koju biste nagradu izdvojili?

Drago nam je što su naš trud i rad prepoznati. Svaka nagrada i priznanje daju nam dodatni poticaj za još predaniji rad, a isto su tako potvrda da INA brine o društvenoj odgovornosti. Izdvojila bih inicijative koje smo napravili na području projekta spajaLICA, ali i INA Akademiju, platformu za interno dijeljenje znanja u kompaniji. Postali smo i prvi službeni partner europske Agencije za sigurnost i zdravlje na radu u kampanji za zdrava radna mjesta. Naravno, draga nam je nagrada za izvješće o održivom razvoju, Grand Prix, ali i sve druge.

Mirela Drkulec Miletić
Lipanj 2018, Dobra Hrvatska

 

HEINEKEN Hrvatska počinje koristiti sunčevu energiju za proizvodnju piva

Kompanija HEINEKEN Hrvatska predstavila je svoj najnoviji doprinos održivom poslovanju i zaštiti okoliša. Na krovu zelenog skladišta u krugu pivovare u Karlovcu postavljeno je 1.380 solarnih panela koji će prema procjenama godišnje proizvoditi oko 395.000 kWh električne energije.

Ista brojka ujedno predstavlja godišnju uštedu jer će se za taj iznos smanjiti količina energije preuzeta iz javne mreže HEP-a. Iako se električna energija proizvedena pomoću solarnih panela troši za potrebe pivovare, radi se o integriranoj solarnoj elektrani kod koje je eventualni višak proizvedene energije moguće predati u javnu mrežu. Uz to, količina električne energije koju će proizvesti solarni paneli utjecat će na smanjenje emisije CO₂ od 118,5 tona na godišnjoj razini.

Projekt je završen u svega dva i pol mjeseca, a financiran je bez državnih poticaja. Panele je proizveo LUXOR SOLAR GmbH iz Njemačke, dok je za nabavu, postavljanje i tehničku izvedbu angažirana tvrtka relatio ES Adria iz Varaždina. Njen direktor Jurica Gregurić naglasio je da iako su paneli njemačke proizvodnje, elektrana sadrži 20% domaćih komponenti te da se očekuje da će se ova investicija u potpunosti isplatiti nakon sedam i pol godina, pod uvjetom da cijena električne energije na tržištu ostane jednaka.

Solarna elektrana zauzima površinu od 4.430 m2 ,a smještena je na krovu zelenog skladišta. Ovo skladište za gotove proizvode površine 5.100 m² predstavlja najveću lanjsku investiciju kompanije u iznosu 2,7 milijuna eura.  Izgrađeno je prema principima zelene gradnje, što je pomoglo da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš tijekom, ali i nakon izgradnje. Fokus je bio na energetskoj učinkovitosti, korištenju kvalitetnih, ekološki prihvatljivih materijala te smanjenju količine otpada pa je tako ono svrstano u energetski razred A+.

„U HEINEKENU Hrvatska neprestano se trudimo smanjiti štetan utjecaj na okoliš jer je jedna od ključnih strateških odrednica naše kompanije upravo ‘zeleno’ poslovanje. Ponosni smo na naše smanjenje ugljičnog otiska i uporabu vode, uspjehe na području upravljanja otpadom te na činjenicu da koristimo električnu energiju dobivenu iz 100% obnovljivih izvora. Ulaganjem u solarne panele još smo jednom dokazali da smo istinski prijatelji prirode, a osim očuvanja i zaštite okoliša, veliku pažnju posvećujemo i drugim područjima održivosti kao što je primjerice održiva nabava domaćih sirovina“, rekla je Valentina Belavić, direktorica Sektora lanca opskrbe u HEINEKENU Hrvatska.

Potvrdila je to i Sandra Tankosić, poslovna tajnica Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK koja je dodatno istaknula kako je kompanija jedna od najstarijih članica udruženja te definitivno jedna od najaktivnijih u implementaciji novih tehnologija koje pridonose zaštiti okoliša.

O značaju nove investicije govorili su i zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić i zamjenica župana Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin koji su naglasili odličnu partnersku suradnju grada, županije i kompanije te istaknuli važnost projekta za lokalnu sredinu i očuvanje prirode i okoliša.

Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, uz pohvale projektu korištenja solarnih panela, pozdravila je napore kompanije da pri proizvodnji svojih proizvoda prednost daje domaćim sirovinama, primjerice hrvatskom ječmu koji se koristi za proizvodnju Karlovačkog piva.

Predsjednik Uprave kompanije HEINEKEN Hrvatska Boris Miloushev poručio je da će kompanija i dalje poslovati prirodno, održivo i pošteno te da će njen put naprijed obilježiti proizvodi od prirodnih sastojaka, proizvedeni uz pomoć sunca te uz brigu o okolišu.

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila